Magazin Mama i Bitka za bebe organizuju konkurs za
Naj-maminu priču
Kakve treba da budu priče?
Priče treba da opišu neke od najlepših trenutaka koje ste imali sa svojom bebom tokom njenih prvih godinu dana. U svakom broju Mame zadaćemo novu temu, a februarska je:
Naše besane noći... (sugestija: možete da opišete kako izgledaju vaše noći otkako ste dobili bebu; šta radite da je ponovo uspavate kada se probudi; šta radite da biste izdržali dan posle neprospavane noći; kako ste se osećali kada ste najzad uspeli da odspavate nekoliko sati bez prekida sna, i sl).
Magazin Mama i Bitka za bebe organizuju konkurs za
Naj-maminu priču
Kakve treba da budu priče?
Priče treba da opišu neke od najlepših trenutaka koje ste imali sa svojom bebom tokom njenih prvih godinu dana. U svakom broju Mame zadaćemo novu temu, a martovska je:
Kako me je roditeljstvo promenilo (sugestija: šta je ono što ste govorili da nikada nećete raditi kada dobijete dete, npr. Nikad neću...; šta vas je iznenadilo - neke nove, do sad nepoznate emocije, novi ritam života, nove obaveze; šta je to što vas posebno raduje
Magazin Mama i Bitka za bebe organizuju konkurs za
Naj-maminu priču
Kakve treba da budu priče?
Priče treba da opišu neke od najlepših trenutaka koje ste imali sa svojom bebom tokom njenih prvih godinu dana. U svakom broju Mame zadaćemo novu temu, a aprilska je:
Naša prva šetnja (sugestije: koliko je beba imala kada ste je izveli u prvu šetnju; kako ste se pripremili - oblačenje bebe, šta ste sve poneli, u čemu ste je izveli; ko je sve išao u šetnju sa vama; da li ste bili nervozni ili opušteni; koliko je šetnja trajala...)
Magazin Mama i Bitka za bebe organizuju konkurs za
Naj-maminu priču
Kakve treba da budu priče?
Priče treba da opišu neke od najlepših trenutaka koje ste imali sa svojom bebom tokom njenih prvih godinu dana. U svakom broju Mame zadaćemo novu temu, a tema za maj je:
"Moj prvi rođendan" (sugestije: kako ste se pripremali za ovaj važan dan, gde ste proslavili rođendan, da li je slavljenik/slavljenica znao/-la šta se dešava, kako je bio/bila raspoložen/-la, kakve je sve poklone dobio/-la...)
Kako da pošaljete priču?
Pravio sam se da razmišljam o nečem važnom dok sam buljio kroz prozor uz okrnjenu keramiku, lagano isisavajući kofein. Na taj način,već nekoliko godina, obezbeđujem potreban mir nakon buđenja. Češao sam lice obraslo čekinjastom dlakom i uglom usana pridržavao cigaretu. Koliko sam mogao da vidim,jesen je uveliko onanisala po mrtvoj prirodi sa one strane zamuljanog stakla. Dani su bili preslikani, ugušeni maglom i precizno izdizajnirani. Ogromne, debele mačke oglašavale su se kad god bih otvorio prozor da istresem pikavce,verovatno iščekujući mastan komad mesa. Posmatrao bi
Gost-autor: Biljana Petković
Na fakultetu sam smatrala sebe debelom te čitala o dijetama, pridržavala ih se neko vreme i uglavnom je rezultat bio 2 dole 3 gore. Posle niza godina je saldo bio prilično iznad očekivanog. Onda su usledili saveti od "probuši kašiku" do preporuka različitih nutricionista.
Druženje sa nutricionistima je davalo rezultate, ali ne dugoročne. Pridržavala sam se neko vreme ali onda opet ponavljala priču sa onim „kilaža gore", uz uvek dovoljno dobar izgovor, zauztetost, put...
Napoleon je još za vreme Direktorijuma, već od svojih prvih značajnijih vojnih uspeha u Italiji bio viđen - usled stalnog smenjivanja izbornih uspeha jakobinaca i rojalista što je proizvodilo unutrašnju nestabilnost - kao stabilizator prilika, prvenstveno od strane krupnog građanstva. Stoga je „njegov" državni udar tzv. 18. brimera najentuzijastičnije podržalo upravo krupno građanstvo - ona sintetička sila koja je, obzirom na mesto u društvu, pokušavala da posreduje između sila akcije i reakcije (Revolucije i Restauracije), zalažući se zdušno da revolucija pređe u stabilan poredak, prvenstveno težeći da zaštiti sopstvena imovinska prava. Imućni slojevi, umorni od tolikih prevrata i strahova, tražili su jakog i sposobnog čoveka koji bi ih mogao zaštititi od ponovnog početka revolucionarnog procesa, ali i od povratka monarhije i njene ultrakonzervativne aristokratije koja bi mogla imati sopstvene posedničke zahteve, te su ovog čoveka pronašli u Napoleonu Bonaparti.
Ova priča bi komotno mogla da se zove „Traktat o pišanju“ ali pošto sam lepo vaspitan, ispričaću vam ove događaje , pa zaključite sami.
misao
Brža od svetlosti.Ubojitija od mača.Jača od čelika.Krhkija od stakla.Nežnija od oblaka.
Misao je pokret u baletu, trag vajarskog dleta, ton odsviran na violini. Ona se javlja u sudaru boja na slikarskom platnu, prvim crtežima na zidovima Altamire u obliku ribolikog stvorenja iz Lepenskog Vira na obali Dunava.
Kukuruzi samo što nisu stigli za branje u seocetu na granici srpskog i rumunskog banata. Stanovništvo mešano pola srba pola rumuna. Blatnjave ulice i sitna kiša koja je rominjala.
Kuće podjednako stare i trošne ali su meštani nepogrešivo znali koja kuća je srpska a koja rumunska. Rumunske kuće su bile okrečene nekim drugačijim bojama, činilo se veselije i urednije, bar spolja, od srpskih.
Na glavnoj ulici samo jedna crkva u koju su išli i jedni i drugi.
I škola je bila jedna ali su nastavnici držali časove odvojeno na rumunskom i na srpskom.
Dok je bilo nastave.
Dnevnički izvodi
Septembar 1939
Otac me upis’o u vršačku gimnaziju. Vršac je lepa varoš. Miriše na grožđe. Našao mi stan kod jedne starije Švabice. Hrana je dobra, nedeljom kolači ,nekad grancle nekad gurabije.
A i lebac je beli,milihprot a ne crni kao onaj naš seoski.
Posle škole igramo fudbal. Škola mi ide dobro.
Kraj septembra 1939
Nedavno sam zalutao na ovu planetu.
Nedavno je poznati japanski portal posvećen životinjama preneo sledeću vest:
Uticajni IT stručnjak i ljubitelj mačaka je izmislio i patentirao sredstvo komunikacije sa vlasnicima kućnih ljubimaca prvenstveno mačaka.
Uređaj je veličine mobilnog telefona i predvođen je da stoji na podu kuće. Tastatura je prilagođena mačkama.Umesto dirki ima rupice u koje mačka zabode nokat i tako ostvaruje kontakt sa vlasnikom.
Poznato je da vlasnici kućnih ljubimaca a naročito mačaka intenzivno misle na svoje ljubimce dok su na poslu. Poslodavci su izračunali
Svedoci smo bezumlja koje se desava oko nas kada je sukob između Ukrajne i Rusije u pitanju, ali ono što je najtužnije je činjenica da ništa iz prošlosti i kristalne noći nismo naučili.
Deportacija ruskih studenata, zabranjivanje da se dela ruskih autora izvode, otkazivanje ruskih umetnika je bezumlje. Jedino što mi pada na pamet je da se sprema jedan veliki logor u koje će sve neistomišljenike zatvoriti i umoriti.
Da se