Ljudska prava

NAKOVANJ

Freedom of Information RSS / 13.08.2019. u 11:27

 Još samo sedmica je preostala do početka primene novog Zakona o zaštiti podataka o ličnostI. A to da je nedavno odlaganje primene tog zakona (za koga sam više puta rekao da je katastrofalno loš) zatražio i novi Poverenik (najavljen od vlasti kao "sušta suprotnost meni) čini da mi deluje opravdano da i ovde ponovim tekst "Nakovanj" koji sam pred odlazak na odmor napisao za "Peščanik".

" I nakovanj da im daš i njega bi pokvarili!~

Na staru narodnu umotvorinu me nedavno po ko zna koji put potsetilo postupanje naše aktuelne vlasti u "slučaju" koji je u dnevnom redu Narodne Skupštine bio označen kao "razmatranje zaključaka povodom izveštaja poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti "a bio sve samo to ne, zapravo bio ozbiljna, teška blamaža institucije parlamenta.

Nije stvar (samo) u tome što je grupa poslanika vladajuće većine taj događaj pretvorila u skandalozno, prostačko vređanje i etiketiranje plejade vrsnih novinara i istraživača i bivšeg poverenika kao "subverzivnih elemenata, plaćenika, saradnika stranih službi i izdajnika opasnih po bezbednost zemlje",. providno organizovano sa ciljem da se legitimno interesovanje za mutne, sumnjive i nezakonite "kombinacije" aktera vlasti predstavi kao "antidržavna" aktivnost

Čak i da je potpuno izostalo sramno i kukavičko etiketiranja odsutnih ljudi, to skupštinsko dešavanje baš nikako ne bi moglo opravdati termin "razmatranje", ne bi moglo opravdati čak ni onaj narodski, sasvim nekonvencionalan -"smandrljavanje. Jer, to što se dešavalo, asociralo je na karikaturalno, do neverice iskrivljenu sliku parlamenta, na karikaturu koja izaziva mnogo više zastrašujuća nego komična osećanja, dakle na grotesku.

Izveštaj koji skupština, mada joj je to obaveza, godinama nije razmatrala stavila je na dnevni red samo zato što je to kao problem pomenuto u poslednjem izveštaju Evropske komisije. Pa je u "iznudici", "razmatranje" sprovela na doslovno tragikomičan način potvrdivši još jednom spremnost da ignoriše naše zakone, sopstveni poslovnik i  zahteve naše stručne i opšte javnosti ali da servilno, formalno i brzo a  diletantski. reaguje na impulse iz inostranstva.

Izveštaj koji podnosi poverenik, po redovnom toku stvari, s obzirom na nadležnosti utvrđene u poslovniku skupštine, moraju da razmatraju tri skupštinska odbora. Odbor, za kulturu i informisanje,"matični",(utvrđuje predlog kandidata za poverenika), odbor za ljudska i manjinska prava i odbor za pravosuđe i upravu. Tri odbora dakle utvrđuju predloge zaključaka o kojima kasnije raspravlja i izjašnjava se skupština u plenumu. Ipak prva dva navredena odbora uopšte nisu razmatrala izveštaj. Samo odbor za pravosuđe i upravu ga je "razmatrao", tačnije izveštaj je bio na dnevnom redu jedne sednice tog odbora ali izostala je bilo kakva rasprava, predlog zaključaka je  utvrđen bez nje.

Osim više nego očiglednog nepoštovanja poslovnikom predviđene procedure sasvim je očito i da su zaključci u potpunom neskladu s atmosferom koja je obeležila tok "razmatranja". U tekstu usvojenih skupštinskih zaključaka nema ni jedne reči koja bi i najmanje išla u prilog tokom "rasprave" iznetim insinuacijama, uvredama i optužbama .Naprotiv, zaključci , makar i svojim rogobatnim jezikom, potvrđuju sadržinu izveštaja poverenika.

Zaključci su , takođe je očigledno,  u potpunom neskladu i sa normalnim i očekivanim  odnosom Skupštine i prema Vladi. i prema povereniku.

Trebalo bi da je suvišno ali da podsetimo, po Ustavu  Skupština "bira Vladu i nadzire njen rad" a Vlada je "odgovorna Narodnoj Skupštini za izvršavanje zakona" Međutim ton zaključaka ukazuje na sasvim obrnut odnos. U zaključcima se Skupština, umesto da "nalaže, traži, ili zahteva" Vladi obraća snishodljivo, servilno

Skupština Vladi, koja joj je "odgovorna za izvršavanje zakona", eto "preporučuje" da izvršava svoje zakonske obaveze i "očekuje" da će ova to stvarno da radi uprkos tome što Vlada godinama radi sasvim suprotno!

 

A zaključak kojim se skupština "samoobavezuje" da će "u cilju stvaranja konzistentnog pravnog sistema nastojati da obezbedi "poštovanje osnovnih načela slobodnog pristupa informacijama i prava na zaštitu podataka o ličnosti" i to , zamislite "posebno ako na to ukaže Poverenik" zvuči ironično i  licemerno .

Jer, skupština izveštaje koje je poverenik uredno podnosio godinama nije htela ili nije smela da razmatra a o pojedinačna upozorenja koja je poverenik povodom predloga brojnih zakona upućivao, svaki put se oglušila!

Ali u mnoštvu mana skupštinskih zaključaka najgore je bez sumnje, to što su oni u potpunom neskladu sa  potrebama realnog trenutka,odnosno u suprotnosti sa interesima građana zbog kojih bi trebalo da se donose.

O tome  posebno "dobro" govori odnos prema stanju u oblasti zaštite podataka o ličnosti.

Kroz samo mesec dana počinje primena novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Više puta sam u vreme dok sam vršio funkciju poverenika upozoravao da je tekst tog zakona nevešta kompilacija  parcijalnih i loših prevoda teksta   Opšte uredbe EU,(GDPR) i Direktive EU (Policijska direktiva),veoma loš, konfuzan nejasan, skoro potpuno neprimenjljiv  tekst, u bitnim stvarima suprotan Ustavu Srbije i vrlo rizičan po prava građana.

Više puta sam poslednji put  neposredno pred odlazak sa funkcije javno  pozvao da se period do početka primene zakona iskoristi za donošenje novog zakona ili bar izmene i dopune postojećeg kako bi se on učinio bar koliko toliko prihvatljivim.

I u izveštaju poverenika koji je bio predmet "razmatranja" tim povodom je sugerisano isto, da se hitno pristupi menjanju tog  veoma lošeg zakona.

Ipak Skupština je tim povodom našla za shodno da pozove Vladu da "donošenjem podzakonskih propisa obezbedi ostvarivanje prava građana na zaštitu podataka o ličnosti!

U zemlji u čijem Ustavu piše da se "obrada podataka o ličnosti uređuje (samo) zakonom", Skupština koja donosi zakone poziva Vladu da ostvarivanje prava građana "obezbedi" podzakonskim propisima?!

 

Nemam volje, mislim da nema smisla,  da ovde, ponovno,suočavam  brojne argumente koje sam iznosio

Ali upravo  imajući u vidu spremnost naše vlasti da respektuje, po potrebi i mistifikuje mišljenje EU mislim da ima smisla  podsetiti na jedan dokument .koji je našoj javnosti ostao gotovo u kritici Zakona o zaštiti podataka o ličnosti suočavam sa "kontraargumentacijom"Vlade odnosno  ministarstva pravde koja se svodi na famozne fraze tipa "sve je u skladu s evropskim standardima,  zakon je u potpunosti usklađen sa GDPR i Policijskom direktivom EU".nepoznat jer nadležni  ne samo da mu nisu obezbedili pun publicitet  i povodom njega preduzeli odgovarajuće aktivnosti, nego savim obrnuto faktički prikrivaju njegovo postojanje.

 Mislim na "Studiju Evropske komisije o proceni usklađenosti Zakona o zaštiti podataka o ličnosti Republike Srbije sa propisima EU.

U Studiji, koja je dostavljena znatno pre razmatranja izveštaja  se ukazuje na neusklađenosti novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) sa Opštom redbom EU 2016/679 Evropskog parlamenta i Saveta od 27. aprila 2016. godine, o zaštiti fizičkih lica u vezi sa obradom podataka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka (GDPR) i sa Direktivom EU 2016/680 Evropskog parlamenta i Saveta od 27. aprila 2016, (Policijska direktiva).

Posebno se ukazuje da član 40. ZZPL nije u skladu sa Opštom uredbom i Policijskom direktivom, kao ni sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde, jer se ograničenja osnovnih prava i sloboda mogu predvideti samo zakonom i samo ako je to nužno potrebno za postizanje određenog legitimnog cilja.

Inače, podsetići da sam, uveren da je član 40. u suprotnosti i s našim Ustavom, svojevremeno , kao poverenik, podneo Ustavnom sudu predlog za ocenu ustavnosti ali sud, iz samo njemu poznatih razloga, ćuti.

Studija ukazuje s i na to  da dodatno zakonsko regulisanje određenih oblasti koje nisu obuhvaćene Opštom uredbom, ne bi bilo u suprotnosti sa njom,već  naprotiv da je opravdano  ukoliko postoji potreba za takvim regulisanjem. Predmet takvog, posebnog, zakonskog regulisanja mogu biti i druga pitanja koja nisu posebno navedena u Opštoj uredbi, npr. video-nadzor,biometrija,  zaštita podataka umrlih i dr. I s tim u vezi pdsetiću na to da su bezbrojna upozorenja poverenika na to da neuređenost ovih oblasti izvor učestalih povreda ljudskih prava sistematski ignorisana uz besmislene "argumente" da "toga nema u GDPR."

U Studiji se navodi i da ZZPL sadrži odredabe koje uglavnom, nažalost, samo bukvalni prevodi odredbi Policijske direktive, usled čega su neke od njih veoma deklarativne, neodređene, i kao takve ne doprinose pravnoj jasnoći, a uz to, nalaze se na mnogo mesta u ovom zakonu, što otežava njegovo čitanje i razumevanje. Takve odredbe ostavljaju širok prostor za različita tumačenja i primenu po sopstvenom nahođenju. Dobar primer za to predstavlja definicija „nadležnih organa“, bez dodatnog i preciznog određivanja koji su to organi u Srbiji.

U  Studiji sejasno kaže da Policijska direktiva  podrazumeva obavezu  da se zakonom, jasno i konkretno, propišu  ograničenja prava fizičkih lica, a da odredbe sadržane u Opštoj uredbi i Policijskoj direktivi mogu da posluže samo kao smernice za to. Drugim rečima, potrebno je da se zakonom jasno uredi kada je i od strane koga moguće ograničenje prava lica na koja se podaci odnose, a ne da to ovlašćenje  kao u slučaju ZZPL prepušta rukovaocima podataka.

Na osnovu navedenih i niza drugih navoda u Studiji se zaključuju da postoji potreba za menjanjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

Ne znam zbog kojih (oportunistčkih) razloga je Komisija EU pre skoro godinu dana ćutke prešla preko usvajanja katastrofalno lošeg zakona (direktno suprotnog mišljenju Poverenika ali i same EU, koja ga je i tada dala)a ni čim se rukovodila sada, dostavljajući neposredno pred početak primene novu veoma kritičku studiju sa sugestijama da se zakon menja i uskladi sa GDPR i Policijskom uredbom.

Ali znam da naša vlast, ignorišući sve konstruktivne primedbe i ulazeći u "primenu" očajno lošeg zakona koji će urušiti i inače nejak, rudimentaran sistem zaštite podataka o ličnosti i u njega uneti dodatni nered i biti izvor nesigurnosti i ugrožavanja ljudskih prava potvrđuje sentencu kojom sam započeo ovaj tekst.



Komentari (5)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 12:36 13.08.2019

nexus causalis

Ali ... da naša vlast ...

успех гледе нашег стања
намеће се к'о прегнуће ,
да се спозна и постигне
оно што је ....сад могуће


nepopustljiv nepopustljiv 20:58 13.08.2019

M'da!

Daleko smi mi od zaštite podataka o ličnosti.
Pre toga bi, pre svega, bilo potrebno da se zaštiti ličnost.
Podaci potom.
highshalfbooze highshalfbooze 07:05 14.08.2019

Re: M'da!

nepopustljiv
...
Pre toga bi, pre svega, bilo potrebno da se zaštiti ličnost.
Podaci potom.


Kako je lepo pročitati genijalnu misao u ovako divno jutro

Jes' vala pravo kažeš, podacima i ne smeta toliko ako nisu zaštićeni, dok je sa ličnostima sasvim druga stvar.
highshalfbooze highshalfbooze 07:27 14.08.2019

Ko je odgovoran?

Freedom of Information
...dnevnom redu Narodne Skupštine bio označen kao "razmatranje zaključaka povodom izveštaja poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti "a bio sve samo to ne, zapravo bio ozbiljna, teška blamaža institucije parlamenta.


Nešto kontam da je ta teška blamaža udruženi poduhvat. Nisu odgovorni samo poslanici, koji inače uživaju imunitet da bi upravo bez straha mogli da ukažu na nezakonitosti, već i predsedavajući koji dopušta takvu "diskusiju". A i Javno tužilaštvo bi imalo obavezu da povede zvanični postupak zbog stvari izrečenih u Skupštini, pa ako se pokaže da je poslanik izrekao neistinu, onda mora da je u pitanju kleveta. A kleveta je dekriminalizovana čini mi se 2012. godine, pa se i to lepo uklapa u združeni poduhvat.
angie01 angie01 19:40 14.08.2019

,

ПРЕГРАД


@PredragVostinic

Biće to samo jedna jedina rečenica u udžbeniku: “posle raspada zajedničke države u krvavom građanskom ratu, njegovi činioci su se ubrzo vratili na vlast u Srbiji koja se nakon toga dugo oporavljala od privrednog i moralnog razaranja”.
A nama to čitav život, jebote! Čitav život...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana