Uticaj globalnog zagrevanja očigledan je od ekvatora pa do polova: koralni grebeni su ugroženi povišenim temperaturama mora, šume se povlače na više, hladnije lokacije, polarnim medvedima se usled topljenja polarnog leda smanjuje stanište, glečeri se tope na svakom kontinentu.
Jedna od oblasti koja se najbrže zagreva na Zemlji je regija u kojoj živimo, Dunavsko-Karpatski basen, a uticaj klimatskih promena evidentan je i u Srbiji.
• Kao rezultat promene klime, uobičajene vremenske prilike izostaju. Slučajevi suše i poplave sve su češći, ozbiljniji i skuplji.
• U mnogim područjima, porast temperature i suša ograničiće poljoprivrednu proizvodnju, a to je jedan od najvažnijih sektora srpske ekonomije. Područja istočne Srbije i Vojvodine posebno su ugrožena pustošenjem.
• Voda za piće, industrijsku i poljoprivrednu upotrebu, postaće oskudna, jer porast temperature još više ugrožava već pogođene resurse podzemnih voda u Srbiji.
• Šumski požari su češći i ozbiljniji.
• Očekuje se smanjenje snežnog prekrivača i dužine zimskog perioda, što utiče na rezerve vode u zemljištu
Postavlja se pitanje da li imamo šanse da izbegnemo katastrofe koje se predviđaju kao posledica klimatskih promena ako ne održimo temperaturni porast ispod 2°C?
Imamo znanje i tehnologiju da probamo!
Mnogi građani, vlade i privredne grane su spremne da se suoče sa izazovom. Ovo suočavanje će koštati samo 1% BDP godišnje, koliko će koštati posledice?
Nedavno urađen izveštaj koji je odobrila vlada Velike Britanije procenjuje da bi promena klime mogla da košta svet najmanje 5% BDP svake godine, ali ako se dramatičnija predviđanja ostvare, moglo bi nas koštati i preko 20% BDP.
Prema Međunarodnom panelu za promenu klime Ujedinjenih nacija (IPCC), neophodno je smanjenje emisije CO2 od najmanje 60% samo da bi se u atmosferi stabilizovala koncentracija na sadašnjem nivou.
Konvencija Ujedinjenih nacija o Klimatskim promenama preporučuje svim zemljama potpisnicama (među kojima je i Srbija) da rade na edukaciji i podizanju svesti javnosti o klimatskim promenama i očuvanju energije, što je i cilj kampanje „Globalno zagrevanje je i lokalni problem" koju WWF vodi u mnogim državama sveta.