F1_zpsb490dd50.jpg"Rasli smo na ničijoj zemlji
Surovo sunce iznad nas
Živimo u tuđoj kući
Ona i on i on i ja

Budimo se u zoru
Tu je početak,
A tu je i kraj
Mi smo na granici
I nema povratka
Mi smo na granici
I snaga odmiče
Kap po kap

Ljudi me vole kada ih sanjam
Ljudi se smeju, običan dan
Hodamo po toploj zemlji
Ona i on i on i ja
"

Upravo listam Politiku i čitam kako se pojavila knjiga Lidije Nikolić, profesorice književnosti, "Osjećanja.O.Sećanja" o životu Margite Stefanović u izdanju izdavačke kuće "Čekić". Lidija je dugogodišnja Margitina prijateljica i njena knjiga je vrlo lična, dakle ne bavi se toliko (ili uopšte ne?) Maginim radom u EKV-u i njihovom muzikom koliko njenim privatnim životom; knjiga obiluje mnoštvom fotografija, dnevničkim zapisima, crtežima (ovo me posebno interesuje) kao i manje poznatim intervjuima.  Kao stari ljubitelj i poštovalac EKV-a veoma se radujem ovoj knjizi a gledajući najave i reakcije na internetu - vidim da su očekivanja od Lidijine knjige velika.  Sinoć su "Osećanja. O. Sećanja" predstavljena u Velikoj sali SKC-a [ako je neko slučajno bio kažite kako je bilo]. Nadam se da će pojaviti na predstojećem Sajmu knjiga... 

 

 

4938363.jpg      Pošao Sveti Sava preko jedne planine, pa srete đavola. Kad ga đavo ugleda, uplaši se i šćedne da pobegne, ali ne mogne, pa se tada sretnu na putu. Sveti Sava rekne đavolu: „Pomozi Bog!" a ovaj odgovori: „Nije ti za tim stalo."

- „Kako si?" reče Sveti Sava; a đavo mu odgovori: „Šta je tebi briga, kako sam."

- „Kuda hoćeš?" upita ga Sveti Sava; a ovaj odgovori: „Ni za tim ti nije stalo."

- „Šta bi radio?" reče Sveti Sava; a ovaj mu odgovori: „Radio bih bašču, kad bih imao mršave zemlje i takvog ortaka."

      Onda Sveti Sava kaže đavolu: „Ako baš hoćeš da radiš baštu, evo sam ti ja ortak, no da se dogovorimo, kako ćemo i šta najpre sijati, i ko će sjeme nabavljati."

      A đavo mu odgovori: „Ako me i mrzi s tobom raditi, i opet ti se pokoriti neću, ali hoću da načinimo ugovor, pa da otpočnemo raditi."

 

2263-00.jpg
Hipnagoga slike are...

- Hipnagoga slike are a three member band which on deeply honest way is trying to realize its musical ideas, trying as much as it's in our power that the music we create is at the highest level in, both, its technical and its artistic domain. That's what we owe to the Music at the first place, that's what we owe to the people who make music seriously and of whom we had learned, as well as to the audience who are interested in it.

The bands that perform instrumental music have hard time struggling even abroad. With what sort of things one such band encounters while trying to survive and to produce that kind of music nowdays in Serbia?

- First of all we meet people who are true fans of music, who also compose music or they listen to it from the deepest need. Many of them were willing to help us dealing with various sorts of things - with recording music, shooting videos, designing the band logo, making an interesing interviews... As we speak, one modern dance troup is creating a coreography for the one composition that we made. All these things are beautiful and valuable experiences which we must note in these times. I really don't know how things are going on abroad but the easiness that could be by any chance available to us, I'm afraid that it would be unbearable . Time is the most important resourse we really don't have.

 

4938363.jpg

SVETI SAVA

Oko njegove glave lete pčele
I grade mu živi zlatokrug

U riđoj mu bradi
Zasutoj lipovim cvetom
Gromovi s munjama igraju žmurke

O vratu mu verige vise
I trzaju se u gvozdenom snu

Na ramenu mu petao plamti
U ruci štap premudri peva
Pesmu ukrštenih puteva

Levo od njega teče vreme
Desno od njega teče vreme

On korača po suvom
U pratnji svojih vukova

 

 

 

 

Dakle, karte su bile unaprijed rasprodate, velika sala je bila dupke puna uključujući i mjesta na sceni jer očigledno postoji publika koja itekako zna da cijeni ono što je dobro. Nažalost nisam bio i za sve nas koji smo propustili pronalazim i dijelim snimak.

Naravno, po ko zna koji put, fascinantna je (i blagoslovena bila) sva ta umreženost i dostupnost: crtuljim nešto i lagano na sluške preslušavam snimak sa minulog koncerta u Kolarčevoj zadužbini i u trenutku kada počinje Vasilov "Ohrid", tu negdje oko 34:20, kad 'Zulfikar-paša' na snimku na trenutak skloni prste sa dirki klavira  - onaj realni Bojan Z mi, tim istim prstima na tastaturi, preko svoje istoimene zvanične fb stranice odgovara na pitanje kako se zove njegova kompozicija na početku najave novog mu projekta "Modern Times" (2015)  a interesuje me pošto se u njoj nalazi još jedan stvarno simpatičan omaž Točkadiji i grupi Smak [u pitanju je, kako kaže, "August song" sa nagovještajem (iliti referencom) na gitarsku i bas liniju "Satelita" (1976)]  

 

„...Prijedorski teatar mi je ponudio ono čega se 'veliki' teatri boje. Ponudio mi je da preko maštovitog i inspirativnog Pavićevog teksta artikuliram vlastito osjećanje nekih, meni bliskih, oblika teatrovanja...“

Gradimir Gojer

petkutin-i-kalina-premijera-2.jpg      Ukoliko publika u teatru nekoliko puta aplaudira u toku same predstave, prije njenog formalnog završetka – to znači ili da komad odlično funkcioniše ili da ipak postoje izvjesne slabosti u njemu koje izazivaju želju da se igra prijevremeno okonča. Upravo to se sinoć desilo u Pozorištu Prijedor koje je u saradnji sa gostujućim glumcima produciralo izvođački zaista veoma zahtjevnu teatarsku adaptaciju tekstova našeg proslavljenog pisca Milorada Pavića [1929-2009] pod nazivom „Petkutin i Kalina“ koje je strukturalno, najvećim dijelom bazirano na drami „Pozorišni jelovnik: Zauvek i dan više“ [1993] ali produženo, prošireno i obogaćeno (?!) brojnim fragmentima iz romana „Hazarski rečnik“ [1984], „Predeo slikan čajem“ [1988], priča „Silazak u Limb“ [Gvozdena Zavesa, 1973], „Šekspirov vrt“ [Izvrnuta rukavica, 1989] i to sve u prilično doslijednoj interpretaciji osnovnog teksta ali i ličnom, autorskom, čini se, beskompromisnom pristupu i adaptaciji respektabilnog sarajevskog reditelja Gradimira Gojera, koji je nesumnjivo - otvoreno i iskreno pokazivao je to sinoć u svom obraćanju publici - veliki poštovalac i ljubitelj Pavićevog magičnog proznog svijeta, njegovog originalnog jezika i specifičnog spoja nesputane mašte i akademske erudicije [„Milorad Pavić je najznačajniji srpski pisac druge polovine XX vijeka... okomica srpske duhovnosti...“.]

 


jim_jarmusch_372x2801.jpgU ekskluzivnom intervjuu za magazin The Skinny, kultni filmadžija Džim Džarmuš [Jim Jarmusch], razgovara o svom tajanstvenom novom filmu „Granice Kontrole" [The Limits of Control], o njegovom poslednjem muzičkom projektu Bad Rabbit, i o tome zašto je istraživanje naše svesti "neotuđivo pravo".

U intervjuu za Njujork Tajms Tom Vejts [Tom Waits] dao je čuvenu izjavu da "Ključ... ličnosti Džima [Džarmuša] leži u činjenici da je osedeo kada je imao petnaest godina. Kao rezultat toga, on se uvek osećao poput emigranta u svetu tinejdžera. On je još od tada emigrant. I svi njegovi filmovi govore o tome."

 
2010-03-09 16:10:50
Umetnost

[42] INTERVJU: MARINA ABRAMOVIĆ

bojan ljubomir jugovic RSS / 09.03.2010. u 17:10

39010.jpg?1264696509Pošto je [mama] umrla, otišla sam u njen stan i otkrila da je prošla kroz sve kataloge, knjige i novinske isečke o mom radu koje sam joj davala i pravila crne trake preko fotografija na kojima sam naga ili ih je cele izrezivala. Kada sam čitala Džejmsovu knjigu, zaista sam mnogo plakala dok sam čitala odlomke o svom prekidu sa Ulajem. Prijatelj ga je jednom upitao „Kako si mogao da raskineš sa Marinom?" a Ulaj je odgovorio: „Zato što sam mislio da zaslužujem manje." Uvek mislim kako sam previše za svakoga. Prosto previše, znate."  MA

 
 

bojan ljubomir jugovic

bojan ljubomir jugovic
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  27.01.2007 VIP izbora:  59 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana