Vest o potpisivanju SSP (Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - pdf teksta za "download") između Srbije i EU obišla je 29.04. evropsku i domaću javnost kao iznenađujuća za mnoge, a za većinu - kao pozitivna, dobra vest, kao vest o početku pridruženog članstva Srbije u EU.
Jer to SSP donosi - status pridruženog članstva. Sledeće je - članstvo u EU.
Razgovarali smo o SSP (SAA) u januaru u tekstu "Diskretan šarm jednog sporazuma" i na taj razgovor se pozivam želeći da ga nastavimo razmenom informacija o tome - ŠTA ustvari potpis znači, kakva je korist od SSP, kada će početi da se primenjuje, kakva je procedura, kakve sve posledice proizilaze po sve nas iz pečata na jedan od najvažnijih Ugovora koje je Srbija decenijama unatrag - potpisala?
Šta dobija Srbija:
1. status pridružene članice
2. dvostrane obaveze EU - Srbija
3. zajedničke organe EU - Srbija
Koje su prioritetne oblasti zakonodavstva:
- konkurencija i državne subvencije
- sistem javnih nabavki
- zaštita potrošača
- zdravlje i bezbednost na radu
- jednake mogućnosti za žene i muškarce
- saobraćaj
- zaštita podataka
Po SSP i na osnovu toga što je Srbija u IPA (Instrumenti predpristupne pomoći u budžetu EU) za period 2007 - 2011. Srbija dobija bespovratno milijardu evra. Ako se zna da je ukupan budžet Srbije oko 8 milijardi evra, to znači da EU godišnje daje Srbiji oko 2,5% ukupnog državnog budžeta, za razne sektore.
Kakva je korist za ekonomiju i trgovinu:
EU je tržište od oko 490 miliona potrošača.
Sada Srbija u EU izvozi 52% ukupnog izvoza, a u zemlje CEFTE (države Jugoistočne Evrope, takođe na osnovu potpisa i pečata na CEFTA sporazum) 36%. Takav izvoz je EU omogućila Srbiji 2001. ukinuvši, jednostrano, carine na robu iz Srbije odlukom koja važi do 2010, da SSP nije potpisan, korist koji izvoznici imaju bila bi pod velikim znakom pitanja, a ovako se jednostrane odluke EU pretvaraju u ugovorne obaveze
Potpisom SSP stičemo prava na pristup sredstvima na koje do sada nismo imali pravo:
- ruralni razvoj
- zaštita i unapređenje životne sredine
- razvoj ljudskih potencijala
Kako će stanovništvo da oseti, da vidi neposrednu korist od potpisivanja SSP:
- razvoj tržišta bez monopola, niže cene proizvoda, smanjenje korupcije, standardi o pravilima bezbednsoti, zaštite i zdravlja zaposlenih, stvaranje zone slobodne trgovine između EU i Srbije, povećanje konkurencije, veća bezbednost proizvoda, unapređenje životne sredine, regionalni razvoj, četiri godine od stupanja na snagu SSP, zajednički organi su u obavezi za postepeno uvođenje prava fizičkim licima na samozapošljavanje u Srbiji i EU
Kako se sve to događa, ko kontroliše proces primene:
Zajednički organi EU - Srbija, koji se formiraju na osnovu odredbi SSP. Time se ubrzava jedan od najsporijih procesa u zemljama tranzicije . primena zakona i propisa i kontrola njihove primene, što je od ključnog značaja da bi ljudi uopšte mogli da primete poboljšanja u bilo kom sektoru u društvu. Selektivna primena propisa je jedan od najvećih izvora nepravdi u društvu.
U kakvoj su vezi vizni režim i SSP:
Nema zemlje koja je uspešno završila pregovore o "beloj čengenskoj listi", a da istovremeno nije stavila potpis i pečat na SSP. Pregovori EU - Srbije o vizama (odnosno bezviznom režimu) imaju svoj tok i plan ("road map") je da do januara 2009. Srbija ispuni sve obaveze i da tada otpočne primena bezviznog režima za stanovništvo
U domaćoj javnosti se vodi kampanja čiji je sadržaj netačan, u potpunosti, a tiče se vezivanja Kosova i potpisa i pečata za SSP. Naime u SSP stoji član 135. u sledećem tekstu (neizmenjen u odnosu na parafirano, naravno)
СПОРАЗУМ О СТАБИЛИЗАЦИЈИ И ПРИДРУЖИВАЊУ
НАСЛОВ X
ИНСТИТУЦИОНАЛНЕ, ОПШТЕ и ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ
Члан 135
Овај Споразум се примењује, с једне стране, на територије на које се примењују уговори којима се оснивају Европска заједница и Европска заједница за атомску енергију и у складу са условима утврђеним тим уговорима и на територију Србије, с друге стране.
Овај Споразум се не примењује на Косову које је тренутно под међународном управом у складу са Резолуцијом Савета безбедности Уједињених нација 1244 од 10. јуна 1999. године. Ово не доводи у питање садашњи статус Косова нити одређивање његовог коначног положаја по самој Резолуцији.
Toliko o isitnama, lažima, a može i o skupštinskim stenogramima u kojima piše da se pre samo pola godine umelo čitati kako je napisano. Sada se prave kampanje sa netačnim podacima. Biva to.
O ratifikacijama, dodatnim uslovima i toku primene SSP:
Postoje rokovi za ratifikaciju svih država članica EU, kao i rokovi za nas. Mi smo jedna od tri države koje imaju dodatni politički test o zrelosti institucija i spremnosti za izvršavanje preuzetih obaveza saradnje sa ICTY i taj proces će pratiti glavni tužilac ICTY koji svoj izveštaj podnosi SB UN i konsultatvno informiše EU. Na nama je da dokaze o saradnji i pružimo.
Odluka o pridruženom članstvu Srbije u EU je - doneta.
Kojom će brzinom biti primenjivano i sprovođeno sve što kao posledicu ta odluka proizvodi po životni standard, po standrade za ljude koji rade na javnim poslovima, po političare/ke, po političke stranke, po upravu, pravosuđe, ekonomiju, zdravstvo, po oblast zapošljavanja, sve to zajedno zavisi samo od naše zajedničke volje da u svim tim promenama učestvujemo.Naša budućnost nema nikoga osim nas, naše zajedničko, ogromno neznanje o procesima u modernom svetu nema nikog osim nas i naše volje za znanjem, za učenjem i menjanjem na bolje.
Nedostatak informacija o pridruženom članstvu Srbije u EU je odgovornost ljudi na javnim poslovima. Svesna sam koliko su dokumenta ove vrste "dosadni papiri" za mnoge i koliko ljudi nemaju ni vremena ni volje da čitaju duge tekstove pisane suvoparnim, sterilnim pravničkim jezikom kakvim se Ugovori i inače (s dobrim razlogom) pišu, ali SSP je ipak - nešto drugo. Vredi porazgovarati o svakom slovu i svakom retku tog teksta jer je u njemu zapisano kako ćemo kao zemlja izgledati za sledeće 4 godine.
I - mnogo važnije - šta svako od nas treba da uradi da bi se to dogodilo.
To je priroda političkih odluka - u nekom našem danas potpuno se oblikuje realnost nekog našeg sutra, i za sve nas koji smo danas ovde, ali i za druge koji će doći posle nas.Takvo zajedničko kreiranje budučnosti zahteva zajedničku volju i zahteva deljenje osećanja koje je , s vremena na vreme, u Srbiji retko kao dragoceni smaragd - samopouzdanje, samopoštovanje i verovanje da je uspeh moguće postići. Lako je tvrditi šta je sve nemoguće uraditi i cinizmom dokazivati da "smo najgori", teže je ljude motivisati da izvuku ono najbolje od sebe, da preuzmu rizik za sosptene uspehe. Ali je - veselije, mnogo, kad se cilj zaista i postigne. Političke odluke poput SSP zahtevaju dobrovoljno odricanje od prezira prema činjenicama i stava "da nam je neko drugi kriv za neuspehe", zahtevaju energiju koju svi mi posedujemo i trebalo bi da donesemo odluku i da je "upotrebimo" u trenutku kada je šansa za to stvorena.
Marry Anne Radmacher ima izreku kojom kaže "courage does not allways roar, sometimes courage is the quiet voice at the and of the day saying: I will try again tommorow"
Kažu da se najveći deo uspeha od takve, ili slične, izreke sastoji.
Možemo li, za promenu, da malo budemo uspešna, odlična zemlja koja je izvrsno mesto za život?
Imam nameru da za koju godinu na ovom ili sličnom mestu postavim tekst koji će ličiti na "case study" i imati naslov:
"Potpis, pečat, Srbija - priča o jednom uspehu"