Društvo| Politika

Lajtmotiv lajtmotiva

jinks RSS / 03.11.2023. u 08:29

lajt1.jpg

Retko ko uopšte ikada i čita programe političkih partija, uključujući često i one same koji ih pišu. Stoga se političari oslanjaju na druge pristupe kako bi svoje poruke preneli biračima na što jednostavniji i precizniji način. Neke od najčešćih tehnika komunikacije predstavljaju napadi na protivničke ideje, kao i upotreba tipičnih i prepoznatljivijih političkih lajtmotiva kako bi se posredno izneli svoji stavovi.

Zanimljivo je da se ključni politički lajtmotivi kroz istoriju vrlo sporo menjaju. Takođe, izgleda da liberalniji političari pre pribegavaju lajtmotivima od onih dogmatičnijih, za koje beskrajno političko teoretisanje neretko deluje kao sigurno utočište od bilo kakve diskusije, više nego kao ikakav smislen argument.

Tipični politički lajtmotivi bi bili:

- Nacionalizam vs. internacionalizam: Ovaj lajtmotiv je posebno istaknut u Srbiji poslednjih godina, dok se zemlja suočava sa svojim identitetom i mestom u svetu. U stvari, ne samo poslednjih nekoliko godina, već i poslednjih nekoliko vekova, u kojima bi se većina političkih raseda i sukoba mogla svesti na ovaj lajtmotiv (počev od svih onih kneževskih, kraljevskih i carskih atentata, pa sve do otvorenih ili tinjajućih građanskih ratova prisutnih na ovim prostorima).

-Tradicionalizam vs. modernizacija je lajtmotiv koji odražava napetost između želje Srbije da sačuva svoje kulturno nasleđe i potrebe da se prilagodi modernom svetu.

- Autoritarizam vs. demokratija lajtmotiv je bio glavni izvor političkih sukoba u Srbiji poslednjih decenija.

- Ekonomski rast vs. socijalna pravda lajtmotiv odražava raspravu o tome kako najbolje razviti privredu Srbije i poboljšati život njenih građana.

- Sigurnost vs. sloboda: Ovaj lajtmotiv je posebno važan u Srbiji u kontekstu istorije sukoba i nestabilnosti zemlje.

Opet neki kažu da postoji jedan osnovni lajtmotiv, onaj egzistencijalni, i da svi ostali predstavljaju različite kontekste u okviru kojih pojedinci projektuju svoje egzistencijalne potrebe. Sa druge strane, postoji i ideja po kojoj se u razvijenijim političkim okruženjima koristi širi spektar političkih lajtmotiva, dok se u onim manje razvijenim generacijama koristi u principu jedan te isti.

Zanimljivo je da se i u najrazvijenijim demokratijama politički sistem manje-više svodi na dve dominantne političke opcije, iako postoji najmanje 4-5 izražena politička lajtmotiva. Ipak, uprkos tome, te dve opcije uvek nepogrešivo zauzimaju suprotne strane u svakom od lajtmotiva.

Takođe, neki optimističniji bi rekli da postoji i lajtmotiv nad lajtmotivima, odnosno da se više različitih lajtmotiva može veštom političkom naracijom svesti na jedan zajednički (koji bi ujedno tako postao i nekakav Sveti gral politike, pošto bi putem samo jednog ključnog političkog motiva mogli da komunicirate sa svim biračima).

I koji bi to u slučaju naših narednih izbora mogao da bude taj jedan super-lajtmotiv? Analitičari pominju njih više, vraćajući se najčešće na neku od podvarijanti gorenavedenih pet, kao što su između ostalih: standard, Kosovo, izolacionizam i kosmopolitizam, kao i lustracija onih, ovih ili nekih trećih. Odnosno, koje je to ključno anketno pitanje i lakmus papir ispitivača čiji ishod određuju budućeg pobednika?

Pa, po nekima pitanje je ono jedno, oduvek isto, koje se kroz naš politički život provlači zadnjih najmanje 40 godina, a to je odnos prema Evropi. Odnosno, pitanje koji je danas većinski odnos građana Srbije u odnosu na EU?

Sad, prema rezultatima nekih od istraživanja u političkoj ponudi postoji više karakterističnih pristupa ovom problemu: od toga da je ulazak u EU ključni državni interes, preko stava da je ulazak u EU bitno ali ne i jedino bitno pitanje, pa sve do uverenja po kojima je ono nebitno ili čak i štetno. I, prevagu će po svoj prilici odneti oni koji pogode žicu većine, a to je bar sudeći prema nekim od istraživača opcija broj dva.

Na kraju, sigurno da uvek postoji i super-lajtmotiv super-lajtmotiva, ali to je već neki drugi vid politike, i neka druga vrsta izbora, koja se verovatno više i ne dešava na biračkim već na nekim drugim mestima. Kao verovatno i već neka sasvim druga priča.

 



Komentari (420)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

promoter promoter 08:49 03.11.2023

Ma!

U našem slučaju, nema tu nikakve misterije.
Naše društvo se ne razvija već 8 decenija.
Prisutna je neprestana regresija, naravno, korelirano u odnosu na ozbiljna društva.
Tako da su kod nas pitanja, apsolutno, trivijalna.
A to znači, kolike će biti plate i penzije, te koliko će da pojeftini parizer.
Kakva kurčeva demokratija i slični derivati.
Naša opozicija je, uglavnom, tupava kao telci.
Jer nisu u stanju da 'vide' stvarno stanje našeg naroda.
Da su to u stanju, ne bi čekali ni sekunda, nego bi mortadele (jebo parizer) pod ruke - i pravac među narod.
Naravno, i po koju crvenu pride.
Kako do tih parica?
Pa lako.
Kao i ovi na vlasti, zaduže se u inostranstvu, prodaju na 88 godina, na primer, levu obalu Dunava. Koji će nam obe obale.
Kakva bre aristokratija, demokratija i slični bulšiti, to narodu u pretpolitičkom stadiju nije potrebno.
cmix909 cmix909 11:06 03.11.2023

Re: Ma!

promoter
... prodaju na 88 godina, na primer, levu obalu Dunava...

Bolje desnu, sa koje se Dunav vec ne vidi i na kojoj nema nijedne normalne klupe -- upravo na korist onih zbog kojih se ne vidi.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:29 03.11.2023

Re: Ma!

promoter

Prisutna je neprestana regresija, naravno, korelirano u odnosu na ozbiljna društva.



brate kako si nepismen i da ne kažem neuk.. strašno..
promoter promoter 12:33 03.11.2023

Re: Ma!

newimprovedtadejus
promoter

Prisutna je neprestana regresija, naravno, korelirano u odnosu na ozbiljna društva.



brate kako si nepismen i da ne kažem neuk.. strašno..

Pojasni!
Šta se ti javljaš?
Kakve ti veze imaš sa konvolucijom i korelacijom?
Jebote, kada se vračevi petljaju u ozbiljne stvari.
Strašno!
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:50 03.11.2023

Re: Ma!

promoter
newimprovedtadejus
promoter

Prisutna je neprestana regresija, naravno, korelirano u odnosu na ozbiljna društva.



brate kako si nepismen i da ne kažem neuk.. strašno..

Pojasni!
Šta se ti javljaš?
Kakve ti veze imaš sa konvolucijom i korelacijom?
Jebote, kada se vračevi petljaju u ozbiljne stvari.
Strašno!


brate.. regresija.. korelirana u odnosu na nešto nešto.. ne da se to pojasniti.. od toga može da se rikne
promoter promoter 12:53 03.11.2023

Re: Ma!

newimprovedtadejus
promoter
newimprovedtadejus
promoter

Prisutna je neprestana regresija, naravno, korelirano u odnosu na ozbiljna društva.



brate kako si nepismen i da ne kažem neuk.. strašno..

Pojasni!
Šta se ti javljaš?
Kakve ti veze imaš sa konvolucijom i korelacijom?
Jebote, kada se vračevi petljaju u ozbiljne stvari.
Strašno!


brate.. regresija.. korelirana u odnosu na nešto nešto.. ne da se to pojasniti.. od toga može da se rikne

Da nisi tupava bilo bi ti jasno da se korelacija odnosi na poređenje sa ozbiljnim društvima, u istim etapama, a regresija je opšti trend u 'razvoju' društ(a)va.
Ili, preciznije, za (su)tupave ... pri poređenju našeg društva sa drugim, ozbiljnim, društvima, naše društvo neprestano iskazuje regresiju.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:55 03.11.2023

Re: Ma!

promoter
newimprovedtadejus
promoter
newimprovedtadejus
promoter

Prisutna je neprestana regresija, naravno, korelirano u odnosu na ozbiljna društva.



brate kako si nepismen i da ne kažem neuk.. strašno..

Pojasni!
Šta se ti javljaš?
Kakve ti veze imaš sa konvolucijom i korelacijom?
Jebote, kada se vračevi petljaju u ozbiljne stvari.
Strašno!


brate.. regresija.. korelirana u odnosu na nešto nešto.. ne da se to pojasniti.. od toga može da se rikne

Da nisi tupava bilo bi ti jasno da se korelacija odnosi na poređenje sa ozbiljnim društvima, u istim etapama, a regresija je opšti trend u 'razvoju' društ(a)va.


to što ti misliš da to znači.. to ne znači to..
ja bi ti savjetovala da se vratiš na onaj format saglasan, glupost..
znaš kako se kaže
Better to remain silent and be thought a fool than to speak and to remove all doubt

promoter promoter 13:02 03.11.2023

Re: Ma!

newimprovedtadejus
promoter
newimprovedtadejus
promoter
newimprovedtadejus
promoter

Prisutna je neprestana regresija, naravno, korelirano u odnosu na ozbiljna društva.



brate kako si nepismen i da ne kažem neuk.. strašno..

Pojasni!
Šta se ti javljaš?
Kakve ti veze imaš sa konvolucijom i korelacijom?
Jebote, kada se vračevi petljaju u ozbiljne stvari.
Strašno!


brate.. regresija.. korelirana u odnosu na nešto nešto.. ne da se to pojasniti.. od toga može da se rikne

Da nisi tupava bilo bi ti jasno da se korelacija odnosi na poređenje sa ozbiljnim društvima, u istim etapama, a regresija je opšti trend u 'razvoju' društ(a)va.


to što ti misliš da to znači.. to ne znači to..
ja bi ti savjetovala da se vratiš na onaj format saglasan, glupost..
znaš kako se kaže
Better to remain silent and be thought a fool than to speak and to remove all doubt


Nemaš ti blagog pojma šta znači to što sam ja napisao!

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 13:04 03.11.2023

Re: Ma!

promoter

Nemaš ti blagog pojma šta znači to što sam ja napisao!


fakat nemam a dalje ćeš morati da nazad u beskrajne rasprave sa samim sobom..
za danas sam dosta kučećih govanaca sa cipele očistila
promoter promoter 13:09 03.11.2023

Re: Ma!

newimprovedtadejus
promoter

Nemaš ti blagog pojma šta znači to što sam ja napisao!


fakat nemam a dalje ćeš morati da nazad u beskrajne rasprave sa samim sobom..
za danas sam dosta kučećih govanaca sa cipele očistila

A zašto ti mene upoređuješ sa govnima?
Kučećim?
docsumann docsumann 09:07 03.11.2023

manje-više

sve gore pobrojane dihotomije dale bi se sublimirati u lijevo vs desno ideoiloško sučeljavanje ( u najširem i najosnovnijem).

a kažu neki, koji o tome više znaju, da je taj sukob nepomirljiv jer počiva na suštinski različitim pogledima na ljudsko biće.

ljevičari vjeruju da je čovjekovu pritodu moguće oblikovati/mjenjati, poboljšavajući joj vremenom etičke performanse, razvijajući socijalnu empatiju, požrtvovanost, vjeru u opšte dobro kojed onda donosi i pojedinačno blagostanje ljudima.

desničari pak vjeruju da je ljudska priroda nepromjenljiva (sa svojim životinjskim korjenim, ukopanim u temeljima) i da se samo može manje ili više uspješno hendlovati kroz društvene norme, poštovanje zakona, vaspitanje, porodice, religiju.
čovjekov naturalni egoizam može biti gorivo za opšti napredak, ako mu se omogući slobodno tržište i politička sloboda (čitaj parlamentarna demokratija).

ako se ne slažemo oko toga šta je čovjek (njegova prava priroda9 onda teško da ćemo se složiti u onom šta činiti u vezi nje.
nemogućnost prevazilaženja ovog inicijalnog neslaganja, čini sve dijaloge na toj liniji jalovim, a njihove sadržaje pretvara u kakofoniju sučeljenih megafona,
samo razglas, ništa prijem.

lično, imam svoje nit vino nit voda gledište (kako to čarli voili da mi objasni) pošto mislim da u aktuelnom istorijskom trenutku, mjenjanje čovjekove prorode izgleda kao utopija, al bih i dodao da se primičemo vremenu gdje će to tehnološki biti izvodljivo.

sad da li će transhumanistički inputi gurati ljudsko biće na bolje pitanje je treće vrste.

jinks jinks 09:14 03.11.2023

Re: manje-više

Da, verovatno se zato i u najrazvijenijim demokratijama završi sa dve dominantne političke opcije, koje po osnovu svih lajtmotiva, ili dihotomija kako kažeš, u principu zauzimaju suprotne stavove. Koliko god dihotomija bilo.

Inače, postoji čak teorija po kojoj je osnov dihotomije "levo-desno" predodređen načinom funkcionisanja ljudskog mozga, u kome ne postoji jednan već dva "računara" u paralelnom kompjutingu, od kojih je jedan induktivni a drugi deduktivni.

E sad, šta između indukcije i dedukcije rezultuje u našem poimanju "levog" i "desnog" verujem da i nije toliko teško zaključiti.
docsumann docsumann 09:30 03.11.2023

Re: manje-više

Inače, postoji čak teorija po kojoj je osnov dihotomije "levo-desno" predodređen načinom funkcionisanja ljudskog mozga, u kome ne postoji jednan već dva "računara" u paralelnom kompjutingu, od kojih je jedan induktivni a drugi deduktivni.


sasvim moguće da je razlika u gledanju na ljudsku prirodu uzrokovana samom ljudskom prirodom.

time bi tautologija bila u potpunosti definisana (zaokružena) i više nema izlaska sem ako se ne nagutaš plavih pilula i zaliješ ih s pivom.
jinks jinks 09:50 03.11.2023

Re: manje-više

time bi tautologija bila u potpunosti definisana (zaokružena) i više nema izlaska

Izgleda da osnovni princip tog dvostrukog paralelnog kompjutinga jeste upravo u tome da nikada nije do kraja zaokruženo, i da uvek iznalazi načine kako da pomeri granice.
promoter promoter 09:58 03.11.2023

Re: manje-više

docsumann
sve gore pobrojane dihotomije dale bi se sublimirati u lijevo vs desno ideoiloško sučeljavanje ( u najširem i najosnovnijem).

a kažu neki, koji o tome više znaju, da je taj sukob nepomirljiv jer počiva na suštinski različitim pogledima na ljudsko biće.

ljevičari vjeruju da je čovjekovu pritodu moguće oblikovati/mjenjati, poboljšavajući joj vremenom etičke performanse, razvijajući socijalnu empatiju, požrtvovanost, vjeru u opšte dobro kojed onda donosi i pojedinačno blagostanje ljudima.

desničari pak vjeruju da je ljudska priroda nepromjenljiva (sa svojim životinjskim korjenim, ukopanim u temeljima) i da se samo može manje ili više uspješno hendlovati kroz društvene norme, poštovanje zakona, vaspitanje, porodice, religiju.
čovjekov naturalni egoizam može biti gorivo za opšti napredak, ako mu se omogući slobodno tržište i politička sloboda (čitaj parlamentarna demokratija).

ako se ne slažemo oko toga šta je čovjek (njegova prava priroda9 onda teško da ćemo se složiti u onom šta činiti u vezi nje.
nemogućnost prevazilaženja ovog inicijalnog neslaganja, čini sve dijaloge na toj liniji jalovim, a njihove sadržaje pretvara u kakofoniju sučeljenih megafona,
samo razglas, ništa prijem.

lično, imam svoje nit vino nit voda gledište (kako to čarli voili da mi objasni) pošto mislim da u aktuelnom istorijskom trenutku, mjenjanje čovjekove prorode izgleda kao utopija, al bih i dodao da se primičemo vremenu gdje će to tehnološki biti izvodljivo.

sad da li će transhumanistički inputi gurati ljudsko biće na bolje pitanje je treće vrste.


Ne!
Svaka, pojedinačna, ljudska jedinka sadrži 'levu' i 'desnu' stranu.
Koje se neprestano prožimaju u svakom ljudskom biću.
Netačno je da su 'levičari' za progres, a 'desničari' protiv.
U osnovi, da skratim, ljudi se dele na 'solidne' i na 'govna'.
Odela koja, pri tome oblače, su irelevantna.
docsumann docsumann 11:40 03.11.2023

Re: manje-više

Netačno je da su 'levičari' za progres, a 'desničari' protiv.


a gdje to piše?

kvaka je u tome kako i gdje vidi prostora za progres.


angie01 angie01 11:44 03.11.2023

Re: manje-više

kvaka je u tome kako i gdje vidi prostora za progres.

desnicari su svakako konzervativci,...tradicija, vera, nacija,...sve skupa sluzi, da se sacuva ekonomska nadmoc manjine po svaku cenu.
docsumann docsumann 12:06 03.11.2023

Re: manje-više

angie01
kvaka je u tome kako i gdje vidi prostora za progres.

desnicari su svakako konzervativci,...tradicija, vera, nacija,...sve skupa sluzi, da se sacuva ekonomska nadmoc manjine po svaku cenu.


sasvim je prirodno da ljudi skloni ljevljem pogledu u desničarima vide problem.
no, isto važi i u obrnutom pravcu.


angie01 angie01 13:25 03.11.2023

Re: manje-više

sasvim je prirodno da ljudi skloni ljevljem pogledu u desničarima vide problem.


zavisi koji je problem upitanju
zoja444 zoja444 09:31 03.11.2023

jinks

sta ti procenjujes, da li ce biti civilnog rata? jesam ja kraljica drame, ali me ne napusta taj neprijatni pred/osecaj.
jinks jinks 09:34 03.11.2023

Re: jinks

Gde
zoja444 zoja444 09:36 03.11.2023

Re: jinks

u srbiji.
jinks jinks 09:43 03.11.2023

Re: jinks

Mislim da je to toliko daleko i nemoguće, da o tome uopšte i ne bi trebalo razmišljati.

Jer, čak i "onaj" građanski rat, nikada se ne bi desio da nije bilo užasne globalne ideološke podele, kao i odgovarajućih spoljašnjih uticaja, što iz susjednih nam zemalja, što sa strane nekih mnogo većih igrača, kako sa Istoka tako i sa Zapada.

Ako ništa drugo, glavni inicijator i inspirator prošlog građanskog rata uopšte i nije bio poreklom odavde, sa bilo koje od strana.

zoja444 zoja444 10:30 03.11.2023

Re: jinks

ne znam. polarizacija je u drustvu ogromna. potenciraju se niske strasti u ljudima. svi imaju neke interese za koje bi poginuli.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:16 03.11.2023

Re: jinks

jinks
Mislim da je to toliko daleko i nemoguće, da o tome uopšte i ne bi trebalo razmišljati.

Jer, čak i "onaj" građanski rat, nikada se ne bi desio da nije bilo užasne globalne ideološke podele, kao i odgovarajućih spoljašnjih uticaja, što iz susjednih nam zemalja, što sa strane nekih mnogo većih igrača, kako sa Istoka tako i sa Zapada.

Ako ništa drugo, glavni inicijator i inspirator prošlog građanskog rata uopšte i nije bio neko od nas, sa bilo koje od strana, već čovek koji verovatno ni sam nije znao koje mu je poreklo.


uh pročitaj Prophet song
neimenovana partija dobija izbore u Irskoj i počinje da teroriše neistomišljenike (za početak vođu sindikata prosvjetnih radnika)..
vremenom se neistomišljenici organizuju pa izbija građanski rat..
au brate šta je tip napisao..
neočekivano a odlično napisano.. odlično..
meni su neki detalji zazvučali kao ma sine, ne bi to tako bilo, da ti kažem kako to biva.. jer jelda.. vidjelo se..
al ipak jesu oni na drugom nivou razvoja a i druga su vremena.. sasvim je on to solidno odradio..
elem..
ja sam sad jedno 80% sigurna da ću još jedan rat vidjeti.. ako ne i 90%..
stvari prosto nezaustavljivo hrle u tom pravcu, sa kovidom smo imali i malu probu..
mislim da je prosto neizbježno..
sad kako će tačno u Srbiji stvar da se razvije ko zna.. tipujem na neku kolateralnu štetu šireg sukoba..
al da ćemo doživjeti duboku starost bez još jednog rata mislim da su šanse zaista male..
djecu treniram utoliko što sam uspjela preko vikenda da poplavim kuću.. pa pošto nedelja i neče niko da dođe zavrnula sam ventil da nema vode i izdala uputstvo if it's yellow let it mellow if it's brown flush it down..
gledali su me u nevjerici (kraj tri kupatila)..
onda su u još većoj nevjerici pitali a kako ću da se tuširam, inače ih za tuširanje boli đon..
reko kupićemo vode, lonče, krpa..
tu su već mislili da sam luda..
kasnije sam uspjela da nađem ventil za kupatilo u kom mi je pukla cijev pa zavrnem samo to (oca naravno za promjenu nije bilo, uvijek se izvuče kad je sranje)..
tako da ni vježbu prošli nisu..
a kapiram da će svakakve prilike imati još da vježbaju mada sam možda i biased..
promoter promoter 12:25 03.11.2023

Re: jinks

newimprovedtadejus

...
ja sam sad jedno 80% sigurna da ću još jedan rat vidjeti.. ako ne i 90%..
stvari prosto nezaustavljivo hrle u tom pravcu, sa kovidom smo imali i malu probu..
mislim da je prosto neizbježno..
...

Ja mislim da ti lupaš bez veze.
zoja444 zoja444 13:29 03.11.2023

Re: jinks

ceka se danasnje obracanje hezbolaha. u 15h po sev.
solo solo 13:31 03.11.2023

Re: jinks

ceka se danasnje obracanje hezbolaha. u 15h po sev.


Na kom kanalu prenose?

Na Hepiju?
promoter promoter 13:33 03.11.2023

Re: jinks

zoja444
ceka se danasnje obracanje hezbolaha. u 15h po sev.

I?
Šta očekuješ da će biti posle njihove objave?
solo solo 13:40 03.11.2023

Re: jinks

I?
Šta očekuješ da će biti posle njihove objave?


Objava Bibija, pa onda Iran,pa onda Rusi, pa onda Ameri ,pa onda Kina.....

I onda na kraju Blog b92 da sve to otera u lepu majčinu!
docsumann docsumann 14:16 03.11.2023

Re: jinks

promoter
zoja444
ceka se danasnje obracanje hezbolaha. u 15h po sev.

I?
Šta očekuješ da će biti posle njihove objave?


reakcije
gedza.73 gedza.73 17:20 03.11.2023

Re: jinks

promoter
Šta očekuješ da će biti posle njihove objave?

Šta će njima svet bez Palestine? Ukoliko opstanak Palestine dođe u pitanje baciće nuklearku na Evropu. Oni će u raj a svi ostali u pakao.

Što mi ovo nešto poznato zvuči.

A, da. Tom idejom su neki Srbi prošle godine bili odu-še-vlje-ni
solo solo 10:38 03.11.2023

Džaba se kreči


Na kraju, naravno da sigurno uvek postoji i super-lajtmotiv super-lajtmotiva, ali to je već neki drugi vid politike, i neka druga vrsta izbora, koja se verovatno više i ne dešava na biračkim već na nekim drugim mestima.


Eto, ceo narativ stane u jednu ključnu rečenicu.

Moglo je i kraće:

,,Dok male kere glasaju velike odlučuju.,,

Jbg vole ljudi da ga kite.

Ko Mile Kitić.

jinks jinks 10:41 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

Moglo je i kraće

Na primer, između ostalog i u formi poznatog filmskog lajtmotiva na uvodnoj slici bloga :)

solo solo 10:50 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

Na primer, između ostalog i u formi poznatog filmskog lajtmotiva na uvodnoj slici bloga :)


Ne čitam note,moraću Docsa da zamolim za prevod a i nije titlovano
angie01 angie01 10:54 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

moj utisak je, da je glavni problem, sto su ljudi vecinski bezvoljni i bez svesti o svojoj ulozi u celom mehanizmu, pa reaguju po inerciji, koja bi se svela- sta cemo, tako je kako je, bice bolje, samo da ne bude gore-znaci, da bi se bilo koji lajtmotiv trazio kao idealan, potrebno je oziveti publiku,...koja jos jedni zivahno reaguje na patriJotske parole, al to je najlaksa staka koja je podmetnuta.

to, kako neko razmislja, kakve stavove ima, zavisi od ambijenta u kome se formirao-kao svako zivo bice:),...Mogli je, iako lik iz bajke, pravi metaforicki primer za to.

deca koja su izvucena iz nekih svojih losih okolnosti, i stavljena u neke bolje, ce se u toj boljoj okolini formirati drugacije, od svojih vrsnjaka, koji su ostali utim losijim....ili ako te neko od malena uci destrukciji, tako te zaliva, ne mozes ti preko noci da dajdzestujes afirmativne vrednosti.

kod nas je upravo napravljen takav ambijent, da si stalno pod nekim pritiskom, strahu, da se stalno ukazuje na neke nerijatelje, da ne postoje mehanizmi-uredjeni sistem- koji te stiti, mozerna egzistencija,....i onda si lak plen za sve jeftine lajtmotive "spasioca"....tako finkcionise princip svake manipulacije.
solo solo 11:03 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

moj utisak je,


Kratko ti pamćenje ( ne čudi me)
Loš ti utisak a evo i zašto

sta cemo, tako je kako je, bice bolje, samo da ne bude gore-


Ključne ljude sadašnje opozicije pamtimo dok su bili vlast. Dakle znamo sa kim imamo posla.

To bi bilo kao da tebe opet postave za moderatora a taman su te se rešili.

Jel' ove nove opozicione nade?

Kaže juče: ,,mora da se aktivira pred izbore,,

jednarecfonmoi jednarecfonmoi 11:07 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

jinks,

ovo je jedino gde imam nedoumicu..

ekonomski rast vs. socijalna pravda lajtmotiv odražava raspravu o tome kako najbolje razviti privredu srbije i poboljšati život njenih građana.

ekonomski rast utice na mogucnost socijalnog blagostanja ( eventualno) pa samim tim socijalna pravda moze biti ostvarena. mada ne znam tacno sta je kod tebe pod terminom “ socijalna pravda”

jmozda mislis konkretno na nenormalno visoke plate u drzavnim organizacijama ( ne umem da navedem, ali znam da sam cula x puta) vs manje plate profesora, doktora u odnosu na iste

solo solo 11:10 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

jmozda mislis konkretno na nenormalno visoke plate u drzavnim organizacijama ( ne umem da navedem, ali znam da sam cula x puta) vs manje plate profesora, doktora u odnosu na iste


?

Pa doktori i profesori većinski rade u ,,državnim organizacijama,,

p.s.

Taso pa ti imaš vrhunsku platu a dangubiš ovde po blogu.

jinks jinks 11:24 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

jednarecfonmoi

ekonomski rast vs. socijalna pravda lajtmotiv

Izgleda da je ovaj lajtmotiv u stvari jedan od najstarijih, kako odavno prilično otvoreno u političkim sistemima Zapada, tako i nešto manje otvoreno i na Istoku (mada i tamo on polako postaje prilično dominantan).

Mislim da i kod nas to polako postaje prilično vidljivo.
docsumann docsumann 13:20 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

jinks
jednarecfonmoi

ekonomski rast vs. socijalna pravda lajtmotiv

Izgleda da je ovaj lajtmotiv u stvari jedan od najstarijih, kako odavno prilično otvoreno u političkim sistemima Zapada, tako i nešto manje otvoreno i na Istoku (mada i tamo on polako postaje prilično dominantan).

Mislim da i kod nas to polako postaje prilično vidljivo.


socijalna pravda i ekonomski rast ne moraju po difoltu biti međusobno suprostavljene.
harmonizopvano društvo bi trebalo da ima ovo dvoje uvezano kao pozitivnu spregu.

eknomski rast dovodi do razvijenijeg društva u svakom smislum pa i u političkom i socijalnoj sferi.
to bi povratno trebalo da rezultuje boljom društvenom regulacijom, pravednijim zakonima, socijalnim (i svakim drugim) pravima.

kod neharmonizovanih društava jedno drugo opstruiraju, prave frikciju, unose i pojačavaju poremećaj u polje onog drugog.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 13:27 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

docsumann
vezano kao pozitivnu spregu.

eknomski rast dovodi do razvijenijeg društva u svakom smislum pa i u političkom i socijalnoj sferi.
to bi povratno trebalo da rezultuje boljom društvenom regulacijom, pravednijim zakonima, socijalnim (i svakim drugim) pravima.

kod neharmonizovanih društava jedno drugo opstruiraju, unose frikciju, unose i pojačavaju poremećaj u polje onog drugog.


trenutno je teza da rast uz jaku raspodjelu i ulaganje u obrazovanje dovodi do te pozitivne povratne sprege..
svi u društvu su podignuti na viši nivo obrazovanja a time i produktivnosti..
Martin Sandbu je to super lijepo i lako razumljivo objasnio u
EKonomiji pripadanja
bojim se da nije prevedena..
Norvežanin je istina (a nafta pomaže) ali objašnjava kako Norveška ne dozvoljava da ljudi rade najniže produktivne (čitaj, plaćene) poslove poput pranja šajbi na semoforima..
nego one koji nisu sposobni da rade produktivnije (plaćenije) poslove šalje na doobuku..
i time obezbjeđuje ne samo višu produktivnost i standard nego i višu kohezivnost društva zbog osjećaja pripadanja (nasuprot osjećaju izopćenosti)..
ima tu i nekih malih problema prije svega u otvorenosti sistema (i onda konkurenciji sa ssistemima koji ne slijede ta pravila)..
ali na primjeru Danske stvar očigledno funkcioniše..
ali jbg..
većini je to teško da vidi


jinks jinks 13:32 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

docsumann

Naravno, slična je diskusija i u donjim komentarima.

Ne radi se o ekstremima, već o nekakvoj srazmeri između pomenute dve krajnosti.

A deluje da su trendovi takvi da se težište globalno pomera dalje od socijalne pravde (u SAD se mnoga slomljena koplja verovatno mogu svesti na ovo jedno, pa i u UK, zar i Bregzit na određeni način nije imao veze sa tom ekonomskom jednačinom).
promoter promoter 13:32 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

docsumann
jinks
jednarecfonmoi

ekonomski rast vs. socijalna pravda lajtmotiv

Izgleda da je ovaj lajtmotiv u stvari jedan od najstarijih, kako odavno prilično otvoreno u političkim sistemima Zapada, tako i nešto manje otvoreno i na Istoku (mada i tamo on polako postaje prilično dominantan).

Mislim da i kod nas to polako postaje prilično vidljivo.


socijalna pravda i ekonomski rast ne moraju po difoltu biti međusobno suprostavljene.
harmonizopvano društvo bi trebalo da ima ovo dvoje uvezano kao pozitivnu spregu.

eknomski rast dovodi do razvijenijeg društva u svakom smislum pa i u političkom i socijalnoj sferi.
to bi povratno trebalo da rezultuje boljom društvenom regulacijom, pravednijim zakonima, socijalnim (i svakim drugim) pravima.

kod neharmonizovanih društava jedno drugo opstruiraju, unose frikciju, unose i pojačavaju poremećaj u polje onog drugog.

Doksumanuti, da li si prijavio patentnom zavodu (ovu) sintagmu - harmonizovano društvo?
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 13:37 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

jinks
Naravno, slična je diskusija i u donjim komentarima.

Ne radi se o ekstremima, već o nekakvoj srazmeri između pomenute dve krajnosti.

A deluje da su trendovi takvi da se težište globalno pomera dalje od socijalne pravde.


mislim da ne.. trend je definitivno ka zaoštravanju sukoba, ekstremizmu u svakom smislu..
ali socijalna podrška drušva za pojedince (bilo da su u pitanju djeca, stari ili bolesni, tri najveće grupe korisnika) nesumnjivo ide u pravcu većih davanja kod svih pa i najneravnopravnije uređenih društava..
dijelo je poslijedica starenja..
dijelom poslijedica sve više hronično bolesnih..
dijelom poslijedica prihvatanja činjenice da orazovanja (a time i ulaganje u djecu) jeste u interesu svih..
bilo bi zanimljivo vidjeti recimo Afganistan danas i recimo prije 9/11, slutim da su i oni pomjerili u pravcu više podrške (ili bar manjeg izopćenja) kategorija koje tradicionalno zavise od podrške društva (i budžeta)..
mislim da jesu..
neminovno je..
meni se samo čini da će stvar još jednom da pukne prije nego uspijemo da dokaskamo u stadij kad su svi dovoljno prosvjećeni da vide da je jača preraspodjela u zajedničkom interesu
docsumann docsumann 14:36 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

promoter
docsumann
jinks
jednarecfonmoi

ekonomski rast vs. socijalna pravda lajtmotiv

Izgleda da je ovaj lajtmotiv u stvari jedan od najstarijih, kako odavno prilično otvoreno u političkim sistemima Zapada, tako i nešto manje otvoreno i na Istoku (mada i tamo on polako postaje prilično dominantan).

Mislim da i kod nas to polako postaje prilično vidljivo.


socijalna pravda i ekonomski rast ne moraju po difoltu biti međusobno suprostavljene.
harmonizopvano društvo bi trebalo da ima ovo dvoje uvezano kao pozitivnu spregu.

eknomski rast dovodi do razvijenijeg društva u svakom smislum pa i u političkom i socijalnoj sferi.
to bi povratno trebalo da rezultuje boljom društvenom regulacijom, pravednijim zakonima, socijalnim (i svakim drugim) pravima.

kod neharmonizovanih društava jedno drugo opstruiraju, unose frikciju, unose i pojačavaju poremećaj u polje onog drugog.

Doksumanuti, da li si prijavio patentnom zavodu (ovu) sintagmu - harmonizovano društvo?


nadam se da je jasno šta kovanica označava.

a što se patenta tiče, ako me se na dan pronalazača sjete - sjete, a ako ne, ja sam svoje uradio
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:09 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

solo
Na primer, između ostalog i u formi poznatog filmskog lajtmotiva na uvodnoj slici bloga :)


Ne čitam note,moraću Docsa da zamolim za prevod a i nije titlovano





"Imperial March", naravno

(a za doksa, ako bude hteo da napravi rege Marš, gavroš da doda gitarski solo, a solo da ćuti : Gm lestvica, harmonijska (zbog ovog F# u 4. taktu, umesto F koji je u prirodnoj Gm lestvici, jelte). Akordi, dosta zanimljivi: Gm ili Gm+ (dakle G, Bb Eb, mada meni insteresantno zvuči D ton tu, pravi lepu disonancu sa ovim Eb, dakle ja bih tu držao Gm sve vreme, a Eb iz melodije će tu sam da se namesti u taj čudan akord), onda Ebm (treći takt na Eb), i Gm na poslednjem G). Ovo ovako iz glave, moguće da je originalna kompozicija harmonijski kompleksnija.

Dobar tekst, Jinkse, kao i uvek. Zanimljivo je kako često možeš samo na osnovu jednog iznetog stava čoveka na bilo koju temu političku, da dosta tačno predvidiš koji će mu stavovi biti u većini ostalih nepovezanih tema, da ne kažem issues-a (čast retkim izuzecima, kao i onima koji stavove nemaju, jer ih bavljenje politikom "ne zanima". Čak i ako u stavovima nema elementarne logike i konzistentnosti, a često ih nema. Što ukazuje na to koliko se stavovi formiraju i održavaju ne mozgom, nego drugim nekim organom (ili bar ovim gušterskim delom mozga). I onda je pitanje da li ima svrhe tu nešto racionalizovati u usitnjavati, uvoditi nove lajtmotive, i da li političari, kao ljudi od svog zanata čiji je osnovni proizvod da se oni domognu vlasti, uopšte mogu da odstupe od baratanja ovim lajtmotivima koje si pobrojao, i u smislu levo vs desno. Političari su, izgleda, tu jedini racionalni ljudi. Ili, pak, oni i glasači čine simbiozu organizama, koja je evoluirala da kako tako funkcioniše kroz vekove, mada je analogija sa parazitom i domaćinom možda korektnija.

Ok, dosta sam filoSofirao i trabunjao za danas, odo da radim...
shmoo shmoo 21:06 03.11.2023

Re: Džaba se kreči

solo

nenormalno visoke plate u drzavnim organizacijama ( ne umem da navedem, ali znam da sam cula x puta) vs manje plate profesora, doktora u odnosu na iste


Taso pa ti imaš vrhunsku platu a dangubiš ovde po blogu.



Који Таса?

Ево ти један укусни залогајчић као награда.

(Попут оних које дају животињкама и људима када захваљујући доброј дресури успешно изведу неку циркуску тачку.)

Предизборни лајтмотиви из Србије:

На згради моје школе изводе се неки спољашњи грађевински радови. Постављене скеле, грађевинске машине у дворишту школе итд. а на скелама радници са шлемовима, све Турци. Само је предрадник градилишта Србин и он се споразумева са надзором, полицијом, људима из школе итд, а све остало Турци.

Јбг, каже власник фирме која изводи грађевинске радове на мојој школи да не може да нађе раднике у Србији.

И данас после преподневне наставе излазе клинци из школе и ученици 8. разреда (14-15 година старости) показују радницима на скелама







а радници са скела клинцима одговарају са







Да подсетим, ти клинци стичу право да изађу на изборе у Србији за три године.

А Турци ће вероватно после Србије да продуже даље, до Шведске.

Јес тамо 'ладно, ал' стандард, јебига.

П.С. - Штета што се синдикати просвете, здравства, полиције, војске и још неких државних службеника у Србији који своју плату добијају из буџета Републике Србије што значи да им је држава послодавац никада нису ујединили у један велики синдикат који би јединствено наступао. И овакви какви су, неће се никада ни ујединити.

Ал' знаш ти то и сам да тако нешто међ' Сербљима никада не бива.

(А и како би када само у просвети имаш 4 велика синдиката и још неколико мањих. Не смем ни да размишљам каква је ситуација по том питању међу овима осталима побројанима државним службеницима.)







Е, 'ај сад ти мало, брате Србине!

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:27 03.11.2023

ili rast ili pravda

ne znam jesi li odnekud preuzeo tekst (ako jesi ti su ti ljuti desničari)..
nije da nema razloga misliti da viši rast mora da znači manje socijalne pravde..
empirijski je često bivalo tako i na mikro nivou (think amazon, apple) i na marko nivou (think China, US)..
ali teorijski je stvar neutemeljna (supply side trickle down teorija je dokazano pogrešna) a i praktično je jasno da jedno drugo ne isključuje..
pa imamo Skandinaviju..
presdtavljati ljudima socijalnu pravdu kao antitezu rastu je definitivno sporno..
to čak ni izraženo desni ne rade..
čak i oni tvrde da će obezbjediti i rast i pravednost..
i definitivno je moguće..
opet, Skandinavija, a što ne reći, i većina Evrope
promoter promoter 12:30 03.11.2023

Re: ili rast ili pravda

newimprovedtadejus
ne znam jesi li odnekud preuzeo tekst (ako jesi ti su ti ljuti desničari)..
nije da nema razloga misliti da viši rast mora da znači manje socijalne pravde..
empirijski je često bivalo tako i na mikro nivou (think amazon, apple) i na marko nivou (think China, US)..
ali teorijski je stvar neutemeljna (supply side trickle down teorija je dokazano pogrešna) a i praktično je jasno da jedno drugo ne isključuje..
pa imamo Skandinaviju..
presdtavljati ljudima socijalnu pravdu kao antitezu rastu je definitivno sporno..
to čak ni izraženo desni ne rade..
čak i oni tvrde da će obezbjediti i rast i pravednost..
i definitivno je moguće..
opet, Skandinavija, a što ne reći, i većina Evrope

Molim pojašnjenje!
Kao i neznatno konciznije pisanje ubuduće.
A ne ovako, nabacaš kao lopatom.
jinks jinks 12:35 03.11.2023

Re: ili rast ili pravda

nije da nema razloga misliti da viši rast mora da znači manje socijalne pravde

ali teorijski je stvar neutemeljna (supply side trickle down teorija je dokazano pogrešna) a i praktično je jasno da jedno drugo ne isključuje..
pa imamo Skandinaviju..

Slažem se, ali neko uvek može da kaže da će zbog ipak nešto drugačijeg pristupa ovom lajtmotivu Švedska uvek imati veći ekonomski rast nego, na primer, Danska (ukoliko se čak i zanemare različiti uslovi što se tiče sirovina, i drugih sličnih faktora).

A i pitanje je šta sve svi podrazumevaju pod socijalnom pravdom.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:53 03.11.2023

Re: ili rast ili pravda

jinks
nije da nema razloga misliti da viši rast mora da znači manje socijalne pravde

ali teorijski je stvar neutemeljna (supply side trickle down teorija je dokazano pogrešna) a i praktično je jasno da jedno drugo ne isključuje..
pa imamo Skandinaviju..

Slažem se, ali neko uvek može da kaže da će zbog ipak nešto drugačijeg pristupa ovom lajtmotivu Švedska uvek imati veći ekonomski rast nego, na primer, Danska (ukoliko se čak i zanemare različiti uslovi što se tiče sirovina, i drugih sličnih faktora).


pa ne može.. nema ni sada.. mrtva trka su njih dve, manje više identične stope rasta, pride danski BPD po glavi viši..
jinks jinks 13:04 03.11.2023

Re: ili rast ili pravda

Videh neke druge brojeve, ali dobro, shvatila si šta sam mislio da kažem.

Pitanje je koliko je mala razlika potrebna, kako bi se neko prisetio pomenutog lajtmotiva.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 13:10 03.11.2023

Re: ili rast ili pravda

jinks
Videh neke druge brojeve, ali dobro, shvatila si šta sam mislio da kažem.

Pitanje je koliko je mala razlika potrebna, kako bi se neko prisetio pomenutog lajtmotiva.


ma nema tu prostora za raspravu..
Danska je realno treća (iza US i Švajcarske i sa minimalnim zaostatkom) najbogatija zemlja na svijetu..
nominalno je deveta ako računamo i poreske rajeve i nafne srećnike..
eventualno SIngapur ne bi trebalo računati u poreski raj mada oni jesu grad dražava pa time i specifični i vjerovatno ih ne treba stavljati u isti koš sa Danskom..
i tu bi morao biti kraj svakoj raspravi na temu kako je nemoguć rast i socijalna pravda..


nask nask 14:06 03.11.2023

vs. vs.

Meni su to sve lažne suprotnosti. Na taj način razmišljati je vs. razumu.



Koja sa gorne slike je u pravu, za koju glasati, koja je dobra, a koja zla. Lažne dileme da se oko njih neko glođe.

Vreme je da društveno-političke "nauke" izmisle neke nove termine. Jbt. zamisli da fizičari i hemičari još uvek pričaju o eteru i flogistonu.
jinks jinks 14:10 03.11.2023

Re: vs. vs.

Vreme je da društveno-političke "nauke" izmisle neke nove termine.

Što bi rekao jedan pokojni direktor: "Ekipa koja pobeđuje se ne menja."
promoter promoter 14:18 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
Meni su to sve lažne suprotnosti. Na taj način razmišljati je vs. razumu.



Koja sa gorne slike je u pravu, za koju glasati, koja je dobra, a koja zla. Lažne dileme da se oko njih neko glođe.

Vreme je da društveno-političke "nauke" izmisle neke nove termine. Jbt. zamisli da fizičari i hemičari još uvek pričaju o eteru i flogistonu.

Da su sposobni, izmislili bi.
Lakše je mlatiti praznu slamu.
nask nask 14:24 03.11.2023

Re: vs. vs.

Da su sposobni, izmislili bi.

Ja baš nisam toliko optimističan kao ti. To je namerno tako "da se Vlasi ne dosete", na globalnom nivou. A ljudi su generalno intelektualno lenji, pa im je lakše da razmišljaju na crno-beli način.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:26 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
Meni su to sve lažne suprotnosti. Na taj način razmišljati je vs. razumu.



Koja sa gorne slike je u pravu, za koju glasati, koja je dobra, a koja zla. Lažne dileme da se oko njih neko glođe.

Vreme je da društveno-političke "nauke" izmisle neke nove termine. Jbt. zamisli da fizičari i hemičari još uvek pričaju o eteru i flogistonu.


hoćeš reći da su i modernizacija i tradicionalizam, i nacionalizam i internacionalizam, itd. podjednako poželjni kao ove dve ljepojke na motorima?
takoreći nema razlike, sve je to isto?
da..
pa može i tako da se razmišlja..
nije pretjerano mudro, ali može
nask nask 14:28 03.11.2023

Re: vs. vs.

Što bi rekao jedan pokojni direktor: "Ekipa koja pobeđuje se ne menja."

To možda može da se primeni na jednu generaciju ali tupljenje na ovaj način traje još od vremena dok smo bili amebe. I da se ne nesporazumemo, ne mislim da ti tupiš. Barem ne za sada.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:28 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
Da su sposobni, izmislili bi.

Ja baš nisam toliko optimističan kao ti. To je namerno tako "da se Vlasi ne dosete", na globalnom nivou. A ljudi su generalno intelektualno lenji, pa im je lakše da razmišljaju na crno-beli način.


na stranu ideja da nekakvi društvenjaci izmišljaju promjene u društvu a ne prosto ih opisuju..
brate, što tako.. da ne kažem.. tupavo..
docsumann docsumann 14:29 03.11.2023

Re: vs. vs.

Koja sa gorne slike je u pravu, za koju glasati, koja je dobra, a koja zla. Lažne dileme da se oko njih neko glođe.


nisu sve suprotnosti (polovi) u sukobu

postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane
crno i bijelo se sasvim lijepo kombinuju u modi i slikarstvu, dizajnu.

kiselo i slatko, 0 i 1.

međutim u ideološkoj ravni lijevo i desno su vektorski sučeljeni.

figurativno to mopžeš posmatrati kao da rastežeš oprugu u oba smjera (liuslovno lijevo i desno).
špto više vučeš na svoju (ideološku) stranu napon u oruzi (kao metafori političke arene) proporcionalno raste, sve dok je ne razvučeš ekstremno lijevodesno, pri čemu se opruga rastegne i retsane da bude elastična, tako da među polovima više nema tenzija :)
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:30 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
Što bi rekao jedan pokojni direktor: "Ekipa koja pobeđuje se ne menja."

To možda može da se primeni na jednu generaciju ali tupljenje na ovaj način traje još od vremena dok smo bili amebe. I da se ne nesporazumemo, ne mislim da ti tupiš. Barem ne za sada.


jel ovo iz čuvene komunjarske doktrine, ako ne brekće ne vrijedi?
mada pazi čak ni komunjare nisu išle toliko daleko da osporavaju potrebu bavljenja pitanjima uređenja društva..
naprotiv
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:34 03.11.2023

Re: vs. vs.

docsumann
Koja sa gorne slike je u pravu, za koju glasati, koja je dobra, a koja zla. Lažne dileme da se oko njih neko glođe.


nisu sve suprotnosti (polovi) u sukobu

postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane
crno i bijelo se sasvim lijepo kombinuju u modi i slikarstvu, dizajnu.

kiselo i slatko, 0 i 1.

međutim u ideološkoj ravni lijevo i desno su vektorski sučeljeni.

figurativno to mopžeš posmatrati kao da rastežeš oprugu u oba smjera (liuslovno lijevo i desno).
špto više vučeš na svoju (ideološku) stranu napon u oruzi (kao metafori političke arene) proporcionalno raste, sve dok je ne razvučeš ekstremno lijevodesno, pri čemu se opruga rastegne i retsane da bude elastična, tako da među polovima više nema tenzija :)


teško da će se koncept granice elastičnosti uspješno primjeniti na problem sukobljenih društvenih interesa..
nask nask 14:37 03.11.2023

Re: vs. vs.

pa može i tako da se razmišlja..

To je tvoj zaključak o tome šta sam hteo da kažem ali si

nask nask 14:38 03.11.2023

Re: vs. vs.

postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane

Evo ga jedan sa nelenjim mozgom. O tome i pričam.
nask nask 14:39 03.11.2023

Re: vs. vs.

jel ovo iz čuvene komunjarske doktrine, ako ne brekće ne vrijedi?

Verujem ti kada to kažeš, verovatno znaš iz vlastitog iskustva.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:39 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
pa može i tako da se razmišlja..

To je tvoj zaključak o tome šta sam hteo da kažem ali si



youtube mi ne učitava u komentarima..
sasvim vjerujem da si nešto drugo mislio.. al to što si rekao (dobro, napisao) ne djeluje da ima previše smisla..
nask nask 14:41 03.11.2023

Re: vs. vs.

na stranu ideja da nekakvi društvenjaci izmišljaju promjene u društvu a ne prosto ih opisuju.. brate, što tako.. da ne kažem.. tupavo..

Pa to rade svi naučnici, a zašto su društvenjaci tupavi ne znam.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:41 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
jel ovo iz čuvene komunjarske doktrine, ako ne brekće ne vrijedi?

Verujem ti kada to kažeš, verovatno iz vlastitog iskustva.


šta mi vjeruješ? da sam te pitala nešto? brate, jel može minimum koncentracije bar dok govoriš kako su svi intelektualno lijeni i ništa ne razumiju..
docsumann docsumann 14:41 03.11.2023

Re: vs. vs.

newimprovedtadejus
docsumann
Koja sa gorne slike je u pravu, za koju glasati, koja je dobra, a koja zla. Lažne dileme da se oko njih neko glođe.


nisu sve suprotnosti (polovi) u sukobu

postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane
crno i bijelo se sasvim lijepo kombinuju u modi i slikarstvu, dizajnu.

kiselo i slatko, 0 i 1.

međutim u ideološkoj ravni lijevo i desno su vektorski sučeljeni.

figurativno to mopžeš posmatrati kao da rastežeš oprugu u oba smjera (liuslovno lijevo i desno).
špto više vučeš na svoju (ideološku) stranu napon u oruzi (kao metafori političke arene) proporcionalno raste, sve dok je ne razvučeš ekstremno lijevodesno, pri čemu se opruga rastegne i retsane da bude elastična, tako da među polovima više nema tenzija :)


teško da će se koncept granice elastičnosti uspješno primjeniti na problem sukobljenih društvenih interesa..


teško, al mi se dopao krajnji efekat kad u ekstremima sile tenzije prestanu da djeluje (između ekstremne desnice i ljevice).
štoćereći više sličnosti no razlike
nask nask 14:42 03.11.2023

Re: vs. vs.

sasvim vjerujem da si nešto drugo mislio.. al to što si rekao (dobro, napisao) ne djeluje da ima previše smisla..

Promašila.
nask nask 14:44 03.11.2023

Re: vs. vs.

jel može minimum koncentracije bar dok govoriš kako su svi intelektualno lijeni i ništa ne razumiju..

Takođe, malo koncentracije sa tvoje strane ne bi bilo na odmet.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:45 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane

Evo ga jedan sa nelenjim mozgom. O tome i pričam.


pa onda si ipak htio reći da su ideje modernizma i tradicionilizma, nacionalizma i internacionalizma, itd. podjednako dobre?
da nema sukoba?
pa bojim se da ipak nije tako..
tj. upravo je suprotno.. to su dva suprotna pola..
moguće je naravno naći se na sredini ali ni to ne uvijek..
ako bi da raspravljaš možda ne bi bilo loše da uložiš malo više od minimuma truda da objasniš šta si htio a da onda u daljem toku rasprave vidiš da nejasnoće pojasniš umjesto što u drugom koraku obavezno skačeš na vrjeđanje..
mislim i ne moraš..
al i to ti je opet dihotomija..
il si došao da raspravljaš (pa i o društvenima pojavama).. il da se svađaš i vrjeđaš.. teško može oboje
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:49 03.11.2023

Re: vs. vs.

docsumann
newimprovedtadejus
docsumann
Koja sa gorne slike je u pravu, za koju glasati, koja je dobra, a koja zla. Lažne dileme da se oko njih neko glođe.


nisu sve suprotnosti (polovi) u sukobu

postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane
crno i bijelo se sasvim lijepo kombinuju u modi i slikarstvu, dizajnu.

kiselo i slatko, 0 i 1.

međutim u ideološkoj ravni lijevo i desno su vektorski sučeljeni.

figurativno to mopžeš posmatrati kao da rastežeš oprugu u oba smjera (liuslovno lijevo i desno).
špto više vučeš na svoju (ideološku) stranu napon u oruzi (kao metafori političke arene) proporcionalno raste, sve dok je ne razvučeš ekstremno lijevodesno, pri čemu se opruga rastegne i retsane da bude elastična, tako da među polovima više nema tenzija :)


teško da će se koncept granice elastičnosti uspješno primjeniti na problem sukobljenih društvenih interesa..


teško, al mi se dopao krajnji efekat kad u ekstremima sile tenzije prestanu da djeluje (između ekstremne desnice i ljevice).
štoćereći više sličnosti no razlike


da, pa možda eventualno neka paralela u smislu da maximalna tenzija proizvede pucanje, sukob, rat..
pa onda neka paralela da bi u fizici takvu deformisanu oprugu mogao da pretopiš pa ponovo učiniš elasičnom dok bi u društvu mogao da preživjele ostatke deformisanog društva ponovo dovedeš u nekakav razgovor i ponovo tu elastičnos stavova udaljavaš.. možda ne neminovno do pucanja..
u tom smislu da.. ima neke paralele..
samo nije baš vesela

promoter promoter 14:49 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane

Evo ga jedan sa nelenjim mozgom. O tome i pričam.

Takve 'suprotnosti' teško i mogu da se nazovu suprotnostima, nego komplementarnim vrednostima.
Što nas opet dovodi do toga da 'jedno' egzistira samo kao 'ne-drugo'.
nask nask 14:50 03.11.2023

Re: vs. vs.

tj. upravo je suprotno.. to su dva suprotna pola..

O tome upravo i pričam, to su lažne suprotnosti, prenaduvane.

umjesto što u drugom koraku obavezno skačeš na vrjeđanje..

Gde? Ajde podvuci gde sam te vređao. I da te podsetim tvoj primodialni refleks te naterao da me odmah proglasiš nemudrim i tupim. Tako da ne bih više sa tobom.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:51 03.11.2023

Re: vs. vs.

promoter
nask
postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane

Evo ga jedan sa nelenjim mozgom. O tome i pričam.

Takve 'suprotnosti' teško i mogu da se nazovu suprotnostima, nego komplementarnim vrednostima.
Što nas opet dovodi do toga da 'jedno' egzistira samo kao 'ne-drugo'.


brate kako si komplementarno nepismen, baš nevjerovatno.. ti bi trebao rječnik u ruke kad ti padne na pamet da pišeš išta osim saglasan i gluposti..
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:55 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
tj. upravo je suprotno.. to su dva suprotna pola..

O tome upravo i pričam, to su lažne suprotnosti, prenaduvane.

umjesto što u drugom koraku obavezno skačeš na vrjeđanje..

Gde? Ajde podvuci gde sam te vređao. I da te podsetim tvoj primodialni refleks te naterao da me odmah proglasiš nemudrim i tupim. Tako da ne bih više sa tobom.


mene lično nigdje, ne da sam oguglala na ex YU inžinjere koji misle da su viša bića u odnosu na sve ostale a posevno famozne društvenjake nego je malo reći..
ali
ali
otvaraš komentar sa društvenjaci su glupi, zamisli da su prirodnjaci ovako glupi..
ne znam dal misliš da si time nekome udjelio kompliment?
il si obogatio raspravu za briljantni uvod da se društvenim problemima ne treba baviti?
kad ti se ukaže da društvene nauke opisuju, ne izmišljaju pojave u društvu tu nastavljaš sa tri replike u smislu previše si glupa da razumiješ šta sam htio, ne vrijedi da ti objašnjavam i završavaš sa neću s tobom ni da razgovaram..
ja kapiram da na tehničkim fakultetima nikako niste učili da komunicirate..
al nekakav minimum procesuiranja komunikacije sa ljudima si valjda kroz život ipak stekao..
ne čini li ti se onda da ti pristup možda i nije najkonstruktivniji?
a kanda malo i imaš problema da istrpiš i minimalnu kritiku?
samo kažem
nask nask 14:59 03.11.2023

Re: vs. vs.

Takve 'suprotnosti' teško i mogu da se nazovu suprotnostima, nego komplementarnim vrednostima.
Što nas opet dovodi do toga da 'jedno' egzistira samo kao 'ne-drugo'.

To pod pretpostavkom da je sve binarno, ali nije. Svoditi čoveka, njegovo razmišljanje i delovanje na jednu kategoriju (isto i za određenu zajednicu, kulturu ili epohu) je u prvu ruku neozbiljno, a na drugu može da bude i životno opasno. Vidim da je ovih dana dovoljno da neko na društvenim mrežama napiše samo jednu rečenicu i da se u no tajm ta osoba proglasi za najveže zlo koje je ikada hodalo zemljom. Znaš iz ličnog primera kako to funkcioniše recimo na ovom blogu.
promoter promoter 15:08 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
Takve 'suprotnosti' teško i mogu da se nazovu suprotnostima, nego komplementarnim vrednostima.
Što nas opet dovodi do toga da 'jedno' egzistira samo kao 'ne-drugo'.

To pod pretpostavkom da je sve binarno, ali nije. Svoditi čoveka, njegovo razmišljanje i delovanje na jednu kategoriju (isto i za određenu zajednicu, kulturu ili epohu) je u prvu ruku neozbiljno, a na drugu može da bude i životno opasno. Vidim da je ovih dana dovoljno da neko na društvenim mrežama napiše samo jednu rečenicu i da se u no tajm ta osoba proglasi za najveže zlo koje je ikada hodalo zemljom. Znaš iz ličnog primera kako to funkcioniše recimo na ovom blogu.

Nije nužno da bude binarno!
Funkcioniše u bilo kome domenu.
Bitno je da podskup A nekog domena sa podskupom B toga istog domena, čini sveukupnu vrednost toga domena - bez da se i jedna pojedinačna vrednost (element) poklapa.
promoter promoter 15:10 03.11.2023

Re: vs. vs.

newimprovedtadejus
promoter
nask
postoje suprotnosti koje nisu konfrontirane

Evo ga jedan sa nelenjim mozgom. O tome i pričam.

Takve 'suprotnosti' teško i mogu da se nazovu suprotnostima, nego komplementarnim vrednostima.
Što nas opet dovodi do toga da 'jedno' egzistira samo kao 'ne-drugo'.


brate kako si komplementarno nepismen, baš nevjerovatno.. ti bi trebao rječnik u ruke kad ti padne na pamet da pišeš išta osim saglasan i gluposti..

Nemaš ti pojma!
Ti samo raspredaš nadugačko i naširoko stvarajući privid sveznanja kod slaboupućenih.
Ko Vučić kada se obraća svojim biračima.
nask nask 15:12 03.11.2023

Re: vs. vs.

Nije nužno da bude binarno!

To i pokušavam da kažem. Prebrzo se pada u ono: ako nisi sa nama onda si protiv.
Kao da je na ovoj planeti 8 milijardi polova. Nije.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 15:12 03.11.2023

Re: vs. vs.

promoter

Nije nužno da bude binarno!
Funkcioniše u bilo kome domenu.
Bitno je da podskupa A nekog domena sa podskupom B toga istog domena, čini sveukupnu vrednost toga domena - bez da se i jedna pojedinačna vrednost (element) poklapa.


ne smijem ni da te pitam dozvoljen li je podskup C u tom tvom domenu..
bukvalno kod branka kockice su djeca uspješnije komunicirala svoje razumijevanje svijeta od tebe
docsumann docsumann 15:18 03.11.2023

Re: vs. vs.

promoter
nask
Takve 'suprotnosti' teško i mogu da se nazovu suprotnostima, nego komplementarnim vrednostima.
Što nas opet dovodi do toga da 'jedno' egzistira samo kao 'ne-drugo'.

To pod pretpostavkom da je sve binarno, ali nije. Svoditi čoveka, njegovo razmišljanje i delovanje na jednu kategoriju (isto i za određenu zajednicu, kulturu ili epohu) je u prvu ruku neozbiljno, a na drugu može da bude i životno opasno. Vidim da je ovih dana dovoljno da neko na društvenim mrežama napiše samo jednu rečenicu i da se u no tajm ta osoba proglasi za najveže zlo koje je ikada hodalo zemljom. Znaš iz ličnog primera kako to funkcioniše recimo na ovom blogu.

Nije nužno da bude binarno!
Funkcioniše u bilo kome domenu.
Bitno je da podskup A nekog domena sa podskupom B toga istog domena, čini sveukupnu vrednost toga domena - bez da se i jedna pojedinačna vrednost (element) poklapa.


može jedan primjer iz realnog svijeta?
nask nask 15:29 03.11.2023

Re: vs. vs.

može jedan primjer iz realnog svijeta?

Koga i u vezi čega pitaš?
promoter promoter 16:59 03.11.2023

Re: vs. vs.

docsumann
promoter
nask
Takve 'suprotnosti' teško i mogu da se nazovu suprotnostima, nego komplementarnim vrednostima.
Što nas opet dovodi do toga da 'jedno' egzistira samo kao 'ne-drugo'.

To pod pretpostavkom da je sve binarno, ali nije. Svoditi čoveka, njegovo razmišljanje i delovanje na jednu kategoriju (isto i za određenu zajednicu, kulturu ili epohu) je u prvu ruku neozbiljno, a na drugu može da bude i životno opasno. Vidim da je ovih dana dovoljno da neko na društvenim mrežama napiše samo jednu rečenicu i da se u no tajm ta osoba proglasi za najveže zlo koje je ikada hodalo zemljom. Znaš iz ličnog primera kako to funkcioniše recimo na ovom blogu.

Nije nužno da bude binarno!
Funkcioniše u bilo kome domenu.
Bitno je da podskup A nekog domena sa podskupom B toga istog domena, čini sveukupnu vrednost toga domena - bez da se i jedna pojedinačna vrednost (element) poklapa.



može jedan primjer iz realnog svijeta?

Evo ti trivijalan primer!
Neki skup ima 10 elemenata, na primer - cele brojeve od 0 do 9.
Neka je podskup toga skupa skup A sa elementima, na primer, 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6.
Komplement toga podskupa A je podskup B sa elementima 7, 8 i 9.
Dakle, presek skupova podskupa A i njegovog komplementa, podskupa B, je prazan skup.
docsumann docsumann 17:28 03.11.2023

Re: vs. vs.

bvate, iz života, ne iz matematike
docsumann docsumann 17:29 03.11.2023

Re: vs. vs.

nask
može jedan primjer iz realnog svijeta?

Koga i u vezi čega pitaš?


promotera


promoter promoter 18:11 03.11.2023

Re: vs. vs.

docsumann
bvate, iz života, ne iz matematike

Evo ti i iz života!
Na primer, skup od dva blogerke, opet na primer, Endži i Tes!
Dakle, stavovi Endži o bilo čemu su komplement stavova Tes o tom istom bilo čemu.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 18:43 03.11.2023

Re: vs. vs.

promoter
docsumann
bvate, iz života, ne iz matematike

Evo ti i iz života!
Na primer, skup od dva blogerke, opet na primer, Endži i Tes!
Dakle, stavovi Endži o bilo čemu su komplement stavova Tes o tom istom bilo čemu.

jel su korelirani ti tvoji komplimenti..
vokabular u ruke, samo nemoj vukajliju
promoter promoter 18:52 03.11.2023

Re: vs. vs.

newimprovedtadejus
promoter
docsumann
bvate, iz života, ne iz matematike

Evo ti i iz života!
Na primer, skup od dva blogerke, opet na primer, Endži i Tes!
Dakle, stavovi Endži o bilo čemu su komplement stavova Tes o tom istom bilo čemu.

jel su korelirani ti tvoji komplimenti..
vokabular u ruke, samo nemoj vukajliju

To je druga lekcija u odnosu na konvolucije funkcija, kao vremenskog integrala dve funkcije, sa proizvoljno definisanim kašnjenjem.
Komplement sa time nema veze, izuzev da funkcija f1 nema ni jednu presečnu tačku sa funkcijom f2 - na primer.
Tada bi, nategnuto moglo da se govori o komplementarnosti u okviru definisanog domena.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:09 03.11.2023

Re: vs. vs.

promoter
newimprovedtadejus
promoter
docsumann
bvate, iz života, ne iz matematike

Evo ti i iz života!
Na primer, skup od dva blogerke, opet na primer, Endži i Tes!
Dakle, stavovi Endži o bilo čemu su komplement stavova Tes o tom istom bilo čemu.

jel su korelirani ti tvoji komplimenti..
vokabular u ruke, samo nemoj vukajliju

To je druga lekcija u odnosu na konvolucije funkcija, kao vremenskog integrala dve funkcije, sa proizvoljno definisanim kašnjenjem.
Komplement sa time nema veze, izuzev da funkcija f1 nema ni jednu presečnu tačku sa funkcijom f2 - na primer.
Tada bi, nategnuto moglo da se govori o komplementarnosti u okviru definisanog domena.


brate al se to tebi sve pomješalo ako si ikad i razumio šta si učio..
strašno..
ali i komplimentarno! a bogami i korelirano! ali sa vremenskim (sic!) kašnjenjem..
dakle prelijepo
promoter promoter 19:11 03.11.2023

Re: vs. vs.

newimprovedtadejus
promoter
newimprovedtadejus
promoter
docsumann
bvate, iz života, ne iz matematike

Evo ti i iz života!
Na primer, skup od dva blogerke, opet na primer, Endži i Tes!
Dakle, stavovi Endži o bilo čemu su komplement stavova Tes o tom istom bilo čemu.

jel su korelirani ti tvoji komplimenti..
vokabular u ruke, samo nemoj vukajliju

To je druga lekcija u odnosu na konvolucije funkcija, kao vremenskog integrala dve funkcije, sa proizvoljno definisanim kašnjenjem.
Komplement sa time nema veze, izuzev da funkcija f1 nema ni jednu presečnu tačku sa funkcijom f2 - na primer.
Tada bi, nategnuto moglo da se govori o komplementarnosti u okviru definisanog domena.


brate al se to tebi sve pomješalo ako si ikad i razumio šta si učio..
strašno..
ali i komplimentarno! a bogami i korelirano! ali sa vremenskim (sic!) kašnjenjem..
dakle prelijepo

Nemaš ti pojma o tome, pa ne možeš ni da komentarišeš!
Nisu to tvoje vradžbine.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:20 03.11.2023

Re: vs. vs.

promoter


brate al se to tebi sve pomješalo ako si ikad i razumio šta si učio..
strašno..
ali i komplimentarno! a bogami i korelirano! ali sa vremenskim (sic!) kašnjenjem..
dakle prelijepo

Nemaš ti pojma o tome, pa ne možeš ni da komentarišeš!
Nisu to tvoje vradžbine.


sad ćeš se šokirati načisto al filteri su među osnovnim starima u ekonomiji..
pride bard ti omogućava da uz osrednje predznanje možeš da komentarišeš bukvalno bilo šta..
istina osrednje za standarde pismenih ljudi..
promoter promoter 19:28 03.11.2023

Re: vs. vs.

newimprovedtadejus
promoter


brate al se to tebi sve pomješalo ako si ikad i razumio šta si učio..
strašno..
ali i komplimentarno! a bogami i korelirano! ali sa vremenskim (sic!) kašnjenjem..
dakle prelijepo

Nemaš ti pojma o tome, pa ne možeš ni da komentarišeš!
Nisu to tvoje vradžbine.


sad ćeš se šokirati načisto al filteri su među osnovnim starima u ekonomiji..
pride bard ti omogućava da uz osrednje predznanje možeš da komentarišeš bukvalno bilo šta..
istina osrednje za standarde pismenih ljudi..

Taj bard je za vas sa osrednjim znanjem.
Nama to nije potrebno.
Još uvek.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:32 03.11.2023

Re: vs. vs.

promoter

Taj bard je za vas sa osrednjim znanjem.
Nama to nije potrebno.
Još uvek.


ma kakav bard, tebi treba prvo bukvar.. odatle da počneš al nisam optimista..
tessa1 tessa1 19:39 03.11.2023

Re: vs. vs.

Na primer, skup od dva blogerke, opet na primer, Endži i Tes!


Jesam li ja ikada pričala ovde da kod mene muška odjeća ide na svjetlo plave ofingere, ženska na tamno plave? I da se ne smije desiti slučajno muška majica na tamno plavom ofingeru?

Zašto ovo pričam, opsesivna kompulzija je samo decenijska borba sa sobom, držanje pod kontrolom onoga što bi moglo izmaći kontroli i ovladati mojim životom, da me ne obuzme npr sujevjerje,

Npr da će mi se kuga sa Neta uvući u kuću ako ponovim nekoliko puta, prizovem?


Razumiješ, Emsi?
promoter promoter 19:42 03.11.2023

Re: vs. vs.

tessa1
Na primer, skup od dva blogerke, opet na primer, Endži i Tes!


Jesam li ja ikada pričala ovde da kod mene muška odjeća ide na svjetlo plave ofingere, ženska na tamno plave? I da se ne smije desiti slučajno muška majica na tamno plavom ofingeru?

Zašto ovo pričam, opsesivna kompulzija je samo decenijska borba sa sobom, držanje pod kontrolom onoga što bi moglo izmaći kontroli i ovladati mojim životom, da me ne obuzme npr sujevjerje,

Npr da će mi se kuga sa Neta uvući u kuću ako ponovim nekoliko puta, prizovem?


Razumiješ, Emsi?

Ma znam!
Nisi jedina sa tom mukom.
Iole pametnija osoba ima makar delić te muke.
tessa1 tessa1 19:48 03.11.2023

Re: vs. vs.

Ti, ja i naš Nikola Tesla. :))

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana