Istorija| Kultura| Nauka| Obrazovanje| Politika

Memorijalizacija Holokausta u vremenu reintegracije fašizma

Nebojša Milikić RSS / 02.03.2023. u 20:01

(Programi savesti, 4) 

Jasno, projekat nam nije prošao, ne kažem da je zbog onog detalja za koji je predlagano da ga izbacim ali evo, pre neki dan gledam jedan seminar o Cionizmu i Holokaustu, i pazi šta kaže lik, u muzeju Holokausta u Vašingtonu ladno su cenzurisali onu čuvenu izjavu: „Prvo su došli po komuniste... pa po homoseksualce... pa po Jevreje... pa na kraju i po mene..." - elem, izbrisali su savesni kustosi „komuniste", računaju da se čovek moguće prevario, da nije dobro shvatio ili zapazio po koga su prvo došli. Ima jedan lik kod mene na blogu, ako nemaš ništa protiv objaviću tamo ovo pismo kad prođe malo vremena, kad pročita ovo sunce će ga ogrejati jer bi i on to isto uradio mirne duše. Kako god, ima i stvari koje jednostavno ne bi trebalo spominjati u projektnim aplkacijama, osim ako je u pitanju neka umetnost pa da se provuče neprijatna suština kao umetnička sloboda, a i tada je pitanje kako ići do korena problema. Možda to nikog ni ne zanima? Možda se tamo krije nešto toliko sramotno da niko ni ne želi a ni ne ume da se time bavi. Na primer da se izbacuju komunisti iz te izjave... nešto slično mi je, ruku na srce, ovde najdobronamernije savetovao dobar prijatelj, istoričar i levičar (to savetovanje u stvari gore pominjem kao „je predlagano"), kaže, sa značajnim pogledom, to ti neće pomoći da prođe projekat. A napisao sam u projektu da su komunisti bili među primarno ciljanim žrtvama fašizma smatrajući da se bez sagledavanja svih relevantnih činjenica ne mogu analizirati fašistička ideologija i njeni učinci, pa ni sam Holokaust. U svakom slučaju, i sam fon Mize (Ludvig fon Mises, korifej liberalizma u knjizi ilustrativnog naslova „Liberalizam" : ) praktično je čestitao fašistima na ovome što su na svoj način izveli i kustosi, što su „spasili evropsku civilizaciju"--čijoj reprodukciji i služe muzeji--od komunizma... i nije samo Mize kao šampion liberalske civilizovanosti afirmativno pisao i govorio o fašizmu, imao bi i Čerčil čime da se pohvali. Otuda i naslov-dijagnoza paznate knjige od čije naslovne stranice naivniji liberali dobijaju nesvesticu: „Oblici građanske vladavine - liberalizam, fašizam" (Reinhard Kuhnl)

A šta ako bi radikalnija psihoanaliza mogla u pompeznosti i neukusu, u toj tupoj a nekako svečarskoj i svakako monumentalnoj atmosferi i arhitekturi novonastalih muzeja Holokausta (npr. u Varšavi, Budimpešti, Skoplju) prepoznati i neki skriveni, nesvesni omaž nacističkoj politici? Ne bi to bilo toliko čudno, pa (manje-više svojevoljno) sve evropske buržoazije su manje ili više sarađivale u nacističkom projektu proširenja i obezbeđenja „lebensrauma", a koji je u svojoj ekonomskoj suštini realno i ostvaren danas, pretežno neoružanim sredstvima korupcije, manipulacije i prisile (raspad Jugoslavije i rat u Ukrajini su doduše pokvarili utisak ali ne i ishod). Po planovima nacista (kao političko-partijske agencije dominantnih frakcija nemačke privredne i političke elite), nemačka privreda trebala je da bude centralna evropska privreda istočno od Rajne i Alpa a sve druge privrede, pogotovo istočnoevropske, tek periferne, pomoćne, koje služe proširenoj reprodukciji one centralne... zvuči poznato? I to nije ništa specifično nemačko, Drugi svetski rat je ionako tek nastavak kolonijalnih osvajanja na tlu Evrope, dakle, specifičnost je opšte-imperijalistička, jer: „Imperijalni rat i imperijalni mir imaju iste ciljeve" (Trocki). Pax Americana je upravo takav mir u kom je moguće 'pomirenje' sa imperijalističkom politikom, kulturom i naukom večite ekspanzije i subordinacije. Fašizam, nacizam, pre svega su bili jedno od priručnih sredstava za efektnije u-mirivanje neposlušnih i uznemiravanje konkurencije ali onda su se pomalo neplanirano otrgli od uzgajivača i gospodara. Otud i lagana, skoro pa Lesi-se-vraća-kući dirljiva, a svakako prirodna reintegracija čitavih državnih i privrednih struktura kao i ostataka raznih vojnih i policijskih formacija nacističke Nemačke u mnoge euroatlanske i zatim hladnoratovske institucije i politike.

Problemi reintegracije fašizma (a evo ovde malo konkretnije dijagnoze te reintegracije) su dakle strukturni i ako ih ne prepozna muzeologija, prepoznaće ih koliko-toliko odgovorna istorija, teorija, na primer nešto što se naziva „psihogeografija", na primer u jednom od najrazvijenijih krajeva Nemačke, dolini Labe, usred pejsaža neviđene lepote i neviđene urednosti.

U sred te lepote i divote, skockao se koncentracioni logor Nojengame. U do danas očuvanom logoru-memorijalu, neumesno utegnutom i ulickanom, (kao da su se i arhitekte trudile da slučajno ne pokvare taj divni pejsaž nekim nepotrebnim neskladom i nemirom), naravno, odlična izložba. Na izložbi, plan/agenda obrazovanja, ili što bi rekli današnjim NVO vokabularom - "treninga" SS oficira, sastavljen od Britanaca koji su ih tamo internirali (i dakle 'trenirali'). Logor je posle rata služio upravo tome - izolaciji i prevaspitavanju SS elite. I da vidiš, tim oficirima, koji su svi redom iz viših buržoaskih klasa i aristokratije Nemačke, neretko i visoko obrazovani (od 15 komandanata Ajnzac grupa, njih 8 su bili doktori nauka, najviše prava!) a koje klase barem od 1848. ne rade ništa drugo nego proučavaju demokratiju, naravno, u cilju njenog efikasnog uklanjanja sa puta kapitalističke eksploatacije, dakle tim i takvim oficirima objašnjavaju Britanci tom prevaspitnom agendom čari civilnog društva, parlamentarne demokratije, slobode štampe (mogućih inače, i u tom ofucano-idealizovanom obliku u Engleskoj, zahvaljujući pre svega internoj, antinarodnoj i eksternoj, podjednako anti(među)narodnoj kapitalističko-kolonijalnoj pljački i nasilju). Osim stražarsko-vaspitačkog cinizma prema samim SS oficirima, koji su u suštini samo hteli isto to što i njihovi britanski prevaspitači (a na tlu Istočne Evrope), ovde se osvetljava i dupli cinizam liberalno-buržoaske misli Zapada: desnica i reakcionari samo su cinični, ne veruju u promenu, smatraju nepravedni sistem prirodnim i neizbežnim; dok levica (buržoaska) i tzv. progresivci, smatraju isto to ali dodatno cinički tvrde da će nešto ozbiljno preduzeti protiv nepravde...



Komentari (13)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 02:10 03.03.2023

ipso facto

nešto ozbiljno preduzeti protiv nepravde

не би знали .......шта је правда
да нема ....................неправде,
недорек је с' 2 стране прилаза
о'ш од некад, или ћеш од сада

kamilo_emericki kamilo_emericki 09:27 03.03.2023

Svijestan sam

da nemam znanja za ozbiljnu raspravu ali imam oči i uši da vidim i čujem zlo koje se kotrlja prema meni.
Ili mi se samo čini.
Komunizam je postao psovka. Izjednačen je sa fašizmom a u nekim glavama je već i postao veće zlo od fašizma. Ispisivanje nove istorije, brisanjem jednih činjenica, dodavanjem drugih a prepravljanjem trećih pokazuje da se ide u tom smjeru.
U borbi za mozgove i duše mase, sirova sila, pravedna ili ne, je nemoćna i gubi protiv suptilnih i teško vidljivih metoda korupcije i psihološke manipulacije, razvijene do sitnih detalja.
Ulazimo, mi koji smo na Zapadu (šta god to značilo) ili težimo tom Zapadu, u novo doba gdje nije fizički opasno misliti drugačije.
Ali je sramota, sa svim posledicama koje sramota može da donese.



PS
Ne nalazim "Azrinu", originalnu verziju ove pjesme.
shmoo shmoo 09:43 03.03.2023

Re: Svijestan sam

kamilo_emericki
da nemam znanja za ozbiljnu raspravu ali imam oči i uši da vidim i čujem zlo koje se kotrlja prema meni.
Ili mi se samo čini.
Komunizam je postao psovka. Izjednačen je sa fašizmom a u nekim glavama je već i postao veće zlo od fašizma. Ispisivanje nove istorije, brisanjem jednih činjenica, dodavanjem drugih a prepravljanjem trećih pokazuje da se ide u tom smjeru.
U borbi za mozgove i duše mase, sirova sila, pravedna ili ne, je nemoćna i gubi protiv suptilnih i teško vidljivih metoda korupcije i psihološke manipulacije, razvijene do sitnih detalja.
Ulazimo, mi koji smo na Zapadu (šta god to značilo) ili težimo tom Zapadu, u novo doba gdje nije fizički opasno misliti drugačije.
Ali je sramota, sa svim posledicama koje sramota može da donese.

PS
Ne nalazim "Azrinu", originalnu verziju ove pjesme.



Не чини ти се.

Или ако се теби чини, онда се и мени чини.

When world leaders gather for D-Day commemorations, Vladimir Putin's absence will be a sign of how Russia's huge sacrifices in World War II have gone missing in most French minds.






Ни ја не могу да нађем оригинал Азру:






(На Азрином албуму са оригиналном верзијом ове песме испод наслова песме пише и посвета у загради:

империјализму и хегемонизму


solo solo 10:22 03.03.2023

Re: Svijestan sam

Ни ја не могу да нађем оригинал Азру:


Ima ko može.

Kad Miki kaže da se boji 1:17:43



Kad mogu Mikele i Čer o svojim prisetima kad god se setim Azre setim se njihovih početaka. Nisu imali još album prangijali su tuđe stvari.
Predator će znati o čemu pričam. To su bile tamo 70 godine.Tuzla. Košarkaški teren Slobode preko puta ekspres restorana gde je inače počinjala i Šemsa Suljakovič dok se Toma Zdravković muvao po Tuzlanskom hotelu.Tu je počinjao i Mirza Delibašić,igrali smo basket, tek njegova priča je interesantna. Mirza je bio velika nada i talenat u tenisu i posle povrede se prešaltao na košarku.
Elem,penjali smo se na garaže pored stadiona da gledamo Azru i sećam se prangijali su Tush od ZZ Top kad su nas pojurili panduri iz obezbeđenja. To je bio moj najduži skok u životu oko 3 m sa garaža. Nikad pasti.
Od tada slušam rado Azru.

Ide život.

Inače omiljena 51:00

Kurvini sinovi se razme
shmoo shmoo 10:31 03.03.2023

Re: Svijestan sam

solo
Ни ја не могу да нађем оригинал Азру:


Ima ko može.

Kad Miki kaže da se boji 1:17:43




Када тебе, Чарлија и Камила називам Велики Мештри (а Милана Новковића Мастер Јода), то није демагогија.



solo solo 10:35 03.03.2023

Re: Svijestan sam

shmoo
solo
Ни ја не могу да нађем оригинал Азру:


Ima ko može.

Kad Miki kaže da se boji 1:17:43




Када тебе, Чарлија и Камила називам Велики Мештри (а Милана Новковића Мастер Јода), то није демагогија.




Hvala Vojvodo. Tvoj Serdar.

Veliko V i S mimo pravila iz poštovanja.
shmoo shmoo 10:42 03.03.2023

Сетих се присета

solo
shmoo
solo
Ни ја не могу да нађем оригинал Азру:


Ima ko može.

Kad Miki kaže da se boji 1:17:43




Када тебе, Чарлија и Камила називам Велики Мештри (а Милана Новковића Мастер Јода), то није демагогија.


Hvala Vojvodo. Tvoj Serdar.

Veliko V i S mimo pravila iz poštovanja.



Правопис ту допушта растезања по том питању.

Него...

Kad mogu Mikele i Čer o svojim prisetima kad god se setim Azre setim se njihovih početaka. Nisu imali još album prangijali su tuđe stvari.
Predator će znati o čemu pričam. To su bile tamo 70 godine.

gledamo Azru i sećam se prangijali su Tush

Nikad pasti.


Замало да не жалећи уопште, свој живот положиш на олтар отаџбине због гузице.

То и личи на тебе, јебеш ми све. А и на мене.

Срећом, био си млад. (Били смо млади.)

Данас када бисмо скочили са те висине, скупљали би нас шпахлом по земљи.







Ide život.


Од викенда до викенда.

То му је и манир.

Мислим, том животу.


softelectronics_e softelectronics_e 11:14 04.03.2023

Re: Сетих се присета

shmoo
solo
shmoo
solo
Ни ја не могу да нађем оригинал Азру:


Ima ko može.

Kad Miki kaže da se boji 1:17:43




Када тебе, Чарлија и Камила називам Велики Мештри (а Милана Новковића Мастер Јода), то није демагогија.


Hvala Vojvodo. Tvoj Serdar.

Veliko V i S mimo pravila iz poštovanja.



Правопис ту допушта растезања по том питању.

Него...

Kad mogu Mikele i Čer o svojim prisetima kad god se setim Azre setim se njihovih početaka. Nisu imali još album prangijali su tuđe stvari.
Predator će znati o čemu pričam. To su bile tamo 70 godine.

gledamo Azru i sećam se prangijali su Tush

Nikad pasti.


Замало да не жалећи уопште, свој живот положиш на олтар отаџбине због гузице.

То и личи на тебе, јебеш ми све. А и на мене.

Срећом, био си млад. (Били смо млади.)

Данас када бисмо скочили са те висине, скупљали би нас шпахлом по земљи.







Ide život.


Од викенда до викенда.

То му је и манир.

Мислим, том животу.



Nek ide život!


gedza.73 gedza.73 11:50 04.03.2023

.

Nebojša Milikić
da vidiš, tim oficirima, koji su svi redom iz viših buržoaskih klasa i aristokratije Nemačke, neretko i visoko obrazovani (od 15 komandanata Ajnzac grupa, njih 8 su bili doktori nauka, najviše prava!

Ne samo to. Nego usled povezanosti sa internacionalnim berzanskim i kreditnim kapitalom čija suština i egzistncija počivaju isključivo na špekulacijama nisu obezbedili socijalna prava radnika.
Ta takozvana inteligencija je na one bez sredstava i osiromašene gledala sa beskrajnim nipodaštavanjem.
U kombinaciji sa vladavinom novca kojim je nemački car plemstvo uvukao u začarani krug novog finansijkog kapitala su idealne vrline stupile iza vrednosti novca.

Ove buržoaske klase koje pominješ su trebali da uzdrmaju pozivi kalsno svesnom proleterijatu kako bi monarhističko-reakcionarno rovarenje pogodili pesnicama proleterijata, odnosno radničke klase.

Još preko toga su bile jasno izražene klase koje su u Nemačkoj tog doba postojale umesto građana sa potpuno istim pravima pa je na videlo izašla oštra razlika između siromašnih i bogatih tako da su izbolje i beda živele blisko jedno pored drugog.

zoja444 zoja444 21:43 06.03.2023

pitanje za autora

jeste li culi za novi komunizam koji se sprema od strane zapadne elite za nekoliko godina? ukidanje privatne svojine. da li je implementacija fasizma deo te buduce ideologije?
solo solo 10:08 07.03.2023

Re: pitanje za autora

jeste li culi za novi komunizam koji se sprema od strane zapadne elite za nekoliko godina? ukidanje privatne svojine. da li je implementacija fasizma deo te buduce ideologije?



Oće li bit' otpora?

Mislim implementaciji?
zoja444 zoja444 16:36 08.03.2023

Re: pitanje za autora

solo, ja sam umorna od svega. nista od mene.
solo solo 19:29 08.03.2023

Re: pitanje za autora

solo, ja sam umorna od svega. nista od mene.


Svi smo umorni, dugo ovo traje,skoro pa ceo život.

Život nema reprizu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana