Budućnost| Društvo| Filozofija

Manifest izgubljene etike

docsumann RSS / 16.11.2017. u 16:43

gost autor: stef

 

1075907_04-05.jpg

Erik Hobsbaum

 

„Samo Boga molim da mi oproste mrtvi.“

Tim rečima je Hose Antonio Sela završio svoju knjigu „Hristos protiv Arizone“, a ja sa njima započinjem. Istorija, uglavnom, traži grehe mrtvih ili oproštaj onih koji su grešili. Mi smo oni koji opraštaju ili presuđuju. Ni ovaj tekst nije ništa drugačiji. Mi smo sudije, sa određene vremenske distance, koje daju svoj konačni sud o vremenu mrtvih ili živih.. Kao i svaka druga  presuda ona je krajnje  subjektivna i to je pravilo koje moramo poštovati. Čovek mora imati pravo na sopstvenu misao, ona mora biti uklesana u njegovu “posebnost”. Molim vas, i nadam se, da ove stvari neće biti uzete za zlo ovome kratkom tekstu, koji iskazuje pravo na etičku granicu.

*

Ovaj tekst se ipak neće baviti mrtvima ili živima, nego idejama. Nekog njegove ideje proglase za genija, a nekog za ludaka. Ideje su, kao što na prvi pogled vidimo, jedna gadna i prevrtljiva stvar. Ipak, ideje su i jedna nadahnjujuća stvar, zbog kojih se pišu ovakvi tekstovi, odlazi u ratove ili u crkve. Mi ne možemo idejama oduzeti nebesku konotaciju. One nas prožimaju i određuju. Ideje su zamišljene vrednosti, ali u takvim vrednostima mi i pronalazimo našu smisao. Čovek, kao i ovaj tekst, traži smisao. Ima li smisla? Ovo je već pitanje na koji odgovor ne dajem ja, nego onaj koji čita. Samo čitalac može udahnuti smisao ovom tekstu. Tvoja je dužnost, čitaoče, da odrediš valjanost moje presude i važnost, pre svega. Mi činimo simbiozu, moj tekst i tvoje razumevanje njega, samo kroz takvu vrstu povezanosti mi postižemo valjane ciljeve. Da, između ostalog, ovo sve do sad napisano može biti i svojevrsno opravdanje, ali moje ambicije ne idu toliko daleko. Ja samo želim vaše razumevanje.

                                                                                                **

Ima li mesta etici danas?

Kada je Erik Hobsbaum ostao u Komunističkoj partiji, on je u svojoj autobiografiji napisao „prišao sam pokretu kada je biti komunista značilo ne samo borbu protiv fašizma, već svetsku revoluciju“. Komunizam nikad nije bio ništa više od „iluzije“, ako je verovati Fransoi Fireu, koja je obećavala novu budućnost, ali turobne stvarnosti. Ostati komunista za Hobsbauma je značilo verovati u budućnost i on se nije odrekao svoje „vere“, čak i kad su svi njegovi inetelektualni prijatelji istupili iz partije nakon denuncijacije Staljina. Nikad nije abolirao staljinizam ili pisao njegovu apologiju, ali se nije ni odrekao ni dobrih ni loših stvari koji su išli uz to „komunista“. Njegov uspeh „šta god uspeh značio“ bio je taj što je uspeo da postane uvaženi istoričar, verovatno i najcitiraniji istoričar u nauci i šire, koji je usred Hladnog rata bio „poznati komunista“. On je na to napisao „ne branim tu vrstu egoizma, ali ni ne poričem njegovu snagu“. Njegov „komunizam“ nije ga sprečio ili mu uskratio pravo na kritiku industrijskog drušva ili na postavljanju teze „o dvojnoj revoluciji“ (ne želim dalje da objašnjavam fenomen „dvojna revolucija“ u nadi da će onaj kojeg zanima sam istražiti i stvoriti sud o ovoj opšteprihvaćenoj tezi) ili na kovanici „dugi devetnaesti vek“ (koju je istine radi „pozajmio“ od Ivana Berenda) i „kratki dvadeseti“ ili kada je napisao za revolucije šezdesetih da stvarna „revolucija nije u izgledu“. Ideološka odrednica ne sme biti i ona osuđujuća. Takođe, ideološka odrednica ne sme biti ni oslobađajuća. Erik Hobsbaum je prvi potpisao izgubljeni autoritet komunizma nakon denuncijacije Staljina. Isto tako nije postao deo „Nove levice“; one koja je oslobođena greha staljinizma, on je svoje grehe prihvatio. Čovek je „pogrešiv“. Kako bi sebe ugradili između „presude“ i „oslobađanja“ potrebna je „granica“. Poželjno je da ta granica ide u unutrašnjost svakog od nas, potrebno je da ona bude rastegljiva, ali ne i kontradiktorna. Izgradimo naše, unutrašnje, etičke, granice u postmoderni (ili je ovo postpostmoderna?): iako nam  kažu da to nije moguće. I ne zaboravimo da i njima, s vremena na vreme, treba preispitivanje.

 



Komentari (188)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 16:48 16.11.2017

Tunge munge do smrti

.
stefan.hauzer stefan.hauzer 17:21 16.11.2017

Re: Tunge munge do smrti

Na primer, ne slažem se sa Hobsbaumom da je revolucija šezdesetih samo u izgledu, površna. Bliži mi je Edgar Moren: koji je smatrao da slušanje određenih rokenrol grupa ili kupovina određenih kontrakulturnih časopisa (tipa Čarli Ebdo) ili nošenje leviski, predstavlja zauzimanje političkog i egzistencijalnog stava. Revolucija nije samo u izgledu, ali revolucija može biti nošena izgledom.



Da, tunge munge ali neka bude tunge munge sa određenim stavom. Prti do smrti!

c_h.arlie c_h.arlie 17:07 17.11.2017

Re: Tunge munge do smrti

stefan.hauzer
Na primer, ne slažem se sa Hobsbaumom da je revolucija šezdesetih samo u izgledu, površna. Bliži mi je Edgar Moren: koji je smatrao da slušanje određenih rokenrol grupa ili kupovina određenih kontrakulturnih časopisa (tipa Čarli Ebdo) ili nošenje leviski, predstavlja zauzimanje političkog i egzistencijalnog stava. Revolucija nije samo u izgledu, ali revolucija može biti nošena izgledom.



Da, tunge munge ali neka bude tunge munge sa određenim stavom. Prti do smrti!


Oooooo, Stefane - jebote patak !
Ispada da sam i ja, propo nošenja leviski, neki revolucionar.
Ne mogu da verujem.
No, čak i da jeste tako, odbijam da se pomirim sa tom konstatacijom.
stefan.hauzer stefan.hauzer 17:14 17.11.2017

Re: Tunge munge do smrti

Ispada da sam i ja, propo nošenja leviski, neki revolucionar.


ne brini se Čarli, kontrakultura je odavno kooptirana u mejnstrim i konzumerizam.
c_h.arlie c_h.arlie 17:17 17.11.2017

Re: Tunge munge do smrti

stefan.hauzer
Ispada da sam i ja, propo nošenja leviski, neki revolucionar.


ne brini se Čarli, kontrakultura je odavno kooptirana u mejnstrim i konzumerizam.

Sigurno !
Još od kada sam se venčao u leviskama - znao sam da dolazi neko doba, nisam baš znao kakvo - ali sam osećao.
freehand freehand 17:18 17.11.2017

Re: Tunge munge do smrti

nisam baš znao kakvo - ali sam osećao.

Makso, dođeš pivo,.
Rekoh li ti da i Čarli nešto oseća (a da nije kostobolja)?
maksa83 maksa83 17:21 17.11.2017

Re: Tunge munge do smrti

Još od kada sam se venčao u leviskama - znao sam da dolazi neko doba, nisam baš znao kakvo - ali sam osećao.

To što si osetio je bio Volođa koji se to tvoje svadbeno jutro probudio, počešao svoja KGB jaja, rekao Сука Блять, i krenuo da oslobodi slovenske narode iz ropstva zlopatna.
freehand freehand 18:25 16.11.2017

Čitajući tekst

... Hbsbaum svoju etiku nije izgubio. Svet ideja i svet realnosti ne da se ne preklapaju nužno već su, dok se u ruci ne pojave knut i nagan ili šmajser, ili musketa - često i ne dodiruju. Otprilike do 11 teza o Fojerbahu. Momenat kad komunizam kao ideja pređe u revoluciju kao praksu onaj je koji svakog ko u tome učestvuje ostavi nagog na ledini.
Tu ti je onda revolucija dala knut i nagan kao što ti je Gospod dao slobodnu volju, pa ti gledaj šta ćeš.
gedza.73 gedza.73 19:01 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

... Hbsbaum svoju etiku nije izgubio.

lepo je što se slažeš s njim.
On kaže da je Čerčil prebacio svoju pomoć od rojaliste Mihajlovića ka komunisti Titu jer je bio opasniji po Nemce.
I da su za raspad Jugoslavije krivi evropska Slovenija i Hrvatska a da su u južnoj Jugoslaviji pobedili komunisti, za razliku od većine ostalih komunističkih zemlja, koji su sprovodili velikosrpsku šovinističku politiku.

Za komunističku ekonomiju kaže da je samo u početku stopa rasta bila enormno velika ali da je već sredinom šezdesetih počela brzo da gubi bitku sa ekonomijom zapada (čini mi se da pominje partijsku politiku, rukovođenje iz centra partije...)

Za Crnogorce kaže da su ratničko i stočarsko pleme koje je prihvatilo komunizam jer je cenio njihovu junačku tradiciju.

Da su Tita podržavali Crnogorci (pominje veliki broj njihovih oficira), Hrvati, Slovenci, Srbi iz Hrvatske i Bosne a da u užoj Srbiji nije bilo borbi protiv Nemaca i da tradicionalna Srbija nije podržavala Tita.

Negde pominje da smo 'tradicionalno rusofili' uz 'pravoslavna veza'
freehand freehand 19:05 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

gedza.73
... Hbsbaum svoju etiku nije izgubio.

lepo je što se slažeš s njim.
On kaže da je Čerčil prebacio svoju pomoć od rojaliste Mihajlovića ka komunisti Titu jer je bio opasniji po Nemce.
I da su za raspad Jugoslavije krivi evropska Slovenija i Hrvatska a da su u južnoj Jugoslaviji pobedili komunisti, za razliku od većine ostalih komunističkih zemlja, koji su sprovodili velikosrpsku šovinističku politiku.

Za komunističku ekonomiju kaže da je samo u početku stopa rasta bila enormno velika ali da je već sredinom šezdesetih počela brzo da gubi bitku sa ekonomijom zapada (čini mi se da pominje partijsku politiku, rukovođenje iz centra partije...)

Za Crnogorce kaže da su ratničko i stočarsko pleme koje je prihvatilo komunizam jer je cenio njihovu junačku tradiciju.

Da su Tita podržavali Crnogorci (pominje veliki broj njihovih oficira), Hrvati, Slovenci, Srbi iz Hrvatske i Bosne a da u užoj Srbiji nije bilo borbi protiv Nemaca i da tradicionalna Srbija nije podržavala Tita.

Negde pominje da smo 'tradicionalno rusofili' uz 'pravoslavna veza'

Takoe. A šta ti zaključiš kad kažem da je Kevin Spejsi sjajan glumac?

P.S. a da ne zaobiđemu i onaj ad hitlerum momenat - mislim da sam negde rekao a dsad ću i ponoviti za slučaj da nisam: meni se dopadaju neki od Hitlerovih akvarela.
gedza.73 gedza.73 19:07 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

A šta ti zaključiš kad kažem da je Kevin Spejsi sjajan glumac?

Da je i Erik pedofil? ja nemam takva saznanja.
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:08 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Momenat kad komunizam kao ideja pređe u revoluciju kao praksu onaj je koji svakog ko u tome učestvuje ostavi nagog na ledini.


Valter Benjamin u svojim Esejima piše: "Svest o razbijanju istorijskih kontinuiteta svojstvena je revolucionarnim klasama u trenutku njihovih akcija". Za njega ovo razbijanje kontinuiteta je obeleženo u Velikoj francuskoj revoluciji koja je imala nov kalendar - koji je obeležio početak novog vremena (diskontinuitet). Ovo je godina stogodišnjice Oktobarske revolucije: koja je slično svojoj slavnoj prethodnici težila da postane isti takav diskontinuitet: tako je Maljevič raskinuo sa dotadašnjim kontinuitetom umetnosti i naslikao Crni kvadrat. Ideje, na kratko, u diskontinuitetima istorije postanu realnost: samo ih ta realnost kasnije deformiše i iskrivljuje. Zašto je realnost tako surova?, nemam odgovor.

Hobsbaum je bio svestan te surovosti koju nosi realnost. On je postao komunista u vreme kolapsa Vajmarske republike, u vreme kada se komunistom postajalo kao protivodgovor na nacizam, i Velike depresije. Za čoveka njegovog vremena i mesta, moram li reći i Jevreja, komunizam zaista može delovati kao jedini ispravan izbor (da podvučem može delovati) i vera u svetsku revoluciju. Sad, možda je to iz današnje perspektive samo iluzija, kao što napisa gorepsomenuti Fire, ali istorija traži, da se vratim Valteru Benjaminu, "ovladati sećanjem onako kako blesne u trenutku opasnosti". Hobsbaum je ostao zauvek obeležen trenutkom svog progonstva nakon uspona nacizma, zato je za njega biti komunista nosilo veću težinu od afilijacije sa Staljinom. Tako je njegova etička granica formirana i bio je spreman da nosi i njene pogreške, do kraja.
maksa83 maksa83 19:17 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Za Crnogorce kaže da su ratničko i stočarsko pleme koje je prihvatilo komunizam jer je cenio njihovu junačku tradiciju.

Oko ovoga, pričao sam pre neki dan sa onim bratom arheologom, on sve to jako voli (naravno, teško da neko upisuje arheologiju da bi bio primamljiviji zet) a proveo je poslednjih godiina dosta vremena riljajući po raznim prašinama po Srbiji, i kaže da - nasuprot onome što je mejnstrim mišljenje koje je uspostavio pa-sad-tu-neko-ime da se ovde davno formirala jedna homogena miroljubiva hipi komuna, da za ovdašnje stanovništvo važi baš obrnuto, tj. to što si napisao - "naselja međusobno sukobljenih nadrkanih ratobornih i vrlo teritorijalnih stočara" (njegove reči).
freehand freehand 19:18 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Hobsbaum je ostao zauvek obeležen trenutkom svog progonstva nakon uspona nacizma, zato je za njega biti komunista nosilo veću težinu od afilijacije sa Staljinom. Tako je njegova etička granica formirana i bio je spreman da nosi i njene pogreške, do kraja.

Samo ovo: Staljinizam=komunizam izanđala je i potpuno plitka i treba li reći netačna propagandna fraza. Komunizam je ideja čiji osnovni problem leži u propisivanju ideala savršenog društva oslobođenog nepravde koju nosi društvena nejednakost. Ali ta ideja nikad nije bila jednakost u siromaštvu (mada su pojavni oblici na taj način ono što smo u praksi videli) već u stvaranju uslova da svi imaju sve. Težiti takvom cilju uzvišen je put čak i naroičito uprkos svesti o njegovoj nedostižnosti.
Inače mi je interesantan, bez obzira na ideološku pristrasnost, bio pristup Staljinu i Hruščovu Olivera Stouna u onom dokumentarcu o skrivenoj istoriji SAD.
freehand freehand 19:20 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

maksa83
Za Crnogorce kaže da su ratničko i stočarsko pleme koje je prihvatilo komunizam jer je cenio njihovu junačku tradiciju.

Oko ovoga, pričao sam pre neki dan sa onim bratom arheologom, on sve to jako voli (naravno, teško da neko upisuje arheologiju da bi bio primamljiviji zet) a proveo je poslednjih godiina dosta vremena riljajući po raznim prašinama po Srbiji, i kaže da - nasuprot onome što je mejnstrim mišljenje koje je uspostavio pa-sad-tu-neko-ime da se ovde davno formirala jedna homogena miroljubiva hipi komuna, da za ovdašnje stanovništvo važi baš obrnuto, tj. to što si napisao - "naselja međusobno sukobljenih nadrkanih ratobornih i vrlo teritorijalnih stočara" (njegove reči).

Pa većina onoga što je on citirao je tačno, ovako ili onako, samo što sam ja izbegao da to kažem obzirom da je komentar za cilj imao diskvalifikaciju a ne razgovor.
freehand freehand 19:21 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

gedza.73
A šta ti zaključiš kad kažem da je Kevin Spejsi sjajan glumac?

Da je i Erik pedofil? ja nemam takva saznanja.

Saznanja kao i zaključivanje - spram instrumentarijuma.
maksa83 maksa83 19:24 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Pa većina onoga što je on citirao je tačno, ovako ili onako, samo što sam ja izbegao da to kažem obzirom da je komentar za cilj imao diskvalifikaciju a ne razgovor.

Nemam pojma oko čega se prepirete, ona rečenica mi je samo bila triger da uradim braindump nečega što sam skoro čuo od nekoga ko se time vrlo bavi. Bio kod mene sa devojkom i pričali smo o zilion gluposti i tek na kraju sam ga pitao nešto oko bakarnog doba pa on krenuo da veze o iskopinama, alatima i zaključcima sve onako sa kvakom u ruci, gnjaviću ga više sledeći put.
niccolo niccolo 19:25 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

već u stvaranju uslova da svi imaju sve

Ukoliko svi imaju sve, nema potrebe da se išta ikada menja tj. prestaje potreba za kretanjem. A kretanje je osnovna karakteristika svega što postoji, još od velikog praska (a možda i od pre njega). Stoga je nemoguće napraviti nešto što se ne kreće (makar se kretalo samo s planetom, sunčevim sistemom, galaksijom...).
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:27 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

- "naselja međusobno sukobljenih nadrkanih ratobornih i vrlo teritorijalnih stočara"


Vaso Čubrilović piše: o tome da je poseban tretman koji je imao Vlah, on ovo odredište koristi za srpskog srednjovekovnog stočara, bio "zaštićen svojim slobodnim stočarskim zanimanjem" i da je takav čovek, koji je taj status preneo i pod osmanlijsku upravu "dao sociološku osnovu političkoj misli kod Srba pod Turcima" i da se on preneo i na formiranje srpske moderne države. Da, te gomile nadrndanih ratobornih stočara, koje su štitile svoja planinska dobra, i to ne samo zbog dobre ispaše, nego i zbog političke slobode i života van feudalnih stega, formirale su ovo brdovito jezgro inata.
freehand freehand 19:27 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

niccolo
već u stvaranju uslova da svi imaju sve

Ukoliko svi imaju sve, nema potrebe da se išta ikada menja tj. prestaje potreba za kretanjem. A kretanje je osnovna karakteristika svega što postoji, još od velikog praska (a možda i od pre njega). Stoga je nemoguće napraviti nešto što se ne kreće (makar se kretalo samo s planetom, sunčevim sistemom, galaksijom...).

Pa da, tu su naleteli na ozbiljan problem.
maksa83 maksa83 19:32 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Vaso Čubrilović piše: o tome da je poseban tretman koji je imao Vlah, on ovo odredište koristi za srpskog srednjovekovnog stočara

Samo da kažem - ovo o čemu pričam je mnogo starije od toga, znači neolitske kulture, vinčanska i te oko nje, dakle davnodavnodavno. Reče mi i za nešto što su sad skoro našli podno Kališa iz tog vremena što je zanimljivo (zapravo je bilo zanimljivo što su to uopšte našli, trebalo bi da je pod iks slojeva mulja i koječega) ali tu je već bio dvadeseti minut sa kvakom u ruci...
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:33 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Stoga je nemoguće napraviti nešto što se ne kreće (makar se kretalo samo s planetom, sunčevim sistemom, galaksijom...).


To što niko nije ostvario perpetuum mobile, ne znači i da on nije ostvariv (sistem koji se "samopokreće", znam nema veze sa "ne kreće" ). Jesam li ja upravo uporedio komunizam i perpetuum mobile?
freehand freehand 19:34 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Nemam pojma oko čega se prepirete

Ne prepiremo se, niti ćemo, nego ja rekoh šta mislim o temi koju je Hauzer postavio a Gedža je požurio da izgugla Hobsbaumove teze sa kojima se automatski slažem ako se slažem sa njegovim etičkim stavom.
Tako da sam sad, valjda, srbomrzac.
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:37 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

znači neolitske kulture, vinčanska i te oko nje, dakle davnodavnodavno.


Znam, to je bilo samo nadovezivanje na genealogiju stočarske ratoborne kulture
niccolo niccolo 19:40 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Jesam li ja upravo uporedio komunizam i perpetuum mobile?

Ko će ga znati, možda i jesi.

Ja inače tvrdim da je komunizam sjajna stvar, dobar deo Evropljana je u jednom periodu odlično živeo, između ostalog, i zahvaljujući komunizmu. Jedino ga jebe što među tim Evropljanima nema onih koji su živeli u komunizmu.
gedza.73 gedza.73 19:43 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

naselja međusobno sukobljenih nadrkanih ratobornih i vrlo teritorijalnih stočara

Neki istoričar Prokoprohotakonekako (odnekud se zadržalo u glavi) kaže da su Sloveni bili ekstremno surovi i zli prema ljudima koje su ovde zatekli. Da su ih bukvalno varvarski masakrirali.

Tako će i za nas da pričaju za jedno hiljadu godina.
gedza.73 gedza.73 19:46 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Gedža je požurio da izgugla

Stoji Erik baš pored Jovićeve 'Raspad Jugoslavije'.
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:46 16.11.2017

Re: Čitajući tekst


gedža.73


Meni nekako žao što je Hobsbaum ovde ostao nekako najbolje upamćen po onoj knjižici Izmišljanje tradicije i užasno mi je krivo što se ne reizdaje njegova trotomna sinteza "o dugom devetnaestom veku": Doba revolucije, Doba kapitala i Doba imperije + nastavak koji bi isto tako mogao da prođe kroz reizdanje Doba ekstrema o "kratkom dvadesetom veku".

Inače, prijatelj mi je pisao o nekom radu, u kojem su zabeleženi sve knjige koje su citirale Erika Hobsbauma i osim bezbroj knjiga, raspon ideoloških stavova koju su ga cictirali je isto tako očaravajuć.
gedza.73 gedza.73 19:49 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

raspon ideoloških stavova koju su ga cictirali je isto tako očaravajuć.

Deluje dosta nepristrasno u knjizi. Sakupio činjenice, izbacio šumove i sveo na jednostavne prihvatljive podatke.
maksa83 maksa83 19:51 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Tako će i za nas da pričaju za jedno hiljadu godina.

Mislim da će za nas za jedno hiljadu godina ti koji ovde budu živeli (pošto su sleteli iz svemira) da kažu: "bili su uglavnom ukusni, Lale su doduše bili malo masniji, a Crnogorci nezgodni pošto posle ceo dan kenjaš ordenje..".
maksa83 maksa83 19:54 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Deluje dosta nepristrasno u knjizi. Sakupio činjenice, izbacio šumove i sveo na jednostavne prihvatljive podatke.

Istorija i arheologija su fenomenalno zanimljive i potpuno fascinantne nauke kada su baš nauke, tj. kada se izbace vrednosni i ideološki sudovi. (da, znam, sad sam Captain Obvious)
gedza.73 gedza.73 19:56 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

kada se izbace vrednosni i ideološki sudovi.

Najteže. Zato je mnogo lakše kad čitaš o istoriji Kineza i Japanaca nego o Balkanu.

edit
Istorija i arheologija su fenomenalno zanimljive i potpuno fascinantne nauke kada su baš nauke


Arheologija možda i više jer već sadrži deo iz istorije.
Jednom sam gledao emisiju (vi itijevci, arheolozi i verovatno neki dramaturg) u kojoj su 'oživeli' Pompeju.
stefan.hauzer stefan.hauzer 20:26 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

maksa83
Deluje dosta nepristrasno u knjizi. Sakupio činjenice, izbacio šumove i sveo na jednostavne prihvatljive podatke.

Istorija i arheologija su fenomenalno zanimljive i potpuno fascinantne nauke kada su baš nauke, tj. kada se izbace vrednosni i ideološki sudovi. (da, znam, sad sam Captain Obvious)


U svojoj Metaistoriji Hejden Vajt je istoriju proglasio protonaukom i otvorio lingvistički preokret u istoriografiji. Inače, lingvistički preokret je bio više teorijski: u praksi su ga svi živi istoričari ignorisali.

Edit: iako se djelomice slažem sa knjigom, predlažem da je svaki zaljubljenik u istoriju pročita, kao obavezno štivo. Istoričara čini metod njegovog istraživanja i pisanja i istoriografija je, pre svega, naučni tekst koji "oponaša" prošlost (možda ovo oponaša i nije najsrećniji izraz).
stefan.hauzer stefan.hauzer 20:39 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

gedza.73
raspon ideoloških stavova koju su ga cictirali je isto tako očaravajuć.

Deluje dosta nepristrasno u knjizi. Sakupio činjenice, izbacio šumove i sveo na jednostavne prihvatljive podatke.


On nije dozvolio da ga ideološko mišljenje omete u rasuđivanju, ali isto bi tako trebalo da se ima na umu i da je on pisac istorije "odozdo" (koja isključuje pisanje istorije kroz prizmu velikih istorijskih ličnosti), koja jeste marksistička. U tome je i lepota i snaga njegovih kapitalnih istorijskih sinteza. Ovo je vrlo zanimljivo, s obzirom na ulogu koju ima istoričar u formiranju klasne, nacionalne i kulturne svesti. Možda i najbolja knjiga "istorija od dole" jeste Stvaranje engleske radničke klase od E.P. Tompsona.
alselone alselone 20:49 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

U svojoj Metaistoriji


Stefe, tebi je svaki komentar kao mali diplomski.
stefan.hauzer stefan.hauzer 20:54 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Istoričara čini metod njegovog istraživanja i pisanja i istoriografija je, pre svega, naučni tekst koji "oponaša" prošlost (možda ovo oponaša i nije najsrećniji izraz).


hajde ovako, sa srećnijim izrazom, prošlost i istorija/istoriografija (istorijski tekst) nisu isti. Istorijski tekst nije ono što se dogodilo. Ovo je izuzetno bitno da se zna. Sve ono što mi znamo o prošlosti jeste samo njen prikaz koji smo djelomice doživeli posredstvom istorijskog teksta. Dakle, ono što se dogodilo u prošlosti se jeste dogodilo, ali nije nužno i da su nama prezentovani svi pogledi koji opisuju jedan trenutak. S toga "oživljavanje" prošlosti ne sme da bude zadatak koje sebi nameće istoričar, nego objašnjavanje kroz uživljavanje. On mora da se uživi u određeni istorijski trenutak i ne da ga "oponaša" (zato ovo nije bio najsrećniji izraz) nego da ga objasni; zbog čega, na primer, dolazi do određenih istorijskih diskontinuiteta kao što je Oktobarska revolucija. Posmatranje tog događaja iz ove perspektive i sa ovim saznanjima, može da nas navede na pogrešno razumevanje tog istorijskog trenutka i zbog čega svaka generacija mora sebe ponovo da preispita, tako što će ponovo izučavati ovaj izvanredni ljudski i idejni napor. Oktobarska revolucija je uzeta, samo zato što je stogodišnjica.

Edit: ovo je otprilike i ono što je istorijskoj nauci doneo lingvistički preokret sa kojim se mnogi nisu složili, ali nauka je zdušno odreagovala i odbranila svoje pozicije. Verujem kako će uskoro na red doći i mnoge prirodne nauke. Čuvaj te se onog nepoznatog što dolazi, matematićari :)

Edit II: zato i preporučujem Metaistoriju u njoj je objašnjena sinteza istoriografije i filozofije istorije i koliko su one ustvari kontemplirane.
stefan.hauzer stefan.hauzer 21:02 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

alselone
U svojoj Metaistoriji


Stefe, tebi je svaki komentar kao mali diplomski.


kad sam se isprim'o
maksa83 maksa83 21:40 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

Edit: ovo je otprilike i ono što je istorijskoj nauci doneo lingvistički preokret sa kojim se mnogi nisu složili, ali nauka je zdušno odreagovala i odbranila svoje pozicije. Verujem kako će uskoro na red doći i mnoge prirodne nauke. Čuvaj te se onog nepoznatog što dolazi, matematićari :)

Meni je šašavo što neki istoričar (ili grupa njih) može da ignoriše lingvistički preokret, jer zaboga - ako nešto govori nešto o kretanju naroda i stanju društva onda je to jezik - druga beskrajno fascinantna stvar pored istorije i arheologije kad mu se pristupi neideološki. Uzmi ovo ako već nisi - Carstva Reči, Nikolas Ostler
maksa83 maksa83 21:42 16.11.2017

Re: Čitajući tekst

stefan.hauzer
alselone
U svojoj Metaistoriji


Stefe, tebi je svaki komentar kao mali diplomski.


kad sam se isprim'o

stefan.hauzer stefan.hauzer 00:23 17.11.2017

Re: Čitajući tekst

Meni je šašavo što neki istoričar (ili grupa njih) može da ignoriše lingvistički preokret, jer zaboga - ako nešto govori nešto o kretanju naroda i stanju društva onda je to jezik - druga beskrajno fascinantna stvar pored istorije i arheologije kad mu se pristupi neideološki.




Uzmi ovo ako već nisi - Carstva Reči, Nikolas Ostler


Sve planiram, imam je u listi želja na kupindu!

To je totalno odsustvo svesti i određene grupe istoričara su se pretvorile u zatvorene druidske organizacije (nešto kao današnji DSS).
c_h.arlie c_h.arlie 17:13 17.11.2017

Re: Čitajući tekst

maksa83
Pa većina onoga što je on citirao je tačno, ovako ili onako, samo što sam ja izbegao da to kažem obzirom da je komentar za cilj imao diskvalifikaciju a ne razgovor.

Nemam pojma oko čega se prepirete, ona rečenica mi je samo bila triger da uradim braindump nečega što sam skoro čuo od nekoga ko se time vrlo bavi. Bio kod mene sa devojkom i pričali smo o zilion gluposti i tek na kraju sam ga pitao nešto oko bakarnog doba pa on krenuo da veze o iskopinama, alatima i zaključcima sve onako sa kvakom u ruci, gnjaviću ga više sledeći put.

Mora da se devojka smorila i kradom kolutala očima.
Ti našao da ga smaraš, a njoj možda došlo.
No, nevezano za to - bio par dana nešto duž Dunava, od Donjeg Milanovca gore i dole - i svratimo žena i ja na Lepenski lokalitet. Čudo Božje koliko ti ljudi koji se time bave vole to čime se bave.
c_h.arlie c_h.arlie 17:14 17.11.2017

Re: Čitajući tekst

niccolo
već u stvaranju uslova da svi imaju sve

Ukoliko svi imaju sve, nema potrebe da se išta ikada menja tj. prestaje potreba za kretanjem. A kretanje je osnovna karakteristika svega što postoji, još od velikog praska (a možda i od pre njega). Stoga je nemoguće napraviti nešto što se ne kreće (makar se kretalo samo s planetom, sunčevim sistemom, galaksijom...).

Pa onda ćemo svi samo da se volimo.
maksa83 maksa83 17:15 17.11.2017

Re: Čitajući tekst

Čudo Božje koliko ti ljudi koji se time bave vole to čime se bave.

Ovaj moj je još gori. Pravi pancire i oklope i onda to natuku i mlate se mačevima kao u dobra stara vremena kad je Dušan držao sve do Volosa.
c_h.arlie c_h.arlie 17:22 17.11.2017

Re: Čitajući tekst

stefan.hauzer
maksa83
Deluje dosta nepristrasno u knjizi. Sakupio činjenice, izbacio šumove i sveo na jednostavne prihvatljive podatke.

Istorija i arheologija su fenomenalno zanimljive i potpuno fascinantne nauke kada su baš nauke, tj. kada se izbace vrednosni i ideološki sudovi. (da, znam, sad sam Captain Obvious)


U svojoj Metaistoriji Hejden Vajt je istoriju proglasio protonaukom i otvorio lingvistički preokret u istoriografiji. Inače, lingvistički preokret je bio više teorijski: u praksi su ga svi živi istoričari ignorisali.

Edit: iako se djelomice slažem sa knjigom, predlažem da je svaki zaljubljenik u istoriju pročita, kao obavezno štivo. Istoričara čini metod njegovog istraživanja i pisanja i istoriografija je, pre svega, naučni tekst koji "oponaša" prošlost (možda ovo oponaša i nije najsrećniji izraz).

Možda umesto toga reći "kreira" prošlost.
stefan.hauzer stefan.hauzer 17:28 17.11.2017

Re: Čitajući tekst

Možda umesto toga reći "kreira" prošlost.


Nikako, nijedan istorijski tekts ne može da "kreira", on može da "oponaša"; ali več sam pisao, bez objašnjenja, on je samo zbir nekih rankeovskih činjenica.

Leopold Ranke imao je ideju istorije kao zbir činjenica koje govore same za sebe.
bene_geserit bene_geserit 11:25 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

stefan.hauzer
maksa83
The dude

Znate koliko ima doktorata iz teorije filma na temu tog kultnog filma brace Coen? Koliko hoces, malo malo pa neki novi. Poslednji koji sam video sa naslovom His dudiness ili tako nesto.
Btw, da mene neko pita potpuno idiotski film. I zali boze sto drzava garantuje za studentske kredite od kojih se finansiraju takve gluposti.
bene_geserit bene_geserit 11:34 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

freehand
Komunizam je ideja čiji osnovni problem leži u propisivanju ideala savršenog društva oslobođenog nepravde koju nosi društvena nejednakost. Ali ta ideja nikad nije bila jednakost u siromaštvu (mada su pojavni oblici na taj način ono što smo u praksi videli) već u stvaranju uslova da svi imaju sve. Težiti takvom cilju uzvišen je put čak i naroičito uprkos svesti o njegovoj nedostižnosti.

Svi ne mogu nikada da imaju "sve" (... sto im treba) jer "sve" ne mozes da definises a ljudske potrebe imaju tu cudnu osobinu da se prilagodjavaju raspolozivom budzetu. A da ne pominjem "prvi zakon ekonomije" da su resursi ograniceni (ili je bese prvi zakon da u tudjoj ruci samo jedna stvar raste, ne mogu da se setim ).
Tako da je jedina moguca jednakost - jednakost u siromastvu.
A jednom kada imas jednakost ukidas i motivaciju ljudima da rade na sebi i za sebe.
Tako da nema nista uzvisenog u tom besmislenom (i slazem se nedostiznom, na srecu) cilju. Jedino cega ima je prilika za drugove da otmu od pametnijih i vrednijih od sebe.
maksa83 maksa83 12:11 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Znate koliko ima doktorata iz teorije filma na temu tog kultnog filma brace Coen? Koliko hoces, malo malo pa neki novi. Poslednji koji sam video sa naslovom His dudiness ili tako nesto.

Da, to nam je već rekao nsarski prethodni put.
Btw, da mene neko pita potpuno idiotski film.

Konačno.

Sve te neprospavane noći u "šta li neznani Benon štovalac sa Interneta misli o Big Lebowskom?" zapitanosti.

Najzad mogu da se vratim normalnom životu.

stefan.hauzer stefan.hauzer 14:10 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Jedino cega ima je prilika za drugove da otmu od pametnijih i vrednijih od sebe.





Btw, da mene neko pita potpuno idiotski film. I zali boze sto drzava garantuje za studentske kredite od kojih se finansiraju takve gluposti.


the Dude je sasvim slučajno jedan od tvoraca Port huron statement-a. Nije učestvovao u drugom jer je bio kompromisan.
Milan Novković Milan Novković 15:07 18.11.2017

Re: Čitajući tekst


maksa83
Znate koliko ima doktorata iz teorije filma na temu tog kultnog filma brace Coen? Koliko hoces, malo malo pa neki novi. Poslednji koji sam video sa naslovom His dudiness ili tako nesto.

Da, to nam je već rekao nsarski prethodni put.
Btw, da mene neko pita potpuno idiotski film.

Konačno.

Sve te neprospavane noći u "šta li neznani Benon štovalac sa Interneta misli o Big Lebowskom?" zapitanosti.

Najzad mogu da se vratim normalnom životu.


Definiši "normalno"

Lažni progresivizam, gde iz perspektive dotičnog Benonovi neštovaoci nisu svesni da je lažan, su etičku generaciju iza iskrenih konzervativaca - hleba i igara trudbenici, ne mnogo više od toga, koji ne vide neku značajnu razliku između ubijanja nečije žene i otkidanja dečije ruke, sada i s jedne strane, i muškog verbalnog šovinizma iz svalčinonice od pre 30 godina.

Videćeš da Beneta, u njegovom konzervatizmu, i dalje brine razaranje sveta iz pozicije US snage. Lažnim progresivcima je to dosadna tema, a misle da su progresivniji od njega - nisu, često su mnogo konzervativniji, u stvari, pošto ih ne interesuju ni urušeni US životi onih koji hoće da rade, dok misle da se bore za prava svih, unutrašnjih i stranih, i onih lenjih, na kraju krajeva.

Pa da se izjasnim - ja sam ideološki Benetova sušta suprotnost, ali sa njim ću uvek lako naparaviti dil i kladiti se da zajedno možemo u svetliju budućnost.

Dil gde ćemo obojica pristati na neki kompromis. Sve izraženija leva, progresivna orijentacija (u srži definicije konzervatizma je ne-progresivno, dobro, to i reč kaže) i privlačna sila anarhizma u meni me uopšte ne sprečava ovde u UK da igrorišem laburističe debile, kada se pojave, i glasam za konzervativce (mene zovu "floating voter".

Jedan od boljih kandidata za zlato u kategoriji gde je ideologija jaka su oni što nemaju ideologiju, a misle da je imaju, njima je sve zajebancija, dok iskreno zlato, valjda, ide onima što ideologiju imaju, ali je drže na distanci od "situacije na terenu" i moralnog truleža, kojeg onda nisu ni svesni

Banon rulz, izgleda, i za sada - kako je krenuo još će i on jednog dana biti predsednik, i izgleda da se spušta lopta u inostranim poslovima - nije loš prvi skup koraka, iako gramzivi gramižu i dalje, pajtosi ovog precednika, onog, ili nekog trećeg.

I meni je Big Lebovski vrh, naravno, oduvek bio, vidim i da je Stefan dodao crticu ovde negde



maksa83 maksa83 16:48 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Videćeš da Beneta, u njegovom konzervatizmu, i dalje brine razaranje sveta iz pozicije US snage.

Nisam baš primetio neke hipi tendencije kod njega, ali možda prebrzo čitam.
Koliko sam do sad video beneta (ovog našeg geserita) brinu matematičari pošto ih izgleda non stop gugluje i iznerivra se kad mu Gugl kaže da ih ima i crnih pre nego što mu izlista bele, ili tako nešto. Dodatno ga nervira što se H1B Indijci i Pakiji pojavljuju in troves u hajtek firmama ili te firme sele posao tamo gde tih Pakija i Indijaca već ima in troves/. Ono sa guglovanjem matemačiara i sledstvenim nerviranjem ne razumem, ovo nerviranje sa Pakijima i Indijcima koji dolaze tu na H1B prevare potpuno razumem. Pošto ne mislim da je glup tip iskreno me iznenađuje što je poverovao da će Trunpo stvarno da gradi dole neki zid i razočarao se kad je video da nije ozbiljno mislio.
alselone alselone 18:01 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Koliko sam do sad video beneta (ovog našeg geserita) brinu matematičari pošto ih izgleda non stop gugluje i iznerivra se kad mu Gugl kaže da ih ima i crnih pre nego što mu izlista bele, ili tako nešto.


Njega nervira foliranje rezultata na pretragama, bas ono sto smo pricali neki dan.

Pretrazi ono sto on spominje, "American inventors". Rezultati su vise nego interesantni. Prvo troje su neki crnci ciji je najveci izum to sto su crnci. Edison je cetvrti. Onda opet malo crnaca, sedmi je Bell, pa opet malo crnaca, Tesla je 26, Ford 29. (!)

Tesko da je to bas greska u pretragama, i da Gugli toliko gresi.

Meni to ne smeta zbog crnaca, cak u neku ruku mislim da je dobro malo pozitivne diskriminacije, ali ne bih to ocekivao od provajdera pretrage, on treba da je nepristrastan.
maksa83 maksa83 18:21 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Tesko da je to bas greska u pretragama, i da Gugli toliko gresi.

Zanimljivo, kada probaš Bing dobiješ nešto što bi očekivao, ali kad i tamo klikneš na "images" dobiješ gugloliki rezultat. Ali ni kod Gugla ne dobiješ te crnce kao search rezultat, nego kao prvi link dobiješ ovo The Unz Review članak koji kuka na crnce u tom search rezultatu, a takođe sličan tekst kao četvrti. Dakle ako ne gledaš slike nego linkove koje si dobio to je sasvim korektan rezultat. Da je Google hteo da iskrivi rezultat teško da bi baš kao prvi link stavio rant o Guglovom krivljenju rezultata. No ne bih da branim tu firmu, oni su samo malo manje zlo od Cukerbergovog Panopticona.
alselone alselone 18:24 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Ali ni kod Gugla ne dobiješ te crnce kao search rezultat


MIslim na ovo:

freehand freehand 19:01 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Svi ne mogu nikada da imaju "sve" (... sto im treba) jer "sve" ne mozes da definises a ljudske potrebe imaju tu cudnu osobinu da se prilagodjavaju raspolozivom budzetu.

Posle neko kaže da na blgou nema novih ideja?!
Jedino cega ima je prilika za drugove da otmu od pametnijih i vrednijih od sebe.

To kad se ne pitamo za prvi milion i kad lišće prekrije Lisabon ili u nekoj drugoj stiuaciji?
A probaj malo da zagrebeš u načine nastanka najvećih bogatstava SAD osamnaestog, devetnaestog a bogami i dvadesetog veka. Sve sama pamet i marljivost.
Da te upšozorim samo - Gejtsa i drugove kao argument smatraću ravnim upotrebi Hitlera.
bene_geserit bene_geserit 20:12 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Znaci postavis kao neki nedostizan "cilj" - da svi imaju sve.
Malo napujdas rulju da su ovi sto imaju u stvari sve to pokrali (zavidnih ljudi koliko hoces, a eto finog izgovora da opravdas sopstvene zivotne neuspehe).
A i jedno i drugo samo smoke&mirrors.
Za drugove da dodju na vlast i otmu tudje.

Istina postoji taj sitan problem da garantovanje privatnog vlasnistva je jedna od osnova civilizacijskog napretka, a da kad oni na vlasti (nekada kraljevi i knezevi a danas drugovi) mogu da ti otmu sta hoce kad im se digne patka to "malo" utice na zelju ljudi da budu vredni i stvaraju.
A jos kad dodas ono da svi imaju sve sto podrazumeva velike preraspodele - od strane vrednih ka drugovima i onima sto rade za njih.
Na kraju dobijes ono "ne mogu toliko malo da me plate, koliko ja mogu malo da radim" i nepostojanje privatnog biznisa.

Ma idealan sistem, ko ga ne bi pozeleo.
Kao sto ti rece gore, svaki pristojan covek treba da tezi tako necemu.
freehand freehand 20:17 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

Malo napujdas rulju da su ovi sto imaju u stvari sve to pokrali (zavidnih ljudi koliko hoces, a eto finog izgovora da opravdas sopstvene zivotne neuspehe).

Ništa nisam pokušao sa ruljom, Samo sam tebe pitao nešto o poreklu bogatstava pametnih vrednih. Dobio sam bulšit, al ko me tera da ubacujem novčiće u automat na kome jasno piše "ubacite novčić - dobićete bulšit". idealzam je put razočaranja, moj bene_geserit.
zemljanin zemljanin 22:36 18.11.2017

Re: Čitajući tekst

A jos kad dodas ono da svi imaju sve sto podrazumeva velike preraspodele - od strane vrednih ka drugovima i onima sto rade za njih.
Na kraju dobijes ono "ne mogu toliko malo da me plate, koliko ja mogu malo da radim" i nepostojanje privatnog biznisa.

Ma idealan sistem, ko ga ne bi pozeleo.
Kao sto ti rece gore, svaki pristojan covek treba da tezi tako necemu.

bene_geserit bene_geserit 04:03 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

stefan.hauzer
the Dude je sasvim slučajno jedan od tvoraca Port huron statement-a. Nije učestvovao u drugom jer je bio kompromisan.

Naravno takve besmislenosti/irelevantnossti ga cine dobrim filmom bez obzira na idiotsku radnju u filmu gde je glavna fora da jedan drugog zovu dude.
Hype oko glupavog filma.

Evo i ova slika je prodata za 46+ miliona ("Cy Twombly’s legendary Bacchus series", sta god to bilo). Mora da je zapravo genijalna.
c_h.arlie c_h.arlie 09:34 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Milan Novković

...

Jedan od boljih kandidata za zlato u kategoriji gde je ideologija jaka su oni što nemaju ideologiju, a misle da je imaju, njima je sve zajebancija, dok iskreno zlato, valjda, ide onima što ideologiju imaju, ali je drže na distanci od "situacije na terenu" i moralnog truleža, kojeg onda nisu ni svesni

...

Ja sam jedan od onih kojemu je sve zajebancija.
Uz to sam i duboko zabrinut --- jer se svet na ovaj način kreće nezaustavljivo ka svome kraju.
Doduše - zašto bi se ovako nakaradan svet, uopšte, i održao ?
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:38 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Jedan od boljih kandidata za zlato u kategoriji gde je ideologija jaka su oni što nemaju ideologiju, a misle da je imaju, njima je sve zajebancija, dok iskreno zlato, valjda, ide onima što ideologiju imaju, ali je drže na distanci od "situacije na terenu" i moralnog truleža, kojeg onda nisu ni svesni

Novkoviću, ne znam šta ti se dogodilo u međuvremenu, ali komentari ti konačno prate "crvenu nit" i odlični su. Izgleda da taj the Three-Body Problem zaista radi čuda!

stefan.hauzer stefan.hauzer 14:04 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Vezano za Crnce, zanimljivo da je Malkolm Iks (zipa neko ironiju?) primetio kako američko društvo, za razliku od ostalih, stvara rasnu svest. Ne znam, da li je neko ispratio francuske izbore i uvideo da niko nije pravio rasne parametre koji će odlučivati o konačnim rezultatima. U SAD s obzirom na otužnu istoriju rasizma ovaj potez googla može izgledati čudan i uvrnut, ali tako izgleda društvo koje je metastaziralo u deformisanu promenu identiteta.

+ zdušno preporučujem njegovu autobigrafiju koju je zabeležio Aleks Hejli. Mislim da bi trebala da bude obavezna lektira u SAD.
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:14 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Doduše - zašto bi se ovako nakaradan svet, uopšte, i održao ?




Upravo.
Jebote, Šarli je uhvatio esenciju koja je izgleda produkt onih silnih regeneracija i šetnji i unutrašnjih razgovora. Tu je i zemljanin ubo, sa onim da bi trebalo da se izgradi neregulisani svet samoregulisanih pojedinaca i, da dodam i svoje nešto (i fuchsino), koji se stalno preispituju!

i da doam još još nešto (samo svoje ovaj put). Ne dozvolite da vaša deca odrastaju, a da ne čuju album Grace od Džefa Baklija.



"Racist everyman, what have you done?
Man, you've made a killer of your unborn son
Oh crown my fear your king at the point of a gun
All I want to do is love everyone"
freehand freehand 14:27 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

sa onim da bi trebalo da se izgradi neregulisani svet samoregulisanih pojedinaca i, da dodam i svoje nešto (i fuchsino), koji se stalno preispituju!

Zemljanin je muška blogovska reinkarnacija Ajn Rand
c_h.arlie c_h.arlie 15:28 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

stefan.hauzer
Doduše - zašto bi se ovako nakaradan svet, uopšte, i održao ?




Upravo.
Jebote, Šarli je uhvatio esenciju koja je izgleda produkt onih silnih regeneracija i šetnji i unutrašnjih razgovora. Tu je i zemljanin ubo, sa onim da bi trebalo da se izgradi neregulisani svet samoregulisanih pojedinaca i, da dodam i svoje nešto (i fuchsino), koji se stalno preispituju!

i da doam još još nešto (samo svoje ovaj put). Ne dozvolite da vaša deca odrastaju, a da ne čuju album Grace od Džefa Baklija.



"Racist everyman, what have you done?
Man, you've made a killer of your unborn son
Oh crown my fear your king at the point of a gun
All I want to do is love everyone"

Da.
Šta dodati na sve ovo - kada si sažeo do krajnjih granica.
Možda samo još ono od braće Bitlsa --- dakle:

Ol ju nid iz lav end
Lav iz ol ju nid.
maksa83 maksa83 15:42 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Vezano za Crnce, zanimljivo da je Malkolm Iks (zipa neko ironiju?) primetio kako američko društvo, za razliku od ostalih, stvara rasnu svest.

Pa malo koje društvo je do prekjuče (prema istorijskim merilima) držalo jednu rasu u štali kao stoku za rad u polju i preprodavalo primerke na pijacama. Recimo, istu takvu rasnu svest imaš i u Japanu koji je isto tako (opet u istorijskim okvirima) do prekjuče dovlačio robove iz Koreje, samo je to manje vidljivo pošto, je l' te, dosta liče, ali ne i ako pitaš Japance, Korejanci su (zajedno sa svim ne-Japancima) niža rasa. To je duboko usađeo u društvo tamo.
stefan.hauzer stefan.hauzer 16:36 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

maksa83
Vezano za Crnce, zanimljivo da je Malkolm Iks (zipa neko ironiju?) primetio kako američko društvo, za razliku od ostalih, stvara rasnu svest.

Pa malo koje društvo je do prekjuče (prema istorijskim merilima) držalo jednu rasu u štali kao stoku za rad u polju i preprodavalo primerke na pijacama. Recimo, istu takvu rasnu svest imaš i u Japanu koji je isto tako (opet u istorijskim okvirima) do prekjuče dovlačio robove iz Koreje, samo je to manje vidljivo pošto, je l' te, dosta liče, ali ne i ako pitaš Japance, Korejanci su (zajedno sa svim ne-Japancima) niža rasa. To je duboko usađeo u društvo tamo.


Da, ovoga ima u skoro svim društvima, nego, Malkolkm Iks možda nije bio u pravu da toga nema u ostalim društvima, ali je definitivno u pravu kada kaže da američko druptvo stvara rasnu svest. Sve čekam da se reinkarnira princi i uleti i kaže da su rase samo u našim glavama, a to je upravo i ono što stvara američko društvo. Kad porazmišliš oni njihovi očevi osnivači svi odreda bili i robovlasnici, a tamo prodavali ideje prosvetiteljstva i zemlje slobodnih (da ne pričamo o Džeksonu koji je postao predsednik zato što je tamanio Indijance i koji je stvorio Demokratsku partiju i koji je implementovao partijsko zapošljavanje i koji je uništio bankarski sistem i koji je prvi proklamovao deep state i zbog kojeg je američko društvo bilo moralna ruina u devetnaestom veku, čak i po standardima tog veka).
stefan.hauzer stefan.hauzer 16:44 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

ovo iznad je ujedno i dopuna odgovora zbog čega nama može delovati uuvrnuto ovo sa "american inventors"; ali to društvo ima golem teret na savesti. Ova medijska histerija (seksualni predatori) je samo dopuna onoga što se dešavalo nakon Šarlotsvila i uskoro, ko zna, koje je sledeće preispitivanje na koje će to društvo naleteti.
apostata apostata 21:50 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

@stefan.hauzer

Ovo što si ti hauzeru naveo kao objašnjenje lingvističkog preokreta u istorijskoj nauci bojim se da nema veze sa onim što je on trebao donijeti u pisanju istorije i što hvala Bogu nije uspio donijeti.

Ono što je osnovno i ono na šta se može svesti lingvistički preokret (koji uzgred nema veze sa lingvistikom kao naukom, nego više sa jezikom kao instrumentom nauke) je to da jezik ne odražava svijet nego mu prethodi i da konstruiše ga.
Shodno tome realnost je socijano-lingvistički produkt i utisak, odnosno iluzija.

Kada je riječ o istoriji kao nauci, od Sosira pa nadalje ona se jednostavno negira kao mogućnost istraživanja prošlosti, jer čovjek je zatvoren u sopstvenom jezičkom sistemu, koji ga uslovljava i ograničava.

Istorija je tako neka vrsta poddiscipline literature i kao što se prošla realnost ne može spoznati iz književnog dijela tako se ni prošlost ne može spoznati iz izvora. Prošlost se prosto rastvara u književnosti i razlika između fakta i fikcije nestaje.

Vajt je potpunosti na tragu toga. Sa uvođenjem u pisanje istorije četiri tropa, četiri zapleta, četiri argumenta i četiri ideološke predispozicije, on vrši književno preformatiranje istorijskog istraživanja.
Drugim riječima - istorijsko istraživanje je po njemu u potpunosti lingvistički determinisano I ono je u prvom redu oblik književnosti.

Vajt je kasnije otišao i dalje, pa tako u članku The Politics of Historical Interpretation on kaže kako istorijski fakti ne daju prednost ni jednoj objašnjavajućoj konstrukciji (sic!).
1987. u članku The Content of a Form (u skladu sa svijetlim tradicijama pzitivizma) govori o nekakvom "srednjem glasu" pomoću kojeg je moguće doći do realne slike, ali pod uslovom da nema ne samo interpretacije, nego ni bilo kakve naracije.
Da bi onda 1992. (pod valom kritike) u Historical emplotment and the problem od truth ublažio svoje stavove napisavši kako navodno sami fakti spriječavaju proizvoljno tumačenje i određuju koja će se priča o njima pripovjedati.

Ja sam Metaistoriju (rusko izdanje) pročitao 2004. ili možda čak 2003. Nisam je kupio nego sam je posudio. Čovjek koji mi je knjigu dao rekao je da je obavezno pročitam, ali i da obavezno poslije nje nastavim raditi kako su me naučili.

A sve ono što si ti gore napisao, tome su mene učili na faxu i to ne samo na Uvodu u istorijsku nauku, nego i na svim ostalim stručnim predmetima. Pošteno su nam rekli koje su mane onoga čime se bavimo, koje su mane nas koji se time bavimo.
Rekli su nam da istorijska događanja ne smijemo da osmišljavamo, nego da promišljamo, da istorijski fakt ne smijemo shvatati kao izolirani atom, nego kao dio ondašnje realnosti, koja se prije donošenja suda takođe mora proučiti, kao i da se nakon svega toga rezultati istraživačkog rada stalno moraju provjeravati.

I na kraju, Hobsbaum nije iz te priče, on je kritičar i lingvističkog prevrata i postmodernističkog problikovanja istorije. Gardijan je 2005. objavio izvod iz jednog predavanja održanog te godine na United Kingdom's national academy for the humanities and the social sciences, u kojem on kaže između ostalog slijedeće:
History needs to be defended against those who deny its capacity to help us understand the world, and because new developments in the sciences have transformed the historiographical agenda.
Methodologically, the major negative development has been the construction of a set of barriers between what happened in history and our capacity to observe and understand it. It is denied that there is any reality that is objectively there and not constructed by the observer for different and changing purposes. It is claimed that we can never penetrate beyond the limitations of language.

stefan.hauzer stefan.hauzer 22:36 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Ovo što si ti hauzeru naveo kao objašnjenje lingvističkog preokreta u istorijskoj nauci bojim se da nema veze sa onim što je on trebao donijeti u pisanju istorije i što hvala Bogu nije uspio donijeti.




nisam ga ni objašnjavao, samo sam ga spomenuo i preporučio knjigu u kojoj se može uvideti pun potencijal jezika: tačnije nadao sam se da će prizvati tebe. Već sam te negde prizivao i sjajan komentar, sjajan, baš onakav kakav sam i očekivao od tebe. Ja sam više hteo da objasnim ono nespretno "oponaša" iz komentara iznad, a onaj edit jeste se odonosio na preispitivanje, kao što svaka generacija treba da preispita neki istorijski događaj (Oktobarska revolucija), tako i svaka nauka dođe u period kada se i ona sama preispituje i to je u istoriografiji stiglo sa lingvističkim preokretom. Zar nisam rekao i da je nauka zdušno odreagovala i odbranila svoje pozicije. Mrzim kada moram da objašnjavam sopstveni komentar.

+ da sam hteo da objansim lingvistički preokret rekao bih da se sve(s)t kreira u narativu:)

I kao što si sjajno primetio taj komentar je bio više Uvod u istorijsku nauku:

A sve ono što si ti gore napisao, tome su mene učili na faxu i to ne samo na Uvodu u istorijsku nauku, nego i na svim ostalim stručnim predmetima. Pošteno su nam rekli koje su mane onoga čime se bavimo, koje su mane nas koji se time bavimo.
Rekli su nam da istorijska događanja ne smijemo da osmišljavamo, nego da promišljamo, da istorijski fakt ne smijemo shvatati kao izolirani atom, nego kao dio ondašnje realnosti, koja se prije donošenja suda takođe mora proučiti, kao i da se nakon svega toga rezultati istraživačkog rada stalno moraju provjeravati.


Nemoj mi reći da nije jasno da sam i samog Erika Hobsbauma uzeo kao primer etike u (pos)postmoderni i lepo napisao "iako nam kažu da to nije moguće" i da to ne odaje utisak njegovog neslaganja sa tim i mog?
stefan.hauzer stefan.hauzer 22:42 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Jesi li čitao Evansovu Odbranu istorije? Šta misliš o toj knjizi?

Meni ne uspeva da ostvarim jasna razmišljanja o njoj. U nekim delovima se slažem stopostotno sa njom, a onda vidim delove koje on citira, ali to ustvari nisu citati, nego kako je on razumeo šta kaže , na primer, Fuko i onda nastavi sa tako pažljivo naslaganom strukturom.
stefan.hauzer stefan.hauzer 22:43 19.11.2017

Re: Čitajući tekst

Ja sam Metaistoriju (rusko izdanje) pročitao 2004. ili možda čak 2003. Nisam je kupio nego sam je posudio. Čovjek koji mi je knjigu dao rekao je da je obavezno pročitam, ali i da obavezno poslije nje nastavim raditi kako su me naučili.


A ovo, nije da nisam rekao Maksimoviću da je teorijska rasprava bila daleko intezivnija
apostata apostata 00:25 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

@stefan.hauzer

Ma hauzeru ja volim što si ti meni to pojasnio, jer bilo mi je u nekim momentima protivrječno i od juće kontam da li da reagujem i onda kao i obično na kraju ipak nisam mogao izdržati.

Izvini ako sam negdje na bilo koji način pretjerao - sada se sve uklapa.

p.s. Za Houbsbauma je bilo jasno šta si htio reći u vezi njegove dosljednosti i etike i ovo moje je bilo onako za svaki slučaj ili ti "zlu ne trebalo".

p.p.s. U vezi Evansa me sramota - imam od njega onu njegovu čuvenu trilogiju i imam negdje i njegove rasprave (zajedno sa drugima) u vezi Historikerstreit-a, ali ovo nemam.

Nije ebga prevedeno na ruski, a evo do sada nisam znao da je prevedeno na srpski. No evo sada sam poslao mail rođaki da mi je u BG obavezno nađe i kupi. Tako da nećeš dugo biti u prednosti.
stefan.hauzer stefan.hauzer 01:16 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

Izvini ako sam negdje na bilo koji način pretjerao - sada se sve uklapa



Gde preterao, ovo je odličan komentar.
i ja sam možda to nejasno prezentovao, pa se ispostavilo kao da objašnjavam lingvistički preokret. Više sam hteo da objasnim zašto istorija ne sme samo da "oponaša" prošlost nego je mora i objasniti, promisliti, i tu je Vajt totalno ubo. I pored svega ta knjiga je sjajna kritika istoriografije devetnaestog veka. Meni je na neki način "otkrila" Benedeta Kročea i uvrstila stav da rankeovski zbir činjenica nikako nije potpun istorijski pregled.

+ evo link za brzu kupovinu Evansa, tako sam ja došao do njega. Sjajna edicija, ima i Lisijen Fevr i "Borba za istoriju" i Brodel "Spisi o istoriji" .
maksa83 maksa83 01:24 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

A ovo, nije da nisam rekao Maksimoviću da je teorijska rasprava bila daleko intezivnija

Da ljudski život traje 200 godina ja bih čitao to tvoje Metaneštonešto, i ovo:

https://www.amazon.com/1493-Uncovering-World-Columbus-Created/dp/0307278247

https://www.amazon.com/Adams-Tongue-Humans-Made-Language-ebook/dp/B002LATV1Q/

https://www.amazon.com/Historians-Fallacies-Toward-Historical-Thought/dp/0061315451

Ok, možda ovo poslednje ne bih pošto zvuči suviše pametno, ali ove prve dve definitivno.

Inače, ne znam da li sam rekao kako ja volim kad ti i apostata pišete. Takve stvari čine blejanje na ovom mestu smislenim. Kao i svaki put kad naletiš na nekog ko strasno voli to što radi, uostalom. Ono, kad d djud majnds.
stefan.hauzer stefan.hauzer 01:46 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

https://www.amazon.com/Rising-Sun-Decline-Japanese-1936-1945

Meni je ovo knjiga koju želim da pročitam, ali nemam dovoljno vremena trenutno. Što se tiče Metaistorije: za tako dosadno štivo, neobično se brzo upija. Inače trenutno čitam ovo:

https://www.amazon.com/How-Change-World-Reflections-Marxism/h


i ti meni na svu moju muku preporučuješ tribadiproblem
maksa83 maksa83 02:12 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

i ti meni na svu moju muku preporučuješ tribadiproblem

Moraš malo da naučiš nešto o budućnosti da bi adekvatko sagledao prošlost.
c_h.arlie c_h.arlie 05:50 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

maksa83
A ovo, nije da nisam rekao Maksimoviću da je teorijska rasprava bila daleko intezivnija

Da ljudski život traje 200 godina ja bih čitao to tvoje Metaneštonešto, i ovo:

https://www.amazon.com/1493-Uncovering-World-Columbus-Created/dp/0307278247

https://www.amazon.com/Adams-Tongue-Humans-Made-Language-ebook/dp/B002LATV1Q/

https://www.amazon.com/Historians-Fallacies-Toward-Historical-Thought/dp/0061315451

Ok, možda ovo poslednje ne bih pošto zvuči suviše pametno, ali ove prve dve definitivno.

Inače, ne znam da li sam rekao kako ja volim kad ti i apostata pišete. Takve stvari čine blejanje na ovom mestu smislenim. Kao i svaki put kad naletiš na nekog ko strasno voli to što radi, uostalom. Ono, kad d djud majnds.

Takođe volim kada Stefan piše.
A ni Apostata nije loš.
apostata apostata 09:16 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

@stefan.hauzer

Ma mislio sam da nije ispalo negdje kao da popujem.

I blagodarim za link, upravo me on čekao u poruci od rođake.

maksa83; c_h.arlie

Hvala vam.
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:22 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

Moraš malo da naučiš nešto o budućnosti da bi adekvatko sagledao prošlost.






+ ne mora se ni svaka knjiga pročitati, dovoljno je da se nekad i samo obavestiš o njoj. Tako da ako se nekad nađeš, dalekobilo, u društvu nekih zanesenjaka u temi istoriografije ti slobodno spomeni Hejdena Vajta i reci da je bio u pravu da se istoriografija i filozofija istorije spajaju u jedno; i da je Niče bio istoričar!

I onda se samo zavali i uživaj.
maksa83 maksa83 11:08 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

Tako da ako se nekad nađeš, dalekobilo, u društvu nekih zanesenjaka u temi istoriografije ti slobodno spomeni Hejdena Vajta i reci da je bio u pravu da se istoriografija i filozofija istorije spajaju u jedno; i da je Niče bio istoričar!

Hvala, tako sam od reanimatora pokupio nekoliko iskaza oko fudbala, i od tad kad se povede priča ja krenem da recitujem to bez ikakve improvizacije i izgleda kao da apsolutno znam o čemu pričam (a zapravo nisam načisto ni oko klasičnih pravila, kako ono beše, ne sme 5 sekundi u šesnaestercu ili je ofsajd ako dodaš nekome u reketu a ti ispod koša...)
Milan Novković Milan Novković 11:14 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

stefan.hauzer
Jedan od boljih kandidata za zlato u kategoriji gde je ideologija jaka su oni što nemaju ideologiju, a misle da je imaju, njima je sve zajebancija, dok iskreno zlato, valjda, ide onima što ideologiju imaju, ali je drže na distanci od "situacije na terenu" i moralnog truleža, kojeg onda nisu ni svesni

Novkoviću, ne znam šta ti se dogodilo u međuvremenu, ali komentari ti konačno prate "crvenu nit" i odlični su. Izgleda da taj the Three-Body Problem zaista radi čuda!


Skinuo sam se sa Afričke Arabike, pa Robuste uopšte, samo Centralnu i Južnu Ameriku "radim"

A i sila nije što je nekad bila pa dok ponovo ne udahnem idem za crvenom niti

Trivija, kad smo tu, apropos The Three Body Problema - ste videli da one neke SatanOvo, SatanOno ruske IC balističke rakete imaju u sebi raketice od kojih neke idu ka cilju tolikom brzinom da ne moraju da imaju ekplozivno punjenje, nego im je "uradak" kinetički!

Fora sa semantikom (ček samo da proverim gde mi je crvena nit) je što su obrasci u mnogim domenima vrlo slični - uzmi rat, hladni ili topli, estetiku, etiku ili religiju, borbu za hranu u kući, .... sve isti obrasci - sile, momenti, kinetike, perkolacione teorije, ... i ostali ideološki obrasci.

A Marks kaže da je sve vrlo prosto - svaka, ali svaka ideologija, aj dobro, recimo ona što se bar malo zapatila u nešto širim krugovima, je naš dublji poriv da pomerimo situaciju na terenu u našu korist ...

... ne mora ta korist uvek da bude materijalna, ponekad nam iskreno duboko zadovoljstvo donosi to da drugi rade onako kako mi kažemo. I ne mora to što mi kazujemo da bude loše, naprotiv, ali treba nam malo do malo više mentalne discipline da dozvolimo promene kad dođe neki young Turk sa nekim kvalitetnim unapređenjem.

I bolje nam je da odmah priznamo šta nam je ideologija - evo moja je da ne sme da se dozvoli da se hrana u frižideru ili kući pokvari - inače biramo da budemo slepi kod očiju, kao ovi sve-zajebanti što, u stvari, tiho pate u sebi zbog nečega

Nači, skoro nemoguće je potegnuti bilo koju vrednost iz bilo kojeg našeg individualnog ili kolektivnog vrednosnog sistema pa iskreno primetiti kako je ona potpuno "otkačena" od "situacije na terenu".

Primer - kad Čarli kaže kako se on samo zeza, i ako tako stvarno misli, onda je to najobičniji mehanizam odbrane, što ne znači da je on svestan šta ga, tačno, u nekom trenutku tišti, možda mu je žena donela poridž u 5:52 umesto u 5:45 i sad odjednom ta činjenica da joj on više ne znači onoliko koliko nekada nekim lavinskim efektom dotiče neka dubinski tužna mesta - ideologija uglavnom harmonijske prirode je naletela na neke aljkavo naštelovane harmonijske filtere

Dobro, iskoristio sam ovaj komentar da odgovorim i Čarliju, u dobroj nameri i uz zezanje

Ukratko, naše ideologije su ogledalo naših želja za, prvenstveno, naš bolji život, i nama bliskih.

Želimo mi i drugima sve najoblje, naravno, ali ih ne jurimo da im damo sav višak svojih "porodičnih" vrednosti.

Džaba nam svest - ima jedna kjniga, The Three Body Problem, ... šalašala, nije ta, iako i ova ide dobro uz tu Maksinu, i zove se The Idiot Brain.

Kad se ljuljaš u potpalublju, knjiga kaže, i muka ti, to ti "reptile" deo mozga "zaključuje" da si se najverovatnije otrovao, pošto si "čudan", čulo vida, ravnoteže i čulo svesti o položaju ektremiteta su ti our-of-sync, pa te tera na povraćanje da ti "spasi" život.

Džaba se Wittgenstein iz viših nivoa tvoje svesti, i ovaj primer dajem da naglasim kako je teško "naštelovati" ideologiju, dere iz sveg glasa i probranim rečima kako se nisi otrovao - muka ti je i dalje.

A taj reptile-brain u nama nije sisao veslo i nije od juče, tj svašta zna.

Evo, Maksa duradi, ili Alse (valjda se zna neki red, ne treba da radimo mi, senior sitizens) - unese u "bazicu" (flat file) listu kvalifikatora tipa:

- Odlični su ti zulufi

- Nisu ti baš najbolji zulufi

- Imaš malo celulita

- Nemaš ni malo celulita ...

- ...

I program nasumice da ti izbacuje ove poruke - neko, pod pretpostavkom da nerado priznajemo istinu bez prisile, od ljućih blogera da nam nakači detektor laži pa da vidiš, iako je sve slučajno, kako nam se "biće" nervozno trza kad nam random number generator saspe u lice lošu osobinu, a kako se raspilavimo kad nam kaže nešto cool.

Ovo Fejs korisnici dobro znaju iz kvizova tamo, nego sam se raspisao zbog onih kojima deca još nisu stasala da im otvore Fejs nalog

Sve u svemu, najozbiljniji u ideologiji su oni kojima se svako malo učini da je Minotaur nacrtao crvenu liniju za kojom idu
Milan Novković Milan Novković 11:42 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

maksa83
Tako da ako se nekad nađeš, dalekobilo, u društvu nekih zanesenjaka u temi istoriografije ti slobodno spomeni Hejdena Vajta i reci da je bio u pravu da se istoriografija i filozofija istorije spajaju u jedno; i da je Niče bio istoričar!

Hvala, tako sam od reanimatora pokupio nekoliko iskaza oko fudbala, i od tad kad se povede priča ja krenem da recitujem to bez ikakve improvizacije i izgleda kao da apsolutno znam o čemu pričam (a zapravo nisam načisto ni oko klasičnih pravila, kako ono beše, ne sme 5 sekundi u šesnaestercu ili je ofsajd ako dodaš nekome u reketu a ti ispod koša...)

Programerski pristup - tako ja programiram!

A to je još Servantes "dokumentovao":

"‘I bet,’ said Sancho, ‘that before long there won’t be a single eating-house or roadside inn or hostelry or barber’s shop where there isn’t a painting of the story of our deeds. But I’d like it to be done by a better artist than the one who painted these.’

‘You’re right, Sancho,’ said Don Quixote, ‘because this artist is like Orbaneja, a painter who lived in Úbeda and who when asked what he was painting would reply, “Whatever emerges”; and if he happened to be painting a cockerel he’d write underneath it, “This is a cockerel,” to stop people from thinking it was a vixen. It seems to me, Sancho, that the painter or writer – it comes to the same thing – who published the history of this new Don Quixote that has just appeared must be just such a person, painting or writing whatever emerged; or maybe he was like a certain poet called Mauleón who was to be found hanging about the capital in recent years, and who used to improvise an answer to any question that was put to him; and when someone asked him what Deum de Deo3 meant, he replied: “They’ll underpay you.” But leaving all that aside, tell me, Sancho, whether you’re intending to have another session tonight...
"
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:26 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

A Marks kaže da je sve vrlo prosto - svaka, ali svaka ideologija, aj dobro, recimo ona što se bar malo zapatila u nešto širim krugovima, je naš dublji poriv da pomerimo situaciju na terenu u našu korist ...


Karl Majnhajm je odavno napisao da su naučni pogledi politički obojeni i da se naša svest formira u totalnoj ideologiji. Nije slučajno i sam Hejden Vajt iskoristio Majnhajma i njegove ideološke predispozicije u kreiranju istorijskog teksta/misli. S druge strane, evo nečega sa čim se čak i Apostata (verujem) slaže:

Обликовање представе прошлости заснива се на субјективној потреби давања значења присутној одсутности прошле стварности путем историјског наратива имагинативног карактера. Хејден Вајт сматра да су историјски наративи облици писане фикције, у једнакој мери измишљени колико су и пронађени. Они не замишљају предмете које представљају, већ призивају слике предмета које описују.195 Дејвид Харлан се слаже са Вајтом и напомиње да историчари неизбежно намећу своју личност прошлости стварајући наративе којима желе да објасне шта је прошлост заиста значила, шта је извор заправо хтео да каже и које су биле праве намере његовог аутора.196 Колингвуд је пола века раније истакао да сличност између писања историје и писања романа достиже врхунац када се њихови радови посматрају као дела имагинације. По њему, историчарева слика прошлости, која је у потпуности замишљена слика, разликује се по томе што се за њу подразумева да се односи на истинито постојање прошле стварности.197 И поред сличности у виду субјективности и фикционалности наратива, постоји јасна разлика између књижевних и историјских дела.


Upravo ovo je ono što je mene nateralo da napišem kratki tekst o etici (između ostalog i ono sa "žeenom i Jevrejkom" Hanom Arent), i ne samo etici, nego i ideji, uloge onoga koji čita i shvatanje da smo pre svega mi, subjektivna bića, a lingvistički preokret kaže i da smo bića konstruisana u narativu. Etika može biti i unutrašnja ideologija, ustvari, mislim da se ta dva i ne negiraju. I hteo sam da popričamo o tome. Šta za svakog od nas predstavljaju ideološke stance u nama samima, je li to etika? I da li smo mi zaista bića koja se kreiraju u narativu, zato sam i spomenuo lingvistički preokret u nadi da će isprovocirati na reakciju Apostatu (i ne samo njega, sve vas).
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:45 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

Ma mislio sam da nije ispalo negdje kao da popujem.


Ne popuješ, daleko bilo.
Nadam se da nakon čitanja Evansa, opet se "isprovociraš" na jedan kvalitetan tekst. Živimo u vremenu kada se zaista antiintelektuelišemo (ovo je tako hofštaterovski i amerićki, ali i nedostatak boljeg izraza). Meni se, opet, dopada ono što je lingvistički preokret doneo; kod onih koji su bili spremni da o njemu i polemišu, a ne da ga ignorišu. I sam Hobsbaum je u svojoj autobiografiji napisao da vreme koje dolazi za nauku je daleko sjajnije i da mu je žao što će propustiti to iz objektivne sprečenosti kratkotrajnosti života (što reče maksa da živimo dvesta godina malo je da se pročita sve!).

S toga mi je i užasna činjenica da iz moje generacije niko nikad nije pročitao Vajta i ne samo moje. Nego i taj povratak narativu, ne u potpunosti i na sreću kako je zamislio Vajt, jeste ono što verujem da sledea generacija istoričara otrgnuta od stega istorizma mora da preispita koliko zaista jeste njena uloga u formiranju svesti i koju odgovornost oni nose (klasne, nacionalne, marginalne..) i tu je Evans ubo, ali doćeš do tog dela:)
c_h.arlie c_h.arlie 18:42 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

Milan Novković

...
Nači, skoro nemoguće je potegnuti bilo koju vrednost iz bilo kojeg našeg individualnog ili kolektivnog vrednosnog sistema pa iskreno primetiti kako je ona potpuno "otkačena" od "situacije na terenu".

Primer - kad Čarli kaže kako se on samo zeza, i ako tako stvarno misli, onda je to najobičniji mehanizam odbrane, što ne znači da je on svestan šta ga, tačno, u nekom trenutku tišti, možda mu je žena donela poridž u 5:52 umesto u 5:45 i sad odjednom ta činjenica da joj on više ne znači onoliko koliko nekada nekim lavinskim efektom dotiče neka dubinski tužna mesta - ideologija uglavnom harmonijske prirode je naletela na neke aljkavo naštelovane harmonijske filtere

Dobro, iskoristio sam ovaj komentar da odgovorim i Čarliju, u dobroj nameri i uz zezanje

Ukratko, naše ideologije su ogledalo naših želja za, prvenstveno, naš bolji život, i nama bliskih.

Želimo mi i drugima sve najoblje, naravno, ali ih ne jurimo da im damo sav višak svojih "porodičnih" vrednosti.
...

Slažem se sa prvom i poslednje dve rečenice --- da je svaka ideologija izvorna, a svaka lična ideologija je profilisana opšta ideologija u skladu sa našim očekivanjima.
U vezi ostaloga ... kada kažem da se samo zezam, onda nastojim da se samo zezam.
Kada pominješ vreme u koje mi žena donosi doručak ispred tastature ... to je,uglavnom, u 5.50.
Ukoliko ne donese u to vreme, nema veze. Ne dolazi do nikakvog lavinskog efekta, niti generisanja dodatnih harmonika. Naša rezonansa je odavno sinhronizovana.
Nikakve parazitne interferencije i simetrične frekvencije ne mogu da prodru kroz naše filtere.
I na kraju - svaku ideologiju u 'mutnu Maricu', kako je jedan velikan rekao za nešto drugo ... ne sećam se šta.
Milan Novković Milan Novković 19:21 20.11.2017

Re: Čitajući tekst

c_h.arlie
...Ukoliko ne donese u to vreme, nema veze. Ne dolazi do nikakvog lavinskog efekta, niti generisanja dodatnih harmonika. Naša rezonansa je odavno sinhronizovana.
Nikakve parazitne interferencije i simetrične frekvencije ne mogu da prodru kroz naše filtere....

Naravno To je bila samo šala.
I na kraju - svaku ideologiju u 'mutnu Maricu'

To je nemoguće, ono za "reptile" (metafora) brain (nije metafora) - tj misli se na brain-stem - je više-manje dobar primer - neke stvari i ako stavimo pod kontrolu druge ne možemo, taj deo mozga nam je prastar, "dizajniran" da nam spase život onomad davno, jedino što je danas poprilično neartikulisan pošto smo mnogo brzo napredovali u civilizacijskom razvoju.

Neurolog što je napisao kjnigu ima dosta lepih primera, i meni su, pošto ne patim od morske bolesti, najbliži razni primeri vezani za ishranu - primitivne "ideologije" probijaju samo tako odozdo

Mi većinu svojih "ideologija" (u navodnicima pošto su neke smešno priproste) ni ne primetimo.

Dobra vežba bi bila ovde kad se uzjogunimo da nekome nešto "objasnimo" pa stanemo i zapitamo se "a zašto je meni toliko važno da isteram 'istinu' na čistac", videli bi kako ideologije, ili fragmenti nekih ideologija, ćute negde skrivene i čekaju svoj trenutak

Problem sa ideologijama je to što one nisu prosti, atomic entiteti, nego kompozitni, često cele, velike i kompleksne šeme.
docsumann docsumann 18:55 16.11.2017

etika je estetika duha




Željko Tonšić, Ante Portas
freehand freehand 18:56 16.11.2017

Re: etika je estetika duha

docsumann



Željko Tonšić, Ante Portas

Peć na duše
docsumann docsumann 10:22 17.11.2017

Re: etika je estetika duha

Peć na duše


Sorokin u jednoj od scena u Plavom Salu, ima nekoliko sekvenci iz lokomotive voza koji piči kroz snježnu noć (u nekoj alternativnoj verziji ruske revolucije), a koji je radio na leševe, ili pak specifične dijelove tijela pobijenih (memory bag) koji bi se ubacivali u ložište...hoću reći, slična metafora
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:35 16.11.2017

ovaj tekst stoji pravokrivo

Ovaj tekst se ipak neće baviti mrtvima ili živima, nego idejama.




ps. da li ćemo u post-postmoderni slušati i dalje ovakvu ziku?



stefan.hauzer stefan.hauzer 20:42 16.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

Ja se iskreno bojim postpostmoderne i svih neoizama i postizama, osim postpanka naravno.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:04 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

Što se bojiš?
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:46 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

Srđan Fuchs
Što se bojiš?


bojim se što se slažem sa njima, ali bojim se što oni ne nude odgovore, nego traže unutrašnja preispitivanja svakog od nas. Znaš šta je zajebano u untrašnjim razgovorima? To što nikog nema da ti kaže gde grešiš.

docsumann docsumann 13:06 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

Znaš šta je zajebano u untrašnjim razgovorima? To što nikog nema da ti kaže gde grešiš.


cijenim da je to više stvar priznanja nego saznanja.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:14 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

cijenim da je to više stvar priznanja nego saznanja.

zar nije sve stvar priznanja; ali i ukazivanja? Koliko puta nisi bio sposoban da prepoznaš sopstveni 'typo', dok neko na prvom čitanju primeti tu sitnu grešku? Sad, od čoveka zavisi šta dolazi posle ukazivanja.

Edit: neko bi 'typo' pripisao stilu i nastavio dalje, neko ispravio, a neko ignorisao totalno, a nekoneko prihvatio načelno sugestiju i nastavio dalje, a neko nevoljno ispravio itd. Ima nas raznih, zar to nije divno?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:24 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

stefan.hauzer

bojim se što se slažem sa njima, ali bojim se što oni ne nude odgovore, nego traže unutrašnja preispitivanja svakog od nas. Znaš šta je zajebano u untrašnjim razgovorima? To što nikog nema da ti kaže gde grešiš.



Na kom planu se slažeš, u kom smislu? Ja sam jednom davno, kada sam bio mlad, napisao svoju najbolju priču ikada. Priču o trazenju odgovora. Pisao sam u toj priči kako sam išao od učitelja do učitelja, prvo do matematičara, pa do fizičara, pa do istoričara, pa do psihologa pa do filosofa. Niko me od njih nije zadovoljio sasvim. Na kraju sam otišao do teologa. Njega sam zavoleo, ali on se pokazao kao manipulator: nije mi nudio odgovore radi mene samog, već da bi me doveo pod svoju kontrolu. Iako sam bio zaslepljen dubinom teologove poznaje tajne bića, osetio sam manipulaciju. Onda sam bežao glavom bez obzira kroz šumu, sve dok nisam došao do litice. Ispod je tekla divlja planinska reka. Stajao sam, i razmišljao: "Sam saam, ćale mi je umro, burazeri po stratištima, Kurt Kobejn je umro!" Skočio sam sa litice u podivljalu reku. U jednom trenu sam izgubio svest. Video sam crnilo. Ničega nije bilo. U nekom trenu sam otvorio oči na drugoj obali reke. Nisam bio mrtav! Sa one strane su ostali svi oni učitelji bez odgovora i nisu imali načina da predju na ovu stranu. Shvatio sam da sam prvi put zaista bio slobodan. A odgovori? Doći će sami od sebe, nekada....

Moja profesorka književnosti je bila oduševljena time. Jedini u generaciji sam dobio odličnu ocenu iz pisanja na maturi! Ne znam odakle sam iznedrio tu priču, ona je bila predosećaj svega što će me naknadno zadesiti u životu!
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:39 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

Na kom planu se slažeš, u kom smislu?

Mi smo vrlo subjektivna bića.
Ne postoji objektivizam, nema ga. Možeš da stvoriš prikaz objektivizma, ali i dalje, to je sve samo tvoj prikaz. Ono što tebe određuje jeste unutrašnji, krajnje zajebani, intezitet koji te rastura u ponorima i mraku i kada si sam i u sopstvenom preispitivanju i tada, iako tražiš odobravanje javnosti; ono služi samo da opravda tebe. Ono što mi želimo jeste pozitivna slika javnosti o nama. Pozitivna, ono što tvoje unutrašnje ja smatra pod pozitivno, nekad je pozitivno i biti otpadnik, izopštenik.

Nekad nas to unutrašnje ja tera u pogrešku, ali ti nje nisi svestan dok ti neko ne ukaže ili u ispravnost, u obrnutom slučaju, ali isto je potrebno nečije ukazivanje u tvoju ispravnost, i čak i tad, ko može da tvrdi osim tvog sopstvenog suda - šta je ispravno, a šta ne?

stefan.hauzer stefan.hauzer 13:44 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

Edit: s toga je i bitno formiranje etičke granice, i čak ako si "pogrešio" svestan si, ako si, da "greške" dolaze sa "granicama", ali ne dopusti selektivnost.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:49 17.11.2017

Re: ovaj tekst stoji pravokrivo

već smo bezbrojno ponovili zašto je Big Lebowski esencija života. Ovom svetu nedostaju ideologije:

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana