Kao da se ništa nije dogodilo... Nije bilo redakcije štampanih, elektronskih i digitalnih medija koja nije pozvana da pošalje izveštača sa prošlonedeljne promocije knjige i portala „STOP MOBINGU!" u beogradskom Medija centru. Pa još tema veoma bitna za normalan status novinarki i novinara Srbije: zaštita od zlostavljanja na radnom mestu i apel za donošenje i primenu posebnog Kolektivnog ugovora za medijske radnice i radnike - GARANTA minimalnih ekonomskih i socijalnih uslova rada, čime bi se znatno smanjile mogućnosti mobinga.
Epilog: na promociju u Medija centru tog 16. maja 2018. došle su samo 2 (i slovima: dve) novinarke: Ema Sokolović iz agencije BETA i Vera Ponti iz specijalizovanog časopisa za bezbednost i zdravlje na radu „ZAŠTITA PLUS"!!! Koleginica Ema Sokolović je napisala dobar tekst sa pratećom fotografijom, da bi potom sve to agencija BETA prosledila svim medijima u Srbiji - https://beta.rs/vesti/drustvo-vesti-srbija/89799-knjiga-i-portal-stop-mobingu-novinara-filipa-mladenovica-predstavljeni-u-beogradu.
Epilog: NIKO, sem sajta www.cenzolovka.rs, nije objavio NIŠTA o promociji, kao ni o knjizi i portalu „STOP MOBINGU!" Drugim rečima, radna prava, kolektivni ugovori, sindikalno organizovanje, zlostavljanja na radnom mestu... za gazde, direktore i glavne urednike svih ovdašnjih medija su tabu teme. I ne samo za njih, već i za sve dosadašnje režime u Srbiji. Još od 2006. godine, od Koštunicine vlade, pa preko Tadić/Cvetkovićeve, Dačić/Vučićeve, Vučić/Dačićeve i ove sadašnje Brnabićevske vlade, Evropska unija, tj. Evropska komisija neprestano traži, zahteva, upozorava... da se već jednom načine bilo kakvi pomaci u pogledu Kolektivnih ugovora i reprezentativnosti. Ali, uzalud!
Jednostavno, nema političke volje da se u bilo kom smislu poprave i osiguraju bolji ekonomski i socijalni uslovi rada za sve kategorije zaposlenih u Srbiji!!! U prevodu: zabole uvo sve nabrojane režime za temeljna radna i ljudska prava gradjanki i gradjana ove opljačkane i ponižene zemlje!
Do sada su potpisana samo 4 posebna, tj. sektorska Kolektivna ugovora (muzički umetnici i izvodjači, poljoprivreda, gradjevinarstvo i hemijska industrija). Od ta četiri, samo se dva primenjuju (muzički umetnici i izvodjači, poljoprivreda), dok su preostala 2 (gradjevinarstvo i hemijska industrija) raskinuli - POSLODAVCI!!!
Takodje, nije ostvaren nikakav napredak u pogledu trostranog socijalnog dijaloga Poslodavci - Sindikati - Vlada, a posebno je traljavo uključivanje socijalnih partnera u odlučivanje o glavnim rešenjima vezanim za radna prava i socijalni položaj zaposlenih.
Kako sada stvari stoje, Poglavlje 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) u pregovorima za pristupanje EU nikada neće biti ni otvoreno, a kamoli zatvoreno!
Eto zašto su promociji knjige i portala"STOP MOBINGU!" prisustvovale samo 2 novinarke!
Vlastodršci + medijadršci = CENZURA na kvadrat vila, rezidencija, bazena, jahti...
Sledi takodje dobar tekst koleginice Vere Ponti za časopis „ZAŠTITA PLUS":
ZLOSTAVLJANJE NA RADU - RADNIČKA NOĆNA MORA U SRBIJI
SPAS OD MOBINGA TRAŽE U SAMOUBISTVU!
I pored toga što Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu obavezuje hitnost postupka nakon dostavljanja tužbe sudu, ročišta se zakazuju na 5 do 6 meseci. Teško je poslodavca optužiti za mobing, jer je nemoguće odrediti sve načine na koji se zlostavljanje na radnom mestu sprovodi. Radnici u Srbiji degradirani su na nivo modernog roblja. Sedam radnica tekstilne fabrike u Smederevu dobile su nedavno otkaze zbog objave štrajka na društvenoj mreži Fejsbuk. Masovno zlostavljanje zaposlenih postala je tabu tema u našim medijima.
Čak i u onim medijima gde su vlasnici nemačke i švajcarske kompanije, čiji su zaposleni u matičnim državama zaštićeni i Kolektivnim ugovorima i sindikalnim organizovanjem, naši novinari dobijaju otkaze putem SMS poruka. Zahvaljujući portalu "Stop mobingu!" (https://stopmobingu.wordpress.com) zlostavljani radnici više neće biti sami, jer sada imaju detaljna uputstva o tome kako da načine prve pravne korake u odbrani radnih i ljudskih prava i tuže poslodavca.
Društvene prilike u Srbiji, odnos između poslodavca i radnika kao stvorene su za zlostavljanje na radu. Apsurdi i paradoksi u pravnom sistemu pružaju pregršt kafkijanskih tema za romanopisce i pesnike. S jedne strane, to je pravi raj za književnike, bezbroj bizarnih situacija. S druge strane, radnici koji se usude da na sudu traže svoja Ustavom zagarantova prava okarakterisani su kao neradnici, izdajnici, neprijatelji i strani plaćenici. Tretiraju se kao dresirani slonovi u Indiji. Kao mali vezani su za uže i vrte se u krug, a kada odrastu i dalje se vrte u krug, iako lanca ili užeta više nema. Razlika između tako dresiranih slonova i ljudi jeste što ljude u tom krugu ne drže lanci i užad, već neznanje, nemanje stava i strah od represije. Plaše se otkaza, čulo se na promociji knjige i portala "Stop mobingu!", na konferenciji za novinare održanoj 16. maja 2018. u beogradskom Medija centru na Terazijama.
O zlostavljanju na radu govorili su pravna savetnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije Marija Vukasović, predsednik NUNS-a Slaviša Lekić, kao i autor knjige i portala novinar, satiričar i književnik Filip Mladenović. Portal i knjiga osmišljeni su kao svedočanstvo i uputstvo za borbu protiv zlostavljanja na radu u preduzećima, javnim ustanovama, privatnim firmama, bankama, medijima... Zaposleni radnici, koji su u stalnom radnom odnosu, ali i honorarci, mogu se informisati o tome kako da napišu tužbu sudu i tuže poslodavca, kako da se pobune protiv zlostavljanja na radu i kršenja elementarnih radnih i ljudskih prava.
Portal je posvećen novinarki Jasminki Kocijan (1959-2017) koja je zbog psihičkog nasilja, zlostavljanja na radu u jednoj novinskoj agenciji, prerano preminula. Kako je istakao Mladenović, ona nije otišla na onaj svet, kao i kolega Dušan Bogavac 1990. godine, oni su "privedeni" na onaj svet.
ODMAZDA ZBOG OBJAVLJIVANJA NA FEJSBUKU
- Zlostavljanje na radu pokojne Jasminke Kocijan započelo je posle plodne novinarske karijere, duge 30 godina, posle jednog komentara na društvenim mrežama, koji je objavila dok je bila na bolovanju. Ignorisanje i omalovažavanje na radnom mestu obeležilo je poslednje tri godine njenog života. Direktorka agencije je htela da je predstavi kao manje sposobnu, psihički nestabilnu, samo da bi je spustila na nižu poziciju. Premeštena je sa uredničkog mesta i degradirana u distributera štampe. Osim umanjena plate za oko 30.000 dinara, morala je da prihvati rad u noćnoj smeni, što joj je dodatno oslabilo imunitet, jer je već bila obolela. Zbog zlostavljanja tužila je poslodavca, ali je proces pred sudom trajao čak 3 godine. Pravdu nije dočekala. Slučaj je arhiviran, jer tužioca više nema među živima! - kazao je novinar Filip Mladenović na promociji knjige i portala „STOP mobingu!".
Prema njegovom mišljenju, masovno zlostavljanje zaposlenih, bez ikakvih pravnih posledica po zlostavljače, uz prećutnu saglasnost države Srbije, rezultira velikim brojem obeshrabrenih, depresivnih, obolelih od neizlečivih bolesti, umrlih, pa čak i onih koji u samoubistvu traže spas od zlostavljanja na radu. I pored toga što je to svakodnevica kod nas, nije medijiski propraćena. Na delu je svojevrsni "mobingcid" - svođenje zaposlenih na moderno roblje. Filip Mladenović je pomenuo najnoviji slučaj štrajka radnica tekstilne fabrike u Smederevu, koji govori o razmerama zlostavljanja. Sedam radnica je sredinom maja otpušteno zato što su fotografisale protestnu obustavu rada u fabričkoj hali, a zatim na Fejsbuku objavile te slike. Poslodavac nije dozvoljavao formiranje sindikata u ovoj tekstilnoj fabrici i pored postojanja Ministarstva za rad, Inspektorata rada i delovanja sindikata u Srbiji.
- Radnice su imale pravo na dve čaše vode tokom smene, a supervizor je vodio računa o tome koliko se koja radnica zadržava u jednom od dva nužnika. Postojala su samo dva toaleta na oko 300 zaposlenih!? Ništa bolje ne prolaze ni medijski radnici i radnice u Srbiji, naročito honorarci, koji su takođe degradirani u moderno roblje. Zato što se još ne primenjuje poseban Kolektivan ugovor za zaposlene u medijima, koji bi garantovao minimalne ekonomske i socijalne uslove rada. Zlostavljanje na radu dešava se čak i u onim medijima čiji su vlasnici nemačke i švajcarske kompanije, a znamo da su u Nemačkoj i Švajcarskoj novinari zaštićeni kao beli medvedi. U tim medijima naši novinari dobijaju otkaze putem SMS poruka, i to uoči Nove godine - kaže Mladenović.
NAJSPOSOBNIJI RADNIK NA METI POSLODAVCA
Glavni i osnovni cilj portala, koji se lako i brzo može pronaći na internet adresi https://stopmobingu.wordpress.com, jeste da pomogne u borbi protiv pljačkaške verzije kapitalizma u Srbiji, da ohrabri sve oni koji trenutno pate i pomišljaju na samubistvo zbog zlostavljanja na radu. Zlostavljani će moći na lak i pregledan način da dođu do svih važnih informacija, saveta i konkretne pomoći. Portal će im omogućiti da kopiraju obrazac tužbe, da na osnovu tog obrasca popune lične podatke i predaju sudu. To će biti samo jedan od načina kako da olakšaju svoje muke. Uskoro će biti napravljena i aplikacija o tome kako se boriti protiv zlostavljanja na radu, takodje besplatna i lako dostupna na svim modernim mobilnim telefonima.
Ukoliko se uskoro ne stane na put bahatim poslodavcima, Filip Mladenović upozorava da će biti sve više radnika koji će spas od otkaza potražiti u samoubistvu, jer više neće videti smisao svog života, a neće više imati snage da obijaju pragove novih poslodavaca.
Da je zlostavljanja na radu bilo i pre 15 godina istakao je Nenad Novičić, novinar u penziji. Da apsurd bude veći, poslodavci najčešće zlostavljaju najmlađeg, najstarijeg i najsposobnijeg radnika.
- Zlostavljanje na radu doživeo sam pri kraju svog radnog veka, posle 40 godina rada, kada sam postavio profesionalne zahteve uredništvu, da se list ne cenzuriše u kabinetu direktora... Hteli su da pokažu kako izgleda kad udarite na savesnog radnika, a šta onda preostaje drugim manje savesnim radnicima? - postavio je Nenad Novičić pitanje od javnog značaja.
KADIJA TE TUŽI, KADIJA TI SUDI!
Poražavajuća je i statistika ishoda sudskih procesa po tužbama za zlostavljanje na radu. Višem sudu u Beogradu, od stupanja na snagu Zakona 2010. godine, pa do kraja 2017. godine ukupno je podneto 635 tužbi protiv poslodavaca. Pravosnažno su okončana 282 predmeta, što je malo više od trećine. Tokom sedam godina primene Zakona, samo su dve tužbe potpuno usvojene, osam je delimično usvojeno, dok su dve rešene takozvanim poravnjanjem. Dakle, svega 12 osoba je dobilo kakvu-takvu satisfakciju zbog pretrpljenog zlostavljanja na radnom mestu, a to nije ni 2 odsto zlostavljanih, što je zanemarljiv procenat u odnosu na broj podnetih tužbi.
I u višim sudovima širom Srbije nije bolja situacija. U malim sredinama se mali broj zlostavljanih uopšte odlučuje da podnese tužbe. Razloga za tu pasivnost ima više. A prvi i osnovni razlog odbijanja tužbi na osnovu dosadašnje sudske prakse ogleda se u činjenici da se zlostavljanje na radu teško dokazuje. Prema narodnoj izreci "Kadija ti tuži, kadija te sudi!", dobijena je zakonska mogućnost za namirenje pravde, ali kad se to i pokuša - pravda je, uglavnom, nedostižna. Uvek je lakše dokazati da je običan radnik neradnik, nego da je poslodavac zlostavljač!
Trenutno nema pouzdanog pravnog leka o tome kako se boriti protiv zlostavljanja na radu u Srbiji. Naše pravosuđe nije efikasno u donošenju presuda. Ročišta se zakazuju na pet do šest meseci, iako Zakon obavezuje na hitnost postupka, koji u sudskoj praksi zna da potraje i više godina.
Jedan od razloga lošeg tretmana medijskih radnica i radnika je nepostojanje posebnog Kolektivnog ugovora za sve zaposlene u medijima širom Srbije. Učesnici konferencije su se obraćali Ministarstvu za rad, Ministarstvu za kulturu i informisanje, ali su uvek dobijali isti odgovor da ne postoji Udruženje medijskih poslodavaca i upućivali ih na Uniju poslodavaca.
Takodje, nemoguće je odrediti sve načine na koji se zlostavljanje može izvršiti, a utvrđuje se da li je poslodavac svojim ponašanjem povredio neko pravo zaposlenog propisano zakonom. Zakon o radu, na opšte upozorenje koje vam dostavi poslodavac, daje vam mogućnost da se u roku od pet dana izjasnite, ali to ne obavezuje poslodavca da on promeni odluku na to što ste se izjasnili.
- Kod zlostavljanja na radu ne bole najviše postupci zlostavljača, već taj prokleti kafkijanski osećaj usamljenosti, ostavljenosti na cedilu, bespomoćnosti... Na sreću, satiričan duh i osećaj samopoštovanja održavaju na zavidnom nivou etički imunitet i autorski kredibilitet, što je na kraju rezultiralo tužbom zbog mobinga! - kaže Filip Mladenović, koji još uvek čeka okončanje pokrenutog sudskog procesa zbog zlostavljanja na radu. Čeka da Justicija skine povez s očiju i da pravda bude zadovoljena.
Vera Ponti
ANTRFILE 1
OGOVARANJE DEO MOBINGA
Engleska reč „mobbing" u prevodu bi značila "prostački napasti, nasrnuti", a odnosi se na patološku, neprijateljsku, neetičnu komunikaciju na radnom mestu, kada jedna osoba ili grupa ljudi psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu. Cilj uznemiravanja jeste da se radniku ugrozi ugled, čast, ljudsko dostojanstvo i integritet, a pre svega da dovede do otkaza. Primeri zlostavljanja su i širenje zlonamernih glasina, ogovaranja, socijalna izolacija osobe, fizičko zastrašivanje i zlostavljanje, pretnje, potcenjivanje i namerno omalovažavanje onoga što osoba radi, zbijanje šala koje su uvredljive, bezrazložno izbegavanje davanja odgovornih poslova, stalno menjanje upustva za rad i postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti.
ANTRFILE 2
HONORARCI POTROŠNA RADNA SNAGA
- Nakon 20 godina honorarnog statusa na RTS-u mogu da kažem da sam nezakonito dobio otkaz Ugovora o radu, i to nakon podnošenja Obrazloženog zahteva za zaštitu od zlostavljanja na radu. Prekršen je član 27. Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu. U njemu doslovce piše da pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja, kao i učešće u njemu, ne može da bude osnov za stavljanje zaposlenog u nepovoljni položaj. To se odnosi na prava i obaveze na osnovu rada, na otkaz ugovora o radu, na proglašavanje zaposlenog viškom. Moja satirična emisija „Mućni glavom" na talasima Radio Beograda 202, posle 13 godina emitovanja, bez obrazloženja je skinuta sa programa. Udavljena je na radio talasima RTS-a, na frekvenciji uredničkih i direktorskih (auto)cenzura. Ukidanje satirične emisije, koja je godinama trajala 60 minuta, pratio je proces mrcvarenja autora. Pre nego što su je ukinuli, sveli su je na 6 minuta rubrike. To što je emitovana u okviru zabavne emisije, koja se bavi zamenom osigurača, čišćenjem fleka i receptima za pasulj i uštipke, jeste poražavajuće za status kulture na RTS-u. Najgore je kada vas kao psa isteraju iz neke firme, javne ustanove, banke ili redakcije. Izmišljaju razne budalaštine, da ste neradnik... Mene su optužili da sam čovek željan pažnje, publiciteta... Izgleda da je zlostavljanje na radu kao "dobar dan", neformalni narodni običaj u Srbiji. Ironijom sudbine, upravo su novinari, koji treba da se bave ovom temom i animiraju javnost, pri samom vrhu zlostavljanih! - upozorava Filip Mladenović.
ANTRFILE 3
PRVA PRESUDA zbog mobinga
Prva pravosnažna presuda u Srbiji za zlostavljanje na radu doneta je krajem 2008. godine, i to po tužbi novinarke. Naše pravosuđe je tada prepoznalo zlostavljanje na radu, a ceo postupak, od podnošenja tužbe do trenutka donošenja pravosnažne presude, trajao je samo godinu dana. Primera radi, prva pesuda za zlostavljanje na radu u Hrvatskoj doneta je tri godine kasnije. Izrekao ju je sud u Zadru, u vezi sa tužbom jedne radnice Privredne komore. Tri godine kasnije u odnosu na Srbiju doneli su presudu, a te 2011. godine Hrvatska je bila u predvorju Evropske unije.