Smeta mi akustika u sali koja dodatno pojačava šuškanje kesica čipsa i štapića, grickanje kokica, otvaranje bundevinih i suncokretovih košpica i sličnih oralnih zanimacija. Iako imam problem sa objedovanjem pred filmskim platnom, zbog čega sve ređe idem u bioskop/kino, nemam problem da na filmu gledam kako se konzumira i priprema hrana.
Kada pomislim na film i hranu. pored kokica, prvo što mi pada na pamet je Vlak u snijegu. Pokojni Mate Relja je režiser ovog dječijeg ostvarenja urađenog po istoimenom romanu Mate Lovreka. I danas imam više štampanih izdanja ove knjige
Da bi nacionalno buđenje 90-ih dobilo svoj potpuni zamah, nacionalne partije u BiH su nužno trebale pakt sa religijama.U ostvarenju tog nauma, mučio ih je jedan,veliki i naizgled neriješivi, problem – većina stanovništva je godinama u velikom luku zaobilazila bogomolje.
Borbeni i veoma agresivni ateizam, kome je pripadala i nova nacionalna politička elita, držao je sveštenstvo po strani javnih i političkih zbivanja u zemlji.
Bogomolje su zjapile prazne ili su se vjernici u njima mogli izbrojati na prste.
Nacionalni lideri, većinom bivši funkcioneri
Zadah se naročito pojačava kada se uključi televizor ili otvore stranice dnevne štampe. Na sve strane razbacani ostaci Miloševićevog režima, koske koje sada služe za glockanje, odnosno za skretanje pažnje
Svako ko još uvek ima iluzije o izborima i političarima za koje glasa neka slobodno pogleda najnoviji film Džordža Klunija "Martovske ide". Napravljen prema pozorišnom komadu Boa Vilimona ovaj film demaskira suštinu moderne politike i nemoralnost političke nomenklature. Džordž Kluni kao reditelj, koscenarista i glumac o svom šestom autorskom ostvarenju kaže:
"Ako ovaj film na neki način odražava cinizam koji smo videli u poslednje vreme, to je verovatno dobro, nije loše podići ogledalo i videti neke stvari koje radimo. Nije loše videti kako biramo svoje zvaničnike."
Dvosobni stan u centru Vrbasa ona je kupila 2007. godine. Kupoprodajni ugovor je overila u sudu, ali nekretninu nije upisala u katastar, pa je formalno vlasnik ostao prodavac, Željko Gardašević. U međuvremenu, protiv njega je
Više vredi provesti 5 minuta sa demonstrantima PROTIV DIKTATURE nego 5 sati na blogu i društvenim mrežama.
Više vredi duvati u pištaljke nego i dalje udisati ovaj odvratan zadah manipulacije i masovne kretenizacije.
Više vredi šetati ulicama Kruševca, Kragujevca, Niša, Novog Sada, Beograda... nego stajati u mestu i nemo gledati kako te "na visoko uzdigli se sutereni" pljuju i ponižavaju svakodnevno.
Više vredi proći pored zgrade RTS-a u Takovskoj
... svi ovi likovi popularne kulture imaju ili ce u najskorije vreme dobiti svoje spomenike u nekom od delova exSFRJ. Fenomen je toliko zanimljiv da se cak i New York Times njime bavio. List je objavio pozamasan tekst o novim balkanskim spomenicima.
Ja cu da stranu da metnem cinjenicu da je izasao tekst o necemu sto smo ovde na exYU prostorima uradili a sto nije "etno" , "izvorno" i da smo (konacno) napravili nesto sto jasno i bez problema, jezikom univerzalno prihvacenih simbola, komunicira sa ostatkom sveta, te da je neko napisao nesto o tome. Komunikoloshki ekscesu par excellance!
Kako je EURO unistio Republiku
Jos uvek na godisnjem odmoru, u blazenom neznanju okruzen velshkim planinama i u okoliom izazvanom iscekivanu da Heatkliff zakuca i na nasa vrata, tek su mi danas dobri ljudi iz Domovine ukazali na skandal sa povlacenjem antidiskriminacionog zakona iz procedure na insistiranje Ljudi u Crnom (the uncool version).
Osim sto je jako smesno sto bi SPC&Ekipa da drzava Srbija za njih obavlja deo njihovog posla cuvanja pastve od prebega u tudja stada (vidi clan 18. zakona), urnebesno je ovde zapravo da ta labava konfederacija
Ne znam, nisam siguran, vishe sam sklon da verujem da nije, ali me mrzi da proveravam, jeli Aleksandar Lukashenko sa svojom ordijom koji svetu plasira kao vladu Beloruske respublike, clan Organizacije nesvrstanih zemalja! Ako nije, steta, samo im jos on fali.
Poslednji NKVD-ovac i pretposlednji KGB-ovac (Vladimir je ipak vazda prvi - Da zdrastvuje tavarish Vladimir!) u Evropi, Lukasenko ovih dana aktivno pokusava (i uspeva) da pretekne Jeremica Vuka u suludim poduhvatima na medjunarodnoj sceni!
Ovaj zovijalni brka iz Minska, vlasnik silnih miliona - sto dolara, sto zivota svojih
Symantec je otkrio da izgleda da je najnoviji update za Android mobilni OS već obrađen tj. "potkopan" od strane hakera.
Naime, otkriveno je da je aplikacija zvana "Android Market Security Tool" prepakovana verzija legitimnog update-a sa istim imenom koji je služio da ukloni DroidDream zlonamerni kod sa zaraženih uređaja.
Nedavno se desila interesantna „tehnička greška". Rejting agencija Standard & Poor's (skraćeno: S&P) je poslala pogrešnu poruku odnosno upozorenje velikom broju svojih pretplatnika širom sveta sa informacijom da je kreditni rejting Francuske sa trostruko-A (triple-A) snižen na sledeći nivo.
Često se dešavaju različite tehničke greške koje mogu imati visoku cenu. One mogu biti posledica nepažnje, nemara, nepostojanja ili neadekvatnih procedura rada ili provera. Neke greške u prošlosti su mogle da dovedu do ogromnih šteta i drugih dramatičnih posledica. Ovo je otvorilo i pitanje: kako se proverava softver, koliko se detaljno brine o njegovoj tačnosti i preciznosti rada, kao i o sigurnosnom aspektu, kao i odgovornosti.
Šta novcu daje vrednost? Mnogi se slažu u tome da iza vrednosti novca stoje državna podrška i poverenje. Bez toga papirne novčanice vrede koliko papir na kome su odštampane (tj. uglavnom ništa), a kovanice onoliko koliko vredi sam metal od koga su izrađene. Opet, državna podrška u osnovi diktira i poverenje u novac, jer se u valuti države koja ga emituje, računaju i plaćaju porezi i druge dažbine, a odatle implicitno sledi i poverenje u državnu zaleđinu novca. Novac i monetarna vlast je jedno od bitnih obeležja državnosti.
Uz uobičajenu želju za dobro zdravlje, sreću i uspeh u novoj 2014., svima Vama (tj. nama) želim da ona bude inovativna, što nam je itekako potrebno u ovoj ekonomskoj situaciji.
Postoji široki konsenzus u akademskoj sredini, privredi, ekonomskoj politici i zajednici uopšte, zasnovan na brojnim istraživanjima, da ključ ekonomskog rasta leži u poboljšanju produktivnosti. Takođe postoji široka saglasnost da povećanje produktivnosti dolazi kroz inovacije. Što više pronalazača imamo, više otkrića i novih ideja, to smo svi smo kao društvo, pa i kao pojedinci bogatiji. Ovo odmah dovodi do pitanja: kako možemo da povećamo broj pronalazača i inovatora? Pitanje je sve važnije u svetu, pa i kod nas, obzirom na sadašnju ekonomsku krizu i sadašnje pritiske na finansije u javnom sektoru, kao i rastuće troškove visokoškolskog odnosno univerzitetskog obrazovanja.