Vidim da se spremaju izbori i da se na sve strane priča i piše o tome, pa i ovde na blogu. Ja o izborima ne umem i neću, pa ću probati da napišem nešto o teškoćama preduzetništva i startup-ovima, nadajući se da i ova tema nekoga u Srbiji trenutno zanima.
Govoriću o visokotehnološkim startup firmama.
Kako napraviti uspešan startup u Srbiji ili generalno nekoj od zemalja ovog regiona ili trećeg sveta? Najkraći odgovor je: Vrlo teško. A zašto je to tako? Postoje brojni razlozi od kojih ću neke ovde nabrojati.
Na početku jedna anegdota koju sam upravo danas pročitao. Zanimljiv događaj se desio direktoru jordanske startup firme prilikom putovanja u Ameriku na samit preduzetnika u oblasti visoke tehnologije. Ovaj entuzijasta je imao sledeći razgovor sa službenikom imigracije na ulazu u SAD, citiraću:
Immigration officer: What do you do for a living?
Me: I work at a startup, and I'm here to meet people from my industry.
Immigration officer: Ok. How long have you been at your current job?
Me: We started around five years ago.
Immigration officer: Five years! And you still call yourself a startup?!
Šta ovaj razgovor pokazuje? Čak i službenik imigracione službe u San Francisku je svestan šta je to startup i da je pet godina predug period da jedna firma sama sebe smatra startup-om. Problem je naravno mnogo širi.
Infrastruktura i ambijent
U većini zemalja trećeg sveta, a time i (pogotovu) u Srbiji, postoji nedostatak celog ekosistema tj. ambijenta koji bi podržao preduzetničke napore i formiranje startup preduzeća u oblasti visoke tehnologije. To su načini i izvori finansiranja, vođenje ili mentorstvo, kultura i spremnost na poslovni rizik, pravna regulativa, stabilnost i podrška, kadrovska pitanja, odgovrajuća Internet i druga infrastruktura, carinski propisi, loši ili nepostojeći sistemi plaćanja preko Interneta, komplikovane procedure u radu sa državnim organima tj. skoro nesavladiva birokratija, zaštita intelektualne svojine, nerešene druge prateće delatnosti i službe, pa i manjak znanja i iskustva.
Da bi se pokrenuo i uspešno razvio novi posao u Srbiji ili sličnoj zemlji, verovatno je potrebno mnogostruko više napora nego da se to učini u SAD ili nekoj zemlji koja ima raspoloživu infrastrukturu prilagođenu razvoju ovakvog posla.
Istini za volju, kod nas se dosta tj. sve više govori o podršci države preduzetništvu, racionalizaciji propisa i procedura, različitim telima i agencijama koje postoje u svrhu podrške i podsticanja preduzetništva, sređivanju i unapređenju ambijenta. Takođe, dosta je počelo da se pričao startup-ovima, organizuju se različiti skupovi i događaji na ovu temu, a i mediji su počeli da posvećuju pažnju problematici.
Sledeći interesantan i za mnoge neočekivan izazov jesu kadrovi. Ukoliko želite da pokrenete novi posao u oblasti visoke tehnologije trebaće Vam odgovarajući stručnjaci. Iako je stopa nezaposlenosti u Srbiji ogromna, iznenadićete se da izbor za neke specifične ekspertize, pogotovu visokotehnološke, i nije baš veliki. Većina odličnih stručnjaka su već dobro "uhlebljeni" i nisu spremni na pomeranja i eksperimente. Verovatno ćete dobiti svega po par dobrih ili solidnih CV-ija koji odgovaraju Vašim potrebama i zahtevima za konkretan opis posla, kao i ogroman broj onih koji nisu ni izbliza ono što Vam je potrebno. Ako ih nemate u krugu najbližih prijatelja, verovatno ćete morati sami da "izgradite" svoje kadrove.
Kao i u većini startup-ova, bilo bi dobro da ključni članovi tima imaju osećaj vlasništva u odnosu na ono što izgrađuju. Time će se predanije i zdušnije boriti za uspeh cele ideje. Kako ih motivisati? Verovatno nećete moći da ih odlično platite i zato bi trebalo imati opcije u novoj firmi. Međutim, neće biti lako formirati stock option pool u ovim okolnostima zbog nedostatka pravne i druge regulative i iskustva u toj oblasti. Takve stvari se u SAD i drugim zapadnm zemljama se mogu uraditi vrlo brzo.
Početni kapital
Poseban izazov jeste kako naći novac za pokretanje biznisa. Postoji nekoliko načina:
• Ušteđevina - odlično ako je imate ili ako možete da zaradite toliko da reinvestirate zaradu u dalji razvoj. Ipak, malo ko u Srbiji ima ušteđevinu za tako nešto. Verovatno bi analiza mogla pokazati da se raspodela novca i raspodela novih ideja u oblasti visokih tehnologija baš i ne poklapaju.
• Grantovi i drugi vidovi finansiranja od institucija, organizacija i grupa koje finansiraju određene vrste razvoja ili ideje (recimo inkubatori) - ovo je „najjeftiniji" novac koji možete dobiti, ali podrazumevajte da morate da napišete kilograme izveštaja, da bi taj novac opravdali i da uslovi mogu biti vrlo „zamrdni". U Srbiji su počeli da se rade razni istraživački programi, predspristupni programi EU i slično. Možda ćete imati sreće na ovaj način.
• Zaduživanje (krediti, lizing i slično) - morate platiti kamate i interese u dogovorenim vremenskim intervalima. Računajte da mora postojati osiguranje za svaku paru i ovo će značajno uticati na cash flow u Vašoj novoj firmi. Bankarske kamate u Srbiji su daleko od povoljnih, i dalje smo rizična zona u analizama i rejtinzima većine finansijskih institucija. A to košta...
• Equity finansiranje - Investitori koji će finansirati Vaš novi biznis, ali će zato tražiti učešće u vlasništvu. Malo ljudi u Srbiji, koji imaju novac su spremni na ovo, a oni koji jesu, uglavnom traže mnogo veće učešće nego drugde u svetu. Faktor rizika, može im se jer oni imaju novac, a Vi ne itd. I većina njih će svoj novac uložiti radije u nekretnine i slične stvari nego u ideju o kojoj vi pričate sa sjajem u očima.
Verovatno je najjednostavnije osloniti se na finansijere koji se nekad označavaju kao 4F (Founders - osnivači, Friends - prijatelji, Family - familija (rodbina), Fools (ovo je malo šaljivo - uvek postoji šansa da nađete budalu koja će verovati u vašu ideju).
Ostale vrste finansijera i finansiranja su:
- Poslovni anđeli (engl. business angels) koji finansiraju ideje u ranoj fazi. Obično su ranije sami prošli taj put i imaju poseban odnos prema novajlijama koji započinju poslovnu avanturu. Pošto u Srbiji ima malo onih koji su ovaj put prošli, a uz to imaju osećaj za visokotehnološke ideje, zaključite sami.
- Venture kapital (engl. venture capital) - venture kapitalisti koji su spremni da rizikuju sa vama jer veruju u Vašu ideju. Oni obično barataju tuđim novcem tj. novcem raznih pojedinaca i fondva i računaju da će većina investicija propasti, ali da će 1-2 uspeti u nivou da isplate sve ostale i da se ostvari i značajan profit. Nisu se baš pretrgli od ulaganja u ovim delovima sveta do sada, ali možda se to promeni
Postoje i još neki izvori koji nisu baš zastupljeni u ovim krajevima. Pomenimo private equity funds tj. privatni fondovi spremni da investiraju u nove ideje i da preuzmu određeni nivo rizika. Kasnije, ako uspete možete računati i na IPO i izlazak na berzu.
Marketing i prodaja
Sledeći veliki izazov jeste marketing i prodaja. Verovatno pravite firmu iz oblasti visokih tehnologija da biste svoje prouzvode i usluge plasirali i u inostranstvu. Ne kažem da ne može, ali mi se čini da ćete teško da se ovajdite na domaćem tržištu koje je većinom zauzeto, nelikvidno i, kako većina kolega koji su tu prisutni kažu, u posebnom režimu metoda za dobijanje posla. Dakle, ako idete na strana tržišta, obzirom na percepciju u odnosu na zemlje trećeg sveta u oblasti visokih tehnologija, neće uopšte biti lako napraviti novi proizvod, uslugu i brendirati tako da se probije na izbirljivom tržištu. Za Srbiju posle turobnih devedesetih, ali bogami i dvehiljaditih to i dalje važi - trčite trku sa dobrim zaostatkom u startu. I ovde će biti potrebno biti znatno bolji od konkurencije iz velikih zemalja, da bi bio koliko toliko uspešan u tržišnoj utakmici. Biće potrebno puno truda, a neke mogućnosti su: povezivanje sa firmama iz velikih i uglednih zemalja i prodaja preko njih. Naravno sve to košta, oni hoće svoj deo.
Zaštita intelektualne svojine
Ovo je vrlo delikatan problem. Imajuću i vidu priličan zaostatak naše zemlje u ovoj oblasti u odnosu na razvijene zemlje, svest i generalno odnos prema znanju, kao i nedostatak iskustva u zaštiti patenata, trgovačkih marki i slično, ovde ste, takođe, u startu u velikom minusu. Patentni advokati na zapadu prilično koštaju, pa računajte i sa tim troškovima, ukoliko želite da svoju intelektualn svojinu zaštite u svetu, a za tehnološke startupove to je vrlo često krucijalna stvar.
Imalo bi još dosta da se kaže, ali o tome u nekom budućem tekstu.
I na kraju malo optimizma
Postoje firme koje su uspele da postignu značajne rezultate na svetskom tržištu. Neke su pokrenuli naši ljudi koji su se iselili u inostranstvo, pa napravili ogranke ovde, neke su inicijalno stvorene u Srbiji i povezali se sa stranim partnerima. Velika većina je svoje zapadno iskustvo, znanje, kontakte i ideje uspela da pretoči u dobre proizvode ili usluge koje su postigle uspeh na svetskom tržištu.
Većina trvdi (to znam i iz neposrednog iskustva) da su naši ljudi jako dobri kada rade u uređenim sistemima, u kojima mogu da iskažu svoje znanje, iskustvo, veštine i ideje i da se to adekvatno vrednuje. Spremni su da predano i marljivo rade, sposobni, kreativni i inventivni. Šta god neki mislili o našem obrazovanju, ono je na dobrom nivou barem što se tiče matematičko-tehnčkih nauka.
Verujem da će mnogi od Vas, koji čitaju ovaj tekst, da se sete barem po jednog svetlog primera i da ga podele sa nama.
Mislim da je pravo vreme da i država učini nešto na polju podrške budućim preduzetnicima i startupovima i da se stvari ubrzaju, kako bi i Srbija zasvetlela na nebu visokotehnoloških destinacija i stvorila neku svoju zvezdu kao što su Bill Gates, Paul Allen, Mark Zuckerberg, Larry Page, Sergey Brin, Steve Jobs, Steve Wozniak.. - dobro ne mora baš tog nivoa, ali barem približno. Mada pre desetak godina nismo verovali da ćemo imati Novaka Đokovića, a i ova dece iz Matematičke gimnazije osvajaju medalje širom sveta, pa ima potencijala.
Stvaranje preduzetničkog ambijenta i podrška ljudima sa dobrim idejama koje imaju prođu na svetskom tržištu je mnogo bolje ulaganje, nego neka koja su tako popularna u medijima proteklih meseci i godina.