Literatura| Nauka| Život

Srbin katolik, čemu?

vladimir petrovic RSS / 27.05.2010. u 15:12

                                                               Have you ever thought how lucky you are to be born an Englishman when there were so many millions who were not (Cecil Rhodes)

 

Postoji Francuz musliman. Postoji Englez katolik (mada je Ivlin Vo, ili već ne znam više tačno ko, govorio da Englez koji napusti anglikanstvo i postane katolik ne ostaje i dalje - Englez). Postoji Rus ateist (mada je F. M. Dostojevski govorio: Ateist ne može biti Rus; ateist odmah prestaje biti Rus). Postoji Italijan budista. Postoji i - Srbin katolik, kao što sam u naslovu rekao, mada to nije (čini mi se) mnogo uobičajeno.

Zašto govorim o ovome? Zato što je baš prošle sedmice bila značajna godišnjica rodjenja jednog velikog čoveka koji je, uslovno rečeno sa naših širih prostora, a za koga se kaže da je bio Srbin katolik. Koja godišnjica? Kojeg čoveka?

Pa, 18. maja ove godine napunilo se 299 godina od rodjenja Rudjera Josifa Boškovića, koji je bio veoma učen čovek i univerzalan stvaralac (matematičar, fizičar, astronom, geodet, kartograf, optičar, inženjer-pronalazač, profesor, diplomat, putopisac, propovednik, arheolog, filozof, pesnik, prevodilac i još po nešto). Niko, koliko ja znam, tu godišnjicu nije obeležio u medijima, jer je uobičajeno da se godišnjice obeležavaju onda kada su jubilarne, odnosno kada ih čine okrugli brojevi; stoga će se, verovatno, iduće godine obeležiti tristotagodišnjica od rodjenja Boškovićevog. A ja, nestrpljivko po prirodi, ne mogu da čekam okruglu brojku od 300 da bih pisao o njemu zato što baš volim broj - 299. Weird?

Dobro, ali i dalje ostaje pitanje: zašto sam se uopšte setio Rudjera Josifa Boškovića? Pa zato što sam se ovih dana usputno bavio sa Branislavom Petronijevićem, koji slovi za jednog od najvećih srpskih filozofa i koji je osnivač Srpskog filozofskog društva (Pored ostalog, on se družio sa Stanislavom Vinaverom, o kome sam nedavno pisao). A Branislav Petronijević je 18. maja 1911. godine, dakle tačno pre 99 godina, održao predavanje, u prostorijama Beogradskog univerziteta, povodom dvestotegodišnjice rodjenja Boškovićevog. To predavanje započeo je isticanjem da je Rudjer Josif Bošković bio «najveći Dubrovčanin i najznatniji Srbin do danas». Baš tako je rekao: «najznatniji Srbin do danas», odnosno do njegovog (Petronijevićevog) dana. To je ono što me je zaintrigiralo.

Naime, Rudjer Josif Bošković (1711-1787) često se pominje kao Srbin katolik/jezuit, iz XVIII veka. Uvršćen je i u Listu «100 najznamenitijih Srba svih vremena». Lepo. Mnoge škole i naučne institucije u Srbiji s ponosom nose njegovo ime. Medjutim, ima i drugih naroda koji  svojataju Boškovića, o čemu ću govoriti kasnije.

Srpska Vikipedija navodi da je Bošković rodjen «kao sedmo dete trgovca Nikole Boškovića, Srbina iz Orahova Dola kod Trebinja, u Hercegovini, i majke Pavle (italijanskog porekla, iz porodice Bara Betere, poznatog dubrovačkog pesnika)», te da je ceo radni vek proveo u tudjini, gde je stekao i svetsku slavu, a samo jednom svratio u svoj zavičajni Dubrovnik. I još se dodaje: «Svoje otadžbinsko poreklo nikada nije krio - ostao je Slovinac, kako su se tada nazivali Južni Sloveni».

Naravno, Bošković je živeo u vremenu kada se neki evropski narodi još nisu bili  konstituisali kao moderne nacije, pa otuda zamešateljstva oko nacionalnosti njegove, koje je prisutno čak i kod nekih ozbiljnih svetskih enciklopedija i leksikona. To samo pokazuje kako je pitanje odredjivanja nacionalnosti ponekad zamršeno, jer je genijalni Bošković bio katolik/jezuit, stvarao je na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku, a svojima, u Dubrovniku koji je tada imao status nezavisnog grada-države, sporadično je pisao na svom maternjem jeziku, koji je on sam nazivao - «slovinskim jezikom».

Zabeleženo je da je Bošković počeo svoje primarno školovanje na jedini mogući način u to doba u Dubrovniku, u jezuitskoj školi Collegium Ragusinum, u kojoj je stekao klasično obrazovanje i znanje latinskog jezika. Kao dečak od četrnaest godina upućen je u Rim, radi nastavljanja školovanja (i da se, kao što sam napomenuo, do kraja svog dugog života samo još jednom vrati u zavičaj). Naročito je pokazivao interesovanje za logiku, Aristotelovu fiziku i metafiziku, euklidsku matematiku,  astronomiju i etiku, s tim što je prednost davao matematici i fizici. Po završtetku studija na čuvenom jezuitskom Collegium Romanum postao je sveštenik, ali je radio i kao profesor matematike, sve dok nije bio primoran, zbog problema s kojima su se sretali jezuiti u odnosu na Vatikan, da na neko vreme napusti Rim.

Mada je svojim obrazovanjem Bošković bio stekao široko znanje iz teologije i filozofije, njegov naučni rad u suštini je uvek bio okrenut praktičnim ciljevima. Rano je počeo pisati naučne rasprave, te je postao poznat u crkvenim i naučnim krugovima. Tadašnji papa Benedikt XIV tražio je od Boškovića da bude deo tima koji treba da ispita uzroke pukotina na kubetu bazilike sv. Petra u Rimu, kao i da proveri jačinu/čvrstoću njenih apsida. Takodje, pitan je Bošković i za mišljenje oko regulacije reke Tibra i drugim sličnim stvarima. Zatraženo je i da izmeri dužinu meridijanskog stepena u Vatikanu. Izradio je novu kartu te papske države. Izradio je i niz instrumenata za precizna geodezijska merenja. A kako se glas o njemu pročuo i u drugim državama, austrijski car Franc I pozvao ga je da svojim hidrotehničkim znanjem reši jedan spor oko reka i polovdbe. Carica Marija Terezija (kojoj je ispevao, duša pesnička, jednu lepu odu na latinskom jeziku), tražila je od njega savet o popravkama na zgradi Dvorske biblioteke. U Parizu je od njega traženo da ispita nosivost stubova crkve Sv. Ženoveve. Baveći se problemima hidraulike, davao je savete pri obnavljanju luka u Riminiju i Savoni. Sve je to dovodilo do toga da su se o njega otimali dvorovi i države, ali i univerziteti i učena društva, pa je postao član mnogih od njih (u Parizu, Londonu, Petrogradu, Rimu i drugde).

Kada je morao napustiti Rim, najpre je otišao u Pariz, gde je dobio francusko državljanstvo i bio, jedno vreme, direktor Marinske optike. Kasnije je prešao u London, u kome je, kao poštovalac Njutna i engleskih astronoma, bio posebno dobro primljen. Englesko Kraljevsko učeno društvo počastvovalo ga je  time što ga je uputilo u Carigrad da tamo posmatra prelazak Venere preko Sunca, 1761. godine. Nažalost, zbog teškoća u brodskom putovanju, nije stigao na vreme, pa nije obavio taj zadatak. Da bi se odužio Kraljevskom učenom društvu, posvetio im je svoju knjigu o - pomračenju Meseca. (U povratku, napisao je zapažen Dnevnik sa puta iz Carigrada, 1762. godine, koji je preveden na više jezika; u toj knjizi pisao je o «drami balkanskih naroda koji govore skoro isti jezik, kojim sam i ja govorio u rodnom Dubrovniku, koji je bio moj maternji jezik»). Nešto kasnije, vratio se u Rim, te je u Milanu osnovao Astronomsku opservatoriju, čiji je i prvi direktor bio. Kako je, nakon nekog vremena, ponovo morao napustiti Italiju, ponovo je otišao u Pariz, u kome je štampao više knjiga na francuskom i latinskom jeziku. Pred smrt, vratio se u Milano, gde je u 77. godini umro; tamo je i sahranjen.

Neki smatraju da je Bošković bio preteča teorije relativiteta. Sa svoje strane, Nikola Tesla, koji je, navodno, bio kritičan prema Albertu Ajnštajnu, smatrao je da je teorija relativiteta delo Rudjera Boškovića (...the relativity theory, by the way, is much older than its present proponents. It was advanced over 200 years ago by my illustrious countryman Ruđer Bošković, the great philosopher, who, not withstanding other and multifold obligations, wrote a thousand volumes of excellent literature on a vast variety of subjects. Bošković dealt with relativity, including the so-called time-space continuum ...).

Boškovićeva dela jesu: De maculis solaribus (O Sunčevim pegama); De circulis oscillatoribus  (O oskulatornom krugu); De viribus vivis (O živoj sili); De cometis (O kometima); De lumine(O svetlosti); i druga.

Njegovo glavno delo, u kome je, polazeći od toga «da je sve - materija i kretanje», jeste «Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium»; tim delom je Bošković, prema rečima Andrije Stojkovića, «unapredio teoriju atoma zasnivanjem dinamističke atomistike koja atrakciju i repulziju shvata kao jedinstvenu prirodnu silu»

U govoru koji sam na početku pomenuo, ovako je filozof B. Petronijević opisao Boškovića: «Bio je čovek univerzalnog duha... žive mašte, lako uzbudljivog temperamenta, ambiciozan i ponosit. Pored toga duhovit i dobar pisac. Iako svetski obrazovan i čovek od sveta, Bošković je kao jezuit bio duboko pobožan. Mi moramo žaliti što je Bošković bio jezuit, jer su time njegovom spekulativnom duhu bile stavljene stroge granice; s druge strane opet ne smemo izgubiti iz vida da je samo time što je postao jeziut Bošković, sin malenog Dubrovnika, bio u mogućnosti da postane svetska ličnost».

Medjutim, za Boškovićevu filozofiju Petronijević ukazuje, pored pohvala, i na neke nedoslednosti, te kaže «da ona ne predstavlja jedan opsežan filozofski sistem kao što je to slučaj kod velikih sistematizatora novije filozofije, jednog Dekarta ili Lajbnica. Iako Bošković ima samostalnih misli i na polju teorije saznanja i opšte metafizike, ipak njegove misli na ovim poljima su fragmentarne». Pritom, Petronijević dodaje «da se Boškovićeva originalnost uzdiže do genijalnosti u filozofiji prirode, u kojoj problem materije i problem prostora zauzimaju vidna mesta; ipak, neki rezultati Boškovićeve teorije materije nisu se mogli održati u svim svojim osnovnim tvrdjenjima».

A kako Hrvatska Vikipedija piše o Boškoviću? Pa već na samom početku ističe njegovo - hrvatstvo: «Ruđer Josip Bošković, hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof, isusovac...». 

