Gost autor: Bojan Bogdanović, koordinator Ubuntu tima za Srbiju
Dugo sam razmišljao da napišem ovaj članak. Ne zato što je komplikovan (nije, naravno), već je pravi razlog kako ga na pravi način napisati. Prva ideja mi je bila da ga ponudim našim drugarima za novi FLOSS webzin koji je upravo u nastajanju, ali mi je ovde na blogu bilo komotnije: mogu biti „neozbiljniji“ nego u časopisu. Sa druge strane, inicijalnu kapislu da ovo napišem dao mi je Igor (digitalis_vulgaris sa Ubuntu foruma) dok smo radili pripreme za Share konferenciju. I hvala mu na tome. Koja je to inicijalna kapisla, videćete na kraju, kao poentu cele ove priče. Ko pročita do kraja shvatiće.
U čemu je stvar?
Kako se već godinama krećem profesionalno u IT vodama, prošao sam put od „potrčka“ koji nosi tonere na punjenje i ide po opremu , preko servisera, administratora, inženjera, menadžera….što honorarno, što stalno zaposlen (eto, ima tome dobrano više od decenije). Uz sve to, angažovan sam i na Ubuntu forumu već nekoliko godina. Nekako se, kroz sve te godine, nakupilo materijala i za ovo pisanije o korišćenju FLOSS i vlasničkih rešenja u realnom životu.
I sad mi to treba da platimo?!?
Neću se previše zadržavati na delu posvećenom vlasničkom softveru. Svi znamo kakva je bila situacija, i kakva je sada. Jednostavno, malo sam se našalio u podnaslovu pitanjem koje je bilo popularno kada je došlo vreme za legalizaciju.
Stvar je prosta: koristiš nečiji program za koji treba da se plati licenca? Pa plati je! Ili kreni nekim drugim putem.
Za svaki zanat je potreban alat, a sad je na korisniku gde će potražiti rešenje: u skupim vlasničkim programima ili u FLOSS rešenjima.
Naravno, ne treba glorifikovati vlasnička rešenja, a još manje omalovažavati. Ima tu i odličnih programa, ali i onih koje treba zaobilaziti u širokom krugu. Sve zavisi od potreba i posla kojim se neka firma bavi.
Kakva je situacija kod nas? Većina firmi koristi Microsoft-ova rešenja, i manje Apple-ova i FLOSS rešenja. Naravno, ne mislim na web servere (gde dominira Apache) kao i na često korišćenu opciju da se mail hostuje kod provajdera (gde je Postfix i slično), već na kancelarijsku upotrebu. Da se ogradim, prevashodno mislim na mala preduzeća, donekle srednja. Kod velikih kompanija, može se videti i drugačija struktura. Pogotovo sa serverskim rešenjima.
U proseku, većina poslova u firmama se svodi na slanje mailova, štampanje, skeniranje, pretragu intereneta, kucanje tekstualnih dokumenata ili pravljenja tabela i poneke prezentacije, sa jedne strane, a sa druge, eventualno neka namenska aplikacija za plaćanje, plate i „vođenje knjiga“. Ne treba zaboraviti da ovo zavisi od poslova koje neka firma obavlja, ali u suštini ovo je najčešće.
Novac koji se godišnje izdvaja na licence je ogroman. A neću ni da pominjem komplikovano licenciranje. Svako ko se iole bavio time, video je koliko je to „nezgodno“ izabrati pravu meru prema potrebama firme.
Šta mi je recimo bilo interesantno: korisnik ima instaliran Firefox i Thunderbird i čak koristi LibreOffice, ali kada pomeneš da sve to može i na Linuxu, sa druge strane dođe odgovor: ma neka meni Windowsa (za koji se plaća licenca). I ovo je dosta česta pojava.
Takođe, dešava se i ono čuveno: treba da sredim jednu fotografiju, jel možemo da kupimo Photoshop? Kupiti Photoshop za obradu 1 (i slovima: jedne) fotografije i to u situaciji koja se događa jednom mesečno ili ređe?!? A to silno sređivanje se najčešće sastoji od naredbe crop.
E sad, nastavak rečenice iz podnaslova bi verovatno trebao da glasi: A jel mora baš toliko?
FLOSS, Linux i ostala bratija
Sa druge strane, neke stvari su se pokrenule sa mrtve tačke, posebno od kada je uveden red što se tiče vlasničkih programa i licenci. Iskreno, nije onako masovno kako bi moglo, ali se pokrenulo. Treba imati strpljenja i raditi na omasovljenju upotrebe FLOSS rešenja u firmama, a nadam se da će vremenom stvari izgledati drugačije.
Kod nas su još uvek retki primeri (ali ih ima) da su neke firme kompletno prešle na ovakva rešenja. Zašto retko? Razloga je dosta: navika, strah, neznanje, nepoznavanje problematike, nerazumevanje (neću sada ulaziti u to da se često ne čuje na adekvatan način glas struke)…itd…
Realno, FLOSS rešenja mogu biti dobro i trajno rešenje za mnoge. I pored ograničavajućeg faktora da popularni programi, recimo za plate ili plaćanje računa, ne rade pod Linuxom (ili je problem naterati ih da rade). Kod najčešćih poslova u firmama koje sam maločas naveo, ne postoji problem u implementaciji i korišćenju.
Šta uraditi u tom slučaju?
Nešto između
Ovde dolazite vi na red, da se u dogovoru sa direktorom/vlasnikom, donese odluka o laganom prelasku na FLOSS rešenja gde god to proces rada dozvoljava. Zašto kažem baš ovako? Ne treba na silu prebacivati na ovakva rešenja ako ne postoji adekvatna zamena sa jedne strane, a sa druge, ako postoji i 1% verovatnoće da mogu nastati problemi kod implementacije, ne treba to raditi. Razlog je jasan: jedna greška vas skupo može koštati toga da se prelazak na FLOSS rešenja odloži na neodređeno ili čak prekine. A da ne pričam da ćete vi biti krivi za sve.
Zašto „Nešto između“? Realno, mešovite mreže su za sada češći slučaj, a gledajući realno na potrebe firmi, verovatno i najpraktičniji. Ne treba biti zilot i zagovarati samo jednu, drugu ili treću opciju. Na taj način trpe svi, a ponajviše posao kojim se bavite. Eto, zato nešto između. Mada, iskreno, bio bih srećniji da je lako preći kompletno i odmah na FLOSS rešenja. Biće dana i za to, nadam se.
Koja je naša uloga u svemu ovome?
Najbitnija stvar je: mora postojati dobra komunikacija između nas i „onih iznad“. Bez dobre komunikacije, dogovora, kvalitetne strategije, i (pre svega) podrške nadređenih, teško je izvesti bilo kakvu promenu u firmi.
Morate znati od početka šta zaista želite da postignete na kraju tog puta. Smanjenje troškova je veoma bitan momenat za rukovodstvo, ali ne i presudan, ma kako se to vama činilo. Zato je i naslov čitave priče: Aha,..to je znači besplatno? A zašto to kažem: pa zato što ako samo kažete da je nešto besplatno, bez objašnjenja o drugim prednostima (ali i mogućim manama), vaš sagovornik će vas gledati „belo“. I pazite da ne ispadne da ste lagali: i ako je neko vama interesantno FLOSS rešenje besplatno, možda ćete morati da kupite novi server ili računar…imajte i to na umu. Dobra strategija znači sve. Osmislite sve korake koje treba preuzeti, napravite kalkulacije o ukupnoj uštedi, ali imajte na umu da može biti i određenih ulaganja (recimo kupovina novog servera na kome će biti neka namenska distribucija, npr: FreeNAS ili pfSense), te nemojte obećavati čuda u uštedi, već predstavite to realno.
Ponekad ušteda koju ste planirali tako što prebacujete zaposlenog na FLOSS, možda nije pametno rešenje. Možda je bolje ostaviti ga na nekom vlasničkom rešenju i pored plaćanja licence (setite se primera o programu za plate). Ne verujem da bi vašim rukovodiocima, ali i kolegama bilo zabavno da ostanu bez plata, zar ne?
Možete zameniti na pojedinim mestima vlasnički sistem za FLOSS rešenjem u kompletu (staviti neku Linux distribuciju, npr. Ubuntu), možda ćete na nekom vlasničkom sistemu ostati, ali sve druge aplikacije će biti zamenjene FLOSS rešenjima (LibreOffice, PDFCreator, Thunderbird, Firefox,…), a negde će ostati kompletno vlasničko rešenje (iMac sa ACS4, recimo, ili neki Windows sa nekom namenskom vlasničkom aplikacijom…). Bitno je da firma u svakom pogledu nastavi da nesmetano radi.
Kad smo već tu, setite se primera od maločas sa obradom slike. Instalirajte kolegi GIMP, biće vam zahvalan.
I na kraju, mada se o ovome može pisati još podosta, imajte na umu da i dobra doza humora kod predstavljanja FLOSS rešenja, može doneti dosta.
Ne verujete?
Pogledajte i sami:
Dakle, to što su nešto pravili profesionalci kojima plaćate te čuvene skupe licence....
....Uostalom, zaključite sami!