Dobih jutros poruku od jedne blogokoleginice i pita me da li sam video vest da Srbija ima srazmerno najviše stranih investicija na svetu i šta ja mislim o tome.
Nisam ništa znao pa pogledah vesti i zaista: Srbija je prva u svetu u 2018 po Greenfield FDI Indexu.
Srbija je bila
Rano je reći kakve će biti posljedice hapšenja Radovana Karadžića, ali jedno je sigurno, onog trenutka kada se sa malih ekrana skine lik Dragana Davida Dabića a pojavi se novo-staro lice prvog Predsjednika RS počinje i njegov novi politički život.
Radikali u Srbiji su politički profitirali odlaskom Šešelja u Hag tako što im je porasla popularnost. SDS na sličan način koristi ovaj trenutak za povratak na političku scenu, a skori lokalni izbori će pokazati koliko će u tome i uspjeti.
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić je tako među prvim posjetio osnivača
Svi koji smo odrastali u onoj, od mnogih nikada prežaljenoj, socijalističkoj federativnoj državi učeni smo od malih nogu kako revolucije u stvari predstavljaju jedan od najslobodnijih i najautohtonijih vidova manifestacije volje naroda, u njegovoj borbi za bolje i pravednije društvo. Sad, kako smo odrastali uvideli smo da postoje i neke druge strane revolucionarne borbe, počev od krajnje specifičnog odnosa revolucionara prema osnovnim ljudskim slobodama, pa sve do ozbiljnog znaka pitanja nad njihovom autohtonošću.
Rukavica je bačena, i to preko pločnika WALL STREET-a, direktno u lice bezdušnoj, alavoj i korumpiranoj finansijskoj eliti i njenim agentima u civilu - političarima!
Tokom proteklih 10 godina u emisiji "MUĆNI GLAVOM" gostovalo je mnogo zanimljivih ljudi, od satiričara i građanskih aktivista do uličnih svirača i političara.
Šalu na stranu, Dragan Bujošević je solidan novinar, sa respektibilnom radnom biografijom. Da li će biti dobar gen. direktor? Sudeći po rezultatima rukovodjenja
Radnik Fabrike šinskih vozila „Goša" iz Smederevske Palanke Dragan Mladenović, star 57 godina, počinio je juče, 22. marta 2017. samoubistvo na radnom mestu.
Dragan Mladenović se obesio zbog izuzetno teške ekonomske situacije u porodici.
Radnici fabrike "Goša" nisu primili između 15 i 20 zarada, a četiri godine nisu im uplaćeni doprinosi ni za zdravstveno ni za penziono osiguranje.
Fabrika šinskih vozila „Goša" je privatizovana 2007. godine,
Jedan sam se dan, nichim izazvano, tek dokolice radi, zapitao ko zapravo pise moje tekstove za ovaj blog. Znajuci dobro da to nikako nisam ja, jer kako bi, naoruzam se strpljenjem i tvrdoglavoscu da saznam ko je ja, kad vec ja to nisam.
Maskiram se i zauzmem busiju tako da mi postansko sanduce uvek bude pod paskom. Cekanje je pretvaralo sekunde u minute, minute u sate, sate u dane... Kad u nekom trenutku, tek sto je prosla ponoc, gluvo dakle doba, otvori se kapija na kuci i u ajnfor utrca jedna casna sestra. Tutne nesto u sanduce i zamakne niz ulicu. Ja brze bolje za njom
Kada je u ranu jesen 1920 i neke moj pradeda otvorio vrata na ajnforu porodicne kuce u selu i usao u dvoriste, odeven po poslednjoj modi, zaista kao poslednji budimpestanski kicos, kazu babe da njegova majka umalo nije umrla, sto od srece, sto od iznenadjenja. Poslednji put dedushka je ziv vidjen 1915. kad je mobilisan u austrougarsku vojsku i poslat da brani Krunu na frontu u dalekoj Bukovini, odakle smo, ironije li, i sami dosli jos predavno, u XIX veku.
Dok je pisao kuci, pisao je! A kad je prestao niko se nije puno zabrinuo. Rat je bio, valjalo se ratovati. Otac mu je umro neposredno
Sa prijateljima vodim radionicu u kojoj učestvuje grupa skoro punoletne albanske, srpske i romske omladine. Samim tim što su uspeli da barem na trenutak zbrišu iz svog okruženja, presrećni su. Čini mi se da im pre svega godi to što nema roditelja da ih kontrolišu. Možda je očekivano da rezultat prethodne rečenice znači haos u hotelu, ali za divno čudo, sva su deca pristojna
Gost autor: Dejan Vesić.
Uz dogovor sa kolegom Dejanom Vesićem, prenosim tekst sa njegovog bloga, jer verujem da će biti vrlo interesantan i za čitaoce bloga B92. Dejan objašnjava kako da se, na pravni način, izborite sa onima koji vas zasipaju neželjenom elektronskom i drugom poštom i porukama, uz citiranje konkretnih članova različitih zakona koji ovu materiju regulišu.
Sledi Dejanov tekst u celini:
----------
Od kada je i kod nas krenulo sa (kakvom / takvom) internet prodajom i (što je još gore) marketingom, neretko nađem 5 - 10 mailova dnevno gde se svašta nešto reklamira, prodaju Dell Boy proizvodi ili neverovatni načini za jednostavnu zaradu.
Naučni časopis Computer Science and Information Systems (ComSIS) je uvršten na SCI listu (Journal Citation Reports by Thomson Reuters) za 2010. godinu sa dvogodišnjim impakt faktorom od 0.324. Ovo više i nije baš tako nova vest, ali je svakako veoma važna za našu nauku, a nisam siguran da je medijski adekvatno propraćena (ako je uopšte neko o tome i pisao).
Šta je impakt faktor?
Svake godine izračunavaju se faktori uticaja (engl. impact factor) za sve časopise koji se referišu u citiranim bazama (Science Citation Index Expanded i Social Science Citation Index) i za sve časopise koji su bili citirani u njima. Na osnovu dobijenih rezultata biraju se novi časopisi ili isključuju već postojeći. Faktor uticaja časopisa je danas veoma raširen kriterijum za izbor časopisa u bibliotekama, kao i za izbor u kom časopisu objaviti rad. Detaljnije o tome kako se računa impakt faktor pogledajte ovde.
Igor Grubic, umetnik koji zivi u Zagrebu, proveo je nekoliko dana u Beogradu u okviru programa CZKD-a "+ - 40 godina" pripremajuci se za umetnicku akciju "Mala lekcija citata" koju ce 15.06. u 18h izvesti na ulicama Beograda.
Dan pre akcije, u CZKD-u 14.06. u 18h odrzace se predstavljanje Grubicevih radova.
Tim