Prilično je aktuelna tema o struci i stručnjacima, posebno u ovom periodu, pa kratka pričica o tome.
Da definišemo šta je to uopšte stručnjak (ekspert)? Definicija glasi: stručnjak je osoba koja poseduje veliko znanje, odnosno veštinu u određenoj oblasti. U određenoj oblasti - to je veoma važno.
Kako se postaje stručnjak?
Letnje vreme, pa evo malo letnjih tema za razmišljanje i maštanje.
Recimo da vam se posreći, pa dobijete na lutriji ili u nasledstvo od bogatog ujaka iz inostranstva ili na neki treći način, milion evra, dolara ili neki čak višestruko veći iznos u „čvrstoj valuti". Možda ne milion nego par stotina, ali možda i nekoliko miliona.
Šta biste uradili sa tim novcem?
U proteklih par meseci je, u različitim medijima, "buknula" diskusija oko uloge veštačke inteligencije u budućnosti. Nekoliko poznatih ljudi iz sveta nauke, biznisa, politike i drugih branši se uključilo u raspravu.
Sa jedne strane, veštačka inteligencija i mašinsko učenje nude brojne pogodnosti i unapređenja. Već danas postoje oblasti u kojima se proizvodi i usluge bazirani, u određenoj meri, na veštačkoj inteligenciji i mašinskom učenju, vrlo uspešno primenjuju.
Sa druge strane postoji bojazan da bi mogla preuzeti poslove i neke ljude ostaviti bez prihoda, biti primenjena u destruktivne svrhe, a čak da bi se mogla i oteti kontroli i početi da upravlja ljudima.
U sklopu istraživanja u kome pokušavam da proverim kako ljudi vide veštačku inteligenciju i budućnost sa njom, postavio sam anketu na Tviteru.
Recimo da imate odličnu ideju i želite da pokrenete visoko-tehnološki startap. Jedno od pitanja koje se postavlja je gde ga pokrenuti, u kojoj zemlji i u kom gradu? Koji faktori bi uticali na ovu odluku?
Da li biste ga pokrenuli u Srbiji? Po vašem mišljenju, koji su argumenti za, a koji su protiv tj. za pokretanje negde drugde (i gde)?Ovu temu otvaram na blogu sa namerom da
Dramatični događaji u Japanu, zemljotresi, cunami, incidenti u nuklearnim elektranama su me naveli da razmišljam o tome šta bi mi ovde uradili u slučaju da se, ne daj bože, slični incidenti dese u našem neposrednom okruženju. Takođe, podsetio sam se i kako smo doživeli i kako smo reagovali na događaje u nuklearnoj elektrani Černobil, pre nešto više od dvadeset godina. Sećam se da je bilo skrivanja informacija, netačnog informisanja o stepenu opasnosti kojoj
Da li se drmaju temelji nauke? Brzina svetlosti kao najveća moguća brzina u ovom svemiru je dovedena u pitanje. Govori se o mogućnosti teleportacije, putovanje kroz vreme se pominje kao nešto ostvarivo u (astronomskim merilima) dogledno vreme. Tu je i kvantna teorija informacija, postoji i tvrdnja da je informacija fizička, razmatra se stvaranje „iz ničega". Da li smo na pragu novih epohalnih otkrića ili je „samo" greška u pitanju? Uz sve ovo, za jačanje našeg ponosa, uvek se napomene da je Anjštajn naš zet, Tesla je naš, ali i do sada manje poznati Vedral je naše gore list.