Budućnost

Seoska nebeska Srbija!

Filip Mladenović RSS / 18.11.2017. u 15:24

STRADIJA
STRADIJA
Koliko je Srbija jedno zapušteno i ispušteno društvo, kao i država, ne govore samo skromne stope privrednog rasta i nizak nivo životnog snandarda, nego i sledeći poražavajući podaci, u senci tabloidnih marginalija i ružičastih video onanija: 

U 86 odsto sela u Srbiji se smanjuje broj stanovnika, a oko 1.200 njih je u fazi potpunog nestajanja, dok je njihova ukupna površina veličine Kosova i Metohije.

Uz negativni demografski trend, jedan od ključnih problema današnjeg sela je i njegov loš ekonomski položaj, usitnjenost poseda i sve brojnija staračka domaćinstva, a najveći problemi su u brdsko-planinskim regionima, istakao je na Forumu "Hrana za Evropu" predsednik SANU Odbora za selo Dragan Škorić.

"U Srbiji ima više od 50.000 praznih kuća i još tri puta toliko koje su van upotrebe", naveo Škorić podatke iz studije SANU o propadanju sela u Srbiji.

Škorić objašnjava da od 4.709 naselja, čak 1.200 je u fazi nestajanja jer svako to selo ima manje od 100 stanovnika, a čak u 86 odsto sela se smanjuje broj stanovnika.

Poštu, navodi on, nema 2.000 njih, oko 500 nema asfaltni put i vezu sa svetom, u 2.700 ne postoji dečji vrtić, 230 sela nema osnovnu školu, a 173 škole pohađa samo po jedan đak.

Samo u oblasti stočarstva kada je reč o potencijalu, srpska sela bi mogla da ostvare 24 milijarde dolara do 2040. godine, napomenuo je Škorić.

Na dvodnevnom 7. forumu "Hrana za Evropu" po prvi put se predstavlja i nacrt Studije o ekonomskom i društvenom razvoju "Srbija 2040".

Direktor Ekonomskog instituta Dragan Šagovnović istako je otvarajući Forum, da Studija predstavlja dokument pripreman sa ciljem da bude "objektivan prema prošlosti i dostojan da bude putokaz za budućnost".

"Uvereni smo i da je Srbiji takav dokument neophodan, a da su Ekonomski institut i SANU dostojni i pozvani da budu 'centar sabornosti' u njegovoj izradi", ocenio je Dragan Šagovnović.

Organizatori Foruma su beogradski Ekonomski institut i Društvo agrarnih ekonomista Srbije.

TANJUG, 18. 11. 2017. 

Atačmenti



Komentari (70)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 15:25 18.11.2017

1.




PS.

I kažeš Vučić duradi nešto, inače izgibosmo. Jel to?

Vidi ovo, citiraću tvoj blog.

Poštu, navodi on, nema 2.000 njih, oko 500 nema asfaltni put i vezu sa svetom, u 2.700 ne postoji dečji vrtić, 230 sela nema osnovnu školu, a 173 škole pohađa samo po jedan đak

U 173 škole ide po jedan đak. I ti sada predlažeš da zbog toga treba da se napravi pošta u 2000 sela, u 2700 po vrtić, a u 230 osnovna škola, u koju bi išlo po pešes dece? Jel to predlažeš Vučiću?
Filipe, migracije u grad postoje odavno. U osnovnoj sam učio da su jedini gradovi na svetu koji imaju preko deset miliona ljudi Tokio i Njujork, pa je kada sam bio srednjoškolac to postao i Meksiko Siti, a danas ih ima brojem 42.

Rank Metropolitan Country Population
1 Tokyo Japan 37,832,892
2 Shanghai China 34,865,252
3 Jakarta Indonesia 31,689,592
4 Delhi India 26,454,000
5 Seoul South Korea 25,514,000
6 Karachi Pakistan 25,100,000
7 Guangzhou China 25,000,000
8 Beijing China 24,900,000
9 Shenzhen China 23,300,000
10 Mexico City Mexico 21,339,781
11 São Paulo Brazil 21,242,939
12 Lagos Nigeria 21,000,000
13 Mumbai India 20,748,395
14 Cairo Egypt 20,500,000
15 New York United States 20,153,634
16 Keihanshin (Kyoto-Osaka-Kobe) Japan 19,342,000
17 Moscow Russia 19,000,000
18 Wuhan China 19,000,000
19 Chengdu China 18,100,000
20 Dhaka Bangladesh 17,151,925
21 Chongqing China 17,000,000
22 Tianjin China 15,400,000
23 Istanbul Turkey 14,804,116
24 Bangkok Thailand 14,626,225
25 Kolkata India 14,617,882
26 Tehran Iran 14,595,904
27 London United Kingdom 13,842,667
28 Hangzhou China 13,400,000
29 Los Angeles United States 13,310,447
30 Buenos Aires Argentina 13,074,000
31 Xi'an China 12,900,000
32 Manila Philippines 12,877,253
33 Changzhou China 12,400,000
34 Rio de Janeiro Brazil 12,330,186
35 Paris France 12,073,914
36 Shantou China 12,000,000
37 Nanjing China 11,700,000
38 Rhine-Ruhr Germany 11,471,732
39 Jinan China 11,000,000
40 Chennai India 10,576,167
41 Harbin China 10,500,000
42 Lahore Pakistan 10,052,000

Uostalom, uvek možeš da prodaš svoj stan u Beogradu i da za te pare kupiš čitav zaseok u okolini Pirota, Priboja, Kuršumlije, Kikinde ili Negotina.

Take sides!
Jukie Jukie 17:33 18.11.2017

Re: 1.

blogovatelj

Uostalom, uvek možeš da prodaš svoj stan u Beogradu i da za te pare kupiš čitav zaseok u okolini Pirota, Priboja, Kuršumlije, Kikinde ili Negotina.

Take sides!

Kad bi svi oni koji se zalažu za veštačko održavanje ovih klinički mrtvih sela na aparatima odlučili da se spakuju i odsele u takvo malo selo (ne mora baš ovo koje se sastoji od dve planinske kućice i tri tora, može i ono koje ima asvaltni put) verujem da bi se bar sto sela revitalizovalo.

Ali neee... hoće guza da sedi u tramvaju a usta pričaju kako sela umiru...
Kad se dogovore na nivou sopstvenog jednog organizma šta hoće, onda neka razmišljaju na nivou populacije
karabasbarabas karabasbarabas 23:30 18.11.2017

Re: 1.

Jukie
blogovatelj

Uostalom, uvek možeš da prodaš svoj stan u Beogradu i da za te pare kupiš čitav zaseok u okolini Pirota, Priboja, Kuršumlije, Kikinde ili Negotina.

Take sides!

Kad bi svi oni koji se zalažu za veštačko održavanje ovih klinički mrtvih sela na aparatima odlučili da se spakuju i odsele u takvo malo selo (ne mora baš ovo koje se sastoji od dve planinske kućice i tri tora, može i ono koje ima asvaltni put) verujem da bi se bar sto sela revitalizovalo.

Ali neee... hoće guza da sedi u tramvaju a usta pričaju kako sela umiru...
Kad se dogovore na nivou sopstvenog jednog organizma šta hoće, onda neka razmišljaju na nivou populacije

hoochie coochie man hoochie coochie man 17:59 18.11.2017

........

"U Srbiji ima više od 50.000 praznih kuća i još tri puta toliko koje su van upotrebe", naveo Škorić podatke iz studije SANU o propadanju sela u Srbiji.


To je zbog toga što one nikome ne trebaju.
I ko s tim ima problem?
Ako onaj čija je kuća napuštena nema s tim problem, ko drugi ga ima?
Neće ljudi da žive tu i ćao.

A i ovi akademici, baš bih voleo da pročitam kako su došli do cifre od 24 milijarde dolara, o kakvim kapacitetiam se radi.
O kapacitetiam objekata za stoku, kapacitetima stočnog fonda, proizvodnje hrane, ili, nedajbože, kapacitetima tržišta koje oskudeva u tim proizvodima.

Možda i može da se proizvede za toliko, ali kome prodati to, imaju li akademici odgovor na to pitanje?

To je ona priča kako Vojvodina može da hrani pola Evrope, koja je možda i tačna, možda bi i mogla, ali je problem što Evropa nije gladna, pa ne treba Vojvodina da je hrani.

Selo, poljoprivreda u selu, NE - MO - ŽE da bude konkurentna drugim granama po profitu, i to je osnovni razlog za migracije.
To je uvek i svuda tako, i uvek će biti, jer je taj smer jedini logičan smer.

Da bi poljoprivredna proizvodnja mogla da donese dobru zaradu mora se organizovati na ogromnim površinama (Kostić, Mišković) jer je mala zarada po jedinici površine, ali kao je mnogo tih jedinica onda ima i mnogo para.

Ne pomažu tu nikave pošte, obdaništa, čak ni putevi, vodovodi, to bi možda negde malo usporilo proces ali ga zaustavilo ne bi.

Tako da, Fićo, mani se ti fraza o odumiranju sela, neka odumire, i treba da odumire.

nask nask 18:30 18.11.2017

Re: ........

Selo, poljoprivreda u selu, NE - MO - ŽE da bude konkurentna drugim granama po profitu, i to je osnovni razlog za migracije.
To je uvek i svuda tako, i uvek će biti, jer je taj smer jedini logičan smer.


Nije.

Da bi poljoprivredna proizvodnja mogla da donese dobru zaradu mora se organizovati na ogromnim površinama (Kostić, Mišković) jer je mala zarada po jedinici površine, ali kao je mnogo tih jedinica onda ima i mnogo para.


Ne mora.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:57 18.11.2017

Re: ........


Jao, znao sam da će krenuti priča o Holandiji :)

Rekoh da je smer migracija uvek selo grad, da je poljoprivreda manje profitabilna, pa ne bi bilo loše pogledati kako s tim stoji stvar u toj Holandiji npr.
Recimo, koliki je procenat poljoprivrednog stanovništva u Holandiji, tj, da li je tamo taj proces ostavio posledice, i koliki je udeo poljoprivrede u BDP Holandije.
nask nask 19:30 18.11.2017

Re: ........

pa ne bi bilo loše pogledati kako s tim stoji stvar u toj Holandiji npr.


Piše sve u onom PDF-u. Na engleskom.

Rekoh da je smer migracija uvek selo grad


Jeste.

koliki je procenat poljoprivrednog stanovništva u Holandiji


3% radi u poljoprivredi, 2,2% BDP-a, izvoz primarnih, sekundarnih i tercijarnih poljoprivrednih proizvoda 85 milijardi € (28 milijardi pozitivan balans), 2,3 miliona ha zemljišta poljoprivreda (55% ukupne površine NL).

Da bi poljoprivredna proizvodnja mogla da donese dobru zaradu mora se organizovati na ogromnim površinama (Kostić, Mišković) jer je mala zarada po jedinici površine, ali kao je mnogo tih jedinica onda ima i mnogo para.


Ovo se u poslednje vreme prodaje Srbiji i njenim žiteljima (pritom ne mislim na tebe) kao nekakva mantra, kao nekakav prirodni zakon. Laž i mimikrija. Laž i prevara. Laž, laž i samo laž.

Informacija o tome ima na netu koliko hoćeš, samo treba odvojiti malo vremena da se pročita.

Inače NL seljaci su to što jesu zato jer se udružuju u zadruge. Seljačke zadruge. Da, nije greška: Seljačke zadruge.

Mislim da mlečna zadruga Campina spada u drugu ili treću firmu u svetu za proizvodnju i preradu mleka.

Da zaključim, NL je poljoprivredni div zbog mozga a ne mišića.

nsarski nsarski 19:52 18.11.2017

Re: ........

Mislim da mlečna zadruga Campina spada u drugu ili treću firmu u svetu za proizvodnju i preradu mleka.


Aha! Sada mi se sklapaju kockice.
Ovde, u Kataru, su, kao što se zna, na snazi sankcije mnogih arapskih zemalja (S. Arabija, Bahrain, UAE, Egipat, itd). Odmah je nastala nestašica mleka jer se ono isključivo uvozi. I šta je Emir uradio? Genijalnu stvar - uvezao je 10 000 krava iz Holandije. Sve ih prebacio avionima Qatar Airways-a, sklepao farme i proizvode odlično mleko. Nažalost, to mleko je duplo skuplje nego što je ranije bilo.
E, onda je u igru uleteo Iran i sada pijemo sjajno iransko mleko. Takođe imamo odlične iranske krastavce, jaja iz Omana, avokado iz Ugande, itd. A juče u prodavnici prvi put videh jabuke iz Srbije. Ukratko, sankcije se ne osećaju.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:55 18.11.2017

Re: ........

3% radi u poljoprivredi, 2,2% BDP-a


U odnosu na Srbiju gde je to oko 15 posto.
Udeo stanovništva koje ima veze sa poljoprivredom je daleko veći, ali uzmimo samo ove brojke.
Dakle, vidimo da je i u odnosu na "poljoprivrednu" Holandiju, u Srbiji poljoprivreda, i po stanovništvu i po parama, daleko zastupljenija, a onda čujemo priču da je toga malo.
Pa koliko bi trebalo da bude?
Ovo se u poslednje vreme prodaje Srbiji i njenim žiteljima

Ne treba meni niko da prodaje te priče, ja od toga živim, taj lebac jedem, znam to iz prve ruke.

Inače NL seljaci su to što jesu zato jer se udružuju u zadruge


Ne, nego zato što imaju ogromne subvencije (nezarađen novac), a priča o zadrugama je tek prodavanje magle.

Kakva zadruga da se napravi u selu gde jedan proizvodi mleko, drugi svinje, treći šljive?
A kako onaj koji proizvodi mleko da krene da proizvodi šljive, sa kojim parama da finansira podizanje voćnajka, i da čeka godinama da to krene da vraća pare?
Kredit kod banke?
Čime da ga garantuje kad je cena zemlje manja od potrebne investicije na toj zemlji?

Nije to tako jednostavno kako se čuje po televizijama, zadruga, i bog da vas vidi.
Da to može tako već bi živelo.
Objašnajnja zbog čega toga nema se uglavnom svode na neznanje i mentalitet, a to je prilično omalovažavajuće objašnjenje, i naravno da je netačno.


nask nask 19:58 18.11.2017

Re: ........

uvezao je 10 000 krava iz Holandije


Trenutno je u NL (zbog amonijačne kvote) pravi pravcati egzodus krava. Ide čak dotle da se mlečene krave u najboljim godinama kolju za meso. Da ima neko pameti u Srbiji pa da oplemeni kravlji fond za male pare.

BTW i te Iranske stigle iz NL.
nask nask 21:06 18.11.2017

Re: ........

Ne, nego zato što imaju ogromne subvencije (nezarađen novac), a priča o zadrugama je tek prodavanje magle.


HCC ajde bre malo pročitaj one dokumente. Bilo nekad i otišlo u nepovrat ima već niz godina.
nask nask 21:09 18.11.2017

Re: ........

Kakva zadruga da se napravi u selu gde jedan proizvodi mleko, drugi svinje, treći šljive?


Pa izađeš malo iz (svog) sela. Njihove zadruge su na nivou sela ali i provincije, čak i cele zemlje.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:19 18.11.2017

Re: ........

Bilo nekad i otišlo u nepovrat ima već niz godina.


Daj kaži očemu s eradi, da se ne mučim sa engleskim.
Ukinuli Holandezi subvencije?
Pa izađeš malo iz (svog) sela. Njihove zadruge su na nivou sela ali i provincije, čak i cele zemlje.


Uh...hiljadu ideja mi se javi kako pokažem da je ovo nemoguće u praksi, srpskoj praksi naravno, ali mi se čini da nema smisla.
Ništa ružno, naprotiv, ali stvarno me zanima imaš li ikakve veze sa selom?
nask nask 21:47 18.11.2017

Re: ........

Ukinuli Holandezi subvencije?


EU zabranila.

Uh...hiljadu ideja mi se javi kako pokažem da je ovo nemoguće u praksi, srpskoj praksi naravno, ali mi se čini da nema smisla.


Mislio sam da smo se barem na ovom blogu već dogovorili da je to kako smo mi prokleti pa ne umemo da se dogovorimo takođe samo mit i delom propaganda.

Ništa ružno, naprotiv, ali stvarno me zanima imaš li ikakve veze sa selom?


Ne živim od poljoprivrede ali mi je ta NL-poljoprivreda priča oduvek bila totalno fascinantna. Naravno i po dobrim ali i po manje dobrim stvarima u toj priči.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:39 18.11.2017

Re: ........

Mislio sam da smo se barem na ovom blogu već dogovorili da je to kako smo mi prokleti pa ne umemo da se dogovorimo takođe samo mit i delom propaganda.


Pa hajd ipak da pokušam

Sitan posed, plus raznorodna proizvodnja po jednom domaćinstvu, (seljak gaji tri krave, deset ari maline, trideset ari šljive, dve krmače..) iz toga proizilazi da su male količine proizvoda po domaćinstvu, a to skoro onemogućava saradnju ili udruživanje seljaka iz udaljenijih krajeva (skup transport, ili bi seljak morao da vozi svojih dve tone šljiva ili jedno tele pedeset kilometara, ili bi šleper morao da tovari u deset sela dok ne napuni)

Dalje, dosta različiti ekološki uslovi u raznim delovima Srbije (Vojvodina i Kopaonik su dva sveta po tom parametru) pa je u tim uslovima teže, često i nemoguće postići unificiranost proizvoda (nemoguće je dobiti isti kvalitet jabuka u Sremu i Brusu) a to je za zajednički nastup neophodno.

Zbog toga se zadruge formiraju na manjim područjima, a na tim manjim područjima nema dovoljno robe.

To je zadato stanje, sa tim stanjem se mora računati kad se predlažu mere, pa i zadruge, ne može se kopirati Holandija ovde.

Promena tog stanja ne zavisi od svesti seljaka već od finansijske moći, jer ne može seljak finansijski da izdrži naglu promenu proizvodnje, (treba mu krava da svaki dan kapne koliko toliko para od mleka, ali mu treba i šljiva da makar jednom u godini uzme neku ozbiljniju paru kako bi kupio seme, đubrivo, platio porez, popravio traktor.... kad bi bez bilo čega od toga ostao ne bi izdržao)

To je šema, ali to je i slika srpskog sela.

Naravno da država ima načina da to podstakne, ali ona to radi upravo ovako kako ti predlažeš, propagira i baca pare na kojekakve zadruge (Krkobabić trenutno to radi u Srbiji)

[url=http://rs.n1info.com/a316534/Biznis/Krkobabic-Za-zadruge-25-miliona-evra.html]Krkobabić: Za zadruge 25 miliona evra.....

projekat je ambiciozan i podrazumeva 500 zadruga u 500 sela.

"Od kada smo počeli akciju osnovano je 70 zadruga,
[/url]

ali to ne može da se primi ovde, biće to bačene pare o koje će se neko masno okoristiti, ne može da se primi jer ne postoje uslovi, ekonomski, organizacioni, ne mentalitetski.

Drugi put vodi ka rešenju, ali za to treba sasvim drugačiji pristup od ovog, ostajte ovde, ognjišta, komišanja i posela...

EU zabranila.


Dobro :)
nask nask 23:09 18.11.2017

Re: ........

Pa baš zato i kažem da poljoprivreda treba da bude nacionalni/državni projekat. Mene jako nervira to što je to kod nas državni projekat ali za tajkune koji će na kraju svu tu (plodnu) zemlju da prodaju u komadu kojekakvim Campinama i dalje prodajući maglu kako mi ne umemo eto zbog mentalieta.

Naravno da nemam pretenzije da sam samcijat rešim pitanje sela u Srbiji ali mi muka od količine magle. A tema mi još od klinačkih dana bila zanimljiva zbog najlepših letnjih raspusta kod moje planinske babe. E taj kraj je sada pustijna i raj za divlje svinje. Grehota.

milisav68 milisav68 23:58 18.11.2017

Re: ........

nask
Trenutno je u NL (zbog amonijačne kvote) pravi pravcati egzodus krava.Ide čak dotle da se mlečene krave u najboljim godinama kolju za meso. Da ima neko pameti u Srbiji pa da oplemeni kravlji fond za male pare.

I šta da radi sa njim, da pokolje, kao što je masovno poklano pre par godina, zbog masovnog uvoza mleka i kiselo-mlečnih proizvoda (pod nekim izgovorom), a razlog je bio uveđenje sankcija Rusiji*, pa nije imalo gde to da se uvali.

Inače je prvo Salford kupio 90% mlekara po Srbiji i okolini, pa je valjda prodao Danube fuds, a oni takođe nekom investicionom fondu - Mid Europa partners.

*Da ne bude kako nas svet mrzi, na tim sankcijama se i zarađivalo, valjanjem voća i povrća za Rusiju, pa je posle došlo do "nesporazuma" i vraćanja robe.

Uglavnom, postoji prostor za poboljšanje i povećanje proizvodnje (kao i za seoski turizam), ali to je veoma mali procenat u ukupnom BDP-u.

Ono što prvenstveno fali Srbiji je infrastruktura, kao i olakšano poslovanje, sve ostalo će samo da se reguliše.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:13 19.11.2017

Re: ........

nask
A tema mi još od klinačkih dana bila zanimljiva zbog najlepših letnjih raspusta kod moje planinske babe.

Eh, ta nostalgija. Ali, možda baš tu grešimo.

Pre desetak godina sam putovao kolima od Istanbula u Izmir. Nepregledna polja besprekorno obrađena, a nigde sela. Na svakih stotinjak kilometara nekoliko zbijenih višespratnica, silosi i hangari za poljoprivredne mašine. Tad mi je postalo jasno zašto je nekada zaostala Turska postala regionalna sila i zašto srpska sela iz našeg detinjstva nemaju budućnost.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:17 19.11.2017

Re: ........

Eh, ta nostalgija. Ali, možda baš tu grešimo.


Nostalgija jeste lepa, ljudska stvar, ali zna da smeta kod donošenja racionalnih sudova i odluka.
freehand freehand 02:04 19.11.2017

Re: ........

Ovo se u poslednje vreme prodaje Srbiji i njenim žiteljima (pritom ne mislim na tebe) kao nekakva mantra, kao nekakav prirodni zakon. Laž i mimikrija. Laž i prevara. Laž, laž i samo laž.

Ne mogu mnogo o poljoprivredi ali selo nije samo poljoprivreda. A u tom smislu - ne prazne se ni sela bliža od Holandije. austrijska sela, švajcarska i nemačka sela žive i te kako, a bogami ima itekako mnogo onih koji u gradu rae a a na selu žive. Doduše, toga je i u mrskom socijalizmu ovde bilo koliko hoćeš, ali to smo, hvala Bogu, prevazišli kao komunističku podmetačinu.
bene_geserit bene_geserit 04:26 19.11.2017

Re: ........

Trenutno je u NL (zbog amonijačne kvote) pravi pravcati egzodus krava.

Sta mu je to "amonijacna kvota" - nije valjda da i kod vas postoji zakon o kravljem prdezu?
Ja sam mislio da ovi nasi politicari u Kaliforniji najnenormalniji na kugli zemaljskoj.
pikuc pikuc 09:26 19.11.2017

Re: ........

hoochie coochie man
Mislio sam da smo se barem na ovom blogu već dogovorili da je to kako smo mi prokleti pa ne umemo da se dogovorimo takođe samo mit i delom propaganda.


Pa hajd ipak da pokušam

Sitan posed, plus raznorodna proizvodnja po jednom domaćinstvu, (seljak gaji tri krave, deset ari maline, trideset ari šljive, dve krmače..) iz toga proizilazi da su male količine proizvoda po domaćinstvu, a to skoro onemogućava saradnju ili udruživanje seljaka iz udaljenijih krajeva (skup transport, ili bi seljak morao da vozi svojih dve tone šljiva ili jedno tele pedeset kilometara, ili bi šleper morao da tovari u deset sela dok ne napuni)


EU zabranila.


Dobro :)


Ali zato može jedan seljak da pravi suhomesnato, drugi pekmez, treći rakiju, četvrti vino, peti da ima smeštaj, šesti da pravi mlečne proizvode, sedmi da organizuje izlete, osmi ... to se zove udruživanje u cilju prodaje svog krajnjeg proizvoda direktnom kupcu kroz zajednicku usluznu delatnost, turizam.
Tada njima ne treba šleper već kupac koga će dovesti do sebe da mu prodaju gotov proizvod, umesto šlepera koji dolazi po sirovinu.

I to se zove seoski turizam.
Da bi se on ostvario, potrebno je raditi na tome, kako infrastrukturno tako i sa tim ljudima sa sela.

Mi našeg seljaka nazivamo domaćinom.
Pa eto, turizam je šansa da se takav seljak u potpunosti ostvari kao domaćin.
nask nask 15:42 19.11.2017

Re: ........

Sta mu je to "amonijacna kvota"


Odgovor:

nije valjda da i kod vas postoji zakon o kravljem prdezu?


U celoj EU.


Ja sam mislio da ovi nasi politicari u Kaliforniji najnenormalniji na kugli zemaljskoj.


Nemoj tako da misliš, to sa amoniakom je ozbiljna priča. Po meni političari koji imaju ovakve stvari u svojim programima nikako nisu najnenormalniji. Upravo je obrnuto najnenormalnije i najnemoralnije.
nask nask 15:46 19.11.2017

Re: ........

Ne mogu mnogo o poljoprivredi ali selo nije samo poljoprivreda...


Tako je. Za to je između ostalog rešenje u boljoj infrastrukturi. U NL, kao u jednoj od najurbanizovanijih zemalja sveta, ta je granica između sela i grada vrlo bleda.
nask nask 20:59 19.11.2017

Re: ........

Eh, ta nostalgija. Ali, možda baš tu grešimo.


Nostalgija jeste lepa, ljudska stvar, ali zna da smeta kod donošenja racionalnih sudova i odluka.


Nije nostalgija, mada se rado sećam. To je nekad bio vrlo živ kraj, uglavnom stočarski. Bratstvo je osamdesetih samo napravilo put/eve, o svom trošku uz malu pomoć onih socijalističkih firmi. Jbg asfalt i struja stigli tek u 21. veku. U međuvremenu je lavina postala nezaustavljiva. Svi odoše. Ne dolaze čak ni leti na vikend. Kad su bili oni katastrofalni požari u CG isgore sve, jedva spasismo kuću. Nema stoke da pobrsti sve to nisko rastlinje pa kad krene da gori možeš samo Bogu da se moliš.

Jedino su mrtvi ostali.


sevarlica sevarlica 08:34 21.11.2017

Re: ........

Selo, poljoprivreda u selu, NE - MO - ŽE da bude konkurentna drugim granama po profitu, i to je osnovni razlog za migracije.
To je uvek i svuda tako, i uvek će biti, jer je taj smer jedini logičan smer.


HCM, obično se slažem sa tobom, ovaj put mi se čini da ovo nije baš istina. Činjenica je da ne može da se ni iz čega stvori zarada, kao npr. u bankarstvu, menadžerstvu, itd. , ali od poljoprivrede u Srbiji može jako jako lepo da se živi. Prosečan poljoprivrednik u Srbiji više zarađuje od prosečnog zaposlenog. Problem je što svet danas više vrednuje prodaju magle nego proizvodnju realnog proizvoda, zato ćemo i inplodirati kao civilizacija do nestajanja.


Da bi poljoprivredna proizvodnja mogla da donese dobru zaradu mora se organizovati na ogromnim površinama (Kostić, Mišković) jer je mala zarada po jedinici površine, ali kao je mnogo tih jedinica onda ima i mnogo para.


Ne mora na prevelikim, ali sigurno da se ne može isključivo baviti poljoprivredom sa 50 ari. Zavisno od klase poljoprivrednog proizvoda, treba ti od 5-50Ha (za voće treba najmanje, za žita kukuruz itd. mnogo više.


Ne pomažu tu nikave pošte, obdaništa, čak ni putevi, vodovodi, to bi možda negde malo usporilo proces ali ga zaustavilo ne bi.


Ma pomažu ukoliko ima kapaciteta za tako nešto. Put, voda, struja , kanalizacija i internet zaista nedostaju.
Postoje mehanizmi da se obezbede i vrtići, škole, itd, na nekom nivou koji je potreban za selo. Ako ima desetoro dece, pa neće se praviti škola, mogu časovi da se održavaju i u jednoj od seoskih kuća, ili se može organizovati minibus do prve škole, za šta je opet potreban put.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:04 21.11.2017

Re: ........

ali od poljoprivrede u Srbiji može jako jako lepo da se živi.


Operišemo nepreciznim kategorijama (ti, jako lepo živeti, ili ja, da donosi dobru zaradu) pa možda otud nesporazumi.
Kad kažem dobru zaradu poredim je sa onom koju je moguće ostvariti u drugim granama, a tu poljoprivreda zaostaje, tj nije moguće u njoj napraviti para koliko se može napraviti u, recimo, trgovini.
Naravno, lako je naći primer da neki seljak zarađuje više od neke male trgovinske radnje, ali ako uporedimo prosečno domaćinstvo (četiri hektara zemlje, jedna krava, jedan traktor, četiri svinje, tri ovce....) sa prosečnom trgovinskom firmom (verovatno neka lokala trgovina sa nekoliko lokala) vidimo gde se više zarađuje.

Da li postoje seljaci sa zaradom koja je mnogo veća nego prosečna zarada u Srbiji?
Da, ali oni su i iznad prosečnih seljačkih gazdinstava, pa kad bi njih poredili sa onima koji su iznad proseka u svojoj branši (recimo sa velikim trgovinskim lancima) videli bismo da oni mnogo zaostaju.

Posebna kategorija "seljaka" su Kostić, Mišković, Deurić, oni mogu da se nose sa bilo kim, ali njih ne treba uzimati u obzir.
sevarlica sevarlica 09:33 22.11.2017

Re: ........

Naravno, lako je naći primer da neki seljak zarađuje više od neke male trgovinske radnje, ali ako uporedimo prosečno domaćinstvo (četiri hektara zemlje, jedna krava, jedan traktor, četiri svinje, tri ovce....) sa prosečnom trgovinskom firmom (verovatno neka lokala trgovina sa nekoliko lokala) vidimo gde se više zarađuje.


Znaš i sam da poprilično zavisi od toga šta se gaji na ta 4Ha. Nije isto da li su to: jagode ili žito, trešnje ili kukuruz, kajsije ili suncokret, itd. Takođe, ukoliko nemaš više od 10Ha čemu traktor u vlasništvu, mislim da je bolje da se najbolje da se uzima u najam.
Takođe, zarada u trgovini se ostvaruje samo zbog jeftine radne snage, jer se po selima isplaćuje 15-20.000 din po zaposlenom, pa se nakupi 300-700EVRA po trgovini mesečnog profita, mada se i one lagano zatvaraju jer ne mogu da pariraju velikim trgovinskim lancima.

Imam drugara iz Beograda koji nema kvadrat svoje zemlje, ali uzima u arendu skoro 40Ha i radi žito. Kad mu trebaju kamion, traktor, kombajn, itd. sve uzima u najam. Takođe, angažuje agronoma, radnu snagu, itd. Njegov jedini posao je plasman proizvoda i da prati nove tehnologije.


Posebna kategorija "seljaka" su Kostić, Mišković, Deurić, oni mogu da se nose sa bilo kim, ali njih ne treba uzimati u obzir.


Njih niko ozbiljan i ne uzima u obzir kao "poljoprivrednike", već su to trgovci koji se "slučajno" bave poljoprivredom.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:26 22.11.2017

Re: ........

Takođe, ukoliko nemaš više od 10Ha čemu traktor


Iz raznoraznih razloga, među kojima (ali nikako jedini) je i kulturloški, mentalitetski, ali to je stanje stvari, to su uslovi u našem selu, i postavlja se pitanje da li se u tim uslovima može zaraditi značajan novac.
Ne može.

Ideje tipa, iznajmi traktor, pa neka ti drugi radi ti samo organizuj, jesu zanimnjiva tema za raspredanje, ali ona zahteva i neke brojeve (npr, cena rada traktora, traktoriste i priključne mašine, potreban broj radnih sati i još nekoliko brojki i drugih realnih okolnosti) posle čega bismo eventualno mogli da vidimo isplati li se.

Ja unapred tvrdim da ne, a primer tvog drugara, izvini, baš ništa ne govori.

Ne govori jer ja imam mnogo drugara koji se bave poljoprivredom pa ne uspevaju tako kao tvoj drugar.
Sad, moguće je da su moji dugari glupi a tvoj pametan, ali moguće je i nešto drugo.
Nagledao sam se tih "Beograđana" koji su pomnožili dva broja (prinos puta cena) i zaključili kako su oni strašno pametni, kako se pare u selu ne zarađuju samo zato što su seljaci glupi pa ne znaju, a oni će čas da zgrnu te pare.

Svi su, iz nekog razloga, popucali.
Prvo što urade je, normalno, osnovna analiza zemljišta (koja košta otprilike deset, dvadeset evra, ili je džabe), i misle da su nešto mnogo pametno uradili:)

Ako tvoj dugar sve plati, i sa četrdset hektara mu ostane dobra zarada, koliko tek ostaje oniam koji sve sami rade, sa svojom mehanizacijom, i rade npr sto hektara?
Gde su im pare?
Nema ih.

I da, nema nekih spektakularnih novih tehnologija koje bi se mogle primenjivati, posebno ne u ratarstvu.

To je prilično jednostavan posao, bez mnogo mogućnosti za inovacije koje bi donele neku ekstra zaradu, tako da te priče kako će neki savet agronoma, i neke ultra moderne tehnologije, doneti čaroliju treba, ne uzeti sa rezervom, nego ih odmah odbaciti kao naivne.

Baš bih voleo da čujem koje su to super novine koje su donele ekstra povećanje prinosa u proizvodnji pšenice ili kukuruza.

Ratarstvo u odnosu na ukupnu poljoprivredu stoji tačno onako kao poljoprivreda u odnosu na ukupnu privredu, a to je se nalazi na dnu po zahtevnosti (najmanje znanja je potreno, može se time baviti skoro svako, dobija se jeftin proizvod) i u skladu sa tim je i zarada, najniža po jedinici površine.
U takvoj grani napraviti čudo nije moguće.
Sve što je moguće je fizički uvećavati proizvodnju.

sevarlica sevarlica 13:09 24.11.2017

Re: ........

Nagledao sam se tih "Beograđana" koji su pomnožili dva broja (prinos puta cena) i zaključili kako su oni strašno pametni, kako se pare u selu ne zarađuju samo zato što su seljaci glupi pa ne znaju, a oni će čas da zgrnu te pare.


Ma niko to ne kaže, ali razlozi su rekao bih, upravo vezani za tvoj prethodni komentar o mentalitetu.
Naš seljak ima veliki problem(barem većina), da ispravi nekoliko stvari :
1. DA poljoprivredu shvati kao posao a ne način života
2. Da moraš nešdo da daš da bi nešto uzeo (znam brdo primera seljaka koji nefunkcionalno štede i to ih kasnije košta)
3. Da prevaziđe funkciju pijace. To nije mesto za ozbiljnog poljoprivrednika već za prčvara i trgovca.
itd...

P.S. pošto sam iz poljoprivrednog dela Beograda (Grocka), poznajem zaista veliki broj ljudi koji se time bave. Neki se bave uspešno , neki poluuspešno a neki neuspešno. Imaju iste uslove po pitanju klime, sadnica, zemljišta i opet svako završi godinu drugačije.
Opet spominjem nekog drugara, a ovaj je nasledio od dede neka 4Ha, (rade trešnju), odvojio se od oca koji je imao 12Ha. Danas, posle 12 godina, taj momak ima 19Ha, dobar auto, salaš za radnike, stan u BG-u, a ćale mu je i dalje na onih 12Ha i vozi neku šklopociju.
E sad, momak ide po sajmovima poljoprivrede, prati trendove prodaje, cene, ima kontakte sa kupcima u Rusiji, Nemačkoj, Italiji, itd., a ćale i dalje živi u 1985-oj, i misli da će da zgrne lovu tako što će kombijem da odveze robu na kvantaš svaki dan.
pikuc pikuc 19:33 18.11.2017

Zdravo

To se mora drugačije sagledati da bi se problem o kome se ovde govori rešio tj. započeo proces oporavka ne sela samo već i grada.
Dakle nije suština "sukobiti" Beograd i neki zaseok kao dve krajnosti već ojačati tu vezu.
Ta veza leži u "hijerarhiji" sredina koju ne znam kako bi nazvao a da ne umanjim važnost svih u toj "piramidi".
Beograd je na vrhu te piramide, to ga odredjuje da bude to što jeste, tu mu leži svrha.
Da pojasnim ovim,
Nije bahata izgradnja fontane na Slaviji,
bahato bi bilo da je ona izgradjena u nekom zaseoku u Srbiji.
Prvo se to mora razumeti.
Dakle, vraćanje ljudi na sela i u zaseoke tako što će se te sredine praviti na sliku vrha piramide je pogrešno(slučaj Jagodine, bahato).
Isto važi i obrnuto.
Vrh piramide praviti na sliku zaseoka.


Šta se može uraditi?

1. Iskoristiti turisticki potencijal Beograd u koga "slecu" turisti i ponuditi im selo.
Da bi ponudio nekom turisti selo mora se imati put, železnica, plovni put kojim taj neko može otići. A da bi on krenuo na taj put selu mora biti privučen nečim. Dakle mora mu se nešto ponuditi.
I sve to može da funkcioniše ako vrh piramide privuče turiste.
Dakle, uredjen Beograd kao metropola jeste važan za celu Srbiju i ne samo to, važno je prepoznati i očuvati njegovu posebnost.
Da Beograd bude Beograd, ono što jeste.
To je ono što ljude privlači u njega.

2. Iste plate za sve koji platu primaju od države, zdravstvo, socijala, obrazovanje i sl.
Dakle, medicinska sestra u ambulanti sela da ima istu platu kao ona u ambulanti na Starom gradu u Beogradu.
Državna i javna gradska preduzeća posebna priča.
Tu mora da postoji uskladjenost plata.
To je važno kako za grad tako i sela.

Zaseok zavisi od sela, selo od varošice, varošica od grada.
Tu liniju treba urediti na način da se privede svojoj svrsi svaki činilac u njoj.

Živeti na selu ne mora biti nužno težak fizički rad na polju, imanje hektara zemlje i velika stada životinja ako se sagledaju potencijali svih činilaca te piramide i iskoriste.
U ovom našem slučaju kreće se od Beograda.
nask nask 19:40 18.11.2017

Re: Zdravo

Zaseok zavisi od sela, selo od varošice, varošica od grada.
Tu liniju treba urediti na način da se provede svojoj svrsi svaki činilac u njoj.


Baš tako, ali to jako teško ulazi u glavu.

Primer Francuske i drugih u EU pokazuje da očuvanje sela mora biti deo državne/društvene strategije za ostvarivanje nacionalnih interesa.
gedza.73 gedza.73 20:04 18.11.2017

Re: Zdravo

U ovom našem slučaju kreće se od Beograda.

Al' će seljaci da se usreće.

jel' Pikuc da se niste ti i Filip dogovorili da nas zajebavate?
pikuc pikuc 20:23 18.11.2017

Re: Zdravo

nask
Zaseok zavisi od sela, selo od varošice, varošica od grada.
Tu liniju treba urediti na način da se provede svojoj svrsi svaki činilac u njoj.


Baš tako, ali to jako teško ulazi u glavu.

Primer Francuske i drugih u EU pokazuje da očuvanje sela mora biti deo državne/društvene strategije za ostvarivanje nacionalnih interesa.


Ti primeri nisu dobri.
Zašto.
Jer "nacionalna strategija" Francuske su subvencije koje idu iz državne kase.
Dugoročno gledano to je neodrživo, to je balon koji puca.
Koja je razlika izmedju državnih preduzeća u Srbiji čije poslovanje finansira država i poljoprirednika iz Francuske kojeg finansira država.
Pa nema, u oba slučaja daju se pare od drzave da bi nešto opstalo, bilo rentabilno.
Postoji jedino razlika što Srbija nema ili ima manje para da ubrizgava pare u nešto od Francuske.
Novac je poput reke, teče i ima tok.
Stim što reka teče zakonom prirode a tok novca uredjuje čovek.
Takav jedan tok je uredjen od čoveka za Francusku.
nask nask 20:59 18.11.2017

Re: Zdravo

Mislio sam pre svega na stav koji su oni zauzeli po tom pitanju: nećmeo dozvoliti da se unište mali seljaci. Nije stvar samo u subvencijama, mada su tu Francuzi svetski rekorderi u EU po primljenim subsidijama iz fondova za poljoprivredu.
pikuc pikuc 21:00 18.11.2017

Re: Zdravo

gedza.73
U ovom našem slučaju kreće se od Beograda.

Al' će seljaci da se usreće.

jel' Pikac da se niste ti i Filip dogovorili da nas zajebavate?


Nismo.

Da li će seljaci da se usrece?
Posmatrajmo to ovako,
Čovek koji živi u Beogradu može štošta naučiti od čoveka koji živi na selu i obrnuto, njihovim udruživanjem nastaje "perpetum mobile" privreda.
Najdeficitarniji proizvod na svetu je "organska" gostoljubljivost, a nju prodaje turizam.

Gostoljubiv čovek ocarace gosta sa malo.
Negostoljubivom čoveku treba mnogo više da bi ocarao gosta.
Dakle stvar je čoveka, njegovih "organskih" potencijala.

Seljak se često posmatra kroz sirovu snagu i stavlja u taj kontekst proizvodjaca sirovine, a on ima biser u sebi što ga stavlja u kontekst ponudjaca, onoga što je danas najtraženije.

I treba razumeti da se taj biser ne postaje ako se sutra ode živeti na selo sa deset rasnih koza.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:11 18.11.2017

Re: Zdravo

a nju prodaje turizam.


Stvarno treba biti baš optimista pa verovati da Srbija može da postane neka značajna turistička destinacija.
A kako, tako što će od sela napraviti turističku atrakciju.
Nije baš uverljivo.

Nema od toga leba, niti rešenje treba tražiti u nekoj eureka varijanti, da se neko seti nekog spasonosnog rešenja, zadruge, turizam, ovo ono.
Rešenje je banalno, veća potražnja na domaćem tržištu.
Kako to postići.
Opet banalno, povećanjem broja kupaca a smanjivanjem broja ponuđača, a to se postiže razvojom industrije (u najširem značenju).

Kad ostane par procenata seljaka, kao u Holandiji, Francuskoj, Švajcarskoj, Americi, a ostali budu u gradovima (ne nužno mestom stanovanja) onda će em biti više kupaca, em će tih devedeset i nešto posto lako finansirati i te subvencije ako treba da se daju (a ima razloga i za njih)

Nema prečica, nema čarolija.
pikuc pikuc 21:22 18.11.2017

Re: Zdravo

nask
Mislio sam pre svega na stav koji su oni zauzeli po tom pitanju: nećmeo dozvoliti da se unište mali seljaci. Nije stvar samo u subvencijama, mada su tu Francuzi svetski rekorderi u EU posubsidijama.


Stvar je u tome kako posmatras seljaka.
I da napomenem da seljak u Srbiji i onaj u Francuskoj nisu isti pa stoga ni potencijali ta dva coveka nisu isti.

I pogrešno je da "malog" seljaka okrećemo da ratuje sa "velikim" seljakom.
Subvencije nisu rešenje, već ići na ljudski potencijal na selu i ono što priroda daje.
pikuc pikuc 22:11 18.11.2017

Re: Zdravo

hoochie coochie man
a nju prodaje turizam.


Stvarno treba biti baš optimista pa verovati da Srbija može da postane neka značajna turistička destinacija.
A kako, tako što će od sela napraviti turističku atrakciju.
Nije baš uverljivo.

Nema od toga leba, niti rešenje treba tražiti u nekoj eureka varijanti, da se neko seti nekog spasonosnog rešenja, zadruge, turizam, ovo ono.
Rešenje je banalno, veća potražnja na domaćem tržištu.
Kako to postići.
Opet banalno, povećanjem broja kupaca a smanjivanjem broja ponuđača, a to se postiže razvojom industrije (u najširem značenju).

Kad ostane par procenata seljaka, kao u Holandiji, Francuskoj, Švajcarskoj, Americi, a ostali budu u gradovima (ne nužno mestom stanovanja) onda će em biti više kupaca, em će tih devedeset i nešto posto lako finansirati i te subvencije ako treba da se daju (a ima razloga i za njih)

Nema prečica, nema čarolija.


Današnja mondenska skijalista u Švajcarskoj su nekada bila sela.
Slično je i sa mnogim destinacijama po Jadranu, Sredozemnom moru gde se ribarsko mesto pretvorilo u top turističku destinaciju.

Industrija je važna, ali svet ulazi u eru automatizacije svega, radnih mesta biće sve manje jer će mašine proizvoditi sve a one ne traže platu što pojeftinjuje proizvod i eliminiše konkurenciju koja plaća čoveka i zbog toga ima skuplji proizvod.

U takvom svetu covek kao sirova snaga gubi bitku od mašine.
Uslužne delatnosti biće radna mesta ljudi.
Mašine će ući i u tu granu privrede kao što već i jesu danas.
Turizam je usluzna delatnost u kojoj mašina ne može zameniti čoveka jer turizam počiva na gostoljubivosti.
Mašina je iza čoveka u toj grani privrede.

Gostoljubivost je i neposrednost, kratak vic, opaska, nepredvidivost, to je odnos izmedju dva čoveka u kome oni otkrivaju svoju ljudskost.

Dakle čovek će zaradjivati novac od svoje ljudskosti, ona će mu donositi novac.
gedza.73 gedza.73 22:16 18.11.2017

Re: Zdravo

pikuc
Turizam je usluzna delatnost



NEČIJA GREŠKA IH KOŠTALA ŽIVOTA Vozilom skrenuo na neotvorenu deonicu autoputa jer je neko skinuo znak i barijeru, radnici: "NISMO VIDELI NIŠTA"


pikuc pikuc 22:32 18.11.2017

Re: Zdravo

gedza.73
pikuc
Turizam je usluzna delatnost



NEČIJA GREŠKA IH KOŠTALA ŽIVOTA Vozilom skrenuo na neotvorenu deonicu autoputa jer je neko skinuo znak i barijeru, radnici: "NISMO VIDELI NIŠTA"




Ne razumem vezu izmedju ta dva citirana?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:41 18.11.2017

Re: Zdravo

Današnja mondenska skijalista u Švajcarskoj su nekada bila sela.
Slično je i sa mnogim destinacijama po Jadranu, Sredozemnom moru gde se ribarsko mesto pretvorilo u top turističku destinaciju.


Da, ali obrati pažnju da si napisao skijališta i more.
Tu se može napraviti turizam, ali Šumadija nema ni planina nimora, i ne samo Šumadija.
gedza.73 gedza.73 22:56 18.11.2017

Re: Zdravo

Ne razumem vezu izmedju ta dva citirana?


Kako misliš da turisti dođu do svojih odredišta? špediterom*?

meni se ne mili da odem bilo gde od kuće. Znaš kako je sve to obeleženo po, kad si već naveo, Švajcarskoj? I da za ovakvu grešku niko ne bude odgovoran?

*stara drvena kola, obično bez nastavaka, za prevoz putnika koja su vukli konji


bene_geserit bene_geserit 23:54 18.11.2017

Re: Zdravo

pikuc
ići na ljudski potencijal na selu i ono što priroda daje.

Ne znam dal' se zajebavas, ali dobro, kad si vec pomenuo ljudski potencijal na selu, moj cale (77 godina) ovih dana sprema drva za zimu nekoj rodbini po selu, kao daleko najmladji. U selu zive dve babe i niko vise (sto je naludje, ne govore medjusobno). Jel' si mislio na taj ljudski potencijal?
vcucko vcucko 01:25 19.11.2017

Re: Zdravo

gedza.73


NEČIJA GREŠKA IH KOŠTALA ŽIVOTA Vozilom skrenuo na neotvorenu deonicu autoputa jer je neko skinuo znak i barijeru, radnici: "NISMO VIDELI NIŠTA"


Vidi, ne bih želeo da povredim nečija osećanja, nije mi to namera. Samo iskustvo i elementarna logika.

Iza Valjeva, na putu za Debelo Brdo i BB, posle kafane "Biser" (lokalno poznate kao "Kod Budalaša", da ne objašnjavam) ima deo novijeg puta kojim se izlazi na Poćutu i zaobilazi ona brana i akumulacija na Rovnima. Dok se taj novi put završavao baš često sam se provlačio između parkirane mehanizacije i vozio tuda. Alternativa su bili ostaci puta koji su danas pod vodom, u stvari nešto što na put ni ličilo nije. Mogla je samo da se iskrivi osovina, da ti kamen razbije karter i slične lepe stvari. Taj novi put je ponekad bio u prekidu, poprečen bager, prokopano i sl. - ništa, vratiš se nazad i ideš po onim džombama. I nikad nisam bio u opasnosti, prosto jer nisam jurcao. To je osnova svega. Gomila neiživljene stoke koja gazi gas do daske i ne podnosi kola ispred sebe. Pa usred Bg, recimo meni ispod prozora, kod starog Merkatora prosečna brzina vozila između dva semafora je 80+. U svetu o kome se ovde mnogo i vlažno sanja, taj veliki deo ovdašnje populacije - mislim da čak ne bi bio hapšen, nego bi došli jaki momci u belom i odveli ih drugim čikama u belom. Da prokljuve šta im to fali izmeđ' ušiju. Kao neka retka zverka što se proučava.

Tako da, na žalost, džabe bi bili i znakovi i barijere, ako ne za ove sa slike, za neke druge sigurno.

I da, naravno da Srbija ne može da računa na turizam kao na nekakvu osnovu ekonomskog razvoja, to je smešna priča. Pre svega elementarno destinacijsko pitanje - gde i zašto da dođu? Realno nemamo ili imamo jako malo prepoznatljivih sadržaja koji bi privukli goste. Ni prirodnih ni ljudskih ruku dela. To što ima, npr. događaji kao Guča/Exit, provod/jeftino piće/mlado meso aka Beograd noću, pa za to već ima publike i dolaze, nije baš da nije. Više možda ni ne bi bilo dobro?

To opet ne znači da turizam treba da se batali, ima tu leba za neki deo naroda. Banje, određene sportsko-rekreativne ture, zdravstveni turizam (ovi naši izvana kad dođu pogiboše od zakazivanja zubara), može to. Ima prepreka, čak mislim da infrastruktura i nije najgora od njih. Pre svega socijalno, čak civilizacijsko stanje. Možda valja pokušati u nekoj meri.


gedza.73 gedza.73 08:31 19.11.2017

Re: Zdravo

U svetu o kome se ovde mnogo i vlažno sanja, taj veliki deo ovdašnje populacije - mislim da čak ne bi bio hapšen, nego bi došli jaki momci u belom i odveli ih drugim čikama u belom.


Kod psihologa x sati, ostao bez posla (vozio firmin auto), kazna X franaka.
I ne može u zatvor, mora da plati. ili da se iseli.

prvo pokušavao da izvrda da nije on vozio. Poslali mu fotku (i selfi i slanje posebno fakturisano) trepavice da prebrojiš.

Gomila neiživljene stoke koja gazi gas do daske i ne podnosi kola ispred sebe.

e ovo je za poseban blog
pikuc pikuc 08:45 19.11.2017

Re: Zdravo

hoochie coochie man
Današnja mondenska skijalista u Švajcarskoj su nekada bila sela.
Slično je i sa mnogim destinacijama po Jadranu, Sredozemnom moru gde se ribarsko mesto pretvorilo u top turističku destinaciju.


Da, ali obrati pažnju da si napisao skijališta i more.
Tu se može napraviti turizam, ali Šumadija nema ni planina nimora, i ne samo Šumadija.


Da ali turizam nije samo to.
Pariz nije ni na planini ni na moru pa ga poseti desetine miliona turista godišnje.
Ljudi se menjaju pa tako i njihova potražnja u pogledu turizma.
Sve više je aktuelna u svetu zdrava ishrana, organska hrana, domaća kuhinja, rekreacija, handmade proizvodi i sl. Svet je u potrazi za tim, za takvim mestima i iskustvima.Traži se autentično, jedinstveno.
A to dolazi samo od takvih ljudi.

Zato jeste važna zaštita onoga nacionalnog u Srbiji, hrana, kultura, neki običaji, proizvodi i sl. štiteći to štiti se takav čovek.

pikuc pikuc 09:04 19.11.2017

Re: Zdravo

bene_geserit
pikuc
ići na ljudski potencijal na selu i ono što priroda daje.

Ne znam dal' se zajebavas, ali dobro, kad si vec pomenuo ljudski potencijal na selu, moj cale (77 godina) ovih dana sprema drva za zimu nekoj rodbini po selu, kao daleko najmladji. U selu zive dve babe i niko vise (sto je naludje, ne govore medjusobno). Jel' si mislio na taj ljudski potencijal?


I od tih starih ljudi se nešto može naučiti.
Svakako biznis čovek ne počinje u osamdesetim ali može preneti iskustvo i znanje mladjima koji bi krenuli u to.
Ne žive po selima samo starci ima i mladih, ljudi srednjih godina.
Možda u tom selu odakle si ti nema ali postoje i druga sela.
Cilj treba da bude da se oni ljudi koji žive na selu i malim sredinama zadrže tu ako žele živeti tu, tako što će im se ponuditi mogućnost da započnu da se bave turizmom.
Da se udružuju jedni sa drugima u toj priči.
Udruživanje isključuje posrednika izmedju njih i krajnjeg kupca.
To u praksi znači da svoj proizvod mogu ponuditi kupcu u svom selu.
Svoje znanje, iskustvo i ljudskost

Svi govore o oživljavanju sela tako što će se masovno vraćati ljudi na sela podsticajem države.
Podsticanjem onih koji žive već na selu selo će oživeti.
Ozivece ga oni koji će odlaziti turistički u njega iz celog sveta.

pikuc pikuc 09:09 19.11.2017

Re: Zdravo

gedza.73
Ne razumem vezu izmedju ta dva citirana?


Kako misliš da turisti dođu do svojih odredišta? špediterom*?

meni se ne mili da odem bilo gde od kuće. Znaš kako je sve to obeleženo po, kad si već naveo, Švajcarskoj? I da za ovakvu grešku niko ne bude odgovoran?

*stara drvena kola, obično bez nastavaka, za prevoz putnika koja su vukli konji




Napisao sam gore važnost izgradnje infrastrukture u Srbiji. Putevi, železnica, plovni putevi, aerodromi.
Mreža koja omogućava kretanje ljudi.
nask nask 16:14 19.11.2017

Re: Zdravo

Upoznaj svoju zemlju da bi je više voleo. Srbija ima i te kako šta da ponudi. I za oko i za dupe (u najpozitivnijem smislu). Nedostaje pametna infrastruktura, u nedostaku iste ja sam Srbiju dosta prepešačio u svojim studenskim danima. A naš "prokleti mentalitet" bi se brzo promenio kad bi se osetile prve koristi.

hoochie coochie man hoochie coochie man 00:04 20.11.2017

Re: Zdravo


pikuc
hoochie coochie man
Današnja mondenska skijalista u Švajcarskoj su nekada bila sela.
Slično je i sa mnogim destinacijama po Jadranu, Sredozemnom moru gde se ribarsko mesto pretvorilo u top turističku destinaciju.


Da, ali obrati pažnju da si napisao skijališta i more.
Tu se može napraviti turizam, ali Šumadija nema ni planina nimora, i ne samo Šumadija.


Da ali turizam nije samo to.
Pariz nije ni na planini ni na moru pa ga poseti desetine miliona turista godišnje.



Ali mi nemamo ni Pariz :)
Ni planine, ni more, ni Pariz.
highshalfbooze highshalfbooze 23:08 18.11.2017

Nemaju oni blage veze

Na dvodnevnom 7. forumu "Hrana za Evropu" po prvi put se predstavlja i nacrt Studije o ekonomskom i društvenom razvoju "Srbija 2040".


Prave studiju i plan razvoja a nisu sagledali probleme, niti su bili negde da vide kako se drugi u komšiluku nose sa problemima.

Poštu, navodi on, nema 2.000 njih, oko 500 nema asfaltni put i vezu sa svetom, u 2.700 ne postoji dečji vrtić, 230 sela nema osnovnu školu, a 173 škole pohađa samo po jedan đak.


Ovo samo dokazuje kako lupetaju gluposti i rade nešto samo da bi uzeli pare.
Ni u Sloveniji svako selo nema školu, ali ima đake i svakako nije po jedan đak u školi, još manje ima asfaltni put, ali ima saobraćaja itd...
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:29 18.11.2017

Srpska nafta i gas

Seoski i banjski turizam su za Srbiju razvojna šansa.
Naša nafta i gas.
Svaka ozbiljna država sa razvijenim civilnim društvom ima konsensus o strategiji ekonomskog razvoja.
Da li ste od nekog ovde čuli koji su strateški prioriteti naše ekonomije?
karabasbarabas karabasbarabas 23:41 18.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Filip Mladenović
Seoski i banjski turizam su za Srbiju razvojna šansa.
Naša nafta i gas.

Legalizuj kurve i vutru, to je razvojna sansa.
Beograd je jedna prljava i smrdljiva kasaba isarana debilastim grafitima. Na koju je neko nakacio novogodisnju rasvetu u avgustu.
Planine - poena nula ako ne racunas ova brdasca Zlatibor i Kop. Ima sto puta bolje u obliznjoj Bosni i malo obliznjijoj Sloveniji.
More - opet sipak, ako ne racunas Palmin koridor do Paralije.
Seoski i banjski turizam ima u Madjarskoj puno bolje. Da bi kod nas bilo kao u Madjarskoj treba napraviti fizibiliti kompetens seminar za babe koje izdaju raspale supe i sklonista za ugalj u laznim banjama sa cesmenom vodom.

Tako da ti ostaje samo shemale + pot i za dve najvise tri godine ima da budemo ko Holandija u ruralnim delovima.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:48 18.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Legalizuj kurve i vutru, to je razvojna sansa.


Normalno.
:)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:21 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Radi se na tome.
Izjava Predsednika za kinesku državnu televiziju CCTV: "Ponosni smo što možemo reći da imamo jako pametne, veoma šarmatne žene i zato pozivam Kineze da dođu i da se sami u to uvere."
freehand freehand 02:15 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Legalizuj kurve i vutru, to je razvojna sansa.
Beograd je jedna prljava i smrdljiva kasaba isarana debilastim grafitima. Na koju je neko nakacio novogodisnju rasvetu u avgustu.
Planine - poena nula ako ne racunas ova brdasca Zlatibor i Kop. Ima sto puta bolje u obliznjoj Bosni i malo obliznjijoj Sloveniji.
More - opet sipak, ako ne racunas Palmin koridor do Paralije.
Seoski i banjski turizam ima u Madjarskoj puno bolje. Da bi kod nas bilo kao u Madjarskoj treba napraviti fizibiliti kompetens seminar za babe koje izdaju raspale supe i sklonista za ugalj u laznim banjama sa cesmenom vodom.

Tako da ti ostaje samo shemale + pot i za

Al da vutra obavezno prolazi kontrolu kvaliteta i ne izaziva loše vajbove. I da je bude uvek a ne da smo besni i zlovoljni i da mračimo po internetu kad je nema.
Filip Mladenović Filip Mladenović 02:20 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Više puta sam do sada uživao u odmoru u seoskim domaćinstvima u Vojvodini i u Šumadiji.

Ko god je posetio makar jedno etno selo ili domaćinstvo, zna o čemu govorim, tj. pišem.

Problem je što ih ima malo i što ne postoji strategija razvoja etno turizma u Srbiji.

A što se legalizacije prostitucije i marihuane tiče, još krajem osamdesetih sam se zalagao da seksualne radnice imaju socijalno i zdravstveno osiguranje.

Marihuana treba biti legalizovana i u Srbiji, pre svega iz medicinskih razloga.
blogovatelj blogovatelj 03:31 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Tako da ti ostaje samo shemale + pot i za dve najvise tri godine ima da budemo ko Holandija u ruralnim delovima.


Saglasan !
Može i čaj od koke, pa da uvozimo iz Venecuele.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:30 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Filip Mladenović
A što se legalizacije prostitucije i marihuane tiče, još krajem osamdesetih sam se zalagao da seksualne radnice imaju socijalno i zdravstveno osiguranje.

Čini mi se da je naziv «seksulana radnica» neadekvatan.
Deluje hladno i odbojno. Onaj ko ga je smislio nije imao ni približno mašte kao oni na koje bi trebao da se odnosi. Daleko bolji naziv bi, recimo, bio: Lepotice dana/prijateljice noći, u zavisnosti za koje bi se radno vreme opredelile.

Nije najjasnije kako će poreka uprava, registrovati promet usluga i obezbediti naplatu PDV. Ukoliko nova delatnost bude organizovana u velike uslužne lance javnih kuća to će biti moguće, uz stalnu kontrolu poreskih inspektora, ali kako sve to obezbediti ukoliko se seksualna radnica opredeli da privređuje kao privatni preduzetnik, po ugledu na advokate, recimo.
Posebno pitnje je i penziono osiguranje. Teško mi je da zamislim oglas:
«Mimi, dugogodišnja seksualna radnica, obaveštva cenjenu klijentelu da, zbog odlaska u zasluženu starosnu penziju, klijente prima samo do kraja ovog meseca».
gedza.73 gedza.73 08:55 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Filip Mladenović
Seoski i banjski turizam su za Srbiju razvojna šansa.

Svaka ozbiljna država sa razvijenim civilnim društvom ima konsensus o strategiji ekonomskog razvoja.


Ima zona turistički baš posećena. Kaže čovek da je jedino on ostao (u jednom delu) da se još malo bavi poljiprivredom (nešto malo, bioprerada drvnih i travnih ostataka) jer su svi ili izgradili vile za izdavanje ili prodali placeve drugima.
Putevi dobri, vrhunski obeleženi.

Poljoprivredom se bave veliki. Obrađuju svoje imanje ili pod rentu. Na jednoj strani ratarske kulture na drugoj vinogradi (nepregledni). Štale k'o štale. Sedamdeset krava, blato (bez njega ne može), mašine unaokolo.

Ide kamper za troosovinkom prikolicom prepunom silaže. Ili luksuzan auto stranih tablica za cisternom sa osokom.

Selo povezano sa varošicom i gradićem u okolini lokalnim putevima i glavnim obilaznicama. U krugu od 40 km na svakom ćošku industrijska zona.
Jedan pravi 'vetar', drugi rezervoare, treći pumpe, četvrti ram, peti cinkuje, sve sklapa. U manjem selu imaš halu koja je snabdevena elektrikom više nego Kragujevac, na primer. Možeš da kupiš sve. Od hidraulike, električnih komponenti, pneumatike, boje, delova, sklopova... Da ti se savije, zavari, napravi, odštampa, izlije, preveze...
Postoji industrija. Ona mala, preduzetnička pa do velike. Prehrana, hemija, metal. Proizvode, prerađuju, sarađuju, zapošljavaju radnike.

Zanš što? Zato što im niko nije rekao ili prisilio da pojedinac ima imanje manje od deset hektara ili da mora da radi u državnoj firmi. Pa se onda preduzetništvo razvijalo, neke ideje dobijale svoju završnicu u gotovom proizvodu. Neki su propadali, neki nestajali a neki postajali veliki.

A mi tek u 21. veku pravimo strategiju o turizmu, poljoprivredi, razvoju.
Sve si to imao. Dekretom si rek'o da ne valja.

Kad sam već spomenuo vinograde. Pročitaj o sudbini čoveka koji je napravio vinjak. Zvao se Dragoljub Marković.

Početkom dvadesetog veka, pojedine vinarske porodice iz Župe su posedovale kapacitete podruma i preko milion litara. Vino i grožđe su bili glavni izvor prihoda za brojne porodice u Župi. Međutim, ratovi u XX veku su zaustavili razvoj vinarstva u Župi. A posle Drugog svetskog rata, lokalna zadruga je nacionalizovana; zakon nije dozvoljavao vinarima da proizvode vino za prodaju već samo da grožđe iz vinograda predaju industrijskim vinarijama koje su same diktirale otkupne cene.

i da se trkaš sa drugima koji ti danas prodaju ceo paket (imali vremena da razviju kvalitet, ambalažu, prateći turistički sadržaj)?

Koliko j ebilo briga prosečnog radnika u samopuravljanju da li fabrika radi sa dobitkom ili gubitkom? Da se nagažuje na poslu? Da se prihvataju nove ideje? Da se prati svetski razvoj?
karabasbarabas karabasbarabas 09:17 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

blogovatelj
Tako da ti ostaje samo shemale + pot i za dve najvise tri godine ima da budemo ko Holandija u ruralnim delovima.


Saglasan !
Može i čaj od koke, pa da uvozimo iz Venecuele.


karabasbarabas karabasbarabas 09:21 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

freehand
Legalizuj kurve i vutru, to je razvojna sansa.
Beograd je jedna prljava i smrdljiva kasaba isarana debilastim grafitima. Na koju je neko nakacio novogodisnju rasvetu u avgustu.
Planine - poena nula ako ne racunas ova brdasca Zlatibor i Kop. Ima sto puta bolje u obliznjoj Bosni i malo obliznjijoj Sloveniji.
More - opet sipak, ako ne racunas Palmin koridor do Paralije.
Seoski i banjski turizam ima u Madjarskoj puno bolje. Da bi kod nas bilo kao u Madjarskoj treba napraviti fizibiliti kompetens seminar za babe koje izdaju raspale supe i sklonista za ugalj u laznim banjama sa cesmenom vodom.

Tako da ti ostaje samo shemale + pot i za

Al da vutra obavezno prolazi kontrolu kvaliteta i ne izaziva loše vajbove. I da je bude uvek a ne da smo besni i zlovoljni i da mračimo po internetu kad je nema.


Samo kush nista prskano.

Ali realno, svaki dan naslov u novinama "Napio se pa ubio/prebio/silovao zenu/decu"
Jos nisam video, a mislim i da necu neki naslov tipa "Naduvao se pa ubio/prebio/silovao zenu/decu"

U najgorem slucaju "Naduvali se pa napravili bebu u studenjaku. Kupuj mamo pavlovicevu mast"

And yet, alkohol je legalan.

karabasbarabas karabasbarabas 09:25 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

Vojislav Stojković
Filip Mladenović
A što se legalizacije prostitucije i marihuane tiče, još krajem osamdesetih sam se zalagao da seksualne radnice imaju socijalno i zdravstveno osiguranje.

Čini mi se da je naziv «seksulana radnica» neadekvatan.
Deluje hladno i odbojno. Onaj ko ga je smislio nije imao ni približno mašte kao oni na koje bi trebao da se odnosi. Daleko bolji naziv bi, recimo, bio: Lepotice dana/prijateljice noći, u zavisnosti za koje bi se radno vreme opredelile.

Nije najjasnije kako će poreka uprava, registrovati promet usluga i obezbediti naplatu PDV. Ukoliko nova delatnost bude organizovana u velike uslužne lance javnih kuća to će biti moguće, uz stalnu kontrolu poreskih inspektora, ali kako sve to obezbediti ukoliko se seksualna radnica opredeli da privređuje kao privatni preduzetnik, po ugledu na advokate, recimo.
Posebno pitnje je i penziono osiguranje. Teško mi je da zamislim oglas:
«Mimi, dugogodišnja seksualna radnica, obaveštva cenjenu klijentelu da, zbog odlaska u zasluženu starosnu penziju, klijente prima samo do kraja ovog meseca».


Eee ali onda bi ovi politicki korektni dobili napad smrtonosnog proliva. Mnogo je vaznije kako nesto nazvati nego stvarno pomoci ljudima.

A sto se poreza tice, sigurno bi se nasao neki kum ili brat da napravi lanac kuca sa fiskalnom kasom, stalnim doktorom, obezbedjenjem i laboratorijom za testiranje na STD.

*pokvarilo mi se edit dugme
pikuc pikuc 10:07 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

karabasbarabas
Vojislav Stojković
Filip Mladenović
A što se legalizacije prostitucije i marihuane tiče, još krajem osamdesetih sam se zalagao da seksualne radnice imaju socijalno i zdravstveno osiguranje.

Čini mi se da je naziv «seksulana radnica» neadekvatan.
Deluje hladno i odbojno. Onaj ko ga je smislio nije imao ni približno mašte kao oni na koje bi trebao da se odnosi. Daleko bolji naziv bi, recimo, bio: Lepotice dana/prijateljice noći, u zavisnosti za koje bi se radno vreme opredelile.

Nije najjasnije kako će poreka uprava, registrovati promet usluga i obezbediti naplatu PDV. Ukoliko nova delatnost bude organizovana u velike uslužne lance javnih kuća to će biti moguće, uz stalnu kontrolu poreskih inspektora, ali kako sve to obezbediti ukoliko se seksualna radnica opredeli da privređuje kao privatni preduzetnik, po ugledu na advokate, recimo.
Posebno pitnje je i penziono osiguranje. Teško mi je da zamislim oglas:
«Mimi, dugogodišnja seksualna radnica, obaveštva cenjenu klijentelu da, zbog odlaska u zasluženu starosnu penziju, klijente prima samo do kraja ovog meseca».


Eee ali onda bi ovi politicki korektni dobili napad smrtonosnog proliva. Mnogo je vaznije kako nesto nazvati nego stvarno pomoci ljudima.

A sto se poreza tice, sigurno bi se nasao neki kum ili brat da napravi lanac kuca sa fiskalnom kasom, stalnim doktorom, obezbedjenjem i laboratorijom za testiranje na STD.

*pokvarilo mi se edit dugme



Zanimljivo bi bilo čuti ljude koji zagovaraju biznis sa javnim kućama da li bi podržali svoju ćerku da radi u istoj.
Isto i sa drogama.
Da li bi podržali svoje dete da koristi narkotike.
freehand freehand 11:06 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

karabasbarabas
freehand
Legalizuj kurve i vutru, to je razvojna sansa.
Beograd je jedna prljava i smrdljiva kasaba isarana debilastim grafitima. Na koju je neko nakacio novogodisnju rasvetu u avgustu.
Planine - poena nula ako ne racunas ova brdasca Zlatibor i Kop. Ima sto puta bolje u obliznjoj Bosni i malo obliznjijoj Sloveniji.
More - opet sipak, ako ne racunas Palmin koridor do Paralije.
Seoski i banjski turizam ima u Madjarskoj puno bolje. Da bi kod nas bilo kao u Madjarskoj treba napraviti fizibiliti kompetens seminar za babe koje izdaju raspale supe i sklonista za ugalj u laznim banjama sa cesmenom vodom.

Tako da ti ostaje samo shemale + pot i za

Al da vutra obavezno prolazi kontrolu kvaliteta i ne izaziva loše vajbove. I da je bude uvek a ne da smo besni i zlovoljni i da mračimo po internetu kad je nema.


Samo kush nista prskano.

Ali realno, svaki dan naslov u novinama "Napio se pa ubio/prebio/silovao zenu/decu"
Jos nisam video, a mislim i da necu neki naslov tipa "Naduvao se pa ubio/prebio/silovao zenu/decu"

U najgorem slucaju "Naduvali se pa napravili bebu u studenjaku. Kupuj mamo pavlovicevu mast"

And yet, alkohol je legalan.


Pusti to. Ja da svet oko sebe vidim onako kako si ga u citiranom opisao a da iz nekog razloga ne mogu da uteknem glavom bez obzira ne bih se zamajavao gandžom. Leevel Žika Pavlović se budi mamuran u seoskom domu kulture '67, posle cele noći uz šećerušu koju mu je dolivao lokalni funkcioner KP zadužen za kulturu.
LSD ili ništa, da se to ušareni i obrisi ublaže, ovako se ne da izdurati.
pikuc pikuc 12:47 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

karabasbarabas
freehand
Legalizuj kurve i vutru, to je razvojna sansa.
Beograd je jedna prljava i smrdljiva kasaba isarana debilastim grafitima. Na koju je neko nakacio novogodisnju rasvetu u avgustu.
Planine - poena nula ako ne racunas ova brdasca Zlatibor i Kop. Ima sto puta bolje u obliznjoj Bosni i malo obliznjijoj Sloveniji.
More - opet sipak, ako ne racunas Palmin koridor do Paralije.
Seoski i banjski turizam ima u Madjarskoj puno bolje. Da bi kod nas bilo kao u Madjarskoj treba napraviti fizibiliti kompetens seminar za babe koje izdaju raspale supe i sklonista za ugalj u laznim banjama sa cesmenom vodom.

Tako da ti ostaje samo shemale + pot i za

Al da vutra obavezno prolazi kontrolu kvaliteta i ne izaziva loše vajbove. I da je bude uvek a ne da smo besni i zlovoljni i da mračimo po internetu kad je nema.


Samo kush nista prskano.

Ali realno, svaki dan naslov u novinama "Napio se pa ubio/prebio/silovao zenu/decu"
Jos nisam video, a mislim i da necu neki naslov tipa "Naduvao se pa ubio/prebio/silovao zenu/decu"

U najgorem slucaju "Naduvali se pa napravili bebu u studenjaku. Kupuj mamo pavlovicevu mast"

And yet, alkohol je legalan.



Ispovest,

"...priča Miroslav, koji je još sa 12-13 godina u školskom dvorištu probao marihuanu, da bi posle nekoliko godina prešao na ekstazi, a onda i na heroin. Roditelji to dugo nisu primećivali ili su odbijali da primete. .."

https://zena.blic.rs/porodica/kako-sam-uspeo-da-ostavim-drogu/5fm2sve
karabasbarabas karabasbarabas 13:33 19.11.2017

Re: Srpska nafta i gas

pikuc
karabasbarabas
Vojislav Stojković
Filip Mladenović
A što se legalizacije prostitucije i marihuane tiče, još krajem osamdesetih sam se zalagao da seksualne radnice imaju socijalno i zdravstveno osiguranje.

Čini mi se da je naziv «seksulana radnica» neadekvatan.
Deluje hladno i odbojno. Onaj ko ga je smislio nije imao ni približno mašte kao oni na koje bi trebao da se odnosi. Daleko bolji naziv bi, recimo, bio: Lepotice dana/prijateljice noći, u zavisnosti za koje bi se radno vreme opredelile.

Nije najjasnije kako će poreka uprava, registrovati promet usluga i obezbediti naplatu PDV. Ukoliko nova delatnost bude organizovana u velike uslužne lance javnih kuća to će biti moguće, uz stalnu kontrolu poreskih inspektora, ali kako sve to obezbediti ukoliko se seksualna radnica opredeli da privređuje kao privatni preduzetnik, po ugledu na advokate, recimo.
Posebno pitnje je i penziono osiguranje. Teško mi je da zamislim oglas:
«Mimi, dugogodišnja seksualna radnica, obaveštva cenjenu klijentelu da, zbog odlaska u zasluženu starosnu penziju, klijente prima samo do kraja ovog meseca».


Eee ali onda bi ovi politicki korektni dobili napad smrtonosnog proliva. Mnogo je vaznije kako nesto nazvati nego stvarno pomoci ljudima.

A sto se poreza tice, sigurno bi se nasao neki kum ili brat da napravi lanac kuca sa fiskalnom kasom, stalnim doktorom, obezbedjenjem i laboratorijom za testiranje na STD.

*pokvarilo mi se edit dugme



Zanimljivo bi bilo čuti ljude koji zagovaraju biznis sa javnim kućama da li bi podržali svoju ćerku da radi u istoj.
Isto i sa drogama.
Da li bi podržali svoje dete da koristi narkotike.


Glupavo na hiljadu nivoa.
Kao da si pitao "da li bi pustio nekom doktoru da ti busi detetu mozak"
"ali moje dete nema tumor"
"DA ILI NE, ODGOVARAJ"
sevarlica sevarlica 15:59 21.11.2017

strategija

Da bi sela, pa samim tim i cele regije okrenute poljoprivredi ostale žive, prosto se sadašnja sela moraju urbanizovati na način na koji je to potrebno.

Uz samu poljoprivredu, mora se organizovati i: prerada poljoprivrednih proizvoda, ambalažerke, itd. što povećava broj radnih mesta i količinu novca koja se "izvlači" iz poljoprivrednog proizvoda. Tipa, imate nekoliko sela koja gaje: šljivu, višnju, krušku, itd., pa na određene kapacitete otvarate: sokaru, sušaru, hladnjaču,itd.
Samim tim, treba Vam i špedicija, poljoprivredne mašine, angažman zaštitara i agronoma itd.

Sa druge strane, ukoliko očekujete od nekog kome su se roditelji preselili u grad ili ko se sam preselio u grad pre 20-30 godina, da se vrati na selo i da počne na imanju sve ispočetka, grdno ste se zajebali. Prevelika su početna ulaganja, a država ne daje NIŠTA.
zastupnik zastupnik 18:10 21.11.2017

Salaši

Sećam se pre pedeset i više godina da je izumiranje salaša po Vojvodini izazivalo slične reakcije kao danas izumiranje sela.
Ima li nekih iskustava u revitalizaciji sela u državama sa kojima smo mi merljivi? Možda Bugarska, Rumunija, Ukrajina?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana