Po ključu, kako je išlo nekad, mi smo dobili Muzej Nikole Tesle, Zagreb je dobio Muzej nauke i tehnike. Tek pre 20 godina, 6. oktobra 1989. godine, na inicijativu akademika Aleksandra Despića, Beograd i Srbija dobili su Muzej nauke i tehnike. Muzej nije nastao na osnovu postojeće zbirke, već je počeo sa 0, i rečima nula, eksponata. Radom kustosa, zahvaljući poklonima, Muzej je tokom
Ako čekamo na državu i fakutet nikad nećemo imati satelit
- stara srpska poslovica
U astronomiji satelit je malo telo koje kruži oko većeg i tako ga prati na njegovom putu oko zvezde. U Sunčevom sistemu ih ima više od 160. Ne zna se tačan broj jer nisu svi otkriveni. To su prirodni sateliti, a nas interesuju veštački. Prvi veštački satelit bila je metalna kugla veličine lopte za košarku. Imao je u prečniku
The Muffin Man Goes to College
Od danas (ili juce?) u Chikagu se moze videti izlozba o Nikoli Tesli. Izlozba je u Navy Pier-u, i cini mi se da je mesto dobro odabrano. Navy Pier je dugacak dok gde se nalazi trzni centar, uglavnom sa suvenirima, vrteska i nekoliko slicnih sprava iz zabavnih parkova, polazna stanica brodova I brodica koji voze po Michigenskom jezeru I Chikashkim rekama. Tako da je uvek prepuno.
U Srbiji politički obojenih e-peticija gotovo i nema, ali zato e-peticijaši zahtevaju skejt-park u Odžacima i Kraljevu, pivski festival u Babušnici, normalan vikend u Sremskoj Mitrovici, uvođenje slovenske mitologije u srpske škole, da Batajnica bude opština, a "Dubioza kolektiv" dođe na Apatisnke ribarske večeri, da se skine zabrana prodaje alkohola posle 22 h, a bojkotuju turske serije, nošenja krzna, smanji cena autobuskih karata za Beočin i pokretanje Srpski svemirski program radi osvajanja univerzuma.
Sigurno ste pomislili da je ovo tekst o raspletu duela Tadić-Nikolić, ili barem o formiranju vlade Srbije. Po cenu da vas razočaram, moram odmah da kažem, malo ste pogrešili. Ovo nije priča o Borisu i Tomi. Da objasnim. Nedavno je "Blic" objavio tekst o super-računaru Instituta za fiziku, koji će uskoro (nakon planirane nadogradnje) biti najmoćniji računar na Balkanu. Ime tog računara je, naravno, "Paradoks".
Prema recima Aleksandra Bogojevića, zamenika direktora u Institutu za fiziku (i kako prenosi "Blic"), Paradoks trenutno ima 1.100 procesora, i radi na 7 tera-flopsa.
- Brate, ja godinu dana sa drugom pravim sajt, svake subote po šest sati. I radimo ozbiljno na tome i nikako da završimo, a relativno je jednostavna stvar u pitanju, ali tu ima toliko sitnica, toliko gluposti koje se pojavljuju taman kad pomisliš da si sve rešio, pa pišeš program ponovo, prepravljaš, pa se pojavi nešto drugo... A onda ti dođu sa pričom: dva drugara završili faks, iznajmili garažu i napravili za godinu dana najmoćniji pretraživač na svetu koji do danas nije ozbiljno menjan, samo ga dopravljaju... I to kad? Pre 15 godina! Koje su to priče... -
Iako blog nije o knjizi Fareed Zakaria „The Post American World“ pošto je nisam ni pročitao, ni o adaptiranom materijalu za članak u Newsweek-u, koji jesam pročitao, interesantna mi je paralela gde svet ubrzano ide u geo-političko-ekonomsku budućnost kroz uspon ostatka sveta i gde ICT (Information and Communication Technologies) ubrzano ide u budućnost kroz pojave na rubu mreže.
Lakše mi je definisati šta za mene nije rub mreže – komunikaciona infrastruktura i established, veliki web entiteti što nude usluge – provajderi, search engines, social networking etc.
A pošto je i sve ostalo umreženo, pa makar do daljnjeg čučalo i iza firewall-a, to mi je rub. I mi pojedinci smo rub, iako na „trivijalan“, tj klasičan, stari način.
Moj gost na blogu je Vladimir Trkulja, startap entuzijasta, jedan od osnivača organizacije SEE ICT koja se bavi razvojem domaće startap zajednice i pružanjem podrške startapima. Sledi Vladimirov tekst. ---
U Beogradu se već treću godinu organizuje Startap Akademija, škola tehnološkog preduzetništva kroz koju su u poslednje dve godine prošli neki od najaktivnijih i najuspešnijih domaćih startapa. Školu realizuje udruženje SEE ICT koje se od 2011. godine bavi razvojem domaće startap zajednice, a za program i koncepciju ovogodišnje Akademije je odgovoran Alex Čović.
Ove godine na Akademiju ćemo upisati 30 ljudi koji žele da se njihove ideje pretoče u proizvode koje na globalnom nivou koriste milioni ljudi i koji ostvaruju značajan profit svojim osnivačima. Od treće generacije polaznika se očekuje da nastave sa tradicionalno dobrim rezultatima koje su timovi sa Akademije pokazali, i da pre svega istraju u ideji da naprave proizvod vredan globalnog tržišta.
I Vlada i Neša su rođeni tokom lepih osamdesetih. Na sreću, ratne devedesete su proveli u Berlinu.