Gradjanske inicijative

Evro umesto dinara u čitavoj Srbiji?

Filip Mladenović RSS / 01.02.2024. u 11:34

Zašto se u čitavoj Srbiji, umesto dinara, ne uvede evro?

Ekonomisti, bankari, analitičari, političari... imaju različita mišljenja o tome da li bi ukidanje dinara i uvođenje evra u Srbiji imalo snažnije pozitivne ili negativne efekte po privredu. 

Činjenica je da Srbija ima usklađene ekonomske cikluse sa EU, jer je to glavni trgovinski partner. Pojedini stručnjaci kažu da nezavisna monetarna politika države Srbije ne daje željene rezultate, jer smo skoro 100% evroizovana privreda: štednja je u evrima,  firme se zadužuju u evrima, a takođe u evrima se iskazuju ili ugovaraju mnoge cene (gorivo, plate zaposlenih, zakupnine, kreditne obaveze...). Samim tim, efekat monetarne politike NBS veoma je mali, pa se ne bi imalo puno šta izgubiti prelaskom na evro. 

Inače, Srbija je već daleko odmakla u pregovorima sa EU povodom uvođenja evra kao platežnog sredstva (Poglavlje 17 je otvoreno  još 10. 12. 2018):

U svojoj pregovaračkoj poziciji CONF-RS 2/18, Republika Srbija je prihvatila pravne tekovine u okviru poglavlja 17, koje su na snazi od 1. juna 2017. godine, i izjavila da će biti spremna da ih sprovede od dana pristupanja. Republika Srbija ne traži nikakve prelazne periode za primenu pravnih tekovina u okviru ovog poglavlja. Ukupna procena Zakonodavstvo Srbije je na zadovoljavajućem nivou usklađenosti sa pravnim tekovinama EU u oblasti ekonomske i monetarne politike.

Srbija ima dobar institucionalni i administrativni okvir u ovoj oblasti. U toku januara 2018. godine, Srbija je predstavila svoj četvrti Program ekonomskih reformi (PER) za period 2018-2020, navodeći koherentan i prihvatljiv srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir i sveobuhvatnu agendu za ciljane strukturne reforme. Zakonodavstvo Srbije o monetarnoj politici i funkcionisanju centralne banke bi trebalo dalje uskladiti sa pravnim tekovinama kako bi se obezbedila funkcionalna, institucionalna, lična i finansijska nezavisnost centralne banke, zabrana monetarnog finansiranja javnog sektora i puna integracija centralne banke u Evropski sistem centralnih banaka.

Srbija je posvećena učešću u koordinaciji ekonomskih politika država članica EU u skladu sa Ugovorima i redovnom izveštavanju relevantnih institucija EU o ekonomskim dešavanjima u zemlji u svrhe multilateralnog nadzora, kao i sprovođenju svoje fiskalne politike u skladu sa načelima koji se primenjuju u EU. Od 2015. godine, Srbija dva puta godišnje podnosi pretpristupne fiskalne notifikacije Komisiji na osnovu svojih najboljih napora. Izveštavanje nije potpuno realizovano i nije u potpunosti u skladu sa standardima ESA 2010. Budžetski okvir Srbije još nije usklađen sa pravnim tekovinama. Potrebno je dalje unapređivanje kako bi se osiguralo potpuno prenošenje Direktive 2011/85 o zahtevima za nacionalne budžetske okvire u nacionalno pravo. Štaviše, Srbija se još ne smatra funkcionalnom tržišnom privredom. Srbija treba da poboljša rezultate u sprovođenju reformi dogovorenih u dijalogu o ekonomskoj politici sa EU. U tom cilju, Srbija bi trebalo da nastavi sa jačanjem i unapređenjem svojih administrativnih kapaciteta u pogledu formulisanja ekonomske politike, koordinacije i sprovođenja.

Na osnovu ovih razmatranja, može se zaključiti da se za zatvaranje Poglavlja 17 moraju ispuniti sledeća merila:

- Srbija treba da uskladi svoj pravni okvir sa pravnim tekovinama kako bi obezbedila punu nezavisnost centralne banke, zabranu monetarnog finansiranja javnog sektora, zabranu povlašćenog pristupa državnih organa finansijskim institucijama i punu integraciju svoje centralne banke u Evropski sistem centralnih banaka.

- Srbija treba da usaglasi svoj pravni okvir sa zahtevima za nacionalne budžetske okvire kako je utvrđeno Direktivom Saveta 2011/85/EU. 

- Srbija treba da ispuni kriterijum funkcionisanja kao tržišna privreda. 

E, sad se mnogi pitaju kako Crna Gora još od 2002. godine ima evro kao zvaničnu valutu, iako nije članica EU, a takodje i Kosovo, od 1. 2. 2024!?

Crna Gora deli ciljeve Ekonomske i monetarne unije i preduzima aktivnosti kako bi uskladila svoju monetarnu i fiskalnu politiku sa politikom EU. Postojeći monetarni režim Crne Gore, koja od 2002. koristi evro kao zvanično sredstvo plaćanja ("eurizacija"), predstavlja specifičnost u pregovorima sa EU. Kako zakonodavstvo EU ne predviđa posebne kriterijume koje treba ispuniti za članstvo u Evropskoj monetarnoj uniji (EMU) u slučaju "eurizacije", u saradnji sa EK i ECB dogovoriće se mogući modaliteti za ocenu ispunjenost mastrihtskih kriterijuma. 

Atačmenti

Tagovi



Komentari (568)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

maksa83 maksa83 09:25 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Razumem te! Ja se tako osećam svaki put kada američki ambasador komentariše sve i svja i u BiH i u Srbiji, dakle u dve moje države. Naročito kada politički subjekti postignu neki dogovor, a on kaže kako ONI nisu zadovoljni. Ej, oni nisu zadovoljni nečim što su dogovorili birani predstavnici građana u demokratskoj proceduri!

Pa zar ne bi za tu nelagodu morao da budeš Amerikanac? Mislim, tako bi išla analogija.
milisav68 milisav68 09:25 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

maksa83
Ovo je već treća osoba koja je izbačena iz Srbije jer nije bila po volji Putinovom režimu.

Selma Bajrami nije po volji Putinovom režimu?
freehand freehand 09:27 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Verovatno se ni Hitler iz PR razloga nije hteo da rukuje sa crnim sportistima na OI.

Ovo je interesantan momenat, mislim da sam ga pominjao: Hitler se tog dana kad je Ovens pobedio nije rukovao ni sa kim od sportista, pa se rasistički razlog ne može uzeti kao argument.
Ali zato, kad se Ovens vratio kući, u svetionik slobode i demokratije sa njim se nije rukovao ni njegov predsednik Ruzevelt. Iz čisto rasističkih razloga.
predatortz predatortz 09:30 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

maksa83
Razumem te! Ja se tako osećam svaki put kada američki ambasador komentariše sve i svja i u BiH i u Srbiji, dakle u dve moje države. Naročito kada politički subjekti postignu neki dogovor, a on kaže kako ONI nisu zadovoljni. Ej, oni nisu zadovoljni nečim što su dogovorili birani predstavnici građana u demokratskoj proceduri!

Pa zar ne bi za tu nelagodu morao da budeš Amerikanac? Mislim, tako bi išla analogija.


Ne, dovoljno je to što sam Srbin, veruj mi.
I više me pogađa to mešanje od ovog na koje si se nakačio.
Razumem da je i ovo sramotno, da je u pitanju uticaj jačeg. Sve te razumem.

Ali kada su Rusi suptilniji, a jesu, onda ti vidi...


tessa1 tessa1 09:36 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Selma Bajrami nije po volji Putinovom režimu?

Ma dobro, da je zabranjen Baja na Tašu bilo bi 1:1, ovako previše gracki ostadoše bez Selme a Baja klati ko da mu je Beograd ćaćevina..
maksa83 maksa83 09:38 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Jeste, iz nekog čudnog razloga se to sa jedne strane zove prikrivena cenzura i strahovlada a sa druge se zove loš PR.

Naravno da je loš PR i naravno da se takve stvari dešavaju. Kevina Spejsija su morali da roknu u House of Cards i promene scenario u priličlno dosadnjikav kada se ispostavilo da je bivao navalentniji nego što je to društveno prihvatljivo, a cela serija je ležala na njemu. Ista priča za Denija Mastersona u The Ranch (serija je bez njega otpr. spala na 20% onoga što je bila do tada), njemu nije pomoglo ni što je rođen kao Sajentolog, dobio 30 godina za "nestašluke iz mladosti".

Jesi ti šokiran što specijalna operacija nije baš popularna u svetu kao u Srbiji pa neko ko drži motivacione govore po dečijim patriotskim vojnim kampovima u Rusiji i učestvuje u agresorskoj državnoj propagandi bude izbačen iz castinga popularne američke serije? Ja baš i ne.

Inače građaninu RF Bikoviću se mora skinuti kapa jer se angažovao (jednom izjavom tipa "streljajte i mene" ) kada su ovde (u Srbiji) od strane režima bili targetirani glumci koji nisu bili po volji režimu. Međutim tamo gde jede 'leba nije zucnuo nego sve po ladu da ga ne poznadu...
tessa1 tessa1 09:38 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

ostadoše bez Selme

Kad nema veze šiptarski oro, zamisli kako bi joj oprostili ustaški pozdrav Za dom spremni? Dok si rekao kjeks..
tessa1 tessa1 09:39 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Kjeks na bosanskom. :)
tessa1 tessa1 09:40 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

I ispadoše Ukrajinci pizduni? :)
maksa83 maksa83 09:48 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Selma Bajrami nije po volji Putinovom režimu?

Ne nego još dvoje Rusa kojima je ovde "uskraćeno gostoprimstvo" pošto su "pretnja po bezbednost Srbije".
predatortz predatortz 09:58 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

maksa83
Selma Bajrami nije po volji Putinovom režimu?

Ne nego još dvoje Rusa kojima je ovde "uskraćeno gostoprimstvo" pošto su "pretnja po bezbednost Srbije".


Pazi ovako...

Teško da mi uskraćivanje gostoprimstva za to dvoje Rusa može da bude veći problem od narušavanja vojno-tehničkog sporazuma potpisanog nakon NATO agresije na tvoju i moju zemlju. Naime, u tom sporazumu decidno stoji da Kosovo ne sme da ima vojsku, a Ameri je prave i naoružavaju.
Ne treba da te podsećam u kom se uzrastu nalaze naši sinovi, a pametan si čovek da ne moram da ti objašnjavam da je to oružje protiv njih.

Osnovni problem saradnje sa zemljama EU i NATO je taj što njihova reč ne vredi, ne vrede ni potpisi na sporazumima.

Žao mi je to dvoje Rusa, ja im po mojoj pameti gostoprimstvo uskratio ne bih, ali za mene, tebe, naše sinove, sve nas, ono što napisah gore je mnogo veći problem.

EU i NATO prave sporazume da dobiju na vremenu, krše ih i tretiraju kao toalet papir. A kada imaš žestoko naoružane budale sa tako niskim moralnim i etičkim kriterijumima protiv sebe, onda su ti Rusi zanemarljiv problem.


tessa1 tessa1 10:52 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Ovo je interesantan momenat, mislim da sam ga pominjao: Hitler se tog dana kad je Ovens pobedio nije rukovao ni sa kim od sportista, pa se rasistički razlog ne može uzeti kao argument.
Ali zato, kad se Ovens vratio kući, u svetionik slobode i demokratije sa njim se nije rukovao ni njegov predsednik Ruzevelt. Iz čisto rasističkih razloga.

Genijalno.
gedza.73 gedza.73 10:57 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

predatortz
U naše vreme, kada smo ti i ja punili 18 godina, odeš u matični ured, uzmeš uverenje o državljanstvu i izvod iz matične knjige rođenih, odeš kod pandura na šalter i nadrkana službenica ti kaže da dođeš za tri dana po svoju ličnu kartu kucanu mašinom.
...
A sad! Evropa, burazere! Sve imaju u kompLJuter, ali bez dve tri nedelje nemere! ni LK, ni pasoš! CIPS standard, kažu!

Kreneš autom negde u inostranstvo. Tamo potpuno drugačiji saobraćajni znakovi, obeležene trake, ulazi na pumpe, naplatne rampe... Ili poneseš našu platnu karticu koja nije kompatibilna nego teta u SDK izdala na malo čvršćem papiru.

Sa dokumentima koji su usaglašeni je lakše za većinu. To ti je neki tip ISO standarda.
Kad su njih reformisali, časni krst se nije znao!

Onda ništa da ne diramo. Ne znam samo odakle se svako malo pojavljuju ovi 'odranije poznati policiji'.

maksa83 maksa83 12:59 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Ne treba da te podsećam u kom se uzrastu nalaze naši sinovi, a pametan si čovek da ne moram da ti objašnjavam da je to oružje protiv njih.

Dozvoli da ja na tu temu imam veći problem sa raznim POGINIJIMA ovde koji se nekako, gle pička mu materina, uvek lože na Ruse.

A sad kad smo izbacili iz zemlje troje ruskih opoziciono nastrojenih građana sa porodicama valjda će nas oni za čiji račun smo ih izbacili sačuvati od tog naoružavanja dole, nismo se valjda 3x obrukali za džabe.
jovilim_e jovilim_e 15:02 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

tessa1
Jugoslovenski odbor je formiran i finansiran od strane vlade Srbije, Pašića lično.

Oni to, naravno, nisu priznavali, naprotiv, tvrdili su da su autohtoni predstavnici nečega, a nikakav legitimitet nisu imali, niko ih nije izglasao u taj odbor.

Dok je srpska vojska tukla Švabe, tokom 1914, oni su prihvatali dominaciju srpske vlade, i ponašali se u skladu sa tim.

Kad je srpska vojska, vlada, kralj, napustila državu, kad su pretrpeli slom, Odbor je nastupio sa sasvim drugih pozicija, sa pozicije da su oni i srpska vlada u istom rangu, i jedni i drugi van svoje države, bez svoje vojske (pošto su verovali u to da je srpska vojska definitivno poražena i rasformirana) i tražili su priznanje svog položaja u tom statusu, u statusu ravnopravnog partnera sa srpskom vladom.

To im niko nije prihvatio, a svud su lobirali pa i u Rusiji.


Tada ih je Pašić odgurnuo od sebe i prekinuo kontaktne sa njima.

A onda ruska državna biva srušena, Pašić shvati da saveznika nema, a da su svakakve ideje kolale među silama Antante, i većina ih je podrazumevala opstanak monarhije, i pozive Odbor na Krf, i tako nastane Krfska deklaracija.

Gvozdene, hvala lijepo. :)

Jedan je Gvozden!
jovilim_e jovilim_e 15:20 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

freehand
Verovatno se ni Hitler iz PR razloga nije hteo da rukuje sa crnim sportistima na OI.

Ovo je interesantan momenat, mislim da sam ga pominjao: Hitler se tog dana kad je Ovens pobedio nije rukovao ni sa kim od sportista, pa se rasistički razlog ne može uzeti kao argument.
Ali zato, kad se Ovens vratio kući, u svetionik slobode i demokratije sa njim se nije rukovao ni njegov predsednik Ruzevelt. Iz čisto rasističkih razloga.

Užas!
jovilim_e jovilim_e 20:33 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

tessa1
Kjeks na bosanskom. :)

Hahaha, bravo!
Kako li se onda na bosansko-muslimanskom kaže seks?
Sjeks?
predatortz predatortz 20:38 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Kako li se onda na bosansko-muslimanskom kaŽe seks?
Sjeks?


JebaĆina!
freehand freehand 20:40 05.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

jovilim_e
freehand
Verovatno se ni Hitler iz PR razloga nije hteo da rukuje sa crnim sportistima na OI.

Ovo je interesantan momenat, mislim da sam ga pominjao: Hitler se tog dana kad je Ovens pobedio nije rukovao ni sa kim od sportista, pa se rasistički razlog ne može uzeti kao argument.
Ali zato, kad se Ovens vratio kući, u svetionik slobode i demokratije sa njim se nije rukovao ni njegov predsednik Ruzevelt. Iz čisto rasističkih razloga.

Užas!

Ali istorijska činjenica.
Kao i sudbina Martina Lutera Kinga, i kao priča o onoj dvojici belgijskih džentlemena što sam je kačio pre nedelju-dve.Suprotno onome što evropske kolonijalne sile pokušavaju da pranjem istorije pokušavaju da prikažu genocidi koje su oni činili nisu prestali krajem devetnaestog ipočetkom veka. Niti je belgijska genocidna istorija u Kongu prestala sa odlaskom leopolda. Dapače. Dakle, u prilogu koji sam ovde kačio prikazana du dvojica belgijskih džentlmena u svojim osamdestimgodinama. Ta gospoda koja izgledaju kao klasične zapadnoevropske birokrate, naime, bili su belgijski policajci koji su onomad početkom čezdesetih bili zaduženi daotetog i ubijenog Patrisa Lumumbu iseckaju na komadiće itako njegovo postojanje svedu na ništa. Da od njega ne ostane trag koji bi poštovaoci mogli da sahrane i poštuju i koji bi služio kao predmet potpvoanja i obožavanja i simbol borbe i žrtvovvanja..
dragosevacsutra dragosevacsutra 21:17 07.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Ne nego kao kad Vulin ne pusti neku pevaljku u Srbiju jer je pokazivala orla.

Uzbudio bih se možda da sam HBO zaposleni i da to ima neke veze sa mnom, ali nema. Ovo itekako ima veze sa mnom.


ima veze sa tobom? nisam znao makso da to sto neces moci u srbiji da gledas kakvo telo selma ima da ce toliko da te pogodi.


dragosevacsutra dragosevacsutra 23:28 07.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Što se tiče državljanina Ruske Federacije Bikovića bilo mi je relativno svejedno dok nije mićko izbacio IZJAVU u kojoj kaže, pejstujem „Danas se protiv mene vodi ciljana kampanja, koja kroz spoljni uticaj stvara ozbiljan presedan, bacajući senku na suštinu umetničke slobode. Rezultat takvog narativa je trijumf besmisla i poraz umetnosti."

Što su ti ljudi pometeni - nije se bavio "suštinom umetničke slobode" i "trijumfom besmisla i porazom umetnosti" dok su mu u poslednje 2 godine u Rusiji masovno kenselovane kolege i zemljaci zbog neslaganja sa državnom politikom. Očin strana. Pičko mala, sram te bilo.


cek cek - ti kazes coveku koji se ne odrice svojih principa pa je zato i upravo kenselovan, ni manje ni vise nego 'picko mala sram te bilo'?

mislim da se ti ipak ne kvalifikujes uz pridev 'mala'.



dragosevacsutra dragosevacsutra 23:35 07.02.2024

Re: Niko nema što Srbin imaše......

Međutim tamo gde jede 'leba nije zucnuo nego sve po ladu da ga ne poznadu...


hbo ne daje ni za lebac?


magnus magnus 19:09 03.02.2024

dok je Paču bio ministar

samo ova, što plaća donosiocu u metalnoj zakonskoj moneti
tessa1 tessa1 19:22 03.02.2024

Re: dok je Paču bio ministar

E, koliko sam imala novčanica s početka prošlog stoljeća, prva polovina,

Dao mi sve duple tata moje dobre prijateljice, Hrvati, zamisli. :)


I kako je rat odnio vrag, šalu, sjećanja, i numizmatiku, i poštanske markice.. :)
freehand freehand 19:23 03.02.2024

Re: dok je Paču bio ministar

magnus
samo ova, što plaća donosiocu u metalnoj zakonskoj moneti

Ček ali Paču nije bio Srbin?
magnus magnus 21:52 03.02.2024

Re: dok je Paču bio ministar

Ček ali Paču nije bio Srbin?
Misliš , veći no Filip i svi brozoni zajedno, cincari tad a ni sad nisu bili politička nacija , nego narod
, bio je politčka srbenda , ko i pašić ( da znam rade , raspikuća .... ) Nušič. Mislim to isto ko da kažeš da Lavrov i Šojgu nisu Rusi no je kukavni Kozirjev
freehand freehand 22:06 03.02.2024

Re: dok je Paču bio ministar

Misliš , veći no Filip i svi brozoni zajedno, cincari tad a ni sad nisu bili politička nacija , nego narod

Ne znam šta su to brozoni, ali Lazar Paču nije bio Srbin uopšte. Kao ni Đorđe Vajfert, na primer.

da znam rade , raspikuća .

Rada Pašić nije bio raspikuća nego bandit i korupcionaška bitanga koju je otac, ministar i višekratni predsednik vlade Srbije i Jugoslavije štitio od suda i zakona.

kažeš da Lavrov i Šojgu nisu Rusi no je kukavni Kozirjev

Kažem. Odnosno,politički su za mene svi ljudi ono kako se politički izjasne. Nacionalno ne mogu biti ništa drugo no ono što su poreklom.
Kao, na primer, anri gujon kome se mnoštvo ovdašnjih kvazileberala i pseudolevičara podsmeva iako je ono u političkom smislu neuporedivo veći Srbin nego što su oni pored svih svojih korenskih veza ikad bili ili će biti.
jovilim_e jovilim_e 09:23 04.02.2024

Re: dok je Paču bio ministar

freehand
Misliš , veći no Filip i svi brozoni zajedno, cincari tad a ni sad nisu bili politička nacija , nego narod

Ne znam šta su to brozoni, ali Lazar Paču nije bio Srbin uopšte. Kao ni Đorđe Vajfert, na primer.
...

Znaš, znaš!
Ti znaš gde zeka pije vodu, a da ne znaš ko su brozoni.
Eeee, da.
Pitam ženu da se provozamo po Banatu, ona kaže ne mogu, moram da spremam neke pileće šlicne.
Ali mi je dala odobrenje da mogu sam da se zaputim ka gradu na obali Tamiša.
Filip Mladenović Filip Mladenović 20:42 03.02.2024

Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Kratak pregled istorijskih odnosa Srbije sa Rusijom u poslednja dva veka od kako je obnovljena moderna srpska država najbolje ilustruje koliko je pogrešno uzdati se u neku zemlju samo zato što je njen narod iste vere kao i tvoj, i iz iste indo-evropske etno-lingvističke grupe kao i tvoj. I koliko je normalno za svaku zemlju - pa i za Rusiju - da u različitim istorijskim trenucima i okolnostima menja savezništva i prilagođava svoje postupke novonastalim okolnostima. Niko ne spori da se srpski i ruski narod vole, ali to u prošlosti nije igralo nikakvu ulogu. Srbija nema drugog prijatelja osim realnosti, svojih interesa i zdravog razuma.

 Prvi srpski ustanak: Prvo pomoć, na kraju izdaja

 Još pre izbijanja oružane pobune protiv dahijskog terora, crnogorski vladika Petar I tražio je rusku pomoć za opštesrpski ustanak protiv Turaka, nudeći Romanovima tron obnovljenog Srpskog Carstva, ali je Rusija tada bila u savezu sa Osmanlijama i nije htela da pomogne. Međutim, već naredne godine, kada je ustanak u Šumadiji počeo, ruski car je odlučio da finansijski pomogne Srbe (ne samo on; Austrijanci su nas takođe pomagali), a 1806. godine ulazi i u rat sa sultanom, koji traje sve do kobne 1812. godine.

 

Tada se Rusija povlači iz rata zbog Napoleonovog nadiranja ka Moskvi, prirodno stavljajući sopstvene interese iznad srpskih. Rusija potpisuje sa Otomanskim carstvom Bukureštanski mir kojim priznaju de jure vlast Turaka nad Srbijom, čime im se daju odrešene ruke. Turci ustanak konačno guše naredne jeseni i po Srbiji ponovo seju smrt.

 Drugi srpski ustanak: Rusi nisu prstom makli

 Sejanje smrti traje tri godine, dok se Srbi nisu ponovo digli. Knez Miloš je nudio ruskom imperatoru Aleksandru da nas uzme pod svoju zaštitu i da Srbiji omogući isti status kao Moldaviji i Vlaškoj, ali ovaj nije bio zainteresovan. Borbe su kratko trajale, a sultan je Srbima dao autonomiju. Treba ipak reći i da je Rusija Jedrenskim mirom sa Osmanskim carstvom iz 1829. godine izdejstvovala Srbiji dodatnu autonomiju i anektiranje šest nahija koje smo držali tokom Prvog ustanka (Rusija je tada takođe sa ciljem daljeg slabljenja moći Istanbula istu stvar uradila Grcima, pored onoga što je završila za sebe.)

 Srpsko-turski ratovi: Pomoć, zatim iskorišćavanje pa konačna izdaja i stvaranje Velike Bugarske

Nevesinjska puška koja je odjeknula Hercegovinom zapalila je i Bosnu, a Srbija je uskočila u pomoć svojoj prekodrinskoj braći u njihovoj oslobodilačkoj borbi protiv Turaka. Tokom Prvog srpsko-turskog rata Rusija su se držala po strani, ali je iz nje dolazio veliki broj dobrovoljaca (između ostalog, tu je bio i pukovnik Rajevski, koji je Tolstoju poslužio kao uzor za Vronskog u romanu "Ana Karenjina; on je i sahranjen u Srbiji). Austrija i Rusija su se dogovorile da neće podržati stvaranje velike slovenske države na Balkanu, u slučaju raspada Turske, a Sankt Petersburg je odbio da pomogne srpske ustanike, jer je već odlučio da se svom energijom posveti oslobođenju Bugarske. Kada je ratna sreća prešla na osmansku stranu, Rusija je ultimativno zahtevala obustavu neprijateljstava.

 Primirje je trajalo do aprila 1877. godine, kada je Rusija objavila rat Turskoj i krenula u oslobađanje Bugarske. Pošto su ih Otomani zaustavili kod Plevne, tražili su našu pomoć i ulazak u rat, što smo mi i uradili i serijom pobeda onemogućili da Turci upute pomoć iz pravca Bosne, Albanije i Kosova prema Sofiji. Niš je oslobođen 12. janura 1878, što, pokazaće se, nije odgovaralo Rusiji koja ga je već obećala Bugarima.

 Oslobađanje Kosova od strane srpske vojske prekinule su Rusija i Turska koje potpisuju Sanstefanski mir kojim Srbija, Crna Gora i Rumunija dobijaju nezavisnost, a stvara se Velika Bugarska koja je uključivala pored same etničke bugarske teritorije i srpski Niš, vardarsku i grčku Makedoniju te delove Albanije. Srbijom je zavladalo snažno i javno antirusko raspoloženje, a knez Milan shvata da se "spoljna politika ne može zasnivati na opasnoj slovenskoj sentimentalnosti". Srećom po Srbiju, a na nesreću Rusije, sazvan je Berlinski kongres kojim je Bugarska vraćena u prirodne granice, a Srbija dobila niški, pirotski, toplički i vranjski okrug. Rusija je takođe podržala i okupaciju Bosne i Hercegovine od strane Austro-ugarske.

Srpsko-bugarski rat: Izdaja

Srbija je ušla u rat zbog kršenja odluke Berlinskog kongresa i prisajedinjenja Istočne Rumelije Bugarskoj. Neprijatelj nas je potukao, a tokom Pirotske bitke austrougarski poslanik je od Bugara tražio obustavu neprijateljstava, rekavši da Beč neće dozvoliti da Srbija dođe u težak položaj.

Tokom pregovora u Bukureštu, Bugarska je tražila da Srbija plati ratnu odštetu, a Rusija je smatrala da su ti zahtevi opravdani, i podržala je Sofiju u tim naporima. Austrougarska je tvrdila da Srbija nema odakle da je plati, a Nemačka i Velika Britanija su stale uz Austriju u odbrani Srbije. Bugari su na kraju od ovoga odustali. (Nemojte međutim misliti da su Austrijanci na našoj strani bili zato što nas vole; ljudi su se jednostavno vodili svojim interesima, baš kao i Rusi.)

Drugi svetski rat: Tamo-'vamo

Staljin ni na koji način nije pomagao partizanski ustanak u Jugoslaviji, sve dok Crvena armija nije ušla u Srbiju. Naše tadašnje rukovodstvo želelo je da zemlja bude nezavisna, ali je Moskva želela da komunistička Jugoslavija bude satelit SSSR-a kao i sve ostale države istočne Evrope. Ovo je rezultiralo izolacijom Beograda od strane Informbiroa i diplomatskim sukobom koji je pretio da preraste u rat. Do njega, srećom, nikada nije došlo; možda zbog toga što je Jugoslavija u četiri godine rata dokazala da ju je nemoguće efikasno okupirati. Tada smo rekli istorijsko ne interesima Moskve, i postali jedna od najnaprednijih zemalja sveta.

Sankcije 1992: Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, u maju 1992. godine nepriznatoj Saveznoj Republici Jugoslaviji uvode se sankcije rezolucijom Saveta bezbednosti 757, koje su predviđale potpuni međunarodni ekonomski embargo.

 Ovu rezoluciju su predložile Francuska, Velika Britanija, SAD, Belgija, Maroko i Mađarska, a izglasana je uz podršku Rusije sa 13 naprama 0.

Bombardovanje 1999: Izdaja

Rusija je za sve vreme bombardovanja pokušavala da natera Miloševića da popusti pred zahtevima NATO-a. Međutim, to što je 3. juna odlučila da otvoreno podrži Zapad i svim diplomatskim kanalima koji su joj bili na raspolaganju natera Miloševića da se preda i povuče vojsku sa Kosova, bilo je ključno za obustavu neprijateljstava i prestanak bombardovanja Jugoslavije.
freehand freehand 20:58 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Kratak pregled istorijskih odnosa Srbije sa Rusijom u poslednja dva veka od kako je obnovljena moderna srpska država najbolje ilustruje koliko je pogrešno uzdati se u neku zemlju samo zato što je njen narod iste vere kao i tvoj, i iz iste indo-evropske etno-lingvističke grupe kao i tvoj. I koliko je normalno za svaku zemlju - pa i za Rusiju - da u različitim istorijskim trenucima i okolnostima menja savezništva i prilagođava svoje postupke novonastalim okolnostima. Niko ne spori da se srpski i ruski narod vole, ali to u prošlosti nije igralo nikakvu ulogu. Srbija nema drugog prijatelja osim realnosti, svojih interesa i zdravog razuma.

Nemoj se ljutiti ali ti nisi baš prvi u redu koji bi smeo da se poziva na zdrav razumkao argument.
Nego, iz nekog razlog asi propustio da u uporednoj analizi ovde pri+kažeš odnose Srbije sa Engleskom, a još bi interesantnije bilo da uzmeš za temu odnsose Srbije i Nemačke. Sa naglaskom na poslednih 25 godina, i naročito epizodu sa pomeranjem spomenika na prištinskomn pravoslavnom groblju i časno učešće naših francuskih prijatelja uz vekovne nemačke savezmike.
Na Kosovu koje nam je Rusija otela i tamo na okuzpiranoj teritoriji napravila vojnu bazu, dok naši prijatelji iz NATo sve čine ne bi li očuvali ne samo suverenitet Srbije nego i mešunaordni pravni poredak.

Bajdvej, kad u naslovu kažeš "cela Srbija" - da li to znači da je i Kosovo Srbija?
Filip Mladenović Filip Mladenović 21:12 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Nemačka je najveći i najvažniji ekonomski partner Srbije tokom proteklih 200 godina.

To je nesporna činjenica.

A što se SAD tiče, da Klintonova administracija nije intervenisala 1995. godine, od entiteta RS ne bi bilo ništa, jer je Banjaluka tada bila pred padom!
freehand freehand 21:16 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Nemačka je najveći i najvažniji ekonomski partner Srbije tokom proteklih 200 godina.

Doneću ti ja ozvučenje da to obznaniš u Šumaricama. I uđživaću dok te budu mazali govnima.

shmoo shmoo 21:25 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Filip Mladenović

Nemačka je najveći i najvažniji ekonomski partner Srbije tokom proteklih 200 godina.



Јес, јес, тачно.

Мој деда (1904-1995) имао је обичај када хоће да ми запуши уста да ми каже овако:

"Добро, сине, све је то мени јасно... Политика, Милошевић, Драшковић, Тито, краљ, Пашић,... Све то разумем, не треба то да ми објашњаваш. Него, реци ти мени зашто нас Србе Шваба у миру храни и облачи, а у рату нас убија?"

И ја заћутим јер не знам одговор на то питање.

Осим што се као одговора на дедино питање присетим оног немачког плана у спољној политици који је на снази већ вековима да треба запосести леву и десну обалу Дунава од изворишта па до Црног мора и населити те обале немачким становништвом (Лебенсраум) 100 километара у копно од обала Дунава јер ко влада обалама Дунава од извора до Црног мора, тај влада и Европом.







П.С. - Зато данас 70% тржишта школских уџбеника у Србији држе немака издавачка кућа Клетт и БИГЗ у власништву Жужула, хрватског тајкуна и блиског пријатеља Анте Туђмана.

Па се 70% новца које дају СРПСКИ родитељи да би њихова деца имала у школи уџбенике да уче из њих слива у НЕМАЧКЕ и ХРВАТСКЕ џепове.

А деца у млађим разредима основне школе из тих уџбенка у Србији уче да је Ангела Меркел немачка политичарка која је је много учинила за Србију.

gvozden1 gvozden1 21:27 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:


A što se SAD tiče, da Klintonova administracija nije intervenisala 1995. godine, od entiteta RS ne bi bilo ništa, jer je Banjaluka tada bila pred padom!

E to im je bio zajeb koji bi sad da isprave pa i na silu, al ne može, nacrtane granice na terenu, a to se nikada ne briše iz svesti naroda.

A što su se zajebali?

Pa zato što su poverovali da je kraj istorije stvarno nastupio, da su oni za vjek vjekova glavni, i da im Rusija više nikad ne može biti smetnja i pretnja.

Al prc.
predatortz predatortz 21:28 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Nemačka je najveći i najvažniji ekonomski partner Srbije tokom proteklih 200 godina.


E onda im je sve oprošteno!
I Šumarice, i dušegupka, i sto za jednog...

Kad je lova u pitanju ono što sam nabrojao su sitnice...

A i gastarbajteri idu tamo da rade.

Dobro, čoveče, moraš li da budeš baš ovoliko jadan?

Svima nam je jasno da ovo radiš za neku bednu kintu, da je neko dovoljno glup i jadan da čak i ovakve baljezgarije plaća, ali postavi neku granicu, reci preko ovoga ne mogu.
Sebe radi, ne radi nas.
tessa1 tessa1 21:32 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Filip je vjerovatno pogriješio za jednu 0?
predatortz predatortz 21:33 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

gvozden1

A što se SAD tiče, da Klintonova administracija nije intervenisala 1995. godine, od entiteta RS ne bi bilo ništa, jer je Banjaluka tada bila pred padom!

E to im je bio zajeb koji bi sad da isprave pa i na silu, al ne može, nacrtane granice na terenu, a to se nikada ne briše iz svesti naroda.

A što su se zajebali?

Pa zato što su poverovali da je kraj istorije stvarno nastupio, da su oni za vjek vjekova glavni, i da im Rusija više nikad ne može biti smetnja i pretnja.

Al prc.


Ma i ovo je glupost iz hrvatsko-muslimsnske kuhinje.

Da je Banjaluka bila pred padom, pala bi!

Situacija nije bila jednostavna, ali nije da nismo imali snage da ofanzivu zaustavimo.

Hrvati i muslimani nisu bili u stanju da naprave tako dubok prodor, da obezbede bokove, formiraju novu liniju fronta a da ne budu odsečeni i zaustavljeni.





tessa1 tessa1 21:33 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Mislim, 20, ne 2000 godina dobre i bliske saradnje. :)
angie01 angie01 21:38 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

П.С. - Зато данас 70% тржишта школских уџбеника у Србији држе немака издавачка кућа Клетт и БИГЗ у власништву Жужула, хрватског тајкуна и блиског пријатеља Анте Туђмана.

Па се 70% новца које дају СРПСКИ родитељи да би њихова деца имала у школи уџбенике да уче из њих слива у НЕМАЧКЕ и ХРВАТСКЕ џепове.

А деца у млађим разредима основне школе из тих уџбенка у Србији уче да је Ангела Меркел немачка политичарка која је је много учинила за Србију.


ovo ponavljas pedeseti put, a nisu krivi ni klet ni zuzul, nego tvoji domaci, koji su napravili te arnzmane, isto tako, sve te udzbenike pisu domaci autori, a sve skupa sam ponovila isto 50 puta....a objasnila sam i zasto je to tako, od kada je zloba Zavod proglasio javnim preduzecem- devedesetih, da bi se u budzet slivala sva dobit, a on udeljivao neku sitninu za plate onima koju se te knjige pravili, nije moguce, da se izmedju ugradjuju svi koji su to hteli.

to pitanje, skidanje monopola zavodu, su na blogu bili pokrenuli radule i comicka, koja je jos predlagala da se u skupstini odlucuje koje ce stamparije da stampaju udzbenike, ocigledno neupucena, kako sve to funckionise,..a posle je sina ladno zaposlizla u novosadski Zavod, sa sve nekim benefitima, koji drugi zaposlenici na istim tim mestima nisu imali.
gvozden1 gvozden1 21:43 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:


Ma i ovo je glupost iz hrvatsko-muslimsnske kuhinje.

Da je Banjaluka bila pred padom, pala bi!

Naravno.
Mislio sam na prihvatanje da se srpska država formira na drugoj strani Drine.

Svakako da je vaša veština, odlučnost i hrabrost na to presudno uticala, ali teško je poverovati da je politička veština Slobe Miloševića opredelila da Ameri i Englezi prihvate ono što su vekovima odlučno odbijali.
freehand freehand 21:58 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Mislim, 20, ne 2000 godina dobre i bliske saradnje. :)

Ali bez veze je pominjati Nemačku bez Francuske, u smislu bliske saradnje.

Француска и немачка амбасада „само помериле” споменик српским борцима у Приштини

KLIK
tessa1 tessa1 22:06 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Француска и немачка амбасада „само помериле” споменик српским борцима у Приштини

Šta su pomjerili?, ne razumijem.
freehand freehand 22:07 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

tessa1
Француска и немачка амбасада „само помериле” споменик српским борцима у Приштини

Šta su pomjerili?, ne razumijem.

Klikni na klik, možda ti se ukaže.
tessa1 tessa1 22:08 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Klikni na klik, možda ti se ukaže.

Pa jesam, otvara se ova stranica Filipovog bloga.
predatortz predatortz 22:11 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

tessa1
Француска и немачка амбасада „само помериле” споменик српским борцима у Приштини



Šta su pomjerili?, ne razumijem.

Da bi održali neku svoju debilnu ceremoniju baziranu na lažnoj istoriji, naložili su komunalnom preduzeću u Prištini da pomeri spomenik srpskim vojnicima da ne kvari kadar 7 verovatno da ne remeti te nove istorijske "činjenice".

Posle su se nemušto izvinjavali i vratili spomenik.

Ništa bitno, stari srpski spomenik i nove evropske vrednosti...

Pa da to spomenik ne kvari dok se gospoda snimaju.

Ma, udri Putine i ne nišani!



freehand freehand 22:11 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

tessa1
Klikni na klik, možda ti se ukaže.

Pa jesam, otvara se ova stranica Filipovog bloga.

Izvinjavam se, greška u linkovanju.

KLIK
magnus magnus 22:17 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

A što se SAD tiče, da Klintonova administracija nije intervenisala 1995. godine, od entiteta RS ne bi bilo ništa, jer je Banjaluka tada bila pred padom!
to se je ponado i Admiral Davor Domazet Lošo, šef svih "blek opsa" pa je sa tuđmanovin poluznanjem ( nije mu sve reko) i mimo znanja glavnog stožera i generala Červenka ( nasledio feldmaršala Bobetka na tom mjestu) , otisnuo preko Une da oslobodi nesuđenu prestolnicu NDH Banja Luku uglavnom sa tri brigade iz zbornog područja Bjelovar , pa im se Moma Talič i Lisica najebali majke samo tako , danima su se gologuzi i mokri dovlačili u Bjelovar bez ikakvog Kilintiona i unjega žene


shmoo shmoo 22:22 03.02.2024

О смислу и бесмислу

angie01

П.С. - Зато данас 70% тржишта школских уџбеника у Србији држе немака издавачка кућа Клетт и БИГЗ у власништву Жужула, хрватског тајкуна и блиског пријатеља Анте Туђмана.

Па се 70% новца које дају СРПСКИ родитељи да би њихова деца имала у школи уџбенике да уче из њих слива у НЕМАЧКЕ и ХРВАТСКЕ џепове.

А деца у млађим разредима основне школе из тих уџбенка у Србији уче да је Ангела Меркел немачка политичарка која је је много учинила за Србију.


ovo ponavljas pedeseti put, a nisu krivi ni klet ni zuzul, nego tvoji domaci, koji su napravili te arnzmane



Нису то моји, то су твоји.

А ти са тим твојима и овај Вучић са његовима нисте моји. Нити сам ја ваш или њихов.

Рекох ти већ, ја вас све само посматрам и бележим.

Па једнога дана када дође и тај тренутак... Отворићемо и те моје белешке да видимо шта се то догодило целој Србији и због Милошевића и због тебе и тих твојих и због ових Вучићевих после вас...

Нисам ја једини у овој Србији који вас само посматра.

И чека да дође тренутак да се сведу рачуни.

А за те твоје ти гласаш још од 5. октобра 2000, излазиш на протесте, качиш нам овде и у 2023. години срцедрапатељске блогове о похапшеној деци на демонстрацијама и остале будалаштине. Радиш то већ 18 година откако постоји овај Блог Б92.

Аранжмане са Клетт и Жужулом није склопио Вучић. Он је наследио оно што су му твоји петооктобарци оставили у наследство и само је наставио да ради исто што и ти твоји које би ти данас опет да видиш на власти у Србији.

Али неће моћи.

Јер...

Ови сада Вучићеви треба да оду, али да се они претходни (твоји) не врате на власт.

Само тако све ово у Србији може да добије неки смисао уместо овог лудила у којем живимо пуних 40 година.

Клетт је ушао у Србију 2004. године. Жужул је купио БИГЗ 2009. године.

Тек да се зна ко их је пустио у Србију.

А ко је тада био на власти?

Много пре доласка Вучића на власт.


Pljačka je otpočela odmah posle 5. oktobra. Ceo DOS nije bio jedinstven u želji da se demontira sistem vladavine Slobodana Miloševića i da se izgradi moderan demokratski sistem vladavine. Dok su jedni u DOS-u krenuli u bitku sa kriminalnim nasleđem i tom prilikom razotkrili spregu ratnih zločinaca i ratnih profitera kao i spregu državnih struktura i mafije, drugi su se u DOS-u opredelili za kooperaciju sa miloševićevcima. Oni su jednostavno preuzeli kompletnu kriminalnu infrastrukturu i sve njihove prljave poslove. (ЛИНК)




Nakon prevrata 5. oktobra 2000. obnovljen je kapitalizam, stvoreni su novi društveni sistemi i novi oblici moći. Zbog obavezne privatizacije veliki broj ljudi isteran je na ulicu, najbolja preduzeća prodata su stranim kompanijma. Neoliberalne reforme počeo je još Ante Marković, ali njihova primena bila je zaustavljena zbog toga što se Milošević nije u potpunosti odricao socijalizma. Iako su bili u velikom sukobu oko nacionalnog pitanja, Zoran Đinđić i Vojislav Koštunica imali su identične poglede oko organizacije ekonomskog sistema. (ЛИНК)



П.С. - Очекујем сада твој следећи коментар у којем ће писати:

"Ја не знам о чему ти причаш."




crossover crossover 22:30 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

magnus
to se je ponado i Admiral Davor Domazet Lošo, šef svih "blek opsa" pa je sa tuđmanovin poluznanjem ( nije mu sve reko) i mimo znanja glavnog stožera i generala Červenka ( nasledio feldmaršala Bobetka na tom mjestu) , otisnuo preko Une da oslobodi nesuđenu prestolnicu NDH Banja Luku uglavnom sa tri brigade iz zbornog područja Bjelovar , pa im se Moma Talič i Lisica najebali majke samo tako , danima su se gologuzi i mokri dovlačili u Bjelovar bez ikakvog Kilintiona i unjega žene


Баш су им жешћи специјалци, наши трећепозивци им демобилисали "Црне мамбе" на Уни. :)
predatortz predatortz 22:31 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

magnus
A što se SAD tiče, da Klintonova administracija nije intervenisala 1995. godine, od entiteta RS ne bi bilo ništa, jer je Banjaluka tada bila pred padom!
to se je ponado i Admiral Davor Domazet Lošo, šef svih "blek opsa" pa je sa tuđmanovin poluznanjem ( nije mu sve reko) i mimo znanja glavnog stožera i generala Červenka ( nasledio feldmaršala Bobetka na tom mjestu) , otisnuo preko Une da oslobodi nesuđenu prestolnicu NDH Banja Luku uglavnom sa tri brigade iz zbornog područja Bjelovar , pa im se Moma Talič i Lisica najebali majke samo tako , danima su se gologuzi i mokri dovlačili u Bjelovar bez ikakvog Kilintiona i unjega žene




Ako je išta leta 1995. politika zaustavila, to je bila kontraofanziva VRS za koju su bili spremni i ljudstvo i obezbeđena potrebna tehnika. U momentu tog prekida, Hrvati i muslimani su bili zaustavljeni, a na mnogim pravcima i vraćani.

Za to podjednako krivim rukovodstvo RS i Srbije.
No, to je iz mojih cipela.
Pretnje i ucene kojim su oni bili izloženi ne poznajem dovoljno.



tessa1 tessa1 22:37 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

KLIK


Ništa ne razumijem, neke pasuse i rečenice sam pročitala po dva puta..

Pomjerili su spomenik samo par metara, i razočarani što je njihov gest pogrešno potumačen?

Hajde još jednom, Francuzi i Njemci pomjerili srpski spomenik na pravoslavnom groblju u čast obilježavanja francusko-njemačkog pomirenja, i postavili novi spomenik poginulim francuskim vojnicima?

Ali zašto? Zašto samo par metara, jel nije bilo mjesta u spomen parku?, i zašto Srbi ne razumiju njihov gest?

Jesu li oni svi dole nadrogirani šiptarskim kokainom, u čemu je štos?
freehand freehand 22:43 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Ali zašto?

Ne znam, očekivao sam da ćeš ti to meni objasniti.

Jesu li oni svi dole nadrogirani šiptarskim kokainom, u čemu je štos?

Nisu oni nadrogirani dole, nego gore. U Vašingtonu, Londonu, Briselu, Parizu i Berlinu. Ne ide to iz Prištine nego ka Prištini.
A ovo što se desilo je samo tragikomična epizoda u odnosu na sve ono što oni rade ovde već 35 godina.
Al da ne obraćamo pažnju, daj da pljunemo Putina, to je trendovska fora.
shmoo shmoo 22:43 03.02.2024

Наставни материјали, али не од Клетт

Данас сам био на једном школском такмичењу у једној основној школи и потрефило се да дежурам на такмичењу у кабинету за историју у тој школи.

А изнад табле у тој учионици полепљене слике (тим редоследом):

Черчил, Де Гол, Тито, Кенеди, Енди Ворхол, Битлси, Горбачов, Ђинђић.

Хтедох тог колегу историчара из те школе одмах да отерам у три лепе пизде материне за такво уређивање кабинета и испирање дечјих мозгова, али онда видех на зиду са стране, одмах поред улазних врата у учионицу, слику Леке Младеновића:






и истог момента колеги сам опростио све оне слике изнад табле јер сам схватио да их је намерно ту поставио да би тој деци рекао баш оно што и ја мислим о свим тим ликовима, од Черчила до Ђинђића.


Сваки роб који ступи ногом на тло Србије, постаје слободан човек.

(Пола века пре америчког грађанског рата.)

Земља припада ономе ко је обрађује.

(Век и по пре Кардељевог самоуправљања.)





tessa1 tessa1 22:55 03.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Ne znam, očekivao sam da ćeš ti to meni objasniti.

Zatečena sam kakva otvorena, neskrivena bahatost.

Besraman idiotizam. Propast.
angie01 angie01 23:36 03.02.2024

Re: О смислу и бесмислу

Нису то моји, то су твоји.


mislila sam na domace,

al ako vec insitiras, ti stalno branis sadasnji rezim ne ja, sto mi poturas nesto sto je tvoje.
Па једнога дана када дође и тај тренутак... Отворићемо и те моје белешке да видимо шта се то догодило целој Србији и због Милошевића и због тебе и тих твојих и због ових Вучићевих после вас...


brrrrrrrr, smajli koji se stresa od straha:)))
Нисам ја једини у овој србији који вас само посматра.


koje nas?....stalno imas neke paranoicne nas?


А за те твоје ти гласаш још од 5. октобра 2000, излазиш на протесте, качиш нам овде и у 2023. години срцедрапатељске блогове о похапшеној деци на демонстрацијама и остале будалаштине. Радиш то већ 18 година откако постоји овај Блог Б92.


opet lupetas, je l ti uvece pijes, pa cirke ispisujes gluposti, otkud ti znas za koga ja glasam, a normalno da sam protiv toga da se deca hapse jer portestuju, ti prvi bi trebalo da si protiv toga....a sta ja radim 18 godina, nisam shvatila, ja nisam politicki angazovana, nikada nisam bila, zelim da zivim u uredjenoj zemlji i to je sve, tako da ne podmeci, ne kleveci, ne spletkari, kao sto uvek radis,,,,ne ucitavaj drugima nesto sto nije istina, dok ocigledno branis nesto sto nije bas dobro, a kao samo posmatras,...
Тек да се зна ко их је пустио у Србију.


a sta sam ti ja rekla, ciji je to predlog bio.

znaci, ne sviraj, jer ja nemam moje, za razliku od tebe.


benedykt benedykt 08:14 04.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Filip Mladenović

Staljin ni na koji način nije pomagao partizanski ustanak u Jugoslaviji, sve dok Crvena armija nije ušla u Srbiju. Naše tadašnje rukovodstvo želelo je da zemlja bude nezavisna, ali je Moskva želela da komunistička Jugoslavija bude satelit SSSR-a kao i sve ostale države istočne Evrope. Ovo je rezultiralo izolacijom Beograda od strane Informbiroa i diplomatskim sukobom koji je pretio da preraste u rat.

Pazi, ovo već spada u red tzv tragikomičnog neznanja to jest uklapanja istorijskih činjenica u zadati ideološki ram, odsek titoizam i priključenija. Elem, samo par napomena i istorijskih fakata, koji očigledno moraju da se ponavljaju svakih deset dana…
Pod jedan, ovako počinje čuveni Julski proglas CK KPJ na ustanak…

NARODI JUGOSLAVIJE: SRBI, HRVATI, SLOVENCI, CRNOGORCI, MAKEDONCI I DRUGI!

Već preko tri nedelje bije se najveća i najkrvavija bitka u istoriji sveta. S jedne strane nasrću divlji fašistički čopori Hitlera, koji kao izgladneli psi krvavih gubica i isplaženih jezika čine očajne napore da se dočepaju onih ogromnih bogatstava koja su sebi stvorili u znoju lica svoga miroljubivi narodi Sovjetskog Saveza. S druge strane bori se sa dosad neviđenim junaštvom i samopožrtvovanjem herojska Crvena armija, digao se čitav sovjetski narod na poziv svoga velikog i genijalnog vođe, druga Staljina da odbrani svoju zemlju, da uništi krvave fašističke hijene koje se usudiše da napadnu na miroljubivu cvatuću zemlju, na njegov mirni rad, na njegovu kulturu, na njegovo blagostanje.

RADNICI, SELjACI I GRAĐANI JUGOSLAVIJE!

Postavimo sebi pitanje: da li se narodi Sovjetskog Saveza bore samo za sebe? Da li se ta njihova džinovska borba protiv fašističkih osvajača tiče samo njih?


Pod dva, ovo je slika najvećeg sina naših naroda i narodnosti druga Tite iz njegovog kabineta tu negde 1946. ako se ne varam…


Pod tri, taj famozni Informbiro, ili ti ga Informacioni biro komunističkih i radničkih partija je osnovan u Beogradu na svom prvom zasedanju koje je inače bilo u hotelu Slavija, kao što je tada odlučeno da upravo Beograd bude sedište te Staljinove ispostave za upravljanje i kontrolu celog tog bloka copy-paste Sovjetija po istočnoj Evropi.

Pod četiri, drug Tita je ”državnički” lupio šakom o sto i prvi od svih staljinističkih satrapija odbio Maršalov plan. Česi tj Čehoslovaci su ga na primer inicijalno prihvatili pa tek posle odustali.

Mislim, kada smo kod te bajke za male Titine piJonire na temu, nije drug Tita ni po živu glavu hteo da bude satelit SSSR-u, pa je zato drug Staljin bio jako ljut te zamalo tu do rata nije došlo…
jovilim_e jovilim_e 09:19 04.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

angie01
П.С. - Зато данас 70% тржишта школских уџбеника у Србији држе немака издавачка кућа Клетт и БИГЗ у власништву Жужула, хрватског тајкуна и блиског пријатеља Анте Туђмана.

Па се 70% новца које дају СРПСКИ родитељи да би њихова деца имала у школи уџбенике да уче из њих слива у НЕМАЧКЕ и ХРВАТСКЕ џепове.

А деца у млађим разредима основне школе из тих уџбенка у Србији уче да је Ангела Меркел немачка политичарка која је је много учинила за Србију.


ovo ponavljas pedeseti put, a nisu krivi ni klet ni zuzul, nego tvoji domaci, koji su napravili te arnzmane, isto tako, sve te udzbenike pisu domaci autori, a sve skupa sam ponovila isto 50 puta....a objasnila sam i zasto je to tako, od kada je zloba Zavod proglasio javnim preduzecem- devedesetih, da bi se u budzet slivala sva dobit, a on udeljivao neku sitninu za plate onima koju se te knjige pravili, nije moguce, da se izmedju ugradjuju svi koji su to hteli.

to pitanje, skidanje monopola zavodu, su na blogu bili pokrenuli radule i comicka, koja je jos predlagala da se u skupstini odlucuje koje ce stamparije da stampaju udzbenike, ocigledno neupucena, kako sve to funckionise,..a posle je sina ladno zaposlizla u novosadski Zavod, sa sve nekim benefitima, koji drugi zaposlenici na istim tim mestima nisu imali.

Naša Goca sa kojom su istaknuti blogeri u zlatno doba bili na prst u dupe.
Patriciji koji su sa prezirom gledali na blogovske plebejce, a sada se odriču od naše Goce.
Prestrašno!

angie01 angie01 10:55 04.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

Naša Goca sa kojom su istaknuti blogeri u zlatno doba bili na prst u dupe.
Patriciji koji su sa prezirom gledali na blogovske plebejce, a sada se odriču od naše Goce.
Prestrašno!


ahahahahaha....

ko su ti?

hebote, ti stalno ponavaljsa isti tekst sa idiota,...a pri tome, ti sto su je branili, ti te najvise obozavas,...sto se sve moze videti na njenim,...a i drugim blogovima:)))

ajd da ti sve to nije vec bilo receno i dati linkovi da pogledas, al tvoj mozak izgleda ne preradjuje bas najbolje...pa se svakomalo zahebes u zelji da napakostis nekim drugima.
jovilim_e jovilim_e 19:08 04.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

angie01
Naša Goca sa kojom su istaknuti blogeri u zlatno doba bili na prst u dupe.
Patriciji koji su sa prezirom gledali na blogovske plebejce, a sada se odriču od naše Goce.
Prestrašno!


ahahahahaha....

ko su ti?

hebote, ti stalno ponavaljsa isti tekst sa idiota,...a pri tome, ti sto su je branili, ti te najvise obozavas,...sto se sve moze videti na njenim,...a i drugim blogovima:)))

ajd da ti sve to nije vec bilo receno i dati linkovi da pogledas, al tvoj mozak izgleda ne preradjuje bas najbolje...pa se svakomalo zahebes u zelji da napakostis nekim drugima.

Koji su to nepomenici?
Nikove na sunce!
docsumann docsumann 10:02 05.02.2024

Re: Odnos Rusije prema Srbiji tokom 2 veka:

jovilim_e
angie01
П.С. - Зато данас 70% тржишта школских уџбеника у Србији држе немака издавачка кућа Клетт и БИГЗ у власништву Жужула, хрватског тајкуна и блиског пријатеља Анте Туђмана.

Па се 70% новца које дају СРПСКИ родитељи да би њихова деца имала у школи уџбенике да уче из њих слива у НЕМАЧКЕ и ХРВАТСКЕ џепове.

А деца у млађим разредима основне школе из тих уџбенка у Србији уче да је Ангела Меркел немачка политичарка која је је много учинила за Србију.


ovo ponavljas pedeseti put, a nisu krivi ni klet ni zuzul, nego tvoji domaci, koji su napravili te arnzmane, isto tako, sve te udzbenike pisu domaci autori, a sve skupa sam ponovila isto 50 puta....a objasnila sam i zasto je to tako, od kada je zloba Zavod proglasio javnim preduzecem- devedesetih, da bi se u budzet slivala sva dobit, a on udeljivao neku sitninu za plate onima koju se te knjige pravili, nije moguce, da se izmedju ugradjuju svi koji su to hteli.

to pitanje, skidanje monopola zavodu, su na blogu bili pokrenuli radule i comicka, koja je jos predlagala da se u skupstini odlucuje koje ce stamparije da stampaju udzbenike, ocigledno neupucena, kako sve to funckionise,..a posle je sina ladno zaposlizla u novosadski Zavod, sa sve nekim benefitima, koji drugi zaposlenici na istim tim mestima nisu imali.

Naša Goca sa kojom su istaknuti blogeri u zlatno doba bili na prst u dupe.
Patriciji koji su sa prezirom gledali na blogovske plebejce, a sada se odriču od naše Goce.
Prestrašno!




Koji su to nepomenici?
Nikove na sunce!

Filip Mladenović Filip Mladenović 22:44 03.02.2024

Kako je Klinton spasao Banjaluku?

Među dokumentima sa kojih je Predsjednička biblioteka Bila Klintona (Bill Clinton) nedavno skinula pečat tajnosti nalazi se i prepis intervjua – vođenog 18. juna 1996. u okviru projekta dokumentovanja dejtonskih pregovora – u kojem trojica ključnih američkih pregovarača šest mjeseci nakon potpisivanja sporazuma osvjetljavaju jednu epizodu iz završnice bosanskog rata o kojoj u samoj Bosni i Hercegovini postoje različite verzije i kontroverze: zašto je u septembru 1995. zaustavljena ofanziva na Banjaluku kad je njen pad izgledao sasvim izvjestan.

Učesnici u razgovoru: vodeći pregovarač ambasador Richard Holbrooke (Holbruk) i njegov pravnički dvojac Roberts Owen i James O'Brien (Džejms O'Brajen).

O'Brajen je, podsjećajući na situaciju „na terenu“ početkom septembra 1995. – kad su već bili usvojeni Ženevski principi mirovnog sporazuma, Srbi izgubili Krajinu i druge teritorije u Hrvatskoj i bili u povlačenju na širim područjima Bosne i Hercegovine – postavio Holbruku pitanje: „Jeste li na toj tački mislili da ste možda imali šansu da promijenite naš stav o tome kakvi treba da budu aranžmani u vezi s vlašću ... mislim, mogli ste predložiti unitarnu državu s jakom centralnom vladom“.

Holbruk je odgovorio: „To je bilo u vrijeme kad je bombardovanje bilo na vrhuncu uspješnosti i Tomahawks projektili su uništili komandni i kontrolni sistem u Banjaluci. Srbi su bili ranjivi i u povlačenju. Sjedinjene Države imale su u osnovi dva izbora. Jedan je bio – da sasvim odbacimo mapu kontakt grupe i ohrabrimo hrvatsko-mulimansku ofanzivu i da se napravi maksimalna šteta i napusti podjela na 51 prema 49 posto i koncept dva entiteta kontakt grupe, a drugi – da iskoristimo te okolnosti i provedemo plan kontakt grupe. Bili smo vrlo svjesni da je na početku pregovora kontrola nad zemljom bila približno 70 prema 30 posto u prilog Srba a sada se ubrzano približavala omjeru 50-50 posto. Donijeli smo odluku da se držimo plana kontakt grupe“.


Vašington je tražio rano zaustavljanje ofanzive i „žuto ili crveno svjetlo“ za hrvatsko napredovanje, a pregovarački tim je smatrao da treba dozvoliti hrvatskim i bosanskim snagama da ostvare onoliko vojnog napredovanja koliko je moguće i nisu zahtijevali obustavu ofanzive sve dok one nisu stigle na 20 kilometara do Banjaluke.
Odluka o obustavi ofanzive donesena je na dva sastanka, 18. septembra 1995. sa Miloševićem u Beogradu, a 19. 9. 1995, sa Tuđmanom i Izetbegovićem u Zagrebu.

(Milošević) „nas je preklinjao da zaustavimo ofanzivu prije nego što ona dođe do Banjaluke. Mi to jesmo učinili, ne zato što nas je on preklinjao, nego zato što smo osjećali da bi dopuštenje da Hrvati i Muslimani zauzmu Banjaluku rezultiralo sa još 200.000 izbjeglica, sravnjivanjem grada, a Banjaluka bi u svakim pregovorima ponovo bila vraćena Srbima. U stvari, i Izetbegović i Milošević su govorili o Banjaluci kao središtu anti-paljanskog srpskog otpora ... Tako smo otišli u Zagreb 19. septembra i imali taj bučni sastanak s Izetbegovićem i Tuđmanom i tražili od njih da stanu prije nego što dođu do Banjaluke. Tuđman je planuo na sastanku – sjećate li se toga? – i vikao na Izetbegovića: Mi smo uradili 80 posto osvajanja!“

U nastavku razgovora sa Holbrukom O'Brajen se vratio svom pitanju: nije li situacija početkom septembra 1995. otvarala vrata povoljnijim ustavnim aranžmanima i nije li odluka o obustavi ofanzive na Banjaluku – da bi se ona sačuvala kao sjedište srpske vlasti – počivala na podrazumijevanju da će postojati srpska vlast u nekom obliku. Holbruk je tada ponovio kako su to htjeli i Izetbegović i Milošević.

„Da obojica žele srpsku vlast?“ – insistirao je O'Brajen.

„Apsolutno. Obojica su željeli Banjaluku. Izetbegović je želio Banjaluku kao jasnu alternativu Palama, a to je želio i Milošević“ – odgovorio je Holbruk, podsjećajući kako u noći 4. septembra 1995, kad je Izetbegović u rezidenciji američkog ambasadora u Ankari pristao na Republiku Srpsku, on nije osporavao njeno postojanje nego samo njeno ime!


freehand freehand 22:49 03.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

„To je bilo u vrijeme kad je bombardovanje bilo na vrhuncu uspješnosti i Tomahawks projektili su uništili komandni i kontrolni sistem u Banjaluci.

Ček sad, otukd Hrvatima i Muslimanima Tomahoci?
predatortz predatortz 22:50 03.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

Među dokumentima sa kojih je Predsjednička biblioteka Bila Klintona (Bill Clinton) nedavno skinula pečat tajnosti nalazi se i prepis intervjua – vođenog 18. juna 1996. u okviru projekta dokumentovanja dejtonskih pregovora – u


Ma, da...
Isto postoje dokumenti da su Srbi 1996. gađali snajperom gospoju mu Hilari, a ona jadna sve u štiklama bežala i veštim manevrima dupeta izbegavala kišu metaka kada je došla da poseti Tuzlu.

Ma šta dokumenti, ona bez trunke srama govorila to u kameru!

A ono, em rat bio gotov, em i da nije bio gotov najbliži srpski položaj bio bi udaljen desetine kilometara.

E tako je i Klinton spasao Banjaluku!

Spasao nije, bombardovao jeste.
crossover crossover 22:56 03.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

freehand
„To je bilo u vrijeme kad je bombardovanje bilo na vrhuncu uspješnosti i Tomahawks projektili su uništili komandni i kontrolni sistem u Banjaluci.

Ček sad, otukd Hrvatima i Muslimanima Tomahoci?


И откуд војска Хрватске у Босни?
tessa1 tessa1 22:57 03.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

И откуд војска Хрватске у Босни?

Ma da, suština. I svi odgovori.
predatortz predatortz 22:59 03.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

crossover
freehand
„To je bilo u vrijeme kad je bombardovanje bilo na vrhuncu uspješnosti i Tomahawks projektili su uništili komandni i kontrolni sistem u Banjaluci.

Ček sad, otukd Hrvatima i Muslimanima Tomahoci?


И откуд војска Хрватске у Босни?



Za neupućene, tako je i počeo rat u BiH. Upadom hrvatske vojske i njihovog tradicionalnog cvijeća, gle čuda sve isto ko i 41., u selo Sijekovac 26. marta 1992. i zločinom nad srpskim civilima.
jovilim_e jovilim_e 09:41 04.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

predatortz
crossover
freehand
„To je bilo u vrijeme kad je bombardovanje bilo na vrhuncu uspješnosti i Tomahawks projektili su uništili komandni i kontrolni sistem u Banjaluci.

Ček sad, otukd Hrvatima i Muslimanima Tomahoci?


И откуд војска Хрватске у Босни?



Za neupućene, tako je i počeo rat u BiH. Upadom hrvatske vojske i njihovog tradicionalnog cvijeća, gle čuda sve isto ko i 41., u selo Sijekovac 26. marta 1992. i zločinom nad srpskim civilima.

Da li je moguće da ima još uvek onih koji to ne znaju?!
Izuzimajući blogovske budale.
Filip Mladenović Filip Mladenović 10:49 04.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

jovilim_e
predatortz
crossover
freehand
„To je bilo u vrijeme kad je bombardovanje bilo na vrhuncu uspješnosti i Tomahawks projektili su uništili komandni i kontrolni sistem u Banjaluci.

Ček sad, otukd Hrvatima i Muslimanima Tomahoci?


И откуд војска Хрватске у Босни?



Za neupućene, tako je i počeo rat u BiH. Upadom hrvatske vojske i njihovog tradicionalnog cvijeća, gle čuda sve isto ko i 41., u selo Sijekovac 26. marta 1992. i zločinom nad srpskim civilima.

Da li je moguće da ima još uvek onih koji to ne znaju?!
Izuzimajući blogovske budale.


Arhiva Haškog tribunala otkriva fascinantne detalje o povjerljivom sastanku predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i njegovog hrvatskog kolege Franje Tuđmana u Karađorđevu 1991. godine, na kojem su razgovarali o proširenju svojih država na račun Bosne i Hercegovine.

Kratku vijest da su se 25. marta 1991. godine Milošević i Tuđman sastali u Karađorđevu, lovištu u blizini istoimenog sela na sjeveru Srbije, prva je objavila državna novinska agencija sa sjedištem u Beogradu.

To je vjerovatno značilo da je Milošević želio da javnost zna za to. Kako je poslednji jugoslovenski premijer Ante Marković svedočio u Haškom tribunalu, u Srbiji, „apsolutno nitko nije mogao ni sanjati, a kamoli da radi drukčije (od Miloševića)“.

Sastanak je održan godinu dana prije početka rata u BiH, kada je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) još uvijek postojala kao zajednica šest republika i dvije autonomne pokrajine.

Odnosi između Tuđmana i Miloševića nisu bili dobri, posebno nakon što su srpski pobunjenici u jugozapadnoj Hrvatskoj, uz tajnu pomoć Srbije, uspostavili Srpsku autonomnu oblast (SAO) Krajinu. Njeni lideri su „javno iznosili stavove da SAO Krajina pripada Srbiji” i poručivali da ne priznaju vlasti Hrvatske. Sa ovog gledišta, višesatni razgovor dvojice predsjednika bez svjedoka bio je iznenađenje.

U medijskim komentarima, uglavnom objavljenim u BiH, tvrdilo se da su se Tuđman i Milošević dogovorili o smjeni premijera Markovića i podjeli BiH na način da se stvori Velika Srbija, a da se Hrvatska proširi na granice Banovine. Banovina Hrvatska nastala je u okviru Kraljevine Jugoslavije 1939. godine kao administrativno-teritorijalna jedinica koja je obuhvatala dijelove BiH i postojala do početka Drugog svjetskog rata 1941. godine.

Na neki način, sastanak Milošević-Tuđman bio je najava da je nakon de facto smrti SFRJ ostala formalnost njene sahrane: smjena projugoslovenskog premijera i dekonstrukcija, kako su Milošević i Tuđman gledali na BiH, „komunističke tvorevine“ .

Dodatne činjenice sadržane u optužnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) protiv Miloševića, za ratne zločine u BiH, navode da su se on i Tuđman sastali u Karađorđevu 25. marta 1991. i razgovarali o podjeli BiH.

Ovo je spomenuto i u svjedočenjima na suđenju generalu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Tihomiru Blaškiću, što je dovelo do zaključka u presudi da je tokom povjerljivog razgovora u Karađorđevu izražena želja za podjelu BiH.

U presudi Jadranku Prliću i još petorice ratnih čelnika Herceg-Bosne navodi se da je Tuđman vodio udruženi zločinački poduhvat s ciljem stvaranja Velike Hrvatske u granicama Banovine.

Mišljenje sudija o ovom dogovoru, u slučaju Milošević, zbog njegove smrti i nedovršenog suđenja, nikada nije izrečeno. Ali postoji dovoljno svjedočanstava i dokumenata da se stvori slika onoga što se dešavalo.

Prema svjedočenju u Hagu, Stjepan Mesić, tada član Predsjedništva SFRJ iz Hrvatske, predložio je Borisavu Joviću, članu Predsjedništva SFRJ iz Srbije, da od Miloševića zatraži da se sastane sa hrvatskim predsjednikom u pokušaju da se politički riješe međusebni problemi.

Dva glavna pitanja bila su jugoslovenska politička kriza, jer su neke republike htjele da proglase nezavisnost, i situacija u SAO Krajini.

„Milan Babić, inače, stomatolog po struci, rekao mi je: ‘Ja ću prije ili kasnije imati državu ovdje (gdje su Srbi proglasili SAO Krajinu u Hrvatskoj)’. Odgovorio sam: ‘Ne samo da nećeš imati državu, nego ćeš izgubiti i zubarsku ordinaciju”, rekao je Mesić za BIRN.

Pozicija hrvatske vlade u odnosu na Jugoslaviju, u tom trenutku 1991. godine, prema Mesićevim riječima, bila je da se ide na konfederaciju, u kojoj bi se nakon nekoliko godina njene članice izjasnile da li žele da ostanu zajedno ili da se mirno raziđu.

Nakon što je Milošević pristao da se sastane negdje „u ili izvan zemlje“, kako je Jović objasnio Mesiću, Tuđman i njegov savjetnik, Hrvoje Šarinić, otišli su u Karađorđevo.

Hrvatski predsjednik je „bio vrlo optimističan“, svjedočio je Šarinić, nakon nekolikosatnog razgovora nasamo s Miloševićem. Po povratku je, prema Mesićevim riječima, rekao da će Hrvatska dobiti teritoriju do granica Banovine, koja je uključivala dio bosanske teritorije, plus tri grada u zapadnoj Bosni: Cazin, Kladuša i Bihać.

„To je prekretnica nakon koje se mijenja hrvatska politika prema Bosni. Tuđman skreće na potpuno novi kurs i počinje saradnju sa Miloševićem“, ističe Mesić za BIRN.

Stjepan Kljuić, koji je kasnije smijenjen s mjesta predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) zbog njegove probosanske politike, bio je šokiran kada mu je Tuđman rekao da će Hrvatska dobiti teritoriju – čak i više nego je Banovina imala. „Nije znao ništa o BiH, niti o Hrvatima u BiH. Karađorđevo je najtragičnija tačka u istoriji bosanskih Hrvata“, kaže Kljuić za BIRN.

Hrvatski političar Josip Manolić je u MKSJ-om svjedočio da je, sudeći po Tuđmanovom zadovoljstvu, „najvjerovatnije i Milošević bio zadovoljan onim što su dogovorili, jer su zajedno nastavili da vode tu politiku, kako postići taj načelni dogovor koji su postigli“.

Lider Srba u Hrvatskoj i predsjednik SAO Krajine Milan Babić bio je u Miloševićevom kabinetu krajem marta 1991. godine kada je predsjednik Srbije povukao liniju na karti nakon čega je rekao „Tuđmanu treba Bihać” . Milošević je potom dodao da je Tuđmanu potreban i put između Benkovca i Drniša u Hrvatskoj, na području gdje se nalazila Srpska autonomna oblast. Babić je svjedočio pred MKSJ: „Bio sam zapanjen jer je to značilo sve, značilo je sasvim suprotno od onoga što je on do tada govorio”.

Na sednici Predsjedništva SFRJ, član Predsjedništva iz BiH Bogić Bogićević pitao je Mesića šta je dogovoreno u Karađorđevu. „I mene to zanima“, dodao je predsjednik BiH Alija Izetbegović. Mesić kaže: „Rekao sam mu da ne znam šta su se dogovorili, ali znam šta su pjevali. Izetbegović je pitao: ‘A šta su pjevali?’ Odgovorio sam: ‘Pjevali su: ‘Nema te više, Alija’’”.




jovilim_e jovilim_e 19:10 04.02.2024

Re: Kako je Klinton spasao Banjaluku?

Filip Mladenović
jovilim_e
predatortz
crossover
freehand
„To je bilo u vrijeme kad je bombardovanje bilo na vrhuncu uspješnosti i Tomahawks projektili su uništili komandni i kontrolni sistem u Banjaluci.

Ček sad, otukd Hrvatima i Muslimanima Tomahoci?


И откуд војска Хрватске у Босни?



Za neupućene, tako je i počeo rat u BiH. Upadom hrvatske vojske i njihovog tradicionalnog cvijeća, gle čuda sve isto ko i 41., u selo Sijekovac 26. marta 1992. i zločinom nad srpskim civilima.

Da li je moguće da ima još uvek onih koji to ne znaju?!
Izuzimajući blogovske budale.


Arhiva Haškog tribunala otkriva fascinantne detalje o povjerljivom sastanku predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i njegovog hrvatskog kolege Franje Tuđmana u Karađorđevu 1991. godine, na kojem su razgovarali o proširenju svojih država na račun Bosne i Hercegovine.

Kratku vijest da su se 25. marta 1991. godine Milošević i Tuđman sastali u Karađorđevu, lovištu u blizini istoimenog sela na sjeveru Srbije, prva je objavila državna novinska agencija sa sjedištem u Beogradu.

To je vjerovatno značilo da je Milošević želio da javnost zna za to. Kako je poslednji jugoslovenski premijer Ante Marković svedočio u Haškom tribunalu, u Srbiji, „apsolutno nitko nije mogao ni sanjati, a kamoli da radi drukčije (od Miloševića)“.

Sastanak je održan godinu dana prije početka rata u BiH, kada je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) još uvijek postojala kao zajednica šest republika i dvije autonomne pokrajine.

Odnosi između Tuđmana i Miloševića nisu bili dobri, posebno nakon što su srpski pobunjenici u jugozapadnoj Hrvatskoj, uz tajnu pomoć Srbije, uspostavili Srpsku autonomnu oblast (SAO) Krajinu. Njeni lideri su „javno iznosili stavove da SAO Krajina pripada Srbiji” i poručivali da ne priznaju vlasti Hrvatske. Sa ovog gledišta, višesatni razgovor dvojice predsjednika bez svjedoka bio je iznenađenje.

U medijskim komentarima, uglavnom objavljenim u BiH, tvrdilo se da su se Tuđman i Milošević dogovorili o smjeni premijera Markovića i podjeli BiH na način da se stvori Velika Srbija, a da se Hrvatska proširi na granice Banovine. Banovina Hrvatska nastala je u okviru Kraljevine Jugoslavije 1939. godine kao administrativno-teritorijalna jedinica koja je obuhvatala dijelove BiH i postojala do početka Drugog svjetskog rata 1941. godine.

Na neki način, sastanak Milošević-Tuđman bio je najava da je nakon de facto smrti SFRJ ostala formalnost njene sahrane: smjena projugoslovenskog premijera i dekonstrukcija, kako su Milošević i Tuđman gledali na BiH, „komunističke tvorevine“ .

Dodatne činjenice sadržane u optužnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) protiv Miloševića, za ratne zločine u BiH, navode da su se on i Tuđman sastali u Karađorđevu 25. marta 1991. i razgovarali o podjeli BiH.

Ovo je spomenuto i u svjedočenjima na suđenju generalu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Tihomiru Blaškiću, što je dovelo do zaključka u presudi da je tokom povjerljivog razgovora u Karađorđevu izražena želja za podjelu BiH.

U presudi Jadranku Prliću i još petorice ratnih čelnika Herceg-Bosne navodi se da je Tuđman vodio udruženi zločinački poduhvat s ciljem stvaranja Velike Hrvatske u granicama Banovine.

Mišljenje sudija o ovom dogovoru, u slučaju Milošević, zbog njegove smrti i nedovršenog suđenja, nikada nije izrečeno. Ali postoji dovoljno svjedočanstava i dokumenata da se stvori slika onoga što se dešavalo.

Prema svjedočenju u Hagu, Stjepan Mesić, tada član Predsjedništva SFRJ iz Hrvatske, predložio je Borisavu Joviću, članu Predsjedništva SFRJ iz Srbije, da od Miloševića zatraži da se sastane sa hrvatskim predsjednikom u pokušaju da se politički riješe međusebni problemi.

Dva glavna pitanja bila su jugoslovenska politička kriza, jer su neke republike htjele da proglase nezavisnost, i situacija u SAO Krajini.

„Milan Babić, inače, stomatolog po struci, rekao mi je: ‘Ja ću prije ili kasnije imati državu ovdje (gdje su Srbi proglasili SAO Krajinu u Hrvatskoj)’. Odgovorio sam: ‘Ne samo da nećeš imati državu, nego ćeš izgubiti i zubarsku ordinaciju”, rekao je Mesić za BIRN.

Pozicija hrvatske vlade u odnosu na Jugoslaviju, u tom trenutku 1991. godine, prema Mesićevim riječima, bila je da se ide na konfederaciju, u kojoj bi se nakon nekoliko godina njene članice izjasnile da li žele da ostanu zajedno ili da se mirno raziđu.

Nakon što je Milošević pristao da se sastane negdje „u ili izvan zemlje“, kako je Jović objasnio Mesiću, Tuđman i njegov savjetnik, Hrvoje Šarinić, otišli su u Karađorđevo.

Hrvatski predsjednik je „bio vrlo optimističan“, svjedočio je Šarinić, nakon nekolikosatnog razgovora nasamo s Miloševićem. Po povratku je, prema Mesićevim riječima, rekao da će Hrvatska dobiti teritoriju do granica Banovine, koja je uključivala dio bosanske teritorije, plus tri grada u zapadnoj Bosni: Cazin, Kladuša i Bihać.

„To je prekretnica nakon koje se mijenja hrvatska politika prema Bosni. Tuđman skreće na potpuno novi kurs i počinje saradnju sa Miloševićem“, ističe Mesić za BIRN.

Stjepan Kljuić, koji je kasnije smijenjen s mjesta predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) zbog njegove probosanske politike, bio je šokiran kada mu je Tuđman rekao da će Hrvatska dobiti teritoriju – čak i više nego je Banovina imala. „Nije znao ništa o BiH, niti o Hrvatima u BiH. Karađorđevo je najtragičnija tačka u istoriji bosanskih Hrvata“, kaže Kljuić za BIRN.

Hrvatski političar Josip Manolić je u MKSJ-om svjedočio da je, sudeći po Tuđmanovom zadovoljstvu, „najvjerovatnije i Milošević bio zadovoljan onim što su dogovorili, jer su zajedno nastavili da vode tu politiku, kako postići taj načelni dogovor koji su postigli“.

Lider Srba u Hrvatskoj i predsjednik SAO Krajine Milan Babić bio je u Miloševićevom kabinetu krajem marta 1991. godine kada je predsjednik Srbije povukao liniju na karti nakon čega je rekao „Tuđmanu treba Bihać” . Milošević je potom dodao da je Tuđmanu potreban i put između Benkovca i Drniša u Hrvatskoj, na području gdje se nalazila Srpska autonomna oblast. Babić je svjedočio pred MKSJ: „Bio sam zapanjen jer je to značilo sve, značilo je sasvim suprotno od onoga što je on do tada govorio”.

Na sednici Predsjedništva SFRJ, član Predsjedništva iz BiH Bogić Bogićević pitao je Mesića šta je dogovoreno u Karađorđevu. „I mene to zanima“, dodao je predsjednik BiH Alija Izetbegović. Mesić kaže: „Rekao sam mu da ne znam šta su se dogovorili, ali znam šta su pjevali. Izetbegović je pitao: ‘A šta su pjevali?’ Odgovorio sam: ‘Pjevali su: ‘Nema te više, Alija’’”.





Arhiva haškog tribunala kredibilni izvor?
Filipe, priznaj da se drogiraš.
tessa1 tessa1 09:12 04.02.2024

Srbi u zarobljeništvu i knjizi

Pročitam 30 prvih stranica obe knjige sinoć, Albina i Poslije zabave,

Ajde ovako,

Imprimatur je izdavačka kuća iz BL u vlasništvu familije Maksimović, i oni imaju e-izdanja, ne za sve knjige, ali za više nego što bih mislila, i za svaku odlomak, i najbolje dizajne korica,

Sve zajedno (piše Srbija i regija) upakovano je u App Novinarnica, na aplikaciji Novinarnica kao što ime kaže, jel, nalaze se novine i knjige iz Srbije i regiona, zatim, moram naznačiti, iako meni svaki odlazak kući izaziva jaka tj intenzivna lokalpatriotska osjećanja, pozdravljam (zamislite visine, možda je vama nevidljiv pozdrav jer sam visoko:) saradnju naroda istog jezika na svim poljima, posebno književnom,

Od knjige, do onog ugljena, priča brat Vukan juče na YouTube, koji stotinama i hiljadama kamiona dnevno od nas prelazi u Srbiju (prodajemo ili poklanjamo vama struju iako mi nemamo, šta ti je dobrota :)), ok, Predatortz kaže da nam platite kroz donacije :))

Fino smo krenuli ispočetka. :)


Albino i Poslije zabave neću komentarisati, ne ovde, kod mene na Substack možda jednom kad malo oladim sa prvim šućmurastim utiscima, i da vama pružim šansu i znatiželje i suda (posebno ovima koji se po cjeli dan na Netu ukakaju morališući i sudeći drugima),

Radi se o tome da sam nedavno tražeći Tarantina našla Emirovih Sto jada, razmišljajući da svi režiseri dobro pišu, podrazumjeva se, ali, ali, da Kusturica tako dobro piše, moram priznati, nisam znala, tačno osjetih ponos na trenutak (?),

Poslije npr Sto jada čitati knjige naših pisaca (mislim na srpskom i drugim nama razumljivim jezicima) stvarno je nesportski otežavajuća okolnost,

Emirova jedna rečenica emituje i svjetlost i toplotu, pokret, boju i kadar, a druga nečija može biti istog broja riječi na istoj stranici br 5, vidim još nije procvjetala, suvo dokumentaristički prepričava život oko sebe..

Knjiga je kao mehanizam, klizi bešumno, zato se rečenica brusi, makne, tj zato ćutim..


I sve ovo pišem radi Marije, mnogo mi se sviđa Marija Pejić, voljela bih da me nekad u nekom životu intervjuiše, možda jer bih sa druge strane gledala i slušala sebe.. :)







dragosevacsutra dragosevacsutra 00:28 08.02.2024

Re: Srbi u zarobljeništvu i knjizi

I sve ovo pišem radi Marije, mnogo mi se sviđa Marija Pejić, voljela bih da me nekad u nekom životu intervjuiše, možda jer bih sa druge strane gledala i slušala sebe.. :)


bogami... ni ja ne bih imao nista protiv da me marija intervjuise




solo solo 10:06 04.02.2024

Ajmo o temi

Kratka istorija srpske valute.

Dinar je 12. decembra 1873. postao zvanični srpski novac, donošenjem Zakona o kovanju srpske srebrne monete.

Od tada do danas pratilo ga je nekoliko uspona i padova, promena nominalne i stvarne vrednosti, izgleda - koje su se poklapale sa promenama državnog uređenja.

Osim u Srbiji, dinar je naziv monete i u Alžiru, Bahreinu, Jordanu, Iraku, Kuvajtu, Libiji i Tunisu. U Iranu označava stoti deo rijada.

Srednjovekovni dinar
Iako je zvanična valuta postao 1873. godine, dinar je bio i naziv novca srpskih srednjovekovnih vladara.

Srpski kralj Stefan Radoslav započeo je dugu istoriju kovanja novca od srebra i bakra u 13. veku.

Naziv potiče od latinskog izraza denarius - što je predstavljalo prvi srebrni novac iskovan u starom Rimu.Prvi srebrni novčići iskovani su 1875. godine i na aversu - prednjoj strani novčića - imali su lik kneza Milana Obrenovića. Iskovani su tada novčići u apoenima od 50 para, jednog i dva dinara.

Zakon o kovanju srpske srebrne monete doneo je Milan Obrenović i bio je u skladu sa novčanom konvencijom koju su 1865. u Parizu zaključile Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska, a kasnije joj pristupile Grčka i Rumunija.

Dimenzije, finoća i težina dinara bile su identične franku, propisane tom konvencijom.

Jedan novčić morao je da sadrži hiljadu delova - i to 835 od čistog srebra i 165 od bakra.
Četiri godine kasnije, a godinu dana nakon sticanja nezavisnosti odlukom Bečkog kongresa 1878. godine - iskovan je i prvi zlatni novac u nominalnoj vrednosti od 20 dinara.Godinu dana nakon izdavanja prvih kovanica, 1876. štampan je prvi papirni novac - za potrebe finansiranja Srpsko-turskog rata.

Štampan je u Državnoj štampariji u Beogradu, u apoenima od jednog, pet, 10, 50 i 100 dinara, ali nikada nije bio u opticaju. Prva papirna novčanica koja je bila u opticaju, štampana je u Belgiji. U opticaj je ušla 2. jula 1884.

Vredela je sto dinara, plativih u zlatu. Sledeće godine u opticaj su puštene novčanica od 50 dinara plativa u zlatu i od 10 dinara plativa u srebru.

Ova novčanica bila je u opštoj u potrebi.

Prve srpske i jugoslovenske novčanice sve do 1929. godine štampane su u Belgiji i Francuskoj, a jedna serija i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Od početka rada Zavoda za izradu novčanica 1929, sve novčanice štampaju se u zemlji.

Izuzetak je serija iz 1943, štampana u Londonu. Kada je Srbija postala kraljevina, a knez Milan proglašen kraljem 1882. izdata je specijalna serija zlatnika od 10 i 20 dinara.

Nazvani su Milanovi zlatnici, odnosno milandori - po imenu kralja i francuskoj reči za zlato.

Kao kraljevina, Srbija štampa i prvi novac s pečatom Privilegovane narodne banke.

Poslednja novčanica te banke izdata je tokom Prvog svetskog rata, a poslednja serija nosi datum 18. septembar 1918.Promene u političkom sistemu, donosile su i promene u monetarnom.

Osnivanjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na teritoriji su bili u upotrebi srpski dinar, crnogorski perper, austrougarska kruna, ali i novac savezničkih država.

Postojala je potreba za uspostavljanjem jedinstvenog sredstva plaćanja, a prve novčanice te države izdate su 1919. i imale su vrednost označenu u dinarima, ali i u krunama.Zavod za izradu novca Narodne banke kraljevine Jugoslavije počinje da radi 1930.

Jednom od najlepših novčanica koje je izdala ta banka smatra se 1.000 dinara iz 1931, s likom kraljice Marije.

Poslednja novčanica izdata u Kraljevini Jugoslaviji pre okupacije vredela je 500 dinara i nosila je datum rođenja maloletnog kralja Petra Drugog Karađorđevića.
Nakon Drugog svetskog rata, država je imala nekoliko uređenja, a samim tim i novčanica.

Demokratska Federativna Jugoslavija izdala je prve posleratne novčanice. Štampane su u početku u Sovjetskom Savezu, a osnovni motiv bila je bista partizana s puškom o levom ramenu.
Od 1945. do 1992. emitovano je ukupno 12 serija novčanica.
Onda je nastupio period hiperinflacije. Produkcija novčanica u to vreme je gotovo nesaglediva, a petsto milijardi dinara s likom Jovana Jovanovića Zmaja iz 1993. novčanica je sa najvećom nominalnom vrednošću u Srbiji, ali i među najvećima u svetu.
Posle ovog perioda, počela je emisija novog dinara.


Fićo,nesrećo, ni Broz nije sjebo dinar a ti bi tako olako.
I to u trenutku kada se trula unija rastaje sa životom.
Filip Mladenović Filip Mladenović 10:53 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Da je Broz živ, Jugoslavija bi već odavno bila punopravna članica EU i umesto dinara koristila evro kao zvaničnu valutu.

Mada nije loše ni ovako: od 6 bivših YU republika i 2 autonomne pokrajine, evro je zvanična valuta u 3 republike i u jednoj autonomnoj pokrajini, a nezvanično na prostoru cele ex Jugoslavije!
freehand freehand 10:59 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Da je Broz živ, Jugoslavija bi već odavno bila punopravna članica EU i umesto dinara koristila evro kao zvaničnu valutu.

Uvek možeš jače: Broz je bio simbol nesvrstanosti. A to sa evrom je toliko glupo da ne zaslužuje komentar.
docsumann docsumann 11:01 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Da je Broz živ


imao bi 132 godine


gedza.73 gedza.73 11:04 04.02.2024

Re: Ajmo o temi


Filip Mladenović
Da je Broz živ, Jugoslavija bi već odavno bila punopravna članica EU i umesto dinara koristila evro kao zvaničnu valutu.

Evo ga i ovaj. Titu je krajem sedamdesetih donet predlog za pristupanje ali ga je on odbio. Osim toga da si u vreme Tita daop predlog za pristupanje demokratskim državama Evrope obesili bi te za jajca na sred terazija. Za zalaganje za uvođenje marke u doba renesanse i preporoda 'I posle Tita Tito' bi te nabili u najdublju ćeliju a ključ bacili u Dunav.
Tito: „Po čemu ste vi sumnjali u to? Ne bi mene ni đavo natjerao da idem k nekom drugom sistemu. Ja sam se cijeloga života borio za komunizam, za socijalizam. Cijelog života sam se ja borio, nisam ja za pare bio revolucionar…“

Posle su i oni njegovi Kadijevići u Moksvi pričali kako brane socijalizam pred naletima razuzdanih satanističkih hordi.
Filip Mladenović
evro je zvanična valuta u 3 republike i u jednoj autonomnoj pokrajini, a nezvanično na prostoru cele ex Jugoslavije!

Zajebali se. Ti si tvrdio kako je kineska privreda u usponu (malo im se nešto uzjebale nekretnine) pa bi onda trebali na vreme da uvedemo ili juan ili rublju.
Ćisto da spremni dočekamo za Apokalipsu. ne znam kako se beše zvala ona japasnka sekta što se spremala za propas'. Imali bi dosta članova ovde kod nas.


Filip Mladenović Filip Mladenović 11:06 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Da, ali sa političkim otklonom od SSSR i Varšavskog pakta i strateškom naklonošću prema NATO paktu, Evropi i SAD, sklapanjem tzv. Balkanskog pakta.

gedza.73 gedza.73 11:07 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

freehand
Da je Broz živ, Jugoslavija bi već odavno bila punopravna članica EU i umesto dinara koristila evro kao zvaničnu valutu.

Uvek možeš jače: Broz je bio simbol nesvrstanosti. A to sa evrom je toliko glupo da ne zaslužuje komentar.

jel' Frihend, znaš da je u SFRJ na snazi bilo intelektualno robovlasništvo? Po'apsiš intelektualce koji nisu podržavali jednopartijski totalitarizam a oni ti pišu govore koje su posle sricali polupismeni stranom ideologijom zadojeni fanatici na raznim međunarodnim sastancima i forumima.

Sremska Mitrovica je bila jedno od takvih mesta.

Nešto poput onoga kad si mislio da je Milan Stojadinović šurovao sa ustašama a u stvari komunisti mu uhapsili brata pa ga ucenili da radi za njih. Kako mala sitnica koja se obelodani promeni celu sliku.
Filip Mladenović Filip Mladenović 11:22 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

A ko je ucenio Stojadinovića pre dolaska komunista na vlast?

Milan Stojadinović je bio predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije od 24. juna 1935. do 5. februara 1939. godine. Vladao je oslanjajući se na nacističku Nemačku i na fašističku Italiju. Stojadinović je tajno pristao na italijansko zauzimanje Albanije, a zauzvrat je dobio podršku jugoslovenskih Nemaca, kojima je Hitler naložio da glasaju za njega. Takođe, Stojadinović je organizovao sopstveni fašistički omladinski pokret koji je uključivao vojne uniforme, Hitlerov pozdrav i ritmično salutiranje "vođa, vođa"!!!
gedza.73 gedza.73 11:25 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

A ko je ucenio Stojadinovića pre dolaska komunista na vlast?

Uopšte ne branim Stojadinovića nego ukazujem na komunističku iskrivljenu stvarnost.
Vladao je oslanjajući se na nacističku Nemačku

I srpski komunisti su se oslanjali na nacističku Nemačku pošto je bila u savezu sa Moskvom.
Hitlerov pozdrav i ritmično salutiranje "vođa, vođa"!!!

Nisam ti ja za to. Vidi sa tvojima Ti-to, Ti-to






docsumann docsumann 11:27 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Filip Mladenović
Da, ali sa političkim otklonom od SSSR i Varšavskog pakta i strateškom naklonošću prema NATO paktu, Evropi i SAD, sklapanjem tzv. Balkanskog pakta.



u kakvom iluzornom političkom imaginarijumu ti operišeš, nije ni čudo što izbacuješ ovakve nesuvislosti, protkane logičkim nekozistentnostima I vrste

titov režim je svoju vladavinu zasnivao na jednopartijskoj diktauri, neupitnosti NOBa i socijalsitičke revolucije kao najvećeg civilizacijskog dometa južnih slovena.
često se (u drugosrbijanskim krugovima) naglašava srpska opterećenost mitovima, a zvanični prikaz NOB-a, njegova hipertrofirana glorifikacija i korišćenje kao (obrazovnog) sredstva indoktrinacije mladih naraštaja nije bilo ništa drugo nego sistematsko građenje mita od nacionalne tragedije bratoubilačkog rata.

dakle, ti smatraš da bi se jedna, višedecenijskom nekontrolisanom vlašću, izdegenerisana vladajuća klika, dobrovoljno lišila prigrabljenih privilegija i pozicija moći, zarad neke apstraktne buržujske ujdurme sa zapada?!

u ovo samo harcore vjernik može da povjeruje

freehand freehand 11:59 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

strateškom naklonošću prema NATO paktu, Evropi i SAD, sklapanjem tzv. Balkanskog pakta.
Klasičan primer pseudolevičari koji jede govna o slobodi i pravdi a sa druge bi u najveću terorističku organizaciju na svetu.
Na stranu što bez prekida izmišlja i laže.
Osnov i temelj spoljne politike SFRJ bila je nesvrstanost, a neko ko sebe predstavlja intelektualcem morao bi to da zna. Tebe to, naravno, ne obavezuje ni na koji način.

Filip Mladenović Filip Mladenović 12:17 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Kao što su znatno komunističkije države od SFRJ (Češka, Slovačka, Poljska...) mudro i strpljivo postale članice EU sa drugačijim političkim uređenjem, tako je i exJugoslavija uz pomoć reformi komuniste Ante Markovića mogla to isto učiniti, bez dogovorenih ratova, toliko ubijenih, ranjenih i ogromne materijalne štete.

SFRJ jeste bila nesvrstana, ali je svojom otvorenošću prema Zapadu i obilatoj finansijskoj pomoći od tog istog Zapada, u šta ubrajam i naoružavanje JNA, ipak bila naklonjenija vrednostima i dostignućima tog sveta.
freehand freehand 12:26 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

u šta ubrajam i naoružavanje JNA, ipak bila naklonjenija vrednostima i dostignućima tog sveta.

Ti si običan teletabis.
JNA je naoružavana od strane Zapada onih nekoliko godina posle Informbiroa, i to obilato.
A onda je Tito resetovao tu priču i JNA vratio na sovjetske standarde, uz retke izuzetke poput francuskih helikoptera, švajcarskih i švedskih pvo topova i razne elemente kupovane od Britanije, SAD ili nemačke.



predatortz predatortz 12:30 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

SFRJ jeste bila nesvrstana, ali je svojom otvorenošću prema Zapadu i obilatoj finansijskoj pomoći od tog istog Zapada, u šta ubrajam i naoružavanje JNA, ipak bila naklonjenija vrednostima i dostignućima tog sveta.


Kada sam ja služio JNA, dakle pred raspad zemlje, svo naoružanje je bilo sovjetsko ili naše po uzoru na njihovo.
Ništa od tog zapadnog nisam ni dužio ni video u većem obimu.
Prestani da lažeš i pozivaš se na kratak period od par godina neposredno nakon 2. svetkog rata kada jeste bilo nekih zapadnih krševa, a onda su se jugoslovenski i sovjetski komunisti izmirili.
jovilim_e jovilim_e 12:34 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

gedza.73
A ko je ucenio Stojadinovića pre dolaska komunista na vlast?

Uopšte ne branim Stojadinovića nego ukazujem na komunističku iskrivljenu stvarnost.
Vladao je oslanjajući se na nacističku Nemačku

I srpski komunisti su se oslanjali na nacističku Nemačku pošto je bila u savezu sa Moskvom.
Hitlerov pozdrav i ritmično salutiranje "vođa, vođa"!!!

Nisam ti ja za to. Vidi sa tvojima Ti-to, Ti-to




Jebote!
Koji ludaci, 5 godina posle smrti maršala, oni još uvek organizuju sletove zaklinjanja.
No, čemu čuđenje, pošto se pojedine budale zaklinju još i sada, a on krepao pre skoro pola veka.
freehand freehand 12:38 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

kada jeste bilo nekih zapadnih krševa

Bogami, "neki zapadni krševi" bili su najmoderniji američki mlazni avioni, tenkovi i drugo naoružanje koje smo dobijali pre do Britanaca, kad su na primer Sejbr /avion( ili Paton (tenk) u pitanju. I to u vrlo ozbiljnim količinama.
Kasnije si svakako video i Gazele, Boforse, Erlikonea a nisi video ali je bilo Egzose raketa.
docsumann docsumann 13:24 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

predatortz
SFRJ jeste bila nesvrstana, ali je svojom otvorenošću prema Zapadu i obilatoj finansijskoj pomoći od tog istog Zapada, u šta ubrajam i naoružavanje JNA, ipak bila naklonjenija vrednostima i dostignućima tog sveta.


Kada sam ja služio JNA, dakle pred raspad zemlje, svo naoružanje je bilo sovjetsko ili naše po uzoru na njihovo.
Ništa od tog zapadnog nisam ni dužio ni video u većem obimu.
Prestani da lažeš i pozivaš se na kratak period od par godina neposredno nakon 2. svetkog rata kada jeste bilo nekih zapadnih krševa, a onda su se jugoslovenski i sovjetski komunisti izmirili.


1988-1989. osnovna preokupacija mornarice je još uvijek bila odbrana od eventualne NATO invazije (desanta)
maksa83 maksa83 13:47 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

1988-1989. osnovna preokupacija mornarice je još uvijek bila odbrana od eventualne NATO invazije (desanta)

A viš pešadija je vežbala povlačenje sa severa na jug i miniranje svega za sobom pod pretpostavkom da plavi dolazi iz Mađarske i Bugarske.
docsumann docsumann 14:28 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

maksa83
1988-1989. osnovna preokupacija mornarice je još uvijek bila odbrana od eventualne NATO invazije (desanta)

A viš pešadija je vežbala povlačenje sa severa na jug i miniranje svega za sobom pod pretpostavkom da plavi dolazi iz Mađarske i Bugarske.


izgleda da smo bili spremni na sve oružane "provokacije" osim one što se desila...
freehand freehand 15:12 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

docsumann
maksa83
1988-1989. osnovna preokupacija mornarice je još uvijek bila odbrana od eventualne NATO invazije (desanta)

A viš pešadija je vežbala povlačenje sa severa na jug i miniranje svega za sobom pod pretpostavkom da plavi dolazi iz Mađarske i Bugarske.


izgleda da smo bili spremni na sve oružane "provokacije" osim one što se desila...

Niko ne može biti spreman za građanski rat, bez obzira ko ga režira.
predatortz predatortz 15:18 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Niko ne može biti spreman za građanski rat, bez obzira ko ga režira.


Veliki je to lom u glavi!
Uz svu lošu istoriju naroda na Balkanu, treba vremena da prihvatiš da ti je komšija koji ti je bio sasvim ok lik sada neprijatelj.

Odbrana od agresije je jedna stvar, tu postoji sloga, jedinstvo, osećaj povezanosti.
Građanski rat je pakao u svakom pogledu!
maksa83 maksa83 15:24 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Niko ne može biti spreman za građanski rat, bez obzira ko ga režira.


Može može, svaki diktator se sprema za građanski rat bildovanjem policijskog i represivnog aparata, što je Tita uredno uradio. Kada se taj aparat opustio i razlabavio postao je nesposoban da bude sila koja rešava stvar.

Inače znam da je po strogoj definiciji rat u SFRJ bio građanski ali meni je to uvek paralo uši - taj rat je bio versko-nacionalni.
freehand freehand 15:28 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Inače znam da je po strogoj definiciji rat u SFRJ bio građanski ali meni je to uvek paralo uši - taj rat je bio versko-nacionalni.

Rat u okviru države bez spoljnog napada je građanski rat. Vera, nacija, ideologija su linije cepanja i identifikacije zaraćenih grupa.
jovilim_e jovilim_e 15:31 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

maksa83
Niko ne može biti spreman za građanski rat, bez obzira ko ga režira.


Može može, svaki diktator se sprema za građanski rat bildovnjem policijskog i represivnog aparata, što je Tita uredno uradio. Kada se taj aparat opustio i razlabavio postao je nesposoban da bude sila koja rešava stvar.

Inače znam da je po definiciji rat u SFRJ bio građanski ali meni je to uvek paralo uši - taj rat je bio versko-nacionalni.

Naravno!
Kakav kurac građanski rat.
Nisu tu ratovali građanin Jovan i građanin Antun zato što su bili građani, nego zato što su bili pripadnici različitih naroda. Termin narod bih upotrebio pre termina nacija.
freehand freehand 15:36 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Nisu tu ratovali građanin Jovan i građanin Antun

Nemoj da te buni da je u pitanju prevod termina Civil war, i da nisu u pitanju građani gradova nego pripadnici iste države.
Mislim, znam ja da tebe neće buniti bilo kakvo smislenopitanje i tumačenje nego onako, možda pročita i neko ko ume da razmišlja.

Termin narod bih upotrebio pre termina nacija.

Što stade na pola, kad je trebalo da tu vrstu sukoba nazoveš "narodnim ratom"?
Pošto ni ti nisi toliko glup da ga nazoveš "međunarodnim ratom": Ili jesi?

P.S.
The use civil in civil war is not related to the definition "quiet or peaceable behavior." It refers to an older meaning, "of or relating to citizens"; civil war is between citizens of the same country.


KLIK
Filip Mladenović Filip Mladenović 15:39 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Da zaključimo: Titova Jugoslavija je dobijala obilatu finansijsku pomoć sa Zapada, uključujući i naoružanje za JNA, koje je bilo manje obilato!
maksa83 maksa83 15:43 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Da zaključimo: Titova Jugoslavija je dobijala obilatu finansijsku pomoć sa Zapada, uključujući i naoružanje za JNA, koje je bilo manje obilato!

A zašto je to dobijala, jesi se ikad zapitao?
maksa83 maksa83 15:44 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Što stade na pola, kad je trebalo da tu vrstu sukoba nazoveš "narodnim ratom"?

Mogu ja, ako već smišljamo alternativne termine?

Nije bio građanski, nego seljanski rat.
predatortz predatortz 15:47 04.02.2024

Re: Ajmo o temi

Filip Mladenović
Da zaključimo: Titova Jugoslavija je dobijala obilatu finansijsku pomoć sa Zapada, uključujući i naoružanje za JNA, koje je bilo manje obilato!


A pomoć se, drugovi i drugarice, daje kome?
Onako, generalno govoreći?
Sposobnim, razvijenim, uređenim društvima sa visokim standardom, ili onim gde je sve to suprotno?

Da li ti razumeš da samim tim što si rekao da je neko društvo dobijalo pomoć to društvo, državu, si svrstao u nedorasla, nerazvijena i društva koja nisu održiva sopstvenim resursima?
Socijalu, narodski rečeno.
To isto znači i kad se nekom društvu otpisuje spoljni dug. Samo to neki, oni iskreniji, zovu bankrotom a neki "ekonomskom stabilizacijom".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana