Život

Simfonija entropije

jinks RSS / 04.03.2024. u 15:19

sen1.jpg

Zanemarimo za trenutak naučnu definiciju entropije, i posmatrajmo je u najširem mogućem smislu. Ne kao meru neuređenosti isključivo fizičkih sistema, već generalno - kao meru neuređenosti života. Od onih privatnih, poslovnih ili društvenih, do drugih.

Interesantno, izgleda da ljude možda i više od bilo čega drugog karakterišu i definišu načini na koje reaguju suočeni sa entropijom u svojim životima. I gde se bolje vidi uticaj entropije na našu svakodnevnicu nego na zdravlju.

Naime, zamislimo živahni Dom zdravlja, u kome su izmešani ljudi različitih generacija i miljea, čija lica odražavaju spektar emocija - od straha, preko stoičkog suočavanja sa realnošću, protkani tragovima mirenja sa činjenicama ili prkosa. Među njima se prepoznaju sledeći likovi: (i) Dr. Jelena, iskusna lekarka sa nežnim i snažnim držanjem; (ii) Milan, kipar, muškarac srednjih godina sa izražajnim rukama koje su nekada oblikovale glinu, a sada se bore protiv Parkinsonovog tremora; (iii) Sofija, sanjarka, mlada umetnica suočena sa ograničenjima hronične bolesti, čiji je vatreni duh za trenutak potamneo; (iv) g. Petar, pragmatičar, stariji čovek fokusiran na rešenja, koji grozničavo iščitava istrošeni medicinski časopis.

I zamislite kako se unutar ovih zidova odvija tiha simfonija. Reakcije pojedinaca na njihovu ličnu "entropiju", kao i njihov dodir sa fizičkim poremećajem postaju instrument u ovom jedinstvenom orkestru:

- Milan, kipar: Njegov pogled pada na drhtaje ruke, nekada instrumente stvaranja, a sada simbole gubitka. Ipak, u njemu svira tiha melodija prihvatanja. On razume neizbežni ples života i nereda i traži načine da prihvati muziku unutar svojih ograničenja.

- Sofija, sanjarka: Njen živahni duh je ispočetka prigušen disonantnim notama bola. Gde, ipak, na trenutke ispliva krešendo kreativnosti. Ona nalazi utehu u proživljavanju ovog iskustva kroz umetnost.

- G. Petar, pragmatičar: Njegov pristup je stabilan ritam akcije i rešavanja problema. On skrupulozno istražuje svoje stanje, njegov um je simfonija medicinskog znanja. On traži da razume dirigenta svog poremećaja, da pronađe načine da utiče na njegov tempo.

- Dr. Jelena igra ulogu dirigenta. Ona posmatra raznolike instrumente pred sobom, prepoznajući jedinstvenu melodiju u svakom pojedincu. Njene intervencije nisu pokušaji da se nametne jednoličan ritam, već da pojačaju snage svakog instrumenta, omogućavajući im da se harmonizuju svaki na neki svoj način.

Simfonija se ne završava trijumfalnim finalom, već tihim prihvatanjem neprestane melodije života. Svaki pojedinac, zauvek promenjen svojim susretom sa entropijom, nosi u sebi jedinstvenu kompoziciju, testament izdržljivosti i kreativnosti ljudskog duha.

Opet, pošto je tema bloga mogućnost prepoznavanje tipologija ljudi suočenih sa različitim oblicima životnih entropija, evo nekih od mogućih pristupa pomenutom problemu:

1. Optimista vs. Realista: Optimista se suočava sa entropijom pun nade, ističući potencijal za poboljšanje. Mogu se fokusirati na iznalaženje sreće u nesreći, vizualizaciju pozitivnih ishoda i aktivno traženje resursa za podršku. Realista usvaja pragmatičniji pristup, priznajući izazove i ograničenja svoje situacije. Oni se mogu usredsrediti na prikupljanje informacija, aktivno traženje opcija i donošenje informisanih odluka.

2. Borac vs. Pragmatičar: Borac usvaja proaktivan pristup, odlučan da povrati kontrolu. Oni mogu posegnuti za radikalnijim merama i postavljati ambicioznije ciljeve. Pragmatičar se fokusira na prihvatanje realnosti svoje situacije i prilagođavanje novim okolnostima. Oni se mogu fokusirati na održavanje kvaliteta života, traženje emocionalne podrške i bavljenje aktivnostima u skladu sa svojim mogućnostima.

3. Introverti vs. Ekstroverti: Introvert daje prioritet rešavanju svog problema, fokusirajući se na brigu o sebi. Oni se mogu baviti individualnim rešenjima i davati prioritet aktivnostima koje promovišu lično blagostanje. Ekstrovert nalazi utehu u povezivanju sa drugima i doprinosu zajednici. Oni se mogu baviti volonterskim radom ili pronaći svrhu pomažući drugima koji se suočavaju sa sličnim problemima.

Još jedan jednako bitan pristup mogao bi se sastojati od ljudi koji manje ili više agresivno reaguju u odnosu na okruženje, suočeni sa gubitkom reda i kontrole. Potencijalne manifestacije agresivnijeg pristupa mogle bi biti: (i) Traženje i očekivanje privilegija u kojima se frustracije izražavaju kroz preterane zahteve od okruženja, očekujući trenutna rešenja ili specijalni tretman. Njihova percepcija trenutne situacije može preceniti njen relativni značaj i uticati na njihovu sposobnost da se saosećaju sa potrebama drugih; (ii) Izazivanje međuljudskih konflikata, gde se frustracija vezana za novonastalu situaciju može preneti na interakcije sa članovima porodice, kao i sa užim ili širim okruženjem; (iii) Nestrpljenje i nemar, koje osoba koja prolazi kroz tešku situaciju može pokazati prema potrebama drugih.

Naravno, trebalo bi napomenuti da iza agresivnih reakcija ne stoje obavezno loše namere, već da su one neretko posledica straha, osećaja gubitka kontrole, kao i nemogućnosti da se neko nosi sa novonastalom situacijom. 

Ipak, kada se isprati relevantna literatura, teško je naći pokušaje iznalaženja tipologija ljudi vezano za njihove reakcije u odnosu na "životnu entropiju", odnosno na povećanje različitih vidova neuređenosti u njihovim životima. Da li zato što je meru "životne entropije" u stvari vrlo teško odrediti, ili zbog kompleksnosti i specifičnosti individualnih reakcija, čitava je ova priča ostala izgleda u dobroj meri neistražena.

Posebno ukoliko se usvoji i prilično optimističan pokušaj mnogih da i sam život u stvari definišu kao "lokalizovani vid antientropije" (odnosno, ektropije). Ali dobro, na kraju, to je već neka sasvim druga vrsta priče, kao i neka drugačija vrsta problema.

 



Komentari (84)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zilikaka zilikaka 19:02 04.03.2024

Ja entropiju

U opštem smislu volim da prevedem kao rastakanje.
Ono kad popuste sve brane, niko ništa ne radi što je smisleno za sistem, nego se sve prepusti slučajnostima.
Nešto mi se čini da smo mi kao društvo osetili kako to stvarno izgleda.
Od onog, a što ja ne bih parkirao gde mi odgovara, preko, što ja ovde ne bih izgradio ovde sedmospratnicu, pa i dalje na sve strane, kako se ko čega seti.
U tom smislu sam uvek za to da se, kako to fizika nalaže, uloži nešto rada kako bi se taj porast opšte entropije obuzdao.
jinks jinks 22:04 04.03.2024

Re: Ja entropiju

Neko je pre mnogo godina rekao kako je posetivši ultra heavy metal koncert shvatio da i u naizgled najrazuzdanijem haosu postoji neki "red", odnosno nekakva pravila i hijerarhija.

Jedino što nas društvo, sasvim ispravno, uči radu koji doprinosi redu kako kažete, dok se negde drugde izgleda uči radu koji doprinosi neredu. Ili se i to dešava haotično.
jovilim_e jovilim_e 19:33 04.03.2024

Konačno dobar blog!

A ne ona raznorazna palamuđenja.
shmoo shmoo 20:40 04.03.2024

Re: Konačno dobar blog!

jovilim_e
A ne ona raznorazna palamuđenja.


Да.

Черевићан Черевићан 20:17 04.03.2024

facilis descensus Averini

или.....Naravno, trebalo bi napomenuti

екстропија сада баш би ми пријала
но старост галопом.....стања мења,
......трајем ево временски интервал
у овој ентропији док се.......нескења
shmoo shmoo 21:05 04.03.2024

Немамо за шта да се ухватимо

jinks

kada se isprati relevantna literatura, teško je naći pokušaje iznalaženja tipologija ljudi vezano za njihove reakcije u odnosu na "životnu entropiju", odnosno na povećanje različitih vidova neuređenosti u njihovim životima. Da li zato što je meru "životne entropije" u stvari vrlo teško iznaći, ili zbog kompleksnosti i specifičnosti individualnih reakcija, čitava je ova priča izgleda ostala u dobroj meri neistražena.


Вероватно због оба... Можда зато што се понашање људских бића ипак не може толико поједноставити и свести баш само на стимулус и реакцију из којих се изводе модели и типови личности. Има ту још понечега...

Покушао сам, на основу запамћених искустава која сам до сада прошао суочен са сопственим животним ентропијама, да се пронађем у неком од ових типова које си навео у хипотетичној "симфонији" унутар зидова једне чекаонице у Дому здравља. Од "диригента" симфоније до свих наведених "свирача".

И од ситуације до ситуације у којима сам се налазио током свог живота, налазио сам у присећањима на те ситуације себе час у једном од наведених типова, час у другом, па у трећем,... Па по два или три заједно, па онда сви заједно, па опет само један или други или трећи тип... И то чак у једној јединој ситуацији, а камоли да узмем у обзир све ситуације животне ентропије које носим као сопствено животно искуство.

Исто важи и за три наведена типа реакције, мање или више агресивне... Наведене манифестације агресивнијег приступа сам код себе проналазио и као први тип, и као други и као трећи... Па сви заједно у једној ситуацији, па два заједно...

И све то не само у једној од тих ситуација животне ентропије у којима сам до сада био и којих се присећам читајући твој текст него у различитим ситуацијама, различитим "зидовима и чекаоницама". И све је то променљиво чак и у једној јединој ситуацији током протока времена. Што би се рекло, од јутра до вечери. А и током ноћи и снова.

Можда су зато то те отежавајуће околности које је немогуће овде превазићи и које сваки покушај учине бесмисленим у очима онога ко би покушао?

Немогућност да се пронађе мера "животне ентропије" код сваког појединца у сваком тренутку и мера "животне ентропије" код једног јединог човека "zbog kompleksnosti i specifičnosti individualnih reakcija", како си рекао?

Па да онда имамо неке параметре на основу којих би се покушало да се изради некаква типологија.

Тешко да то може...

Не кажем да не вреди покушавати... Увек вреди. (То важи за све.)

Само покушавам да макар утврдим шта је то што те наше покушаје чини безуспешним због чега је тешко и пронаћи те покушаје јер ово све заједно прилично обесхрабри свакога пре него што и започне.

shmoo shmoo 21:22 04.03.2024

Re: Немамо за шта да се ухватимо

Чак и када имамо нешто што нам је свима заједничко.

А свима нам је заједничка она најважнија "животна ентропија" за свакога од нас појединачно а то је свакако смрт, зар не?

Да покушамо да измеримо страх од смрти као оне врхунске "животне ентропије" код свакога од нас појединачно у сваком тренутку нашег појединачног живота?

Узевши при томе у обзир све факторе: карактеристике личности, васпитање, образовање, традицију, религију,... Много тога код свакога појединачно.

Немогућа мисија.

То исто онда вероватно важи и за све остале "животне ентропије" кроз које пролазимо док смо живи.

Још увек живи.

angie01 angie01 21:35 04.03.2024

distopija

nask nask 21:47 04.03.2024

Telo vs. um

Pojam entropije se koristi u medicini, recimo za kancerogena oboljenja, sasvim legitimno. Pričamo o fizičkom delu organizma. Nego meni starenjem entropija opada u mentalnom smislu. Život mi je sve uređeniji.

Evo još jednog primera gde entropija ne raste. I kada smo već kod TDC, ko kaže da je džez umro, nije.
jinks jinks 22:00 04.03.2024

Re: Telo vs. um

Da interesantno, da li se svaka bolest u organizmu može posmatrati kao vid povećanja stepena neuređenosti. Što kažete za kancer je to verovatno i najočiglednije.

nask nask 22:26 04.03.2024

Re: Telo vs. um

da li se svaka bolest u organizmu može posmatrati kao vid povećanja stepena neuređenosti.

Pretpostavljam da može, o tome ne znam gotovo ništa sem da se koriste modeli u kojima entropija igra ulogu.
shmoo shmoo 23:16 04.03.2024

Re: Telo vs. um

nask
da li se svaka bolest u organizmu može posmatrati kao vid povećanja stepena neuređenosti.

Pretpostavljam da može, o tome ne znam gotovo ništa sem da se koriste modeli u kojima entropija igra ulogu.



За тебе.(ЛИНК)

Цео Јутјуб канал.

Ако ниси до сада видео...

nask nask 23:43 04.03.2024

Re: Telo vs. um

Ако ниси до сада видео...

Nisam, hvala. Mada bih mogao da budem i pomalo ciničan, dobro su se setili. Pogledaću malo kanal, mora da ima i neko koga poznajem.

U videu je opšta priča o entropiji i to je okej. Mislio sam pre svega da nemam pojma o modeliranju entropije za proučavanje kancerogenog tkiva. Nema se vremena za sve, recimo ima nešto i o tome kako gledati na dizajn i svet oko nas kroz isti, thanks. A i ne moram sve da znam.
shmoo shmoo 06:37 05.03.2024

Re: Telo vs. um

nask
Ако ниси до сада видео...

Nisam, hvala. Mada bih mogao da budem i pomalo ciničan, dobro su se setili. Pogledaću malo kanal, mora da ima i neko koga poznajem.



Мени је Вукмировић однекуд познат, али не могу да се сетим ни када ни где сам га упознао.

Nema se vremena za sve, recimo ima nešto i o tome kako gledati na dizajn i svet oko nas kroz isti, thanks




jinks jinks 08:55 05.03.2024

Re: Telo vs. um

Shmoo super link, posebno što govori o živoj ćeliji kao nečemu što se suprostavlja entropiji.
shmoo shmoo 23:53 05.03.2024

Re: Telo vs. um

jinks
Shmoo super link, posebno što govori o živoj ćeliji kao nečemu što se suprostavlja entropiji.



Али само као део система.

Изолована и сама за себе, нема шта да тражи у тој неравноправној борби.

Систем је тај који се на дуже стазе опире ентропији иако јој опет са друге стране тежи клизећи полако ка својој све већој неуређености.

(Систем је једна "контроверзна личност". Што би рекли у Радовану Трећем: "Упадљиво мршав и дебео." Истовремено.)



П.С. - Ово (и она два прва моја коментара овде код тебе на блогу) само су моја лаичка лутања у размишљању о свему томе јер заиста не знам скоро па ништа на тему ентропије и живих система и читао сам врло мало о томе.

ОВО (ЛИНК)

је био један од занимљивијих радова до којег сам својевремено дошао случајно стицајем неких околности и који сам прочитао на ту тему.

jinks jinks 09:41 06.03.2024

Re: Telo vs. um

Али само као део система.

Dobro, i organizam je sistem ćelija.

Interesantno bi bilo kada bi neko odgonetnuo po kom principu teče to usložnjavanje (evolucija ili šta već) organizama, odnosno unošenje sve više i više redova uređenja u organizaciji organizama.

Jer način na koji se ljudski organizam bori protiv entropije verovatno je po nekom kriterijumu "uređeniji" u odnosu na ne znam krabu ili sunđer (ili Lignjoslava :).

A i što kažeš možda ta evolucija u nekom trenutku počinje da se bori protiv entropije tako što dovoljno unapređuje jedinke (organizme) tako da one međusobno mogu da formiraju sve naprednije sisteme međusobnog organizovanja, prenosa informacija, ...

Mislim, jeste Darvin genijalno uočio evoluciju, ali ne znam koliko je neko uspeo da do sada definiše taj unutrašnji (samoorganizujući ili kakav već) algoritam unapređivanja, usložnjavanja i uređivanja struktura (unutrašnjih i spoljašnjih) živih organizama u borbi protiv entropije.

zoja444 zoja444 10:49 06.03.2024

Re: Telo vs. um

mozda masim tvoju poentu, ali zar ne postoji algoritam samounistenja kod zivih bica, sa ogranicenim brojem mitohondrija?
jinks jinks 11:25 06.03.2024

Re: Telo vs. um

Zoja

Hajde, molim te, ako imaš vremena malo detaljnije opiši ovu pojavu, ili pošalji odgovarajući link.
zoja444 zoja444 11:42 06.03.2024

Re: Telo vs. um

nemam vise saznanja osim onoga sto su neki doktori pricali na tv. da ne zaboravim pitanje, sta se desava sa agresijom i empatijom ako je pored nas bolesna i neka bliska osoba? koga biramo, sebe ili drugog?
nask nask 20:23 06.03.2024

Re: Telo vs. um

nask nask 20:29 06.03.2024

Re: Telo vs. um

Interesantno bi bilo kada bi neko odgonetnuo po kom principu teče to usložnjavanje (evolucija ili šta već) organizama, odnosno unošenje sve više i više redova uređenja u organizaciji organizama.

Za takvo odgonetnuće biće dodeljena poslednja Nobelova medalja.
verovatno je po nekom kriterijumu "uređeniji" u odnosu na ne znam krabu ili sunđer (ili Lignjoslava :).

Nije. Mnogi ljudovi vole da veruju da je tako ali nije.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 10:14 07.03.2024

Re: Telo vs. um

nask

Nije. Mnogi ljudovi vole da veruju da je tako ali nije.


a u kom smislu nije?
ja bih očekivala da je uslovno rečeno broj linija koda kojim je uređen ljudski oragnizam duži od onoga kod sunđera..
to bi valjda značilo da nam je duža ona spirala DNK ako sam ja tu stvar dobro razumjela (omladina još nije došla do dnk u školi he he)..
jel nije duži?
pala mi ruku ova knjiška pa se pominje broj linija koda u različitih elektronsim aplikacijama.. zanimljiva knjiška skroz.. mada nipošto ne preporučujem za kupnju (ja uzela polovnu pa ću da proslijedim, stravično je raspina po pitanju resursa)
link
jinks jinks 10:29 07.03.2024

Re: Telo vs. um

pala mi ruku ova knjiška pa se pominje broj linija koda u različitih elektronsim aplikacijama

Ovo je vrlo interesantna tema, posebno za elektronske aplikacije sa nekakvim mikrokontrolerima i njihovim kodom, gde se ne radi o programiranju na klasičnim računarima, radnim stanicama, ...

Pre 10-ak 15-ak godina bi se ljudi začudili sa koliko relativno malo koda mogu da se implementiraju dosta kompleksne aplikacije.

Mada sada se i to rapidno usložnjava, posebno što operativni sistemi i za "elektronske programerske" aplikacije postaju manje-više standard.
maksa83 maksa83 10:46 07.03.2024

Re: Telo vs. um

pala mi ruku ova knjiška pa se pominje broj linija koda u različitih elektronsim aplikacijama..

U sad si zagazila u zajebanu kaljugu, tzv. LOC metriku koja je vrlo klizav teren. Ne bih tamo išao bez preke potrebe. Probaću ukratko da obrazložim - brojanje linija koda je osetljivo na kontekst (programski jezik, primenu i vreme u kom je stvar nastala). Npr. jedna linija Rubyja ili Pythona koja treba da ispiše "hej šaima?" je u Javi recimo 4 linije (zavisi kako brojiš newline). Tu je neumitno zapletena i priča o tzv. "inherentnoj kompleksnosti softvera" nasuprot "slučajnoj kompleksnosti softvrera". Prvo je kompleksnost koja proističe iz domena. kojim se softver bavi a drugo je ... ajdakaemo "neko je namrstio mnogo koda i zapetljao stvar zato što nije umeo bolje", pa onda sledi i priča o kvalitetu softvera, eksternom (koliko dobro radi posao onome ko ga koristi) i internom - koliko je "zdrav" unutra što se uglavnom svodi na maintainability tj. koliko lako može da se menja da odgovori na nove zahteve i koliko će biti razumljiv nekome ko ga prvi put vidi, pa ako u priču uđu i performanse ihaj... Fleksibilnost npr. ima cenu u dodatoj kompleksnosti (više linija koda) ali je to da li ti to treba baš tu jedna zapravo manje ili više informisana kocka i predviđanje budućnosti a znamo kakva je budućnost, zajebana.

LOC kao metrika ima smisla u nekom baš širokom kontekstu, npr. AutoCad je 14 miliona linija koda, a Windows se procenjuje na 50 miliona linija koda, što nije skroz nekorisno, imaš neku ideju o kompleksnosti te dve stvari, ali bilo kakvo zumiranje na sitnije od toga brzo gubi smisao jer tu dolazi kontekst koji ima puno dimenzija i onda cela ta priča eksplodira.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 10:52 07.03.2024

Re: Telo vs. um

jinks
pala mi ruku ova knjiška pa se pominje broj linija koda u različitih elektronsim aplikacijama

Ovo je vrlo interesantna tema, posebno za elektronske aplikacije sa nekakvim mikrokontrolerima i njihovim kodom, gde se ne radi o programiranju na klasičnim računarima, radnim stanicama, ...

Pre 10-ak 15-ak godina bi se ljudi začudili sa koliko relativno malo koda mogu da se implementiraju dosta kompleksne aplikacije.

Mada sada se i to rapidno usložnjava, posebno što operativni sistemi i za "elektronske programerske" aplikacije postaju manje-više standard.


nažalost je knjiška 8 godina stara, ima i novija verzija naravno pa u njoj kao najzahtjevniji uređaj po pitanju broja linija koda stoji high end car (daleko ispred recimo boinga)..
to je još iz vremena kad nije postojao električni..
a recimo aplikacije tipa LLM se ni ne pominju..
mada bi ja odokativno rekla da LLM uopšte nije zahtjevan po pitanju broja linija koda, samo po pitanju broja potrebnih kalkulacija..
a da onda ni električni auto možda nije toliko zahtjevniji od klasičnog..


e tj. onda se tu postavlja pitanje dal je uopšte složenost uređenja (uslovno rečeno broj linija koda) garant smanjenja entropije ili baš suprotno.. prije da je suprotno..
al bi moglo biti da veću entropiju proizvodi jednostavniji sistem ali koji mnogo puta ponavlja kalkulaciju.. da u tom ponavljanju ako postoji element slučajnosti dolazi do povećanja entropije.. da ne kažem haosa..
pa u tom smislu da bi dalje širenje AI moglo da proizvede poprilično neočekivane rezultate..
da ne kažem haos
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 10:57 07.03.2024

Re: Telo vs. um

maksa83
pala mi ruku ova knjiška pa se pominje broj linija koda u različitih elektronsim aplikacijama..

U sad si zagazila u zajebanu kaljugu, tzv. LOC metriku koja je vrlo klizav teren. Ne bih tamo išao bez preke potrebe. Probaću ukratko da obrazložim - brojanje linija koda je osetljivo na kontekst (programski jezik, primenu i vreme u kom je stvar nastala). Npr. jedna linija Rubyja ili Pythona koja treba da ispiše "hej šaima?" je u Javi recimo 4 linije (zavisi kako brojiš newline). Tu je neumitno zapletena i priča o tzv. "inherentnoj kompleksnosti softvera" nasuprot "slučajnoj kompleksnosti softvrera". Prvo je kompleksnost koja proističe iz domena. kojim se softver bavi a drugo je ... ajdakaemo "neko je namrstio mnogo koda i zapetljao stvar zato što nije umeo bolje", pa onda sledi i priča o kvalitetu softvera, eksternom (koliko dobro radi posao onome ko ga koristi) i internom - koliko je "zdrav" unutra što se uglavnom svodi na maintainability tj. koliko lako može da se menja da odgovori na nove zahteve i koliko će biti razumljiv nekome ko ga prvi put vidi, pa ako u priču uđu i performanse ihaj... Fleksibilnost npr. ima cenu u dodatoj kompleksnosti (više linija koda).

LOC kao metrika ima smisla u nekom baš širokom kontekstu, npr. AutoCad je 14 miliona linija koda, a Windows se procenjuje na 50 miliona linija koda, što nije skroz nekorisno, imaš neku ideju o kompleksnosti te dve stvari, ali bilo kakvo zumiranje na sitnije od toga brzo gubi smisao jer tu dolazi kontekst koji ima puno dimenzija i onda cela ta priča eksplodira.


ma jasno mi je, ja se na tu temu jako oznojim pošto imam u rukama i koristim baš taj takav nezdravi kod kako kažeš koji su djeca napravila a mora stalno da se ažurira jer je sav od open source aplikacija koje kako vrijeme prolaze gube podršku pa stalno mora da se mijenja da bi i dalje radio..
nešto sam uspjela i sama da popravim uz chat i gemini pomoć pa pomalo nazire razliku između napiso ga je i jebem ti budalu mladu i nadobudnu šta se kurčio, gledaj sad šta mi je napravaio (a otišao)..

cjenim da je ovaj tipus to posložio po najvišim standardima, da taj možda neki bmw nema tako dug kod jer se neki junoša kurčio nego što ima mnogo tih da izvineš dijelova a svaki je automatizovan..
opet me iznenađuje odnos
jinks jinks 11:01 07.03.2024

Re: Telo vs. um

al bi moglo biti da veću entropiju proizvodi jednostavniji sistem ali koji mnogo puta ponavlja kalkulaciju.

Imaš u Jutjub klipu koji je postovao Šmo lepu definiciju da je "mera" entropije broj različitih stanja nekog sistema koji se spolja (putem određenog svedenog skupa mernih signala ili pojavnih oblika posmatranog sistema) "vide" kao ista pojava.

Što postoji više različitih stanja sistema koji se spolja vide kao "ista pojava" sistem je neuređeniji.

Što ne mora obavezno da znači da je jednostavniji sistem koji mnogo puta ponavlja kalkulaciju više sklon entropiji. Mislim, bukvalno mi je to prvo palo na pamet kada sam odgledao Jutjub klip ... šta ćeš, profesionalna deformacija (mislim to vezano za kako kažeš jednostavnije sisteme koje hiljadama puta u sekundi ponavljaju neke kalkulacije).
maksa83 maksa83 11:04 07.03.2024

Re: Telo vs. um

e tj. onda se tu postavlja pitanje dal je uopšte složenost uređenja (uslovno rečeno broj linija koda) garant smanjenja entropije ili baš suprotno.. prije da je suprotno..

I jeste suprotno i nije suprotno. Probaću da ilustrujem mikro primerom. Ti mi tražiš da ti napravim program koji sabira dva broja, ja ti napravim program koji sabira dva broja. Pošto "znam" (zapravo NAGAĐAM) da ćeš sutra da mi tražiš da može i da množi dva broja, ja unutra napravim to malo komplikovanije nego što to zahteva prosto sabiranje, ali zato kad dođeš i kažeš "e hoću i da množim" ja kažem "nema frke tak-tak-tak evo". Cena je bila više koda, i manje razumljivog koda, dakle povećana entropija, u zamenu za vreme koje smo uštedeli dok smo dodali i množenje. Sa druge strane moglo je da se desi da tebi nikad ne zatreba to množenje i ja sam ga u tom slučaju nepotrebno zamrsio. Ova analogija radi i u kontekstu hardvera, npr. ti mi tražiš nešto za spravu A, ja to mogu da napravim strejtforvard za spravu A, ali mogu i da ga malo zamrsim da bih imao. manje posla ako mi dođeš i tražiš da to radi za spravu B. Znači entropija (tj. entropijski potencijal) koju sam tu uveo je tu bila dobra.

Sa druge strane više linija koda čini celu stvar lomnijom, pa u tom smislu to ako ode u tri lepe zato što je negde u toj gomili svega neko zaboravio nešto bitno da proveri to onda proizvede više entropije nizvodno.

Nije prosto, dakle hajmo u šoping. :)))
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:19 07.03.2024

Re: Telo vs. um

maksa83
e tj. onda se tu postavlja pitanje dal je uopšte složenost uređenja (uslovno rečeno broj linija koda) garant smanjenja entropije ili baš suprotno.. prije da je suprotno..

I jeste suprotno i nije suprotno. Probaću da ilustrujem mikro primerom. Ti mi tražiš da ti napravim program koji sabira dva broja, ja ti napravim program koji sabira dva broja. Pošto "znam" (zapravo NAGAĐAM) da ćeš sutra da mi tražiš da može i da množi dva broja, ja unutra napravim to malo komplikovanije nego što to zahteva prosto sabiranje, ali zato kad dođeš i kažeš "e hoću i da množim" ja kažem "nema frke tak-tak-tak evo". Cena je bila više koda, i manje razumljivog koda, dakle povećana entropija, u zamenu za vreme koje smo uštedeli dok smo dodali i množenje. Sa druge strane moglo je da se desi da tebi nikad ne zatreba to množenje i ja sam ga u tom slučaju nepotrebno zamrsio. Ova analogija radi i u kontekstu hardvera, npr. ti mi tražiš nešto za spravu A, ja to mogu da napravim strejtforvard za spravu A, ali mogu i da ga malo zamrsim da bih imao. manje posla ako mi dođeš i tražiš da to radi za spravu B. Znači entropija (tj. entropijski potencijal) koju sam tu uveo je tu bila dobra.

Sa druge strane više linija koda čini celu stvar lomnijom, pa u tom smislu to ako ode u tri lepe zato što je negde u toj gomili svega neko zaboravio nešto bitno da proveri to onda proizvede više entropije nizvodno.

Nije prosto, dakle hajmo u šoping. :)))


ma ne, skroz je razumljivo.. ja ipak ponešto u tom pitonu znam i da napišem..

mene tu više u nedoumicu baca slučajni element kod velikih LLM i LSTM modela koje nije moguće raspakovati u smislu da vidiš odakle njemu rezultat X..
ja ne znam da ni najmoćnija mašina može da raspakuje iako bi teorijski bilo moguće (izbacuj jedan po jedan od ulaznih faktora dok ne izračunaš koji je marginalni doprinos svakog od njih)..
e ako nema rapakivanja onda nema ni egzaktnosti..
sutšinski ne znaš kako on radi to što radi, samo si metodom ponavljama dobio da radi..
onda taj element slučajnosti (naspram egzaktnosti) može da proizvede neplanirane poljedice..
pogotovo kad dođe u interakciju sa drugim istim takvim modelima..
u tom smislu mi se čini da što je kod prostiji (i više se oslanja na veliki set podataka) to je možda skloniji da na kraju proizvede potpuno nepredviđene rezultate pa možda i potpuni haos
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:26 07.03.2024

Re: Telo vs. um

jinks
al bi moglo biti da veću entropiju proizvodi jednostavniji sistem ali koji mnogo puta ponavlja kalkulaciju.

Imaš u Jutjub klipu koji je postovao Šmo lepu definiciju da je "mera" entropije broj različitih stanja nekog sistema koji se spolja (putem određenog svedenog skupa mernih signala ili pojavnih oblika posmatranog sistem) "vide" kao ista pojava.

Što se postoji više različitih stanja sistema spolja vide kao "ista pojava" sistem je neuređeniji.

Što ne mora obavezno da znači da je jednostavniji sistem koji mnogo puta ponavlja kalkulaciju više sklon entropiji. Mislim, bukvalno mi je to prvo palo na pamet kada sam odgledao Jutjub klip ... šta ćeš, profesionalna deformacija (mislim to vezano za kako kažeš jednostavnije sisteme koje hiljadama puta u sekundi ponavljaju neke kalkulacije).


e upitah gemini, kaže tesla oko 100 miliona linija koda, ferrari 25 do 50..
meni bi intuitivno bilo da kažem pa mora da je tesla više..
al nije
jer u njegovom driver assistant sistemu ima i dalje slučajnosti (randomnessa da ne bude zabune) dok u ferarijevom brisaču vjerovatno nema.. samo senzor, ako okine, uključi i to je to.. i tako mnogo puta..
dočim kod ovoga ako liči na mačku gazi.. al kako da znaš dal liči na mačku.. nije egzaktno..
u tom smislu naizgled prostiji kod ali koji radi sa više podataka, mnogo više kalkulacije, a potencijalno onda mnogo više randomnessa i eventualno i haosa..
tako sam nešto mislila
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:42 07.03.2024

Re: Telo vs. um

newimprovedtadejus
nask

Nije. Mnogi ljudovi vole da veruju da je tako ali nije.


a u kom smislu nije?
ja bih očekivala da je uslovno rečeno broj linija koda kojim je uređen ljudski oragnizam duži od onoga kod sunđera..
to bi valjda značilo da nam je duža ona spirala DNK ako sam ja tu stvar dobro razumjela (omladina još nije došla do dnk u školi he he)..
jel nije duži?


sad guglecnuh kaže čovjek 20 do 25 hiljada gena, sunđer 18 hiljada..
stvarno zvuči fascinantno.. dal mu neki nisu aktivni.. mada s obzirom da je niže na ljestvici bilo bi logičnije da jesu samo kod ljudi rade više stvari.. kako jbt..
nikvet pn nikvet pn 11:45 07.03.2024

Re: Telo vs. um

jinks
jeste Darvin genijalno uočio evoluciju, ali ne znam koliko je neko uspeo da do sada definiše taj unutrašnji (samoorganizujući ili kakav već) algoritam unapređivanja, usložnjavanja i uređivanja struktura (unutrašnjih i spoljašnjih) živih organizama u borbi protiv entropije.


Ево како (отприлике). У полним ћелијама М&Ж налази се половина генома јединке. То је њен персонални ланац ДНК који је подељен као рајсфершлусом и спакован у сперматозоид-јајну ћелију. И чека моменат оплодње. Тада се рајфершлус затвори али сада са две различите половине и стартује нови живот.

Где је квака? У том рајсфершлусирању у оба правца догоди се ротација сегмента ДНК. Та појава, ретка али правилно периодична (алгоритмична?), зове се кросинг-овер. То је кључ измене генотипа наредне јединке. Измена генотипа повлачи и измену фенотипа те та јединка има неке нове функционалне карактеристике. У највећем броју случајева то су промашаји на радост предатора. У врло ретким приликама деси се случајни успех - код гуштера губитак ногу отворио је простор за палету змија, итдитд.

Та генска ентропија (по алгоритму?) јако ретко али ето каткад даје нови квалитет, агрегацију, нову кристализацију у сасвим другој равни.
(Ала сам га објаснио...)
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:57 07.03.2024

Re: Telo vs. um

nikvet pn

(Ала сам га објаснио...)


jesi to je ok, geentska adaptacija..
više mi je pitanje kako je moguća takva akumulacija unapređenja da ih tako nazovemo bez uvećanja linija koda (da ih tako nazovemo)..
koliko je fenomenalan kod koji može da bude samo spužva a može da bude čovjek a vjerovatno i još bog zna šta bi mogao..
taj mi je dio fascinantan..
možda ima veze sa tim mnogostrukim uvećanjem mogućnosti uz minimalno povećanje broja linija koda koje sad gledamo
jovilim_e jovilim_e 12:59 07.03.2024

Re: Telo vs. um

newimprovedtadejus
maksa83
pala mi ruku ova knjiška pa se pominje broj linija koda u različitih elektronsim aplikacijama..

U sad si zagazila u zajebanu kaljugu, tzv. LOC metriku koja je vrlo klizav teren. Ne bih tamo išao bez preke potrebe. Probaću ukratko da obrazložim - brojanje linija koda je osetljivo na kontekst (programski jezik, primenu i vreme u kom je stvar nastala). Npr. jedna linija Rubyja ili Pythona koja treba da ispiše "hej šaima?" je u Javi recimo 4 linije (zavisi kako brojiš newline). Tu je neumitno zapletena i priča o tzv. "inherentnoj kompleksnosti softvera" nasuprot "slučajnoj kompleksnosti softvrera". Prvo je kompleksnost koja proističe iz domena. kojim se softver bavi a drugo je ... ajdakaemo "neko je namrstio mnogo koda i zapetljao stvar zato što nije umeo bolje", pa onda sledi i priča o kvalitetu softvera, eksternom (koliko dobro radi posao onome ko ga koristi) i internom - koliko je "zdrav" unutra što se uglavnom svodi na maintainability tj. koliko lako može da se menja da odgovori na nove zahteve i koliko će biti razumljiv nekome ko ga prvi put vidi, pa ako u priču uđu i performanse ihaj... Fleksibilnost npr. ima cenu u dodatoj kompleksnosti (više linija koda).

LOC kao metrika ima smisla u nekom baš širokom kontekstu, npr. AutoCad je 14 miliona linija koda, a Windows se procenjuje na 50 miliona linija koda, što nije skroz nekorisno, imaš neku ideju o kompleksnosti te dve stvari, ali bilo kakvo zumiranje na sitnije od toga brzo gubi smisao jer tu dolazi kontekst koji ima puno dimenzija i onda cela ta priča eksplodira.


ma jasno mi je, ja se na tu temu jako oznojim pošto imam u rukama i koristim baš taj takav nezdravi kod kako kažeš koji su djeca napravila a mora stalno da se ažurira jer je sav od open source aplikacija koje kako vrijeme prolaze gube podršku pa stalno mora da se mijenja da bi i dalje radio..
nešto sam uspjela i sama da popravim uz chat i gemini pomoć pa pomalo nazire razliku između napiso ga je i jebem ti budalu mladu i nadobudnu šta se kurčio, gledaj sad šta mi je napravaio (a otišao)..

cjenim da je ovaj tipus to posložio po najvišim standardima, da taj možda neki bmw nema tako dug kod jer se neki junoša kurčio nego što ima mnogo tih da izvineš dijelova a svaki je automatizovan..
opet me iznenađuje odnos

Štaaaaa!?
Pa ti se i u programiranje razumeš!?
jovilim_e jovilim_e 13:07 07.03.2024

Re: Telo vs. um

maksa83
e tj. onda se tu postavlja pitanje dal je uopšte složenost uređenja (uslovno rečeno broj linija koda) garant smanjenja entropije ili baš suprotno.. prije da je suprotno..

I jeste suprotno i nije suprotno. Probaću da ilustrujem mikro primerom. Ti mi tražiš da ti napravim program koji sabira dva broja, ja ti napravim program koji sabira dva broja. Pošto "znam" (zapravo NAGAĐAM) da ćeš sutra da mi tražiš da može i da množi dva broja, ja unutra napravim to malo komplikovanije nego što to zahteva prosto sabiranje, ali zato kad dođeš i kažeš "e hoću i da množim" ja kažem "nema frke tak-tak-tak evo". Cena je bila više koda, i manje razumljivog koda, dakle povećana entropija, u zamenu za vreme koje smo uštedeli dok smo dodali i množenje. Sa druge strane moglo je da se desi da tebi nikad ne zatreba to množenje i ja sam ga u tom slučaju nepotrebno zamrsio. Ova analogija radi i u kontekstu hardvera, npr. ti mi tražiš nešto za spravu A, ja to mogu da napravim strejtforvard za spravu A, ali mogu i da ga malo zamrsim da bih imao. manje posla ako mi dođeš i tražiš da to radi za spravu B. Znači entropija (tj. entropijski potencijal) koju sam tu uveo je tu bila dobra.

Sa druge strane više linija koda čini celu stvar lomnijom, pa u tom smislu to ako ode u tri lepe zato što je negde u toj gomili svega neko zaboravio nešto bitno da proveri to onda proizvede više entropije nizvodno.

Nije prosto, dakle hajmo u šoping. :)))

Ja bih objašnjenje o (informacionoj) entropiji sveo prema sledećem - što je više promenjivih i njihove međusobne uvezanosti relacijama, to je sve veća entropija, odnosno, neodređenost skupa stanja.
jovilim_e jovilim_e 13:11 07.03.2024

Re: Telo vs. um

newimprovedtadejus
jinks
al bi moglo biti da veću entropiju proizvodi jednostavniji sistem ali koji mnogo puta ponavlja kalkulaciju.

Imaš u Jutjub klipu koji je postovao Šmo lepu definiciju da je "mera" entropije broj različitih stanja nekog sistema koji se spolja (putem određenog svedenog skupa mernih signala ili pojavnih oblika posmatranog sistem) "vide" kao ista pojava.

Što se postoji više različitih stanja sistema spolja vide kao "ista pojava" sistem je neuređeniji.

Što ne mora obavezno da znači da je jednostavniji sistem koji mnogo puta ponavlja kalkulaciju više sklon entropiji. Mislim, bukvalno mi je to prvo palo na pamet kada sam odgledao Jutjub klip ... šta ćeš, profesionalna deformacija (mislim to vezano za kako kažeš jednostavnije sisteme koje hiljadama puta u sekundi ponavljaju neke kalkulacije).


e upitah gemini, kaže tesla oko 100 miliona linija koda, ferrari 25 do 50..
meni bi intuitivno bilo da kažem pa mora da je tesla više..
al nije
jer u njegovom driver assistant sistemu ima i dalje slučajnosti (randomnessa da ne bude zabune) dok u ferarijevom brisaču vjerovatno nema.. samo senzor, ako okine, uključi i to je to.. i tako mnogo puta..
dočim kod ovoga ako liči na mačku gazi.. al kako da znaš dal liči na mačku.. nije egzaktno..
u tom smislu naizgled prostiji kod ali koji radi sa više podataka, mnogo više kalkulacije, a potencijalno onda mnogo više randomnessa i eventualno i haosa..
tako sam nešto mislila

Što se tiče 'koda' u automobilskoj industriji, nema kompleksnijeg okruženja nego što su bolidi formule jedan.
Ako si u tom smislu mislila na Ferari, onda si u pravu.
Tesla je jednostavnije vozilo od vrhunskih vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.
Drajverski sistem elektromotornog pogona je manje kompleksan.
jovilim_e jovilim_e 13:16 07.03.2024

Re: Telo vs. um

newimprovedtadejus
nikvet pn

(Ала сам га објаснио...)


jesi to je ok, geentska adaptacija..
više mi je pitanje kako je moguća takva akumulacija unapređenja da ih tako nazovemo bez uvećanja linija koda (da ih tako nazovemo)..
koliko je fenomenalan kod koji može da bude samo spužva a može da bude čovjek a vjerovatno i još bog zna šta bi mogao..
taj mi je dio fascinantan..
možda ima veze sa tim mnogostrukim uvećanjem mogućnosti uz minimalno povećanje broja linija koda koje sad gledamo

Ovo što si navela je, i inače, ključno za uspeh funkcioniosanja 'koda'.
I zove se optimizacija.
nask nask 14:06 07.03.2024

Re: Telo vs. um

sad guglecnuh kaže čovjek 20 do 25 hiljada gena, sunđer 18 hiljada..
stvarno zvuči fascinantno.. dal mu neki nisu aktivni.. mada s obzirom da je niže na ljestvici bilo bi logičnije da jesu samo kod ljudi rade više stvari.. kako jbt..

Darvin tj. teorija evolucije ne barataju pojmovima više ili niže na nekakvoj lesvici kompleksnosti organizama. Ima organizama koji imaju veći broj gena od homo sapiensa. Generalno znamo vrlo malo šta rade tj. ne rade geni. Da ne krenemo tek u priču šta radi većina baznih parova u DNK. Nemamo pojma. Zato sam i napisao
Za takvo odgonetnuće biće dodeljena poslednja Nobelova medalja.

Šta ima dalje da pričamo kada se to skapira, barem ja ne vidim neki poseban smiso dalje nauke.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:31 07.03.2024

Re: Telo vs. um

nask
sad guglecnuh kaže čovjek 20 do 25 hiljada gena, sunđer 18 hiljada..
stvarno zvuči fascinantno.. dal mu neki nisu aktivni.. mada s obzirom da je niže na ljestvici bilo bi logičnije da jesu samo kod ljudi rade više stvari.. kako jbt..

Darvin tj. teorija evolucije ne barataju pojmovima više ili niže na nekakvoj lesvici kompleksnosti organizama.


pa zar nije teoriju ilustrovao kao stablo, gdje su ranije formirani oblici života niže (u korjenu) a kasnije više (u granama)?

nask nask 14:43 07.03.2024

Re: Telo vs. um

stablo

Kao vizuelan primer grananja od recimo nekog zajedničkog pretka pa nadalje. "Visina" grane ne predstavlja "visinu" složenosti. Kvantni skok, da tako kažem, je od neživog ka živom, sve posle toga je samo fine tuning.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 14:47 07.03.2024

Re: Telo vs. um

nask
stablo

Kao vizuelan primer grananja od recimo nekog zajedničkog pretka pa nadalje. "Visina" grane ne predstavlja "visinu" složenosti. Kvantni skok, da tako kažem, je od neživog ka živom, sve posle toga je samo fine tuning.


čekaj, pa nije valjda da govoriš da Darwin nije uočavao razliku u složenosti između jednoćelijskog ogranizma, spužve i čovjeka.. a pri tom nije ni bio svjestan gena (da je bio pa da kažeš, pa fakat, pojavni oblik možda i nije važan)


jinks jinks 14:47 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Kvantni skok, da tako kažem, je od neživog ka živom

Možda je kvantni skok započeo onda kada su u "primordijalnoj supi" počeli lokalizovano da se dešavaju ektropijski procesi.
jovilim_e jovilim_e 14:48 07.03.2024

Re: Telo vs. um

nask
stablo

Kao vizuelan primer grananja od recimo nekog zajedničkog pretka pa nadalje. "Visina" grane ne predstavlja "visinu" složenosti. Kvantni skok, da tako kažem, je od neživog ka živom, sve posle toga je samo fine tuning.

I šta kažu dobri poznavaoci u vezi toga?
Bog sa tim nema nikakve veze!?
To je, onako, samo od sebe - neživo odlučilo da postane živo.
Samo tada i više nikada.
nask nask 15:31 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Darwin nije uočavao razliku u složenosti između jednoćelijskog ogranizma, spužve i čovjeka..

Razliku da. Prvo je pitanje šta podrazumevamo pod pojmom složenost. Drugo pitanje je na šta se gleda po pitanju složenosti. Ako samo na DNK tj. gene, razlika je relativno mala. Ono drvo života bi trebalo da izgleda kao drvo čija je krošnja ravna, gornje grane predstavljaju sva živa bića u ovom trenutku. Visina drveta bi mogla da se uzme kao vremenska osa.
nask nask 15:33 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Bog sa tim nema nikakve veze!?

Tamo gde je Bog glavni režiser se znaju svi odgovori na sva pitanja i nauka nema šta da traži.
nask nask 15:39 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Možda je kvantni skok započeo onda kada su u "primordijalnoj supi" počeli lokalizovano da se dešavaju ektropijski procesi.

Možda, mada po meni nebitno. Ono što je moja poenta je da kada su u pitanju sistemi koje zovemo živim razlika između živog i neživog sve i svja. Posle toga su u pitanju samo nijanse.
jinks jinks 15:42 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Našao sam link na članak o naučniku sa MIT-a koji spekuliše sa idejama na tu temu.
nask nask 15:50 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Našao sam link na članak o naučniku sa MIT-a koji spekuliše sa idejama na tu temu.

Jedan od pristupa. Jedina primedba mi je da se nekako postavlja cela priča Darvin (TE) vs. novi uvidi. TE ne govori ni na koji način o samom nastanku/poreklu života već samo o tome kako se došlo do raznovrnosti života.
jovilim_e jovilim_e 16:28 07.03.2024

Re: Telo vs. um

nask
Bog sa tim nema nikakve veze!?

Tamo gde je Bog glavni režiser se znaju svi odgovori na sva pitanja i nauka nema šta da traži.

Netačno!
Bog nije u suprotnosti sa naukom.
Bog je Naučnik.
nask nask 16:43 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Netačno!
Bog nije u suprotnosti sa naukom.
Bog je Naučnik.

Vidi to sa njim.
jinks jinks 17:52 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Bog je Naučnik.

Ukoliko bi Bog bio naučnik, što bi bilo interesantno i lepo, to bi značilo da ima nešto što još uvek ne zna i što trenutno istražuje.

Mislim, to ne mora obavezno da bude u suprotnosti sa dosadašnjim shvatanjima, već bi na njih bacilo neko novo svetlo i omogućilo neki novi ugao gledanja.
jovilim_e jovilim_e 17:58 07.03.2024

Re: Telo vs. um

jinks
Bog je Naučnik.

Ukoliko bi Bog bio naučnik, što bi bilo lepo i interesantno, to bi značilo da ima nešto što još uvek ne zna i što trenutno istražuje.

Mislim, to ne mora obavezno da bude u suprotnosti sa dosadašnjim shvatanjima, već bi na njih bacilo neko novo svetlo i omogućilo neki novi ugao gledanja.

Normalno.
jovilim_e jovilim_e 17:58 07.03.2024

Re: Telo vs. um

nask
Netačno!
Bog nije u suprotnosti sa naukom.
Bog je Naučnik.

Vidi to sa njim.

Video sam.
solo solo 19:02 07.03.2024

Re: Telo vs. um

Netačno!
Bog nije u suprotnosti sa naukom.
Bog je Naučnik.


shmoo shmoo 21:24 07.03.2024

Re: Telo vs. um

jovilim_e
nask
Netačno!
Bog nije u suprotnosti sa naukom.
Bog je Naučnik.

Vidi to sa njim.

Video sam.


На Светој Гори сам упознао лика, монаха, Грка, који је пре него што се замонашио 20 година био астрофизичар у НАСА. Када му се ћале упокојио питали га зашто не оде на очеву сахрану, а он одговорио:

"Зашто? Чему то када ћемо се он и ја опет видети."

Шта ли је тек тај видео док се бавио астрофизиком...





Изем ти овакве расправе ако се у њих не укључи и поп култура...





shmoo shmoo 22:03 07.03.2024

Пошалица енглеских лингвиста

Кад смо већ код Бога као научника (?), градитеља (?) итд.

На лингвистичким скуповима Дејвид Кристал и остала екипа енглеских лингвиста често причају ову пошалицу о томе како је настао енглески језик...

Каже, на почетку стварања Бог је имао један комплет Уради сам за прављење нових светова... Па је уз помоћ тога правио нашу планету. У кутији је било све што му треба, реке, планине, мора, језера, пустиње, саване, пећине,...

Учини му се да је свет пуст па потегне руком у кутију и извади биљни и животињски свет и разбаца по планети.

Опет... Нешто фали.

Аха! Ту смо! Извади Бог из кутије биће по своме лику које ће размишљати логички и тако деловати, а не да се понаша само како му инстинкти заповедају.

Потегне у кутију и извади људе и разбаца и њих по планети.

Таман сео да се мало одмори, а примети да му они направљени по његовом лику одоздоле машу и урлају нешто неразумљиво... И схвати... Није им дао чиме ће се споразумевати.

Опет руком у кутију и вади један по један језик, једнима баци један језик, другима други и тако редом док није све намирио.

Помисли Бог да је сада коначно све завршио, а опет чује неку галаму. Групица људи на неком великом острву маше му и пушта неке неартикулисане крике. Њих је прескочио, није им дао Језик...

Држ' руком у кутију, када тамо нема више ничега. Остали као вишак делова од комплета само неки шрафићи, кончићи, жице,...

Куд ће шта ће, како да каже онима доле да за њих нема језик, срамота и није фер, Бог нагне кутију и све те непотребне ситнице из комплета, тај вишак, истресе на то велико острво.

Тако је настао енглески језик, каже Дејвид Кристал.





solo solo 22:10 04.03.2024

Opereta - Entropija bloga b92


Izanaliziraj ovo (blog 92) kao ,,mali statistički reprezentativni uzorak,, i biće vam jasnije zašto je Aleksandar Vučić sa ekipom već 12 godina na vlasti.

Pokušaj na Srpskom, u kratkim, jasnim narativnim formama da te lakše razumeju.

p.s.

nek probaju i ovi što se zajebavaju na blogu sa veštačkom inteligencijom

jinks jinks 22:25 04.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

Političari možda bolje od bilo koga drugog razumeju, pored lekara verovatno, svu "životnu entropiju i ektropiju", jer je to njima bukvalno hleb njihov nasušni.

Na kraju krajeva sve stranke, pokreti i vlasti koje su do sada ovde propadale, propadale su zato štu se prepustile entropiji (tipa od leva ruka desni džep, do ideološkog besmisla i gubitka kontakta sa ikakvom ikome prihvatljivom budućnošću).

solo solo 22:27 04.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

Na kraju krajeva sve stranke, pokreti i vlasti koje su do sada ovde propadale, propadale su zato štu se prepustile entropiji (tipa od leva ruka desni džep, do ideološkog besmisla i gubitka kontakta sa ikakvom ikome prihvatljivom budućnosti).


Ok.

Šta se ovde na blogu dešava?

Pričajmo o suštini.

Ništa nije slučajno - tek tako i samo po sebi.

Uzročno/posledično.

Kako je sve počelo i zašto?
shmoo shmoo 06:47 05.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

solo

Izanaliziraj ovo (blog 92) kao ,,mali statistički reprezentativni uzorak,,

Šta se ovde na blogu dešava?

Pričajmo o suštini.

Kako je sve počelo i zašto?


Ти мислиш на ову староседелачку екипу под колективним називом "На прст у буљу" што је замислила да приватизује Блог Б92 за своја окупљања и дружења где би на миру могли узајамно да милују своје идиотске главице замишљајући да је то слобода?

(Црвенокоса, Дубински Магарац, Тонац из Панчева, Дебела Буљина Емилија, Дороти, Југословенски Новинар и остале им пратеће подгузне муве)

Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

И прежвакали смо ту тему више пута, зар не?

Превише су пажње и времена добили.

jovilim_e jovilim_e 07:28 05.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

solo

Izanaliziraj ovo (blog 92) kao ,,mali statistički reprezentativni uzorak,, i biće vam jasnije zašto je Aleksandar Vučić sa ekipom već 12 godina na vlasti.

Pokušaj na Srpskom, u kratkim, jasnim narativnim formama da te lakše razumeju.

p.s.

nek probaju i ovi što se zajebavaju na blogu sa veštačkom inteligencijom


Premnogo tražiš!
Mnogi ne mogu ni u kratkim formama, a kamoli u jasnim.
jinks jinks 09:30 05.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

Šta se ovde na blogu dešava?


Možda deo odgovora imaš u Jutjub klipu koji je negde gore postovao Shmoo.

Svaki izolovan sistem neumitno teži ka entropiji, a blog, kao i svaka druga onlajn platforma, postaje izolovaniji kada se kroz njega smanji protok ljudi.

Koliko si novih nikova video zadnjih godinu dana, na primer (ako zanemariš nove-stare).

A kad već pominješ i političke stranke, verovatno bi ovaj zaključak o izolovanosti i entropiji mogao i na njih da se primeni.
maksa83 maksa83 15:30 05.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

Ja naprotiv Taso mislim da si ti suštinski reprezentativan (šta suštinski reprezentuješ to je druga stvar) i zato sam ti uostalom - sećaš se - onomad obećao da ću uvek biti tu za tebe. Je l da je lepo kad znaš da na nekog možeš da se osloniš?

jovilim_e jovilim_e 16:40 05.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

shmoo
solo

Izanaliziraj ovo (blog 92) kao ,,mali statistički reprezentativni uzorak,,

Šta se ovde na blogu dešava?

Pričajmo o suštini.

Kako je sve počelo i zašto?


Ти мислиш на ову староседелачку екипу под колективним називом "На прст у буљу" што је замислила да приватизује Блог Б92 за своја окупљања и дружења где би на миру могли узајамно да милују своје идиотске главице замишљајући да је то слобода?

(Црвенокоса, Дубински Магарац, Тонац из Панчева, Дебела Буљина Емилија, Дороти, Југословенски Новинар и остале им пратеће подгузне муве)

Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

И прежвакали смо ту тему више пута, зар не?

Превише су пажње и времена добили.


Ja bih iz toga mulja izdvojio Tonca iz Pančeva, ako misliš na Frihenda.
shmoo shmoo 23:23 05.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

jovilim_e

ako misliš


Не мислим уопште.

То је превазиђено и демоде, мислити данас било шта о било коме и о било чему.



bene_geserit bene_geserit 04:34 06.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

Ja naprotiv Taso mislim da si ti suštinski reprezentativan (šta suštinski reprezentuješ to je druga stvar)

Dal je bolje biti "suštinski reprezentativan" (za društvo u komre živiš) ili biti outlier?
Ko je srećniji i zadovoljniji?
Ko je za društvo korisniji?
Ko je za društvo potencijalno opasniji?
jovilim_e jovilim_e 13:18 07.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

solo

Izanaliziraj ovo (blog 92) kao ,,mali statistički reprezentativni uzorak,, i biće vam jasnije zašto je Aleksandar Vučić sa ekipom već 12 godina na vlasti.

Pokušaj na Srpskom, u kratkim, jasnim narativnim formama da te lakše razumeju.

p.s.

nek probaju i ovi što se zajebavaju na blogu sa veštačkom inteligencijom


Ma šta ima da analiziraš blog?
Prepotentne budale pokušavaju da dele lekcije drugima koji sa njima ne pišaju u istu tikvu.
jovilim_e jovilim_e 13:23 07.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

jinks
Šta se ovde na blogu dešava?


Možda deo odgovora imaš u Jutjub klipu koji je negde gore postovao Shmoo.

Svaki izolovan sistem neumitno teži ka entropiji, a blog, kao i svaka druga onlajn platforma, postaje izolovaniji kada se kroz njega smanji protok ljudi.

Koliko si novih nikova video zadnjih godinu dana, na primer (ako zanemariš nove-stare).

A kad već pominješ i političke stranke, verovatno bi ovaj zaključak o izolovanosti i entropiji mogao i na njih da se primeni.

Normalno!
Pravo kažeš.
To je sudbina (skoro) svakog (relativno izolovanog) diskusionog kluba.
Na primer, (na stranu što je tako nešto VIP bloger), šta je to što iko može da očekuje da će novo da čuje od Endži?!
Kakvo može da bude mesto, na primer 2, gde jedna Tadejus može da kaže Milanu Novkoviću da priča gluposti?
jovilim_e jovilim_e 13:26 07.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

bene_geserit
Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

Ja naprotiv Taso mislim da si ti suštinski reprezentativan (šta suštinski reprezentuješ to je druga stvar)

Dal je bolje biti "suštinski reprezentativan" (za društvo u komre živiš) ili biti outlier?
Ko je srećniji i zadovoljniji?
Ko je za društvo korisniji?
Ko je za društvo potencijalno opasniji?

Ne znam gde je Šmuuu svrstan.
Ali znam da je biti Šmuuu, biti Učitelj, najznačajnija karika u bilo kom društvu.
I da bi, priglupi blogeri (i svi ostali) trebalo da se ustanu kada se obraćaju Šmuuuu.
Ko ne shvata značaj Učitelja u progresu nekog društva, taj je budala.
Glupa.
A kakva drugačija!
docsumann docsumann 21:27 07.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

jovilim_e
bene_geserit
Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

Ja naprotiv Taso mislim da si ti suštinski reprezentativan (šta suštinski reprezentuješ to je druga stvar)

Dal je bolje biti "suštinski reprezentativan" (za društvo u komre živiš) ili biti outlier?
Ko je srećniji i zadovoljniji?
Ko je za društvo korisniji?
Ko je za društvo potencijalno opasniji?

Ne znam gde je Šmuuu svrstan.
Ali znam da je biti Šmuuu, biti Učitelj, najznačajnija karika u bilo kom društvu.
I da bi, priglupi blogeri (i svi ostali) trebalo da se ustanu kada se obraćaju Šmuuuu.
Ko ne shvata značaj Učitelja u progresu nekog društva, taj je budala.
Glupa.
A kakva drugačija!


ovaj ubitačni rafal iz "Maksima" rasturio je čitav jedan bataljon strawmena
shmoo shmoo 07:36 08.03.2024

Нека се свако ваља у сопственом велтшмерцу

jovilim_e
bene_geserit
Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

Ja naprotiv Taso mislim da si ti suštinski reprezentativan (šta suštinski reprezentuješ to je druga stvar)

Dal je bolje biti "suštinski reprezentativan" (za društvo u komre živiš) ili biti outlier?
Ko je srećniji i zadovoljniji?
Ko je za društvo korisniji?
Ko je za društvo potencijalno opasniji?

Ne znam gde je Šmuuu svrstan.
Ali znam da je biti Šmuuu, biti Učitelj, najznačajnija karika u bilo kom društvu.
I da bi, priglupi blogeri (i svi ostali) trebalo da se ustanu kada se obraćaju Šmuuuu.
Ko ne shvata značaj Učitelja u progresu nekog društva, taj je budala.
Glupa.
A kakva drugačija!



Сине,

то ти је све фонија једне ентропије.

И ништа више од тога.

Док црнци певају халелујах у једном дивном дану.

Неб' се ја освртао на то ако ме баш пушком не натерају.





jovilim_e jovilim_e 08:41 08.03.2024

Re: Opereta - Entropija bloga b92

docsumann
jovilim_e
bene_geserit
Далеко су они од репрезентативног а и од суштине.

Ja naprotiv Taso mislim da si ti suštinski reprezentativan (šta suštinski reprezentuješ to je druga stvar)

Dal je bolje biti "suštinski reprezentativan" (za društvo u komre živiš) ili biti outlier?
Ko je srećniji i zadovoljniji?
Ko je za društvo korisniji?
Ko je za društvo potencijalno opasniji?

Ne znam gde je Šmuuu svrstan.
Ali znam da je biti Šmuuu, biti Učitelj, najznačajnija karika u bilo kom društvu.
I da bi, priglupi blogeri (i svi ostali) trebalo da se ustanu kada se obraćaju Šmuuuu.
Ko ne shvata značaj Učitelja u progresu nekog društva, taj je budala.
Glupa.
A kakva drugačija!


ovaj ubitačni rafal iz "Maksima" rasturio je čitav jedan bataljon strawmena

I ja tebi isto.
bene_geserit bene_geserit 09:26 06.03.2024

woke ludilo i dalje jaše

Zna Alse, kad je bio u San Diegu, bio je kod spomenika po ovoj slici iz vremena WW2, pored doka gde su od penzionisanog nosača aviona napravili muzej, restorane i sl.
Tu dođu ljudi da se slikaju, neki se čak i obuku kao ovi sa slike.

I sad se neka woke budala dosetila da je u pitanju "non-consensual act" pa jelte slike i spomenike treba zabraniti. Verovatno će umesto ovog spomenika da stave neki sa dve trandže.

The Veterans Affairs secretary has reversed a department memo that aimed to ban ... The memo had said the photo “depicts a non-consensual act” and is inconsistent with the department's sexual harassment policy.



nask nask 20:37 06.03.2024

Re: woke ludilo i dalje jaše

Verovatno će umesto ovog spomenika da stave neki sa dve trandže.

Neće. Mislim neće da sklanjaju fotografiju V-J Day in Times Square a.k.a. The Kiss. Da li će da dodaju neku fotografiju sa trandžama ne znam.
solo solo 22:06 06.03.2024

za onog pizdeka....


....a pizdek zna koji je.

Staće IM Влади́мир Влади́мирович na šiju, dont wori.

shmoo shmoo 22:23 06.03.2024

Re: za onog pizdeka....

solo

....a pizdek zna koji je.



Ма пусти ту стидну ваш у људском облику, не узбуђуј се.

Не сме Зоји ни да одговори на питање зашто није едитовао свој блог јер је графит на углу Његошеве и Краља Милутина прекречен.

И онда ћути као и сваки класични пиздек и гњида.

Него, штета је да овом човеку овде упропашћујемо један добар блог и затрпавамо га оваквим коментарима због некаквих сујетних и препотентних Дубоких и Дубинских Магараца на Блогу Б92 како су тог пиздека ионако већ окарактерисали неки други блогери, а не ти и ја.

П.С. - А рекао сам ти још јуче шта у ствари пиздек ради са тим својим блогом о прекреченом графиту.

Он би да пеца.

Али не уме.

Па онда самог себе још више измаже говнима све мислећи да је духовит и занимљив.

Вероватно се неки ретардирани појединци на Блогу Б92 и смеју његовим блогодосеткама и умотворинама из дебелог црева мажући се тиме заједно са њим.

Па нека их онда, нека се забављају.

Ја не бих даље да им кварим те њихове такве блогожурке.

Тако је, мислим, најбоље. И за мене и за њих.

Ионако је почела да ме гризе савест што сам се уопште и јавио на том његовом фејк блогу.

А овако, пошто је пиздек обрисао тај мој коментар, сада могу мирно да спавам, чисте савести, не прекоревајући самог себе што тамо код њега на том његовом фејк блогу стоји било какав коментар са мојим никнејмом.

solo solo 22:31 06.03.2024

Re: za onog pizdeka....

Штета је да овом човеку упропашћујемо један добар блог и затрпавамо га


Naravno da ne, al' u temi smo.
shmoo shmoo 22:43 06.03.2024

KLF

solo
Штета је да овом човеку упропашћујемо један добар блог и затрпавамо га


Naravno da ne, al' u temi smo.


Па на неки начин и јесмо, јебеш га.

Тај пиздеков блог је леп илустративни пример за убрзано растућу ентропију Блога Б92 коју си већ поменуо.

jovilim_e jovilim_e 13:27 07.03.2024

Re: za onog pizdeka....

solo

....a pizdek zna koji je.

Staće IM Влади́мир Влади́мирович na šiju, dont wori.


Ko je pizdek?
Dosta je anonimnosti!
solo solo 23:06 06.03.2024

.

Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je danas da su SAD pustile "duha iz boce" i da vladanje svetom iz jednog centra podriva njegovu osnovu.

"Same Sjedinjene Američke Države su pustile duha iz boce, ali ako je to dozvoljeno, zašto drugim zemljama nije dozvoljeno da štite svoje suštinske interese na isti način?", poručio je Putin na ceremoniji zatvaranja Svetskog festivala mladih koji se održava od 1. do 7. marta u Sirijusu, prenosi RIA Novosti.
gold_gold gold_gold 11:58 08.03.2024

Ovu nauku

Ovu nauku možete doživjeti samo poniranjem u netaknuti svijet prirode. Često hodam rijekama na riječnim čamcima https://www.rech-tour.ru i osjećam da sam usred velikog vodenog elementa koji još nije proučavan i nije pod utjecajem naših istraživanja. Osećam dušu prirode.
solo solo 21:56 08.03.2024

yo

"AKO IZGUBIMO, PONEĆEMO CEO SVET SA SOBOM"! Ruski voditelj jezivo zapretio celoj planeti, a onda upitao: Kome treba svet ako Rusija nije u njemu?


Pa nek' se entropišu zapadne dekadentne drkadžije.

Sa sve simpatizerima se razme.
solo solo 09:13 09.03.2024

!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana