Što neko reče, sve srećne imperije slične su jedna drugoj, dok su sve nesrećne nesrećne na neki svoj način. Dobro, parafrazirao sam Tolstoja, koji je pre, u stvari, i mislio na porodice nego na imperije. Sad, kada su porodice u pitanju mnogi bi se možda sa rečenim i složili, dok bi kod imperija već po svoj prilici došlo i do popriličnog zatezanja. Jer, postoji više autora, koji se doduše i ne izjašnjavaju nešto preterano na temu sreće imperija, ali su sa druge strane manje-više jednoglasni kada je u pitanju njihova neumitna kob. Naime, po priči, sve poznate civilizacije i imperije dele u suštini sličnu sudbinu, prolazeći kroz šest karakterističnih faza, nastajući, trajući i nestajući na gotovo identičan način.
Iza kulisa teatra apsurda:
NIN
REALITY DEATH SHOW, '90 |
Beograd -- Nekadašnji ministar policije Radmilo Bogdanović ocenio je u intervjuu nedeljniku NIN da su Slobodan Milošević i Mirjana Marković svojom nesrećom povukli u propast ceo narod.
"Za Miloševićev krah najviše
Nasa baka. Prabaka. Ko god se seca svoje bake, ili prabake, ili prabakine bake, posebno one iz stvarnog seoskog zivota... Znate li, te herojske, mitske zene su tokom Prvog svetskog rata bile mucene smrcu muzeva i dece, krile se u obližnjim šumarcima i gledale kako im pale kuće, gladovale sa svojim unučadima, bile su ponižavane i mrcvarene, bile su silovane...
Da je vojvoda Vule Ilić Kolarac rekao Da! onda, 1804, kad ga je grupa vojvoda predlagala za protivkandidata Djordju Petroviću iz Topole, za Vožda, istorija bi uzela drugi tok, možda. Ali, nije.
Rekao je: “ Braćo, ja sam čovek domaćin, vičan oranju i žetvi, moja je ruka i moja pamet navikla na plug i srp. Nama treba onaj koji je navikao na kuburu i jatagan, uzmite Djordjija, on je bio i vojnik i hajduk, naučen i da se bije i da se krije”. Istorija je onda krenula poznatim tokom a Vuletov brat i Pomoćni vojvoda, Gruja, nikad nije postao pravi vojvoda i njegov doprinos istoriji je u tome što je postao rodonačelnik porodice Grujića koja je dala Srbiji čak i jednog petostrukog predsednika vlade. Jedna od grančica tog porodičnog stabla bila je i Katarina, ćerka Marka, poznatijeg kao Mutavdžija, uglednog smederevskog gazde i boema, ženjenog više puta, čemu se ne treba ni čuditi s obzirom na naviku da u 3 ujutro dovede iz kafane celo društvo i zapovedi ženi da razvlači kore i pravi gibanicu.
Da je tenis kao sport npr. neka kompanija (a.d.), ovog vikenda bi mu vidno skočile akcije :) Ono što gledaoci najviše vole da gledaju u samim završnicama su sudari titana i pisanje istorije.
Prvo je žensko finale nije baš donelo bratoubilački rat između sestara Vilijams, ali jeste krunisanje mlađe: Serena je najtrofejnija na Gren Slemovima u Open eri! Serena u svojoj drugoj inkarnaciji nema premca u ženskom tenisu, tako da je ovaj rekord visio već neko duže vreme, ali kako mu se Serena bližila, nekako je bivala sve opterećenija i nervoznija, a onda je pregorela u polufinalu US Opena 2015. portiv Roberte Vinči i posle toga može se reći da je nekako postala opuštenija na terenu (kao npr. Mari kada je postao otac), a pre toga je bila užasno loš gubitnik (level Željko Obradović), što opet možda ima i pozitivan uticaj na nepobedivost i ogromne uspehe. Sada se Sereni zalomilo da za rekordnu 23. GS titulu igra, ni manje ni više, nego baš protiv rođene sestre Venus, koja joj je na neki način i idol. Venus se krajem prošlog veka probila na vrh i sećam se priča da ima još talentovaniju mlađu sestru :) Njih dve su igrale finale ovde prethodni put, sada već, davne 2003. kada je Serena čudesno slavila. Ovo finale je ubedljivo najstarije žensko GS finale u istoriji - sledeće nedelje učesnice pune 72 godine (zbirno :)) Njih dve su poslenji put igrale u finalu GS na Vimbldonu 2008. a interesantno je da je tada i finale u muškoj konkurenciji bilo između sadašnjih finalista Nadala i Federera (ujedno i jedan od najboljih teniskih mečeva u istoriji)!
Fedal rekordni 9. put
Ovo je verovatno najveći meč u istoriji tenisa!
Ako se zaista potvrdi da je transkript prisluškivanog razgovora izmedju Lidije Udovički i Bojana Pajtića autentičan, biće to još jedan pisani čas anatomije stila i metoda vladanja u Srbiji od S. Miloševića do sada i poučan čas istorije beščašća na ovim prostorima.
Lidija Udovički,
Ovog novembra navrsava se tacno 50 godina od kada je ubijen americki predsednik John F Kennedy.
Ubistvo najmladjeg izabranog americkog predsednika je uzdrmalo svet. I danas, jos uvek se mnogo sto-sta trese pri pomisli na ovaj cin. Zvanicna verzija je tanka, arhive se jos uvek strogo kontrolisu, raznoraznih teorija zavere od onih sa kredibilitetom, do onih sumanuto-paranoicnih ima na pretek. Istina se u svemu tome provlaci kao duh. I ima je, i nema je. Parcijalni pogled osvetli poneku tacku, ali tesko da iko u javnosti ima uvid u celu sliku ove tragicne epizode.
Mnogi bi voleli da saznaju ko ga je tacno ubio i zasto su ga tacno ubili.