Medjutim, Hrvatska Vikipedija pri kraju daje ovaj zanimljivi komentar: «Svojatanja. Boškovićev uspjeh slave tri države: Hrvatska, Italija i Srbija. Većina izvora govori o njegovu hrvatstvu.... Talijani tvrde da je Boscovich (talijanski) upamćen kao Talijan.. Srbi tvrde kako je porijeklo njegove obitelji iz Crne Gore (što ga zapravo čini Crnogorcem, a ne Srbinom)...».

Ako pokušamo prevideti ovu hrvatsku svojevrsnu malicioznost oko srpstva/crnogorstva, pitam se da li ima smisla pitati se danas čiji je Rudjer Josif Bošković (Rugjer Josip Bošković, Rogerius Josephus Boscovich, Ruggero Giuseppe Boscovich, Roger Boscovich)?

Ili je najbolje ništa ne menjati: neka tog čoveka sveta/svetskog čoveka svojata svako po svom nahodjenju?

Atačmenti



Komentari (111)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 15:28 27.05.2010

za jos 2oo godina

Jedan citat koji si naveo kaze 'ostao je Slovinac, kako su se tada nazivali Južni Sloveni'. Tako ce valjda za 200 godina pisati '(p)ostao je Srbin/Hrvat/Crnogorac/Italijan kako su se(be) tada nazivali neki stanovnici juzne Evrope'. Kako ce smesna biti ova danasnja svojatanja.
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:53 27.05.2010

Re: za jos 2oo godina

Neues aus der Nachbarschaft
...Kako ce smesna biti ova danasnja svojatanja.


Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 15:58 27.05.2010

Re: za jos 2oo godina

Gratias tibi ago.
docsumann docsumann 16:05 27.05.2010

Re: za jos 2oo godina

Tako ce valjda za 200 godina pisati '(p)ostao je Srbin/Hrvat/Crnogorac/Italijan kako su se(be) tada nazivali neki stanovnici juzne Evrope'. Kako ce smesna biti ova danasnja svojatanja.


Meni se, inače, jedina budućnost koja ima smisla, čini ona iz koje bi današnji mi izgledali kao neopisivo surovi prostaci.
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:48 27.05.2010

Re: za jos 2oo godina

Veliki sportista i veliki čovek Mate Parlov je govorio "pa kako ja mogu biti nacionalista, pa ja sam svetski prvak!"
wukadin wukadin 09:56 28.05.2010

Re: za jos 2oo godina

Neues aus der Nachbarschaft
Jedan citat koji si naveo kaze 'ostao je Slovinac, kako su se tada nazivali Južni Sloveni'. Tako ce valjda za 200 godina pisati '(p)ostao je Srbin/Hrvat/Crnogorac/Italijan kako su se(be) tada nazivali neki stanovnici juzne Evrope'. Kako ce smesna biti ova danasnja svojatanja.


Verujem da ce i liberalna demokratija i ljuCka prava biti takodje smesni...
Filip2412 Filip2412 15:28 27.05.2010

...

Srbin, cemu? Katolik, cemu? he, he, salim se... tek da budem prvi.

Ali stvarno mislim da je besmisleno biti Katolik ako si Srbin, uostalom Dzizs Krajst je bio Srbin & Pravoslavac, ne?

OK, izvinjavam se sto komentarshem bez citanja teksta, procitacu sad obecavam.

EDIT: Drugi!
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 15:30 27.05.2010

Re: ...

procitacu sad obecavam.

rrrrraaaaaaajt!!!! :))))))) paz' da ti verujemo
Filip2412 Filip2412 15:35 27.05.2010

Re: ...

Evo Beba me zamajava sad a bas sam teo da pocnem s ćitanjem...

Kad sam bio u srednjoj, fora je bila dobiti peticu na aktivnost/diskusiju o knjizi koju niste pročitali, samo se smoothly uklopiš u razgovor i praviš se upućen, otad mi loša navika...

vladimir petrovic vladimir petrovic 15:56 27.05.2010

Re: ...

Filip2412
...EDIT: Drugi!

Znam jednog mangupa što je govorio o svojim iskustvima sa devojkama:
Uvek sam bio drugi. Nikad prvi, nikad treći.
maca22 maca22 19:22 27.05.2010

Re: ...

Zar to muski mangupi pricaju? Mislila sam da tu pricu pricaju neke zene. :)
expolicajac expolicajac 15:52 27.05.2010

Izvadio si se

Ili je najbolje ništa ne menjati: neka tog čoveka sveta/svetskog čoveka svojata svako po svom nahodjenju?


Dobar ti je tekst, ali iritantan naslov. Kome ili čemu. Ovde se ne kače debili, koliko sam mogao do sada da primetim. Da si ovaj tekst imao nameru da postaviš na "Dverima srpskim" razumeo bih. Ko te čita čita te uvek, ko te zaobilazi počeće da čita, ali sam siguran da će posle drugog pasusa da stane. U svakom slučaju preporuka.

Nadam se da ću nekada naići na tekst "Hrvat pravoslavac, čemu"
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:00 27.05.2010

Re: Izvadio si se

expolicajac
... Dobar ti je tekst, ali iritantan naslov.


Nije mi namera bila da iritiram.
Da provociram, možda...
ristotel ristotel 16:01 27.05.2010

Re: Izvadio si se

i mene je malo naslov zaboleo...

al pošto Vladimirove blogove čitam prilično redovno, pročitao sam i ovaj put...
a i dobacio neki komentar, što retko radim...
docsumann docsumann 16:07 27.05.2010

Re: Izvadio si se

Nadam se da ću nekada naići na tekst "Hrvat pravoslavac, čemu"


Pa možda o Tesli u nekom hrvatskom izdanju
ristotel ristotel 15:59 27.05.2010

Odličan tekst, i odlična tema

Pravoslavac sam, kao i dosta veliki procenat Srba. Kao i mnogi koji nisu Srbi, a pravoslavci su.
Ali Srbi imaju valjda slobodu izbora religije u koju veruju, i zato mi nekad nisu jasna istorijska događanja u kojima smo se odricali onih koji su katoličke ili muslimanske veroispovesti. A ateista se ne odričemo???


Ono zbog čega se javljam je rečenica pri kraju teksta preneta sa hrvatske vikipedije, gde piše da se Srbi pozivaju na to da je Ruđer Bošković poreklom iz Crne Gore. Ovo mogu da potvrdim. Kao sto mogu i da pobijem tezu da zato što je iz Crne Gore da je crnogorac. Moja familija, Boškovići Lučinci, sa Rovaca, u Crnoj Gori, čijeg je roda i otac Ruđera Boškovića, Nikola, se dan danas listom odaziva na to da su Srbi. Većina ih i živi u Srbiji, ili u severnom delu Crne Gore za koji znate da je prosrpski naklonjen(mada lično se protivim bilo kojim podelama). Dakle, jeste poreklom iz Crne Gore, al što se nacionalnosti tiče, moglo bi se sasvim mirne duše reći da je Srbin.

Međutim, ako mene pitate, kao i za Nikolu Teslu, pre bi se moglo reći da su Ruđer Bošković, Galileo Galilej, Nikolas Kopernik i još mnoge slične ličnosti,
kosmpolite, najsvetliji predstavnici naše planete i čovečanstva, a ne pojedinih naroda. Jer nisu radili za korist ovog ili onog naroda, nego isključivo i jedino za boljitak celog čovečanstva. A velika mi je čast biti iz istog naroda kao i oni, ali da ih svojatam(Teslu i Boškovića) odbijam. Pogotovu Ruđera Boškovića, koji je na moj veliki ponos potekao iz loze mojih predaka, ne smem da svojatam, jer takve veličine su na ponos svetu, a ne samo meni i mojim sunarodnicima.

Nadam se da ste me razumeli šta i zašto mislim i govorim, i da ima ovde još dosta ljudi mog mišljenja.
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:06 27.05.2010

Re: Odličan tekst, i odlična tema

Hvala ti što si se javio.
ristotel
... Međutim, ako mene pitate, kao i za Nikolu Teslu, pre bi se moglo reći da su Ruđer Bošković, Galileo Galilej, Nikolas Kopernik i još mnoge slične ličnosti,
kosmpolite, najsvetliji predstavnici naše planete i čovečanstva, a ne pojedinih naroda. Jer nisu radili za korist ovog ili onog naroda, nego isključivo i jedino za boljitak celog čovečanstva. A velika mi je čast biti iz istog naroda kao i oni, ali da ih svojatam(Teslu i Boškovića) odbijam.

Slažem se.
sesili sesili 16:10 27.05.2010

Re: Odličan tekst, i odlična tema

Zaista, odličan tekst. Sama sam protiv svakog svojatanja, čemu? U stvari, po meni je važno kako su se oni izjašnjavali, a još važnije da su celom svetu dali mnogo. To sa religijom nema veze.
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:28 27.05.2010

Re: Odličan tekst, i odlična tema

Sesili
Sama sam protiv svakog svojatanja, čemu? U stvari, po meni je važno kako su se oni izjašnjavali, a još važnije da su celom svetu dali mnogo

Da, namera mi je bila da ukažem na neadekvatnost svojatanja.
To sa religijom nema veze

Svakako. Nemam ja ništa protiv da Srbin bude katolik (čini mi se da je jedan naš blogokolega Srbin protestant, pa to nikome normalnom ne smeta).
No, u naslovu sam stavio to tako, zato što je stvar per se - ipak neuobičajena, a u pitanju je naučnik svetskog formata.
myredneckself myredneckself 17:08 27.05.2010

Re: Odličan tekst, i odlična tema

zato što je stvar per se - ipak neuobičajena, a u pitanju je naučnik svetskog formata.

Da, svetskog formata i sigurno čovek ispred svog vremena
Pored italijanske, srpske, hrvatske i dr. adresa, obezbedio je on sebi jednu i na Mesecu, he, he, he....



Krater Ruđer Bošković, Mesec

dolybell92 dolybell92 17:03 27.05.2010

Ne razumem

zašto je bitno ko je katolik a ko pravoslavac
ili protestant... ako su svi hrišćani ?

To što je Nikola Tesla pravoslavne vere,
nema nikakvog značaja, kao što ni katolicizam
Ruđera Boškovića nema značaja.

Problem nastaje onda kada uključimo mesta
u kojima su se obrazovali i sticali znanje,
gde im je bilo, prema mogućnostima, najbolje, a u
to vreme se znalo, kao i dan danas, gde je to moguće.

Pamet im nisu dale ni nacije ni religija,
- ona je samo i jedino lično njihova.

Ljudska pamet je retka, ograničena i predvidiva
a glupost česta, bezgranična i nepredvidiva.
Nikakve veze nema ni sa rasom,
ni sa nacijom (narodom) a tek sa religijom.

p.s.
(Ne postoje različite hrišćanske religije
već samo crkve. Crkve u smislu organizacije i
obreda koje primenjuju - a prema istoj religiji).

without prejudice


expolicajac expolicajac 17:14 27.05.2010

Re: Ne razumem

Žensko a pametna. Osudićeme za polnu diskriminaciju. Svaka čast Doly.
predatortz predatortz 17:16 27.05.2010

Re: Ne razumem

expolicajac
Žensko a pametna. Osudićeme za polnu diskriminaciju. Svaka čast Doly.


Ako ćemo o stereotipima, kada ti policajac kaže da si pametan i nije neka pohvala

Šala kolega, i ja sam ex...
Filip2412 Filip2412 17:19 27.05.2010

Re: Ne razumem

dolybell92 valjda ti je jasno da na Balkanu manje vise sve ljude zabole za religiju, bitno je samo zato da bi smo se prepucavali je li bio Hrvat, Srbin itd. Na Balkanu su konfesije uglavnom samo gorivo za nacioanlizam.

Cesto se pitam na sta bi licio Balkan da nema te podele pravoslavni-katolici... da je Sv Sava kojim slucajem resio da se prikloni Rimu.
predatortz predatortz 17:20 27.05.2010

Re: Ne razumem

Cesto se pitam na sta bi licio Balkan da nema te podele pravoslvani-katolici... da je Sv Sava kojim slucajem resio da se prikloni Rimu.


Prosto. Mlatili se sa Rumunima, Bugarima, Grcima...
Filip2412 Filip2412 17:21 27.05.2010

Re: Ne razumem

predatortz
Cesto se pitam na sta bi licio Balkan da nema te podele pravoslvani-katolici... da je Sv Sava kojim slucajem resio da se prikloni Rimu.


Prosto. Mlatili se sa Rumunima, Bugarima, Grcima...

Pa da, i ja tako mislim... nasli bi smo vec neku zanimaciju
nestor92 nestor92 19:01 27.05.2010

Re: Ne razumem

zašto je bitno ko je katolik a ko pravoslavac
ili protestant... ako su svi hrišćani ?


Srbin moze biti i muslimanske vere, kao uostalom i budista.

Izjednacavanje nacije sa religijom je imalo smisla (mozda) nekad, ali vec odavno donosi samo stetu.

Da se razumemo, ja nisam ateista, naprotiv. Srbin, pravoslavne veroispovesti.
dolybell92 dolybell92 19:58 27.05.2010

Re: Ne razumem

Filip2412
dolybell92 valjda ti je jasno da na Balkanu manje vise sve ljude zabole za religiju, bitno je samo zato da bi smo se prepucavali je li bio Hrvat, Srbin itd. Na Balkanu su konfesije uglavnom samo gorivo za nacioanlizam.

Cesto se pitam na sta bi licio Balkan da nema te podele pravoslavni-katolici... da je Sv Sava kojim slucajem resio da se prikloni Rimu.


Da je slušao starijeg brata, kao što nije,
druga bi se pesma ovde pevala.
Ne bi nam istorija bila jedina učiteljica,
a od koje ništa nismo naučili.

Nažalost, ovde je religija koren sveg zla,
jer je skoro identičan narod (razlike su nastale
tokom života pod različitim okupacijama) samo
religijski podeljen (iako i nisu baš neki naročiti vernici,
jer da jesu - nikada ne bi ratovali).

Poslednji rat koji je bio separatni,
tj. samo na teritoriji Jugoslavije,
je pokazao na kraju, da niko ne zna zašto
je uopšte ratovao.
Suvislog objašnjenja nema, bez obzira
na političke odluke i Miloševića i Tuđmana.

(A propo, ratovi se vode između ljudi koji
uopšte ne poznaju i pri tom se međusobno ubijaju,
zarad dvojice, koji se međusobno dobro poznaju i
kojima ne pada na pamet da se međusobno i pobiju
a nekmoli ubiju).

Samo su se Crkve nadale da će proširiti svoje
dijeceze nakon što ih vojska osvoji.
Jedino bi oni imali koristi.

Muslimani su tu samo smetali i jednima i drugima.
Da njih nema, Bosna bi bila davno podeljena,
ovako teško, jer muslimane neće ni jedni ni drugi,
a ne mogu ni da ih podele.
GajaR GajaR 21:26 27.05.2010

Re: Ne razumem

Cesto se pitam na sta bi licio Balkan da nema te podele pravoslavni-katolici... da je Sv Sava kojim slucajem resio da se prikloni Rimu.

Filipe, malo je falilo pa da ceo balkan bude bogumilske vere...
Gde bi nam samo bio kraj...??? <_<
Filip2412 Filip2412 21:36 27.05.2010

Re: Ne razumem

Filipe, malo je falilo pa da ceo balkan bude bogumilske vere...
Gde bi nam samo bio kraj...??? <_<

Pa nije to moglo - onaj Konstantin zabrazdio sa tim Hriscanstvom i gotova stvar... narod su pitali isto kolko ce nas pitaju za NATO kad bude trebalo.

Nego vidi sta kazu ovde za Bibliju:
Genesis 1:11 "And God said, Let the earth bring forth grass, the herb yielding seed, and the fruit tree yielding fruit after his kind, whose seed is in itself, upon the earth: and it was so."

Ovi nasi slabo stoje sa kreatiunim interpretacijama, mi sve zdravo za gotovo...
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:51 27.05.2010

Re: Ne razumem

Dolybell
... without prejudice

Ovo me tera da odgovorim, iako ne bih voleo da suviše ulazim u tumačenja religijskog karaktera.

To što je Nikola Tesla pravoslavne vere,
nema nikakvog značaja, kao što ni katolicizam
Ruđera Boškovića nema značaja.


Naravno da nema značaja.
Nema značaja ni svojatanje, koje sam naglasio u tekstu.

Nije mi namera da ulazim u rasprave oko - religijskih pitanja.
O tom pitanju (odnosno o lošim stranama svake religije) vodi (uspešno, zar ne?) blog kolega AL.

Činjenica da je Bošković bio jezuit je veoma bitna.
By the way, nisam slučajno okačio, u tekstu, majicu "I love Jesuits", jer se oni (Isusovci) dosta razlikuju od drugih redova u katoličanstvu. I često su imali sukoba sa Vatikanom.

Ali, nije poenta u tome, već pre u značaju samog Boškovića.

P. S. Naslov "Srbin katolik, čemu", ne treba shvatiti kao ukazivanje da Srbin ne sme biti katolik, već na ukazivanje na slučaj jednog Srbina katolika koji je bio izuzetno velika ličnost. A potom dolazi ukazivanje na beznačajnost pripadanja...
die hard die hard 23:00 27.05.2010

Re: Ne razumem

zašto je bitno ko je katolik a ko pravoslavac
ili protestant... ako su svi hrišćani ?


A je l bitno i da su hriscani?Ili ja tebe ne razumem? Evo ja nisam hriscanin, i nekako me bas briga.
expolicajac expolicajac 23:19 27.05.2010

Re: Ne razumem

Ja jesam glup al nisam lud, ili obrnuto, nema veze, ko razume shvatiće. I uzgred budi rečeno policajac nije nikada ex. Po zakonima ove države uvek može da se aktivira!!!
expolicajac expolicajac 23:34 27.05.2010

Re: Ne razumem

Poslednji rat koji je bio separatni,
tj. samo na teritoriji Jugoslavije,
je pokazao na kraju, da niko ne zna zašto
je uopšte ratovao.
Suvislog objašnjenja nema, bez obzira
na političke odluke i Miloševića i Tuđmana.

Draga moja devojčice evo poverljivog objašnjenja. Rat je vođen zbog restauracije kapitaliuzma. Kapitalizam je oblik društvenog uređenja u kome je dominantna privatna svojina. Da se ukupno bogatstvo naroda i narodnosti raspodelio na privatnu svojinu imali bi na teritoriji bivše Jugoslavije jak srednji stalež. Jugoslavija je imala sve preduslove da davne 1989 godine uđe u Evropsku zajedncu ali je dogovor između bitangi u srbiji i hrvatskoj doveo do rata da bi se prikrila velika pljačka naroda. 50 godina je stvaran društveni proizvod srba, hrvata, muslimana, albanaca, crbnogoraca slovenaca i svih nepomenutih, a onda je par kretena odlučlo da uništi 70% toga kroz rat a ostalo raspodeli medju sobom. Zaigrali sa na kartu nacionalizma i šovinizma i dobili partiju. Tvoja iskrena dobrota možda ne može da prihvati ovu surovu istinu ali to je to. Lakovernost naroda i narodnosti je omogućila da se kao u Andrićevim delima fukare obogate dok su pametni ćutali.
docsumann docsumann 23:42 27.05.2010

Re: Ne razumem

Činjenica da je Bošković bio jezuit je veoma bitna.
By the way, nisam slučajno okačio, u tekstu, majicu "I love Jesuits", jer se oni (Isusovci) dosta razlikuju od drugih redova u katoličanstvu. I često su imali sukoba sa Vatikanom.


Jezuitski red je poznat po izvaredno kvalitetnom obrazovanju koje pruža svojim članovima.
dolybell92 dolybell92 01:26 28.05.2010

Re: Ne razumem

die hard
zašto je bitno ko je katolik a ko pravoslavac
ili protestant... ako su svi hrišćani ?


A je l bitno i da su hriscani?Ili ja tebe ne razumem? Evo ja nisam hriscanin, i nekako me bas briga.


Nema to nikakve veze sa religijama, uopšteno,
već samo sa navedenom. Vezano je samo za tekst
o Ruđeru Boškoviću i njegovom katoličanstvu,
zapravo za njegovo školovanje...
A ko je pripadnik koje religije je jedna od stvari koja
me uopšte ne interesuje. Ni da li jeste, niti da nije.
dolybell92 dolybell92 01:29 28.05.2010

Re: Ne razumem

docsumann
Činjenica da je Bošković bio jezuit je veoma bitna.
By the way, nisam slučajno okačio, u tekstu, majicu "I love Jesuits", jer se oni (Isusovci) dosta razlikuju od drugih redova u katoličanstvu. I često su imali sukoba sa Vatikanom.


Jezuitski red je poznat po izvaredno kvalitetnom obrazovanju koje pruža svojim članovima.


U to vreme se jedino (ondašnje) vrhunsko znanje
moglo steći u njihovim školama, koje si mogao
pohađati jedino ako im pripadaš.
dolybell92 dolybell92 01:41 28.05.2010

Re: Ne razumem

Jugoslavija je imala sve preduslove da davne 1989 godine uđe u Evropsku zajedncu


Jugoslavija je imala mnogo veće preduslove
još tokom sedamdesetih godina,
ako govorimo o preduslovima.
Mogla je biti jedna od država osnivača EU.

Posledice svakog građanskog rata su takve,
pljačka i otimačina, nije to neko posebno otkriće.
Smatraju se najkrvavijima, jer se međusobno
ubijaju oni koji se najbolje poznaju,
i tačno znaju šta rade i kome.
Rat je vođen zbog restauracije kapitaliuzma.

Kad bi to bila istina, zašto onda nisu vođeni ratovi
u drugim državama koje su promenile sistem ?
Nisu se setili ?
dolybell92 dolybell92 01:58 28.05.2010

Re: Ne razumem

Činjenica da je Bošković bio jezuit je veoma bitna.


Mislim da si samo slučajno i u brzini, ovo rekao,
on jeste pripadao jezuitima ali se nije
bavio religijom, da bi bio jezuita.
Bavio se filozofijom religije, a to je
već nešto drugo.

P. S. Naslov "Srbin katolik, čemu", ne treba shvatiti kao ukazivanje da Srbin ne sme biti katolik, već na ukazivanje na slučaj jednog Srbina katolika koji je bio izuzetno velika ličnost. A potom dolazi ukazivanje na beznačajnost pripadanja...


To i ja isto mislim i tako sam tekst i shvatila.
Moj prvi komentar upravo to i kaže.
Mislim da je dovoljno jasan i sa tobom sam po
tom pitanju potpuno saglasna.
Uopšte ne mislim da treba da ovde raspravljamo
o religiji, ali sticajem drugih komentara,
nešto se i o tome moralo reći.
docsumann docsumann 11:29 28.05.2010

Re: Ne razumem

Smatraju se najkrvavijima, jer se međusobno
ubijaju oni koji se najbolje poznaju,
i tačno znaju šta rade i kome.

Takozvano prokletstvo malih razlika.
expolicajac expolicajac 14:42 28.05.2010

Re: Ne razumem

Draga moja devojčice da samo znaš šta sve pokvarena ljudska mašta može da smisli. U socijalističkim zemljama sa drugačijim kulturnim modelom primenjivane se druge taktike. Mi ni običnu svadbu ne završavamo bez makar jedne tuče a kamoli restauraciju sistema. Nisam pobornik rata i mislim da je to vandalizam prema svim narodima koji su u tome učestvovali, ali to je neumitna istina i sudbina Balkana. Iskreno se nadam da će buduće genearacije izbeći sudbinu moje.
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:11 29.05.2010

Re: Ne razumem

expolicajac
... uzgred budi rečeno policajac nije nikada ex.

Ovo me podseti na običaj u Italiji: kada jednom čovek bude senator, oslovljavaju ga do kraja žuvota "senatore", iako je to bio samo jednom i odavno, he, he, he...

Znam da nije isto, ali je slično.
niccolo niccolo 18:00 27.05.2010

Lep

tekst o Đuzepeu...
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:00 27.05.2010

Re: Lep

Niccolò
...tekst o Đuzepeu...

Grazie, caro fratello



Edit
P. S.
Ovde mi se svideo naslov, koji sadrži zamku/pošalicu: ako neko ima brata, onda nije sin jedinac!
aleksanadar aleksanadar 18:47 27.05.2010

А да ли постоји...

Postoji Francuz musliman. Postoji Englez katolik ... Postoji Rus ateist ... Postoji Italijan budista. Postoji i - Srbin katolik...


А постоји ли Јеврејин који се одрекао Мојсијеве вере и прихватио неку другу веру (православну, рецимо), а притом остао - Јеврејин?

(Само питам, јер не знам одговор.)


zašto je bitno ko je katolik a ko pravoslavac
ili protestant... ako su svi hrišćani ?


И сам себи понекад постављам то питање.
Наиме, и католик, и православни и протестант имају једног Господа. Не више њих.

Међутим, разлике постоје, несумњиво. Пре свега, културне и историјске.
mladen.mladen mladen.mladen 20:03 27.05.2010

Re: А да ли постоји...

Наиме, и католик, и православни и протестант имају једног Господа. Не више њих


veoma široko posmatranje sveta.. hoću li ikad uspeti da budem ovoliko pronicljiv!
dolybell92 dolybell92 20:15 27.05.2010

Re: А да ли постоји...

А постоји ли Јеврејин који се одрекао Мојсијеве вере и прихватио неку другу веру (православну, рецимо), а притом остао - Јеврејин?


Jevreji su narod.
Jedini narod koji je istovetan svojoj religiji.

Ne može se genetsko poreklo promeniti verom,
jer i kada bi neko prihvatio judaizam,
nikada ne bi mogao postati jevrejin,
jer genetski to nije.

Problem kulturno - istorijskih - nacionalnih
razlika je rešio Islam.
Ne priznaje ni narod ni naciju, niti ikakavu drugu razliku
među ljudima - ako su muslimani. Samo je to bitno.
Svi su muslimani međusobno jednaki, u osnovi.
Mada ni oni nisu izdržali a da se nisu podelili,
na šiite i sunite, a sve u okviru iste religije.
Razlozi su sasvim druge prirode.
mladen.mladen mladen.mladen 20:23 27.05.2010

Re: А да ли постоји...

budisti?
aleksanadar aleksanadar 21:22 27.05.2010

Re: А да ли постоји...

Jevreji su narod.
Jedini narod koji je istovetan svojoj religiji.


И Немци су народ.
Али Немац католик је једнако добар као и Немац протестант.
Претпостављам да исто важи и за Немца будисту.

Слутим да си у праву када су Јевреји у питању. Дакле, одговор на моје питање би био: не, не постоји Јеврејин који би се одрекао своје вере, а остао Јеврејин.
aleksanadar aleksanadar 21:29 27.05.2010

Re: А да ли постоји...

veoma široko posmatranje sveta.. hoću li ikad uspeti da budem ovoliko pronicljiv!


Изгледа ми да се подсмеваш.
Многи би рекли да ствари посматрам сувише уско.

Верујем да већина верујућих католика, православних и протестаната не би умела да објасни шта тачно раздваја њихова веровања.

А свима је откровење дато у једној књизи - Светом Писму.
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:25 27.05.2010

Re: А да ли постоји...

Aleksanadar
А постоји ли Јеврејин који се одрекао Мојсијеве вере и прихватио неку другу веру (православну, рецимо), а притом остао - Јеврејин?

(Само питам, јер не знам одговор.)


Na ovo bi mogao odgovoriti Srdjan Fuchs...
Ja sam malo surfovao i mislim da je odgovor - Da. Evo jednog linka na tu temu:

In general, Orthodox Judaism considers a person born of a Jewish mother to be Jewish, even if they convert to another religion.
Reform Judaism views Jews who convert to another faith as non-Jews. For example "...anyone who claims that Jesus is their savior is no longer a Jew..." [Contemporary American Reform Responsa, #68].
Historically, a Jew who has been declared to be a heretic (Hebrew: Minim מינים or notzrim נוצרים) may have had a cherem (similar to excommunication) placed on him or her; but the practice of communal and religious exclusion does not affect their status of Jewish birth.(See, for example, the case of Spinoza, a seventeenth century philosopher.)


U islamu, takodje, ima Arapa koji su katolici (u Libanu).
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:36 27.05.2010

Re: А да ли постоји...

Aleksanadar
...Наиме, и католик, и православни и протестант имају једног Господа. Не више њих.
Међутим, разлике постоје, несумњиво. Пре свега, културне и историјске.

Razlike su, naravno, i religijske prirode. Jedan je Gospod, ali se razlikuju u tumačenju pojedinih odrednica hrišćanstva, a i neki obredi su drukčiji.

Mada ne bi trebalo da trolujem previše na sopstvenom blogu, želim da kažem da u svim velikim religijama postoje raskoli.

U islamu je do raskola došlo samo četrdesetak godina posle nastanka islama - kada su se izdelili na Šiite i Sunite.

U hrišćanstvu je do raskola izmedju katolika i pravoslavaca došlo tek nakon više od jednog milenijuma (1054. godine), a protestantizam se odvojio od katolicizma još kasnije.

Raskola je bilo i ima i u velikim istočnjačkim religijama (budizam, hinduizam).

dolybell92 dolybell92 01:18 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

Дакле, одговор на моје питање би био: не, не постоји Јеврејин који би се одрекао своје вере, а остао Јеврејин


A šta bi onda bio ?

dolybell92 dolybell92 01:53 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

U islamu, takodje, ima Arapa koji su katolici (u Libanu).


U Libanu, Siriji, Jordanu i Izraelu, ima
arapa i katolika i pravoslavaca - maroniti i melkiti.
dolybell92 dolybell92 02:29 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

И Немци су народ.


Nemci su nacija - Germani,
sklopljen od različitih etničkih grupa,
germanskog porekla, jednim imenom nazvani Germani.
aleksanadar aleksanadar 10:35 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

Nemci su nacija - Germani,
sklopljen od različitih etničkih grupa,
germanskog porekla, jednim imenom nazvani Germani.


Ово није баш добро речено.

Постоје нације: Немци, Енглези, Французи итд.

Немци и Енглези (и још неки) припадају германској групи народа.
Дакле, када се каже Германи, не мисли се искључиво на Немце.
aleksanadar aleksanadar 10:50 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

Razlike su, naravno, i religijske prirode.


Наравно, постоје и разлике и у веровањима између католика, православних и протестаната. Не доводим то у питање.

Написао сам да се набројани "пре свега" разликују по култури и историји, зато што имам утисак, да се сами верници, припадници ових конфесија, више разликују по традицији, обредима и ритуалима које упражњавају, више по оном "спољашњем", него оном "унутрашњем".

И да многи не би умели да објасне шта је то што (осим ових "спољашњих" ствари) одваја католика од протестанта или православног.

Постоје, наравно, и разлике у "доктрини", у схватању Христове природе, у статусу цркве, али... Мени (и можда само мени) то изгледа другостепено.

Зар им није свима закон: "љуби ближњега свога"?
Filip2412 Filip2412 14:53 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

Немци и Енглези (и још неки) припадају германској групи народа.

Francuzi takodje spadaju u germanski narod, bar wiki tako kaze west germanic tribes...

Skoro svi u Evropi pripadaju germanskim narodima osim Finaca, Madjara, Slovena, Grka, Alnbanaca... a koliko ja kapiram Madjari & Finci mu dodju neki miks Slovena i Germana.
dolybell92 dolybell92 16:48 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

Ово није баш добро речено.

Постоје нације: Немци, Енглези, Французи итд.

Немци и Енглези (и још неки) припадају германској групи народа.
Дакле, када се каже Германи, не мисли се искључиво на Немце.


Да, вероватно, да није добро речено,
али се односи само на Немце, који су били
наведени.

Наравно да су Германи читава група народа,
веома сродних и да не припадају само Немачкој тј. Немцима.
Нације и јесу комбинације народа.
dolybell92 dolybell92 16:55 28.05.2010

Re: А да ли постоји...

Французи нису Германи али Франци јесу.
Гали су ипак карактеристичнији за саме Французе,
а они су келтског порекла.
Француска нација је исто мешавина као
што су све остале нације.
Чиста нација не постоји.
maca22 maca22 19:25 27.05.2010

Sve je to...

Sve je to stvar konvencije. Tema, cemu?
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:53 27.05.2010

Re: Sve je to...

Maca22
Tema, cemu?

U tekstu stoji:
18. maja ove godine napunilo se 299 godina od rodjenja Rudjera Josifa Boškovića, koji je bio veoma učen čovek i univerzalan stvaralac (matematičar, fizičar, astronom, geodet, kartograf, optičar, inženjer-pronalazač, profesor, diplomat, putopisac, propovednik, arheolog, filozof, pesnik, prevodilac i još po nešto).


Dakle, u pitanju je mali omaž (hommage) Rudjeru Boškoviću.
maca22 maca22 20:24 27.05.2010

Re: Sve je to...

Ma u redu. Samo sam se nasalila zbog naslova. :)
nsarski nsarski 05:27 28.05.2010

Re: Sve je to...

Tema, cemu?

Pa, cetvrtak je. Tomu.
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:57 29.05.2010

Re: Sve je to...

Tema, cemu?

Nsarski:
Pa, cetvrtak je. Tomu.


Da, pišem četvrtkom. Ali, izmedju redova ovog tvog komentarčića, profesore, mogao bi se naslutiti i tvoj 'zezalački' prekor da se držim četvrtka - k'o pijan plota.

A ja to činim pomalo nagonski, iz želje da budem - sistematičan. Ma koliko bi se moglo uprošćeno shvatiti da ja nisam "slobodan čovek", zato što nisam od onih koji jedu kada im se jede, piju kada im se pije, pišu blogove kada im se piše i rade još mnoge druge stvari kada im je - ćef. Ja se držim reda, he, he, he...

Mada odavno nisam više dete, ne mogu a da se ne setim svoje guvernante i njenih reči koje mi je često upućivala: "Reda mora biti". Baš me je time svaki put - nervirala, ali ona nije pridavala značaja mom dečačkom buntu. Smisao toga sam donekle shvatio tek mnogo kasnije. To mi je ostalo negde u krajičku malog mozga, pa blogove pišem četvrtkom, a ne kad mi padne na pamet. So far...
mladen.mladen mladen.mladen 20:00 27.05.2010

O Boškoviću danas u belom svetu..

"Božija čestica" Lion Lederman.. dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, retko duhovit lik, u toj knjizi o Higsovoj čestici, semenu kosmosa, dao je i kratak pregled likova kroz istoriju koji su se bavili česticama, naravno, počev od Demokrita.

Elem, na kraju, trojica su od Ledermana dobila ocenu A: Demokrit, Bošković i Raderford. Davno sam čitao, ne sećam se ko je dobio A+.

Ima da se kupi kod nas, 1993. izašlo je izdanje na srpskom, negde u vreme kad je Lederman trebalo da napravi ono što se danas nalazi u CERN-u, ali mu je Klintonova administracija ukinula keš.

Knjiga bi trebalo da bude udžbenik.. Mislim da nijednu ne preporučujem sa takvom sigurnošću da prosto svako treba da je pročita.
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:16 27.05.2010

Re: O Boškoviću danas u belom svetu..

mladen.mladen
... Knjiga bi trebalo da bude udžbenik.. Mislim da nijednu ne preporučujem sa takvom sigurnošću da prosto svako treba da je pročita.


Long time no see?!
Gde si ti, drago mi je da si se javio.


docsumann docsumann 20:20 27.05.2010

Re: O Boškoviću danas u belom svetu..

Elem, na kraju, trojica su od Ledermana dobila ocenu A: Demokrit, Bošković i Raderford. Davno sam čitao, ne sećam se ko je dobio A+.


Da nije Dirak? Hvala na preporuci ...
mladen.mladen mladen.mladen 20:25 27.05.2010

Re: O Boškoviću danas u belom svetu..

ne ne jedan od njih trojice,) ostali su dobili B i manje: NJutn, Ajnštajn i sl.
Dr M Dr M 21:08 27.05.2010

Teorija relativiteta...

Kad su pitali Ajnstajna da li je Jevrejin ili Nemac, odgovorio je:

"To zavisi od toga da li sam bio u pravu..Ako sam bio, Nemci ce reci da sam Nemac a Francuzi da sam Jevrejin. Ako nisam, Francuzi ce reci da sam Nemac a Nemci da sam Jevrejin".

Rudjer(o) je bio dovoljno veliki da ga ima za sve...
aleksanadar aleksanadar 21:58 27.05.2010

Фишер

Рејкјавик, 1972. Меч за првака света у шаху. "Меч столећа."

Роберт Боби Фишер се није појавио у сали за игру и изгубио је другу партију меча против Бориса Спаског - без борбе! Разлог: сметало му је присуство телевизијских камера. "Или камере, или ја!" - Боби је био неумољив.

Фишера је телефоном позвао Хенри Кисинџер, да би га наговорио да настави меч.

Кисинџер: "Схватите, Ви представљате Сједињене Државе!"

Фишер: "Ја представљам самога себе."
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:09 27.05.2010

Re: Фишер

Aleksanadar
Фишер: "Ја представљам самога себе."

Imao je Fišer pravo.
I Rudjer Josif Bošković je predstavljao samoga sebe.
Magistralno dobro.
Dr M
...Rudjer(o) je bio dovoljno veliki da ga ima za sve...

Retko veliki.

Video sam na hrvatskom portalu da navode kako se Bošković direktno usprotivio kada su mu rekli da je - Italiljan.

A za pripadnost drugim nacijama ga, izgleda, nisu ni pitali...
Bili Piton Bili Piton 22:59 27.05.2010

...

Postoji Englez katolik (mada je Ivlin Vo, ili već ne znam više tačno ko, govorio da Englez koji napusti anglikanstvo i postane katolik ne ostaje i dalje - Englez). Postoji Rus ateist (mada je F. M. Dostojevski govorio: Ateist ne može biti Rus; ateist odmah prestaje biti Rus).


Opisati ne mogu koliko me nerviraju ovakve nadmeno-glupave a pritom pokroviteljsko-potcenjivačke konstatacije. KO će meni da izdaje uverenje i propisuje jesam li Srbin i koliko???

Jedini pravilan odgovor na to bi bio sasvim srpski - mrš bre.

maca22 maca22 23:06 27.05.2010

Re: ...

Da znas.
vladimir petrovic vladimir petrovic 05:00 28.05.2010

Re: ...

Edit:
Take it easy, Bili.
Bili Piton Bili Piton 00:13 29.05.2010

Re: ...



Posto je ispao nesporazum, duzan sam objasnjenje - moja (ljutita) reakcija se odnosila na kvoutove (Ivlin Vo, Dostojevski) - ne na autora bloga, taman posla.
maja.sova maja.sova 00:58 28.05.2010

Да, да...

"Naravno, Bošković je živeo u vremenu kada se neki evropski narodi još nisu bili kao moderne nacije, pa otuda zamešateljstva oko nacionalnosti njegove, koje je prisutno čak i kod nekih ozbiljnih svetskih enciklopedija i leksikona.
To samo pokazuje kako je pitanje odredjivanja nacionalnosti ponekad zamršeno, jer je genijalni Bošković bio katolik/jezuit, stvarao je na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku, a svojima, u Dubrovniku koji je tada imao status nezavisnog grada-države, sporadično je pisao na svom maternjem jeziku, koji je on sam nazivao - «slovinskim jezikom".
"Medjutim, Hrvatska Vikipedija pri kraju daje ovaj zanimljivi komentar: «Svojatanja. Boškovićev uspjeh slave tri države: Hrvatska, Italija i Srbija. Većina izvora govori o njegovu hrvatstvu.... Talijani tvrde da je Boscovich (talijanski) upamćen kao Talijan.. Srbi tvrde kako je porijeklo njegove obitelji iz Crne Gore (što ga zapravo čini Crnogorcem, a ne Srbinom)".

То се стално дешава (Р. Жинзифов, писац Крваве кошуље, је и Македонац и Бугарин; Александар Македонски и Грк, Србин, Бугарин, Македонац;Никола Тесла Хрват и Србин, итд). Све државе очигледно желе да имају добре представнике своје нације. Мени је јако занимљиво ово што пише на сајту "Wikipedia"...Насмејало ме је.
Ја искрено сматрам да порекло није битно толико. Ко је пореклом из Србије, а цео живот проводи у Швајцарској, за мене је Швајцарац више но Србин...
С друге стране, сматрам да Црногорци нису друга нација. То су Срби, и сам Његош себе назива Србином...
И још нешто...Ако је он себе називао Србином, Словенцем, Италијаном, или како већ, тако треба и ми да га зовемо. И не само ми, Срби, већ и Хрвати.


docsumann docsumann 01:46 28.05.2010

Re: Да, да...

С друге стране, сматрам да Црногорци нису друга нација. То су Срби, и сам Његош себе назива Србином...
И још нешто...Ако је он себе називао Србином, Словенцем, Италијаном, или како већ, тако треба и ми да га зовемо. И не само ми, Срби, већ и Хрвати


Znači ako neko sebe smatra Crnogorcem i ti treba tako da ga zoveš, nezavisno šta misliš o crnogorskoj naciji.
dolybell92 dolybell92 02:21 28.05.2010

Re: Да, да...

С друге стране, сматрам да Црногорци нису друга нација. То су Срби, и сам Његош себе назива Србином...


Velika je razlika između znanja i smatranja.
Jedino ako znaš da su Crnogorci Srbi,
onda to možeš i da kažeš.

Kako se ko lično izjašnjava kojoj
naciji pripada to je njegova stvar,
iako to ne znači da mu je takvo i poreklo.

Nacije su formirane od različitih naroda.





aleksanadar aleksanadar 10:53 28.05.2010

Re: Да, да...

Znači ako neko sebe smatra Crnogorcem i ti treba tako da ga zoveš, nezavisno šta misliš o crnogorskoj naciji.


Kako se ko lično izjašnjava kojoj
naciji pripada to je njegova stvar,


Примера ради, ако ја, који сам рођен у Србији, од родитеља Срба, крштен у православној вери... решим да пређем у ислам и узмем име Мухамед Али - има да ме сматрате муслиманом - јер ја тако хоћу!
dj dj 13:18 28.05.2010

Re: Да, да...

То се стално дешава (Р. Жинзифов, писац Крваве кошуље, је и Македонац и Бугарин; Александар Македонски и Грк, Србин, Бугарин, Македонац;Никола Тесла Хрват и Србин, итд



cek, stvarno neko misli da je aca veliki bio srbin? mislim, ima ludaka, al neko ko nije umno poremecen da to misli to jos nisam cuo.. prosvetli me
dolybell92 dolybell92 17:04 28.05.2010

Re: Да, да...

cek, stvarno neko misli da je aca veliki bio srbin? mislim, ima ludaka, al neko ko nije umno poremecen da to misli to jos nisam cuo.. prosvetli me


То само зато што је био Александар Велики,
да је био као нпр Пипин Мали, не би га својатали...
dj dj 17:15 28.05.2010

Re: Да, да...

sad jos samo da vidimo kako su se izjasnjavali tiranosaurus reks i brontosaurus.. postoje indicije da su oni bili srbi a da je cela prica oko meteorita izmisljena i da je njihov nestanak ustvari prvi zabelezeni genocid, izvrsen od strane zlog katolickog mrmota sa folijom
maja.sova maja.sova 22:18 28.05.2010

Re: Да, да...

Па да. Ја сматрам да не постоји. Али ако он сматра да јесте (а самим тим за њега постоји), онда ћу то поштовати и тако га звати (а оно што мислим задржаћу за себе):)
maja.sova maja.sova 22:38 28.05.2010

Re: Да, да...

dolybell92
С друге стране, сматрам да Црногорци нису друга нација. То су Срби, и сам Његош себе назива Србином...


Velika je razlika između znanja i smatranja.
Jedino ako znaš da su Crnogorci Srbi,
onda to možeš i da kažeš.

Kako se ko lično izjašnjava kojoj
naciji pripada to je njegova stvar,
iako to ne znači da mu je takvo i poreklo.

Nacije su formirane od različitih naroda.










Ја сам рекла да сматрам, јер нисам сигурна. КО може рећи да нису? А ко може рећи да су? Ајд да погледамо лингвистку - једна држава има један језик (или пак више). Како црногорски се доскора служио српским језиком, самим тим није био јединствена нација. Данашњи црногорски језик је заправо дијалекат српског и може само из политичких разлога постати црногорски језик (а онда политика утиче и на лингвистику). Пиротски говор, говор Ниша, Врања и југоисточне Србије уопште поседује више особина које не припадају стандарду српског језика (а опет су српски, и Нишлије, Пироћанци - Срби). А црногорски се разликује од стандарда (српског) само у појединостима, рецимо, меки изговор с и ш (с'и ш'се пише у дијалектологији, тачније ево имена интелектуалаца који прочавају говоре и који су говорили да је то дијалекат: Јордана Марковић, Недељко Богдановић, Слободан Реметић, па и Павле Ивић и други). Исти случај је и са Хрватима. Али ту је већ политика пресудила и то је усвојено. Тако ће бити и са Црногорцима и једног дана ћу се помирити са тим да су постали друга држава(промениће се доста тога, јер ће се сам језик развијати самостално), али ће нам корени остати исти.
Можда тако једног дана Војводина постане нова нација.
maja.sova maja.sova 22:55 28.05.2010

Re: Да, да...

dj
То се стално дешава (Р. Жинзифов, писац Крваве кошуље, је и Македонац и Бугарин; Александар Македонски и Грк, Србин, Бугарин, Македонац;Никола Тесла Хрват и Србин, итд



cek, stvarno neko misli da je aca veliki bio srbin? mislim, ima ludaka, al neko ko nije umno poremecen da to misli to jos nisam cuo.. prosvetli me


На једном форуму пише:


Aleksandar makedonski je u stvari srbin
kako e pa procitajte

P.S. sve je moguce dokazati pa i ovo

Aleksandar Macedonski je u stvari car Srpski
Preci su mu iz Pomoravlja

Potiče iz antičkoga bratstva koje je naseljavalo prostor Temnića, odnosno obale u gornjem toku Velike Morave
Aleksandar Veliki (356-323 p.n.e) bio je najveći osvajač i vojskovođa Staroga sveta. Sin Filipa úú i učenik Aristotelov, Aleksandar je ujedno i najveći od careva bogate antičke srpske istorije.

A da je on zaista srpskog porekla može se videti već kod Plutarha u delu "Slavni likovi antike", drugi deo, strana 101, izdanje 1990. Beograd, u poglavlju "Preci i roditelji Aleksandrovi":
"Da je Aleksandar po svome poreklu s očeve strane bio Heraklid od loze Karanove", piše Plutarh.


Potomak Herakla

Znači, Aleksandar je poreklom iz loze najčuvenijeg junaka antičke mitologije - Herakla, koga su Rimljani kasnije prozvali - Herkules, a koji je bio stvarna istorijska ličnost. To nam potvrđuje i čuveni francuski istoričar iz 1. veka Prico de Sent Mari u svom delu "Les Slave Meridionauh, Armand Le Shevalir", Paris 1674. godine. On ovde navodi mišljenja starih istoričara i pisaca koji tvrde da je Ilija ili Ilion osnivač Troje, po kome će se srpski prostor na Balkanu kasnije i prozvati Ilirijom, a srpska plemena ilirskim, bio ustvari sin Heraklov, odnosno sin "Boga Serbona", kako je Herakle prozvan od tadašnjeg sveta.

"Ovde se ne radi samo o mitologiji jer se iza imena Boga Serbona krije istorijska ličnost - Serbo Makeridov, veliki osvajač i vođa drugog pohoda Arijevaca u Aziju oko 1330. godine pre Hrista", tvrdi Jovan I. Deretić u delu "Srbi - narod i rasa", Beograd, 1998. godine.

Inače, Heraklovo potomstvo je vrlo razgranato. Sam Heraklid potiče od najstarijeg Heraklovog sina Nila, koji izrodi Kleodeja, a ovaj Aristomaha, a ovaj opet rodi Temena. Nužno je dovesti u vezu današnji toponim Temnić sa Temenićima.

To antičko bratstvo po svoj prilici naseljavalo je prostor današnjeg Temnića, odnosno obale u gornjem toku Velike Morave. Iz Rodoslova Heraklida dalje nalazimo da je Temen rodio Karana, osnivača plemena Karana, odnosno Karanovića, iz čije loze i potiče Aleksandar car Veliki, car srpski.(Plutarh, str. 313).

Reč - karan - je sanskritskog porekla i znači - ruke, rukotvorci, narod srećne ruke i tako dalje. Da se podsetimo da je stari naziv današnjeg Kraljeva bio - Karanovac, a u Temniću i danas postoji selo - Karanovci. Po svoj prilici pleme Karana u praistoriji živelo je u predelu između Morave i Ibra (Karanovca), znači u susedstvu svojih bliskih rođaka Temenića, što je i logično. Ta geografska bliskost jasno upućuje i na rodovsku bliskost dvaju srpskih antičkih plemena. U nauci je dokazano da su toponimi, i uopšte jezičko nasleđe, vrlo pouzdani putokazi otkrivanja istine, često pouzdaniji od materijalnih dokaza.

Karan(ović) iz Makedonije

Kako su se Karani ili Karanovići našli na prostoru današnje Makedonije, iz čijeg će se plemena pojaviti car sveta? I taj podatak možemo naći kod Plutarha." Temen, rodonačelnik Temana, doveo je svoje pleme na prostore današnje Makedonije iz Arga", kaže Plutarh, na strani 313, već pomenutog dela i izdanja.

Po svoj prilici, Aleksandar Veliki je znao vrlo dobro prošlost svog naroda i njegovu burnu istoriju, jer došavši na vlast, najpre je završio delo svog oca Filipa, tako što je pokorio grčke teritorije i grad Tebu. A u Tebi rođen je upravo Herakle ili Bog Serbon, predak Aleksandrov. Znači, Aleksandar je samo počeo da vraća one teritorije koje su pripadale njegovom narodu u prošlosti, odnosno uspostavljao je staro srpsko carstvo.

Kasnije odlukom da krene put Indije, preko evroazijskog kontintenta, hteo je da opet osvoji teritorije koje su pripadale njegovim slavnim rođacima i "narodu našem najznamenitijem", kako je sam Aleksandar Veliki zapisao u jednoj darovnici Srbima.

Detinjstvo kod Ilira i Tribala

Tribali su naseljavali centralni deo Srbije i centralno Pomoravlje, a zapadno od njih prostirali su se Iliri

Da je Aleksandar Karanović bio emotivno vezan za svoju srpsku postojbinu, svedoči nam i njegova rečenica koju nalazimo kod Plutarha u "Slavnim likovima antike" na strani 113, gde budući car sveta kaže: "Demostenu koji je mene, dok sam boravio kod Ilira i Tribala, nazivao dečakom. "Iz ovog citata vidimo da je Aleksandar Veliki detinjstvo i ranu mladost proveo upravo i na teritoriji današnjeg Pomoravlja, jer su Tribali, kao što je u nauci apsolvirano, naseljavali centralni deo Srbije i centralno Pomoravlje, a zapadno od njih prostirali su se Iliri, srodni etnos koje su i po mitovima i legendama i po istorijskim činjenicama povezivali isti jezik, isti preci i ista kultura.

Detinjsto u Temniću

Ako smo utvrdili lokaciju Temnića i Karana, na osnovu filoloških podataka i topografskih podudarnosti antičke i današnje geografije, sličnih ili istovetnih toponima, možemo sa velikom sigurnošću pretpostaviti da je svoje detinjstvo Aleksandar Karanović proveo među svojima u Temniću, odnosno na lokaciji negde između Ibra i obe Morave, jer tu su živeli njegovi rođaci i svojta.

Svađa sa ocem

U jednom teškom periodu svog života Aleksandar Karanović će ponovo boraviti među svojima i sačekati čas preuzimanja prestola od oca Filipa II. Naime, kao zreo mladić, a željan vlasti, slave i počasti, Aleksandar se posvađao sa svojim ocem, izrugujući ga pijanog pred dvorskom svitom. Videvši kako se tetura od stolice do stolice, rekao mu je podrugljivo: "Gledajte ljudi, taj se spremao da iz Evrope pređe u Aziju, a ovamo ne može da ide iz stolice u stolicu, a da se ne sruši". (Plutarh, 111).

Posle ove uvrede, morao je da se skloni sa dvora, dok Filipov bes nije splasnuo. I opet je "sam odabrao sebi boravište u Iliriji" (Plutarh 111). Od Plutarha saznajemo da je Aleksandar po majci vodio poreklo od Ilira, tako da je utočište pred razbesnelim Filipom morao da nađe u svojoj ujčevini, a po daljem srodstvu u svojoj pradedovini.

Iz istorije pouzdano znamo da je Aleksandar Veliki, pre nego što je dovršio osvajanje Helade, izvršio najpre munjevit manevar uz vardarsko-moravsku dolinu i izašao na Dunav sa svojom vojskom, gde je pobedio osiljenog tribalskog kneza Sirma iz Panonije, odnosno Srema, koji po njemu i dobi ime. Budući vrlo obrazovan kod Aristotela, dobar psiholog, Aleksandar je znao da mu opasnost najpre preti od bližnjih, od najbližih rođaka i srodnika.

Pokorivši panonske Tribale i zaplašivši ostala srpska plemena na teritoriji Ilirije, Aleksandru je bio otvoren put u dalje osvajanje, i smanjena briga od iznenadnog udarca s leđa. Ovde nam se nužno nameće misao da bratoubilaštvo, kao negativna crta etnokaraktera Srba, ima izgleda i svoje praistorijske korene.

Posle pobede nad Sirmom, put ka osvajanju Grčke je bio otvoren. Razorivši Tebu, Aleksandar se pomirio sa Atinjanima, a onda je rešio da pređe Helespont.

Osvajanje Male Azije

Pošto je 334. godine dobio rat protiv Persijanaca, Aleksandar je osvojio Malu Aziju, Siriju, Egipat i stigao do Indije, gde su Srbi imali svoju državu Serbarsku i vlast u blizu 900 kolona careva kraljeva, mandarina i knezova, pre nego što su počeli da se iseljavaju iz Indije, potisnuti tamnoputim Dravidima.

Praktično Aleksandar je izveo treći veliki srpski pohod na Indiju
. Pre njega su to učinili Arije, pogrčeni Ares, bog rata, a potom oko 1330. godine pre nove ere i bog Srebon, odnosno Herakle, ili Serbo Makeridov, kako se zvao ovaj vojskovođa kao stvarna istorijska ličnost.

Piše: Miroslav Dimitrijević
maja.sova maja.sova 10:46 29.05.2010

Re: Да, да...

docsumann
С друге стране, сматрам да Црногорци нису друга нација. То су Срби, и сам Његош себе назива Србином...
И још нешто...Ако је он себе називао Србином, Словенцем, Италијаном, или како већ, тако треба и ми да га зовемо. И не само ми, Срби, већ и Хрвати


Znači ako neko sebe smatra Crnogorcem i ti treba tako da ga zoveš, nezavisno šta misliš o crnogorskoj naciji.[/quote


Да!
maja.sova maja.sova 12:27 30.05.2010

Re: Да, да...

dj
sad jos samo da vidimo kako su se izjasnjavali tiranosaurus reks i brontosaurus.. postoje indicije da su oni bili srbi a da je cela prica oko meteorita izmisljena i da je njihov nestanak ustvari prvi zabelezeni genocid, izvrsen od strane zlog katolickog mrmota sa folijom




;-) Хаха...духовито...али може бити и истинито :-Р
dj dj 15:16 30.05.2010

Re: Да, да...

ma pusti aleksandra, vidis i da je herkul bio srbin.. kazem ti ja, i amebe su se krstile sa tri prsta :)

ps. hvala za kopi pejst
maja.sova maja.sova 10:39 31.05.2010

Re: Да, да...

dj
ma pusti aleksandra, vidis i da je herkul bio srbin.. kazem ti ja, i amebe su se krstile sa tri prsta :)

ps. hvala za kopi pejst



Кад већ желиш толико да знаш сви на Земљи су Срби. А како? Зашто? Па једноставно - сви смо ми некад живели на планети Србизленда и пошто су се два брата посвађала, један одлучио да сам себи направи планету и место где ће он бити главни, где неће бити његовог брата да му загорчава живот...итд. И ево, нас...
bookbinder bookbinder 01:29 28.05.2010

Boskovic kao naucnik

E, stvarno je super tekst! Super je da se neko seti Boskovica, uz Teslu i Milankovica verovatno najveci naucnik sa "ovih nasih prostora". Cast ostalima, ali po mom skromnom poznavanju istorije nauke (i tehnike), jedino ova trojica se mogu svrstati rame uz rame sa najvecim svetskim naucnicima (dobro, verovatno sam prevideo jos ponekog...).

Ali dok za Teslu, i u velikoj meri i Milankovica, znamo da su sam svetski vrh (iako se za ovog drugog zapravo u siroj javnosti slabo zna sta su njegova konkretna dostignuca), o Boskovicu je svest o njegovim dostignucima, i medju strucnjacima, jako mala. A tip je bio neizmerno uticajan, prvi u postavljanju mnogih koncepata i ideja koje su nasle svoje mesto u fizici tek u nastupajucim vekovima...

Zato sam resio da postavim malo duzi (ali nadam se ne predugacak) tekst koji sam svojevremeno napisao o Boskovicu. Nadam se da ce nekima biti donekle zanimljiv...

Boskovicev zakon jedinstvene sile



Van der Waals-ov zakon sile izmedju molekula



Boskovic je u svom delu Teorija prirodne filozofije (Theoria philosophiae naturalis, prvo izdanje je iz 1758. stampano u Becu; drugo iz 1763. stampano u Veneciji; sledeca tri izdanja su London 1922, USA 1966. i Zagreb 1974.) izneo predlog jedinstvenog zakona sile. Boskovic je bio jedan od vodecih proponenata njutnove mehanike u osamnaestom veku (u to vreme, iako poznata i priznata, njutnova teorija je bila daleko od opsteprihvacene).

Iznad je prikazan grafik boskoviceve jedinstvene sile, a ispod i grafik takozvanih Van der Valsovih sila izmedju molekula. Na x-osi je rastojanje izmedju dva tackasta centra sile (Boskovic), odnosno izmedju povrsi dva molekula (Van der Waals). Kada je grafik pozitivan, znaci da je sila odbojna, kada je negativan, sila izmedju dva centra/molekula je privlacna.

Kao sto se da primetiti, postoji odredjena kvalitativna slicnost izmedju dva grafika, utoliko da oba imaju bar jedan lokalni minimum (Boskovic vise, Van der Vals jedan). Ova slicnost je znacajna jer je postojanje lokalnih minimuma od sustinske vaznosti.

Postojanje lokalnih minimuma kod Van der Valsa omogucuje stabilne strukture dva (a samim tim i vise) molekula: ako su dva molekula na rastojanju koje vise-manje odgovara jednom lokalnom minimumu, onda ce se pri njihovom priblizavanju javiti odbojna sila, a pri rastavljanju privlacna, u oba slucaja vracajuci molekule u stabilnu konfiguraciju. To je sustina grafika Van der Valsovih sila (koje su bazicno elektromagnetne, a grafik je dobijen kvantnomehanickim racunom), mada i grafici medjuatomskih itd. sila izgledaju slicno – postojanje lokalnih minimuma je neophodno za odrzavanje stabilnih struktura.

(Zapravo, kod Van der Valsa je u pitanju grafik potencijalne energije, koja odredjuje silu na sledeci nacin: sila u nekoj tacki x deluje u smeru smanjenja potencijala, dok je njen intezitet odredjen brzinom promene potencijala. Dakle, u lokalnim minimumima je sila nula – lokalno potencijal izgleda “ravno”, ne menja se. Cim se iz minimuma krene ka nuli, potencijal raste, pa sila postaje odbojna – deluje u smeru smanjenja potencijala, dakle ka lokalnom minimumu; cim se pokusa povecati rastojanje izmedju dva molekula, potencijal opet pocinje da raste sto rezultira u privlacnoj sili. Ovakav kvazi-periodicni potencijal je rezultanta superpozicije dva “jednostavna” potencijala – atraktivnog Va i repulzivnog Vr.)

Boskovic je predlozio takav zakon sile upravo da bi objasnio stabilnost materije - on je bio jedan od prvih koji je shvatio problem stabilnosti materije: kako su moguce stabilne konfiguracije materije koja interaguje iskljucivo odbojnim ili privlacnim silama? (Zapravo, stabilnost meterije se i ne moze objasniti klasicnom mehanikom. Zanimljivo je da je stabilnost materije konacno dokazao Beclija Walter Thirring, nakon Drugog svetskog rata, cini mi se... O dokazu ne znam nista, sem da je kvantnomehanicki )

Beskonacna odbojna sila kada se priblizava centru sile ("cestici" ) ne dozvoljava da se dva objekta nadju u istoj tacki, a privlacna sila na velikim udaljenostima sprecava materiju da se rasprsi u prostoru. Lokalni minimumi izmedju odredjuju moguce ravnotezne polozaje sistema od dva (ili vise) centara sila, pri cemu razliciti minimumi odgovaraju razlicitim skalama organizacije materije (tipa kristal, molekul, atom, jezgro...), kao i na razlicitim skalama prostora razlicitim manifestacijama jedinstvene sile.

Kako je ovime zapravo "izbacio" materiju i umesto nje prostor ispunio tackastim centrima sila koji medjusobno interaguju po predlozenom jedinstvenom zakonu sile, moze se reci da je Boskovic time uveo pojam polja (sile) u fiziku.

Uz to, jedan je od prvih (ako ne i prvi) koji je govorio o jedinstvenoj sili, koja se na raznim nivoima i u razlicitim situacijama ispoljava kao vise razlicitih sila.

Najzad, i sama ideja tackastih centara sile umesto kontinualne materije koja se proteze u prostoru dobija potvrde u modernoj fizici gde se relativisticki Dirakov elektron modeluje kao istinski tackast objekt. Stavise, kao i u slucaju sile za koju veruje da je jedinstvena, tako i kod centara sile Boskovic pretpostavlja jedinstvenu elementarnu cesticu, sto je isto tako prilicno moderna ideja.

Zato nije ni cudno da je Boskovic bio jedan od glavnih uzora Majklu Faradeju koji je prvi ujedinio elektricnu i magnetnu silu i to koristeci se upravo pojmom elektro-magnetnog polja. Kasnije je Dzejms Klark Maksvel ove ideje razvio u zaokruzeni formalni matematicki sistem (i on je bio upoznat sa Boskovicevom teorijom).

Pored Faradeja i Maksvela, i drugi poznati naucnici su citali Boskovica. Neki spekulisu da su ideje jedinstvene sile direktno uticale na Ajnstajna u njegovim naporima da formulise teoriju jedinstvenog polja sila. Isto tako, Lord Kelvin je bio poklonik ideje tackastih atoma umesto cvrstih elementarnih cestica koje se protezu u prostoru.

Werner Heisenberg je napisao (nasao na internetu, ali nema izvor):

"Among scientists from the 18th century Boskovic occupies outstanding place as a theologian, philosopher, mathematician, and astronomer. His "Theoria philosophiae naturalis" announced hypotheses which were confirmed only in the course of last fifty years."

William Rowan Hamilton, matematicar iz 19. veka (jako poznat, i u fizici) je isto tako poznavao Boskovica. Ovo sam nasao na

http://math.berkeley.edu/~robin/Hamilton/index.html

“Hamilton was truly devoted to the marriage of philosophy and mathematics. In fact, he wrote extensively on how time and space are related to the idealisms of Immanuel Kant and Rudjer Boskovic.”

A na http://www.croatianhistory.net/etf/et111.html (zanimljiv sajt, ima dosta informacija o Dubrovniku) pise:

“He was the first to apply probability to the theory of errors. Laplace and Gauss acknowledged their indebtedness to his work which led to the Legendre principle of least squares in statistics (stating that the best fitting line is the one with the smallest sum of squared residuals).
dolybell92 dolybell92 02:23 28.05.2010

Ja zakeralo

Kada je grafik pozitivan, znaci da je sila odbojna, kada je negativan, sila izmedju dva centra/molekula je odbojna.


Lapsus.
bookbinder bookbinder 02:54 28.05.2010

Re: Ja zakeralo

Lapsus.


E da! Fala za ispravku!!! Promenio sam...

Inace, postoji odredjena formalna razlika izmedju boskovicevog grafika sile i grafika potencijala (i.e. potencijalne energije) kod Van der Valsa.

Iskaz: "Kada je grafik pozitivan, znaci da je sila odbojna, kada je negativan, sila izmedju dva centra/molekula je privlacna." se odnosi na boskovicev grafik sila.

Grafik Van der Valsa je grafik potencijala, koji odredjuje silu po pravilu koje sam pokusao da objasnim u odeljku u zagradi.

Ali razlika je tehnicke prirode i resio sam da je prenebregnem u ovom kratkom izlaganju, jer mislim da bi to samo stvorilo konfuziju, a sustinski ne bi donelo nista kvalitativno novo. Koga interesuje, mogu pojasniti...
nsarski nsarski 04:57 28.05.2010

Re: Ja zakeralo

Koga interesuje, mogu pojasniti...

Mene interesuje:))

Boskovicev grafik ne moze biti "grafik zavisnosti sile od rastojanja", jer rastojanje ne moze da bude negativno, a Boskovicev grafik ima i negativnu osu. On se moze odnositi samo na neku specificnu koordinatu - X u ovom slucaju, ako dobro citam grafik. Drugo, na Boskovicevom grafiku sila (ili potencijal?) ima vise minimuma i maksimuma (i preseka sa X osom). Ako on predstavlja silu, onda je ona jednaka nuli u 6 tacaka (D,H,F,K,M i beskonacnosti) - dakle postoji 6 ravnoteznih polozaja. (??? zasto 6, odakle ta cifra). Ako predstavlja potencijal, onda su ravnotezni polozaji (takodje 6 komada) u tackama E, G, I, L, N, i beskonacnosti. Ako je negativna X osa (nepotpuno predstavljena) ogledalska slika pozitivne, imamo 12 ravnoteznih polozaja. To je jednostavno netacno.
Dakle, ja ne razumem Boskovicev grafik.
Kod Van der Waalsa stvar je jasna. Grafik predstavlja potencijal u zavisnosti od rastojanja izmedju dve cestice i jedan ravnotezni polozaj se nalazi na poziciji minimuma tog grafika. Na tom rastojanju uzajamna sila je nula (izvod potencijala je nula). Sila je takodje asimptotski jednaka nuli u beskonacnosti, ali to nije znacajno - beskonacno udaljena tela ne interaguju.

Stabilnost materije je pokazana kod sistema sa Kulonovskim interakcijama (mada se kod velikih sistema tesko dokazuje postojanje termodinamickog limita, cak i u klasicnom slucaju). Tirring i Lieb su pokazali stabilnost materije u nekim okolnostima (Fermioni, Bozoni bez magnetnog polja), i digli ruke od dokazivanja kada se jave efekti kvantne gravitacije (formiranje crnih rupa je kolaps stabilnosti materije). Kvantno mehanicka materija (atomi, molekuli) je stabilna pod odredjenim uslovima zahvaljujuci Paulijevom principu.
Uzgred, Tiring je pricao da je stabilnost materije ilustracija harmonije izmedju nauke i religije i dokaz da je Prva knjiga Mojsijeva tacna.

Sve u svemu, moj je utisak da je Boskovic imao tacnu ideju da su na delu kombinacije privlacnih i odbojnih sila koje odrzavaju stabilnost, i to je sve. Njegov grafik, kako je gore prikazan, nema nikakvu eksperimentalnu podrsku.

A ovo:
Na x-osi je rastojanje izmedju dva tackasta centra sile (Boskovic), odnosno izmedju povrsi dva molekula (Van der Waals).

mora da je lapsus jer se cak i na legendi slike pokazuje da je rastojanje mereno izmedju centara cestica a ne izmedju njihovih "povrsi" (stagod to znacilo).

P.S. Sto se verske pripadnosti tice mogu samo da citiram: Samim odlazenjem u neku crkvu covek nece postati istinski vernik, slicno kao sto spavanjem u garazi nece postati automobil.
Zato mislim da bi Rudjer Boskovic, buduci pametan covek, da je danas ziv, rekao da ima penile discomfort kada cuje danasnja misljenja o njegovoj pravoj veri i naciji.
aleksanadar aleksanadar 10:16 28.05.2010

Re: Ja zakeralo

Sto se verske pripadnosti tice mogu samo da citiram: Samim odlazenjem u neku crkvu covek nece postati istinski vernik, slicno kao sto spavanjem u garazi nece postati automobil.

Zato mislim da bi Rudjer Boskovic, buduci pametan covek, da je danas ziv, rekao da ima penile discomfort kada cuje danasnja misljenja o njegovoj pravoj veri i naciji.



Добра ти је ова са аутомобилом.

Ипак, не знам шта тачно хоћеш да кажеш, јер, како изгледа, питање вере није спорно. Тамо горе лепо пише:

Bošković je kao jezuit bio duboko pobožan.


Сада, како је то Бошковић успео да усагласи своју веру са својом науком и филозофијом, за коју бих ја рекао да "материјалистичка" (овако, недовољно упућен), друго је питање... (Претпостављам да је Бошковић, као паметан човек, на то питање имао разуман одговор.)

Што се нације тиче, чини ми се да је тада, за Бошковићева живота, то питање било много мање заоштрено него данас. Мени, из ове перспективе, изгледа сасвим могуће да је Бошковић себе сматрао "Словеном", не улазећи у даља разјашњења (било би непотребно). Тако, да би, можда, за Бошковића требало рећи: Дубровчанин (што, свакако, није погрешно).
docsumann docsumann 12:01 28.05.2010

Re: Ja zakeralo

Мени, из ове перспективе, изгледа сасвим могуће да је Бошковић себе сматрао "Словеном", не улазећи у даља разјашњења (било би непотребно). Тако, да би, можда, за Бошковића требало рећи: Дубровчанин (што, свакако, није погрешно).


Sjećate li se Jugoslovena? Imali su sjajnu zemlju, bili su i pravoslavci i katolici i muslimani i jevreji i ateisti.

Baš me zanima postoje li i danas, ili su nestali kao Atlantiđani...
yugaya yugaya 13:48 28.05.2010

Re: Ja zakeralo

docsumann
Baš me zanima postoje li i danas, ili su nestali kao Atlantiđani...


Komada jedan. Izjasniti se kao bilo sta drugo bi znacilo bar pola slagati. Ali samo na formularima koji ne dozvoljavaju da se mesto za nacionalnu pripadnost praznim ostavi ili popuni sa 'apatrid'


bookbinder bookbinder 23:01 28.05.2010

Re: Ja zakeralo

Mene interesuje:))


Boskovicev grafik je grafik sile. On odredjuje kolikom silom centar sile ("jedinstvena elementarna cestica" ) u koordinatnom pocetku deluje na drugi takav centar sile kada se nadje u tacki x (shodno tome, negativno "rastojanje" x je zapravo polozaj s "druge strane" centra sile, na udaljenosti |x| od njega).

Kada je grafik pozitivan, znaci da je sila odbojna, kada je negativan, sila izmedju dva centra sile je privlacna. Dakle, ravnotezni polozaji su u tackama kada je sila nula, kada grafik preseca x-osu.

U slucaju Van der Valsa, u pitanju je grafik potencijalne energije izmedju dva molekula ciji su centri na udaljenosti x (odnosno, jedan centar je u koordinatnom pocetku, drugi centar u tacki x; Moj lapsus sa povrsima je posledica toga da u originalnom tekstu na svom kompu zaista imam sliku koja se odnosi na povrsine molekula, to sam onomad nasao na netu.... Medjutim, kako sam pglu i ne znam da linkujem slike sa kompa, morao sam da ponovo potrazim slicnu na netu... ). Ili je u pitanju grafik potencijala molekula ciji je centar u koordinatnom pocetku, nisam obratio paznju kada sam linkovao sliku s neta... Ali to nije ni bitno, potencijalna energija ili potencijal, u pitanju je ista stvar.

Ono sto je bitno je da su u slucaju potencijala, ravnotezni polozaji dati tackama minimuma grafika. No, iako na prvi pogled izgleda kao da sam varao kada sam rekao da su dva grafika slicna jer oba imaju minimume, zapravo i nije tako: sila je izvod potencijala, tako da Boskoviceva kvaziperiodicna funkcija sile nuzno povlaci i kvaziperiodicnu funkciju potencijala - dakle funkciju sa minimumima koji odgovaraju ravnoteznim polozajima, kao i u slucaju minimuma kod grafika Van der Valsa (inace, Van der Valsov grafik na mom kompjuteru ima dva minimuma, koji odgovaraju dvema ravnoteznim konfiguracijama, sto je moguce, zavisi od konkretnog slucaja).

E sad, jasno je da je Boskovicev grafik kvalitativan, jer u to vreme nije mogao imati eksperimentalne podatke o mikroskopskim interakcijama. Ovo tim pre jer je u pitanju predlog jedinstvene sile, koji obuhvata sve skale, dakle i one o kojima ni danas nemamo eksperimentalnih podataka. Samim tim, i broj minimuma je relativno arbitraran, jer svaki minimum odgovara jednoj stabilnoj konfiguraciji, na jednoj skali. U tom smislu, grafik Van der Valsove sile bi bio tek deo grafika jedinstvene sile (tacnije, verovatno kombinacija, superpozicija, sila razlicitih centara koji interaguju medjusobno...). Kao sto je i grafik Njutnove gravitacione sile tek poslednji "rep" Boskoviceve jedinstvene sile (sto Boskovic eksplicitno navodi i u svojoj knjizi, a na strani sa graficima, pored grafika jedinstvene sile stoji i grafik gravitacione sile).

Dakle, sustina predloga je, izmedju ostalog, da moraju postojati ravnotezni polozaji da bi se objasnila stabilnost materije. Iako mozda izgleda kao relativno jednostavna ideja, zapravo nije bas tako. Naime, i sama ideja da postoji problem stabilnosti materije je po sebi netrivijalna. I jako bitna za razvoj nauke (kao i ideje o polju sile, jedinstvenoj sili i tackastoj jedinstvenoj elementarnoj cestici).

Uz to, iako su eksperimentalni podaci u to vreme bili prilicno oskudni, treba napomenuti da je svoju teoriju Boskovic ipak bazirao na promatranju, pa i eksperimentalnom, prirode. Recimo, ideju o tackastim centrima sile, nasuprot materiji koja se kontinuirano proteze kroz prostor, Boskovic je dobio pazljivom analizom elasticnih pojava, kohezionih sila i osobina cvrstih tela i fluida, o kojima je i tada bilo kvantitativnih eksperimentalnih podataka.

Stavise, i samu ideju o postojanju sila koje menjaju smer, od odbojnih u privlacne, tako stvarajuci mogucnost za formiranje stabilnih struktura, Boskovic je dobio na osnovu posmatranja cvrstih tela, elasticnih pojava, i slicnih sistema i pojava...

Stabilnost materije je pokazana kod sistema sa Kulonovskim interakcijama (mada se kod velikih sistema tesko dokazuje postojanje termodinamickog limita, cak i u klasicnom slucaju). Tirring i Lieb su pokazali stabilnost materije u nekim okolnostima (Fermioni, Bozoni bez magnetnog polja), i digli ruke od dokazivanja kada se jave efekti kvantne gravitacije (formiranje crnih rupa je kolaps stabilnosti materije). Kvantno mehanicka materija (atomi, molekuli) je stabilna pod odredjenim uslovima zahvaljujuci Paulijevom principu.


Ovo je super komentar! Pored same informacije o datom pitanju, ono najbitnije je to sto si, za razliku od mene, pravilno upotrebio izraz "pokazati", a ne "dokazati"! Naime, u fizici se, kao i u svim prirodnim naukama, stvari mogu samo pokazati, do odredjene granice, i za odredjene klase sistema. A dokazati se mogu samo matematicke teoreme koje su, kao i sto im i ime kaze, deo matematike

Inace, nisam strucnjak za te stvari, od drugara sam cuo za taj Tiringov rezultat, nisam znao za koje tacno sisteme je to pokazao, niti sam znao da se i Lieb time bavio. Ako znas reference, i dokon si, hajde molim te nam daj par, moze biti zanimljivo...

Uzgred, Tiring je pricao da je stabilnost materije ilustracija harmonije izmedju nauke i religije i dokaz da je Prva knjiga Mojsijeva tacna.


Super "fora"!!! Jel imas neki link/referencu na ovo? Bas bi me zanimalo da procitam...


KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 05:58 28.05.2010

I ja sam ovde

Ja sam Srbin bloger. Čemu?
aleksanadar aleksanadar 10:18 28.05.2010

Re: I ja sam ovde

Srbin bloger


Стани мало. Да ли ти то под "вероисповест" пишеш: "блогер"?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana