Ekonomisti, bankari, analitičari, političari... imaju različita mišljenja o tome da li bi ukidanje dinara i uvođenje evra u Srbiji imalo snažnije pozitivne ili negativne efekte po privredu.
Činjenica je da Srbija ima usklađene ekonomske cikluse sa EU, jer je to glavni trgovinski partner. Pojedini stručnjaci kažu da nezavisna monetarna politika države Srbije ne daje željene rezultate, jer smo skoro 100% evroizovana privreda: štednja je u evrima, firme se zadužuju u evrima, a takođe u evrima se iskazuju ili ugovaraju mnoge cene (gorivo, plate zaposlenih, zakupnine, kreditne obaveze...). Samim tim, efekat monetarne politike NBS veoma je mali, pa se ne bi imalo puno šta izgubiti prelaskom na evro.
Inače, Srbija je već daleko odmakla u pregovorima sa EU povodom uvođenja evra kao platežnog sredstva (Poglavlje 17 je otvoreno još 10. 12. 2018):
U svojoj pregovaračkoj poziciji CONF-RS 2/18, Republika Srbija je prihvatila pravne tekovine u okviru poglavlja 17, koje su na snazi od 1. juna 2017. godine, i izjavila da će biti spremna da ih sprovede od dana pristupanja. Republika Srbija ne traži nikakve prelazne periode za primenu pravnih tekovina u okviru ovog poglavlja. Ukupna procena Zakonodavstvo Srbije je na zadovoljavajućem nivou usklađenosti sa pravnim tekovinama EU u oblasti ekonomske i monetarne politike.
Srbija ima dobar institucionalni i administrativni okvir u ovoj oblasti. U toku januara 2018. godine, Srbija je predstavila svoj četvrti Program ekonomskih reformi (PER) za period 2018-2020, navodeći koherentan i prihvatljiv srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir i sveobuhvatnu agendu za ciljane strukturne reforme. Zakonodavstvo Srbije o monetarnoj politici i funkcionisanju centralne banke bi trebalo dalje uskladiti sa pravnim tekovinama kako bi se obezbedila funkcionalna, institucionalna, lična i finansijska nezavisnost centralne banke, zabrana monetarnog finansiranja javnog sektora i puna integracija centralne banke u Evropski sistem centralnih banaka.
Srbija je posvećena učešću u koordinaciji ekonomskih politika država članica EU u skladu sa Ugovorima i redovnom izveštavanju relevantnih institucija EU o ekonomskim dešavanjima u zemlji u svrhe multilateralnog nadzora, kao i sprovođenju svoje fiskalne politike u skladu sa načelima koji se primenjuju u EU. Od 2015. godine, Srbija dva puta godišnje podnosi pretpristupne fiskalne notifikacije Komisiji na osnovu svojih najboljih napora. Izveštavanje nije potpuno realizovano i nije u potpunosti u skladu sa standardima ESA 2010. Budžetski okvir Srbije još nije usklađen sa pravnim tekovinama. Potrebno je dalje unapređivanje kako bi se osiguralo potpuno prenošenje Direktive 2011/85 o zahtevima za nacionalne budžetske okvire u nacionalno pravo. Štaviše, Srbija se još ne smatra funkcionalnom tržišnom privredom. Srbija treba da poboljša rezultate u sprovođenju reformi dogovorenih u dijalogu o ekonomskoj politici sa EU. U tom cilju, Srbija bi trebalo da nastavi sa jačanjem i unapređenjem svojih administrativnih kapaciteta u pogledu formulisanja ekonomske politike, koordinacije i sprovođenja.
Na osnovu ovih razmatranja, može se zaključiti da se za zatvaranje Poglavlja 17 moraju ispuniti sledeća merila:
- Srbija treba da uskladi svoj pravni okvir sa pravnim tekovinama kako bi obezbedila punu nezavisnost centralne banke, zabranu monetarnog finansiranja javnog sektora, zabranu povlašćenog pristupa državnih organa finansijskim institucijama i punu integraciju svoje centralne banke u Evropski sistem centralnih banaka.
- Srbija treba da usaglasi svoj pravni okvir sa zahtevima za nacionalne budžetske okvire kako je utvrđeno Direktivom Saveta 2011/85/EU.
- Srbija treba da ispuni kriterijum funkcionisanja kao tržišna privreda.
E, sad se mnogi pitaju kako Crna Gora još od 2002. godine ima evro kao zvaničnu valutu, iako nije članica EU, a takodje i Kosovo, od 1. 2. 2024!?
Crna Gora deli ciljeve Ekonomske i monetarne unije i preduzima aktivnosti kako bi uskladila svoju monetarnu i fiskalnu politiku sa politikom EU. Postojeći monetarni režim Crne Gore, koja od 2002. koristi evro kao zvanično sredstvo plaćanja ("eurizacija"), predstavlja specifičnost u pregovorima sa EU. Kako zakonodavstvo EU ne predviđa posebne kriterijume koje treba ispuniti za članstvo u Evropskoj monetarnoj uniji (EMU) u slučaju "eurizacije", u saradnji sa EK i ECB dogovoriće se mogući modaliteti za ocenu ispunjenost mastrihtskih kriterijuma.