Organizovan kao odraz bunta protiv rata, rasizma, ubistava Martina Lutera Kinga i Roberta Kenedija, kao izraz neslaganja sa aktuelnom politikom i establismentom, pretvorio se u istorijsko okupljanje poslednjeg masovnog pokreta koji je demostrirao muzikom i porukama mira i ljubavi.
Mozda naivno i idealisticki, ali sa jasnim stavom i nepokolebljivom namerom.
Skoro pola miliona mladih ljudi, mahom sa dugim kosama i u obaveznim farmerkama zvoncarama i sarenim pamucnim tunikama, promovisalo je poruke slobode, jednakosti, prava, razumevanja i ocuvanja planete, verujuci da ce covecanstvo krenuti u boljem pravcu.
A tada jednako mladi rokenrol je svojom lekovitom buntovnickom energijom uz pomoc brojnih legendarnih izvodjaca, izrastao u muzickog mastera, koji je uspeo da razbije nakupljeni bes i nezadovoljstvo sireci zvuke, ritam i reci.
Tih dana su na bini svirali izmedjuostalih i Dzoan Baez, Dzenis Dzoplin, Kridensi, Dzimi Hendriks, Santana, Dzo Koker, Hu, Krozbi Stils Nes i Jang, Grejtful Ded,…
Danas, pola veka kasnije, Zemlja ogrezla u mrznji i haosu, nije omogucila potrebne uslove da se ovaj rodjendan proslavi kako je najavljeno, …jer vise nije bezbedno.