Gde je smisao da se na „otvorenom tržištu” štampanih medija svaki dan pojavi po jedna nova novina za dinar jeftinija od prethodne? Da li je adekvatna zamena to što umesto sklonjenih časopisa sa „eksplicitnim sadržajem” na pultu stoje naslovnice sa zumiranim fotografijama obešenih nesrećnika, izgorelih leševa, prosutih mozgova i slično? Šta je važniji statusni simbol u Srbiji: da imam svoju partiju ili svoje novine?
Poslednja u nizu vesti vezanih za Petrovaradinsku tvrđavu bila je optužba direktora Muzeja grada Novog Sada, Milana Paroškog, u kojoj je optužio EXIT za devastaciju eksponata: "egzitovci" su buldožerom pokupili, pobacali i delom izlomili to oružje koje je završilo iza Hornverka”. (prim. topovi su pomereni 70 metara od mesta na kom su bili a “Iza hornverka” je na 850 metara dalje). Do neslaganja je došlo i zbog toga u čijoj je nadležnosti
Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu, Ex Libris, Rijeka, 2012, 374. str
U izdanju Ex-Librisa iz Rijeke je izašla nova knjiga pod nazivom "Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu". Knjiga je štampana uz pomoć nemačke organizacije za promociju kulture i knjiga Traduki i predstavlja zbornik radova sa istoimenog naučnog skupa održanog prošlog leta u Domu Omladine u Beogradu u organizaciji Centra za istraživanja religije, politike i društva.
Knjigu su priredili Srđan Sremac, Zoran Grozdanov i Nikola Knežević a radove su objavili sociolozi, filozofi i bogoslovi iz zemalja bivše Jugoslavije kao i velika svetska imena iz oblasti religije, poput Jurgen Moltmanna, Miroslava Volfa i Alide Asman.
Knjiga će biti svečano predstavljena na naučnom skupu "Mediji, religija i nasilje u postkonfliktnom društvu" koji se održava 18 i 19 maja u Domu Omladine u Beogradu, u 19 časova.
Izložba "Lavirint 90-ih", prostor Miljenko Dereta
Ono što je uopšte poznato, nije zbog toga što je poznato takođe i saznato...
(G.F.W. Hegel, Fenomenologija duha)
Večite devedesete dobile su i svoj muzej. Trenutno se nalazi se u lavirintu. U lavirintu, za razliku od maze-a, nema mnogo izbora, mnogo traganja i otkrivanja a pogotovu nema izbora oko cilja ulaska u lavirint i izlaska iz lavirinta. Cilj je dolazak do njegovog centra a izlazi se na istom mestu gde se ulazi. Put do centra i natrag do izlaza/ulaza
Autor: Rodoljub Šabić
Nedavno su mi, prvo na ovom sajtu, kasnije i u nekim drugim medijima privukle pažnju informacije o oštrim kritikama Enerdziobserver-a, specijalizovanog energetskog sajta, upućenim na račun Agecije za energetiku i Agencije za energetsku efikasnost. Tvrdeći da nisu opravdale svoje postojanje, da u zemlji decenijama nije dignut nijedan proizvodni objekat, da preti kriza i restrikcije, Enerdziobserver je od rukovodstava agencija zatražio da podnesu ostavke. Naravno, naša energetska situacija nikad nije neinteresantna tema, a posebno je provokativna priča o
Autor: Rodoljub Šabić
Pre neki dan, nekom čudnom koincidencijom, dve su me stvari podsetile na G.M., čoveka, čija sudbina predstavlja upozorenje za one koji bi da pokušaju da se suprotstave kriminalu i korupciji u sopstvenoj sredini i „sudare se" sa formalnim i neformalnim pravilima o čuvanju tajni.
Prva stvar je pismo koje sam elektronskom poštom dobio od G.M. Pismo je kratko, i sadrži izraze zahvalnosti za pomoć koju sam pokušao da pružim G.M.. Iako izražava zahvalnost, nije me učinilo zadovoljnim, jer moj pokušaj da pomognem nije dao rezultat. A o čemu se
Autor: Rodoljub Šabić
I moj jučerašnji razgovor sa ekipom TV B92 još jednom me podsetio na „jeretičku" misao da uskraćivanje ili nepostojanje informacija često nudi impulse koji su vredniji od onih koje bi same tražene informacije mogle da ponude. Naravno, uz uslov da se na impulse reaguje.
B92 pravi emisiju na jednu veoma delikatnu temu - temu „nestalih beba" , što me neminovno podsetilo na neke slučaje, s tim u vezi, u kojima sam bio akter.
Pre nekoliko meseci, predstavnici Beogradske grupe roditelja nestalih beba, su od mene tražili pomoć. Molili su da
Autor: Rodoljub Šabić
Naša sugrađanka K.S., u želji da pokrene postupak rehabilitacije svog oca, upustila se u potragu za kopijom odluke na osnovu koje je on, kao IB-eovac svojevremeno početkom 50-tih, upućen na zloglasni Goli otok. Potraga ju je preko BIA dovela do Arhiva Srbije. Arhiv ju je obavestio da se dosije njenog oca nalazi u njegovom posedu, ali joj je uskratio kopiju traženog dokumenta.
Arhiv je doneo rešenje kojim je odbio njen zahtev uz obrazloženje „da, s obzirom da još uvek ne postoji zakonska regulativa
Autor: Rodoljub Šabić
Da li znate da je u Sloveniji od sredine 2008. u načelu zabranjeno fotokopiranje ličnih dokumenata, lične karte i pasoša? Ustvari, dopušteno je samo uz saglasnost vlasnika dokumenata i u samo nekoliko zakonom izričito predviđenih slučajeva. A nezavisno od toga skeniranje i čuvanje ličnih dokumenata u elektronskom obliku potpuno je zabranjeno.
Da li znate da je u Hrvatskoj od 01. januara ove godine umesto famoznog JMBG, jedinstvenog matičnog broja građana uveden broj koji takođe služi za identifikaciju, ali koji, za razliku od JMBG, nema nikakve
Autor: Rodoljub Šabić
Skupština Srbije privela je kraju pretres Predloga Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika. Reč je o velikim, izuzetno obimnim promenama u, pre par godina donetom zakonu, budući da se menja i dopunjuje oko 190 članova. Tako obimna intervencija ostavlja i dosta prostora za raspravu o motivima, sadržini i kvalitetu mnogih zakonskih odredbi.
Izmene i dopune čl. 138. Krivičnog zakonika izgledaju mi kao baš „interesantne". Reč je o novoj formulaciji krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti. Dakle, ubuduće
Autor: Rodoljub Šabić
Danas sam imao jedan zanimljiv i, verujem, koristan razgovor sa ministrom unutrašnjih poslova. Osnovni predmet tog razgovora bio je, mogu to slobodno reći, jedan dinosaurus. Naravno, ne baš pravi dinosaurus, već nešto što, bar mene asocira na tog velikog, nezgrapnog i trapavog, u savremene uslove neuklopivog, prepotopskog stvora.
Predmet razgovora sam izabrao ja i do sastanka je i došlo na moju inicijativu. A epiteti „nezgrapni, trapavi, u savremene uslove neuklopivi, prepotopski" odnose se na jedan „opšti pravni akt". Konkretno, na „Pravilnik
Autor: Rodoljub Šabić
Ima li Srbija nuklearne balističke projektile? Nema, naravno, svi to znamo. Kao što bi znali i da ih ima. Znali bi i kad bi imala nameru da ih nabavi. Znali bi, vrlo verovatno, i značajan broj tehničkih i drugih podataka o hipotetičkom projektu nuklearnog naoružanja. Ustvari, nema mnogo stvari koje o tome ne bi znali. I bilo bi Vam razumljivo zašto ih ne znate.
A kako stvari stoje s projektom zvanim restitucija? Pouzdano znamo samo to da smo, pre otprilike pet i po godina, dobili Zakon o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine. Bez obzira na
Autor: Rodoljub Šabić
Post „Obrada podataka i „uterivanje" duga", a i neke oficijelne aktivnosti koje je Poverenik za (informacije od javnog značaja i) zaštitu podataka o ličnosti istim povodom preduzeo, izazvali su prilično brojna reagovanja. Velika većina njih je, na moje zadovoljstvo, pozitivna. Ipak ima nešto što „sreću kvari".
Naime, apsolutno pretežan deo podrške dat je zalaganju za to da građani, čija potraživanja su banke prenele na agencije za naplatu dugova, dobiju sve relevantne informacije, te stavu da ih novi poverilac ne može jednostranim aktima dovoditi u nepovoljniji položaj. To jeste lepo, ali moja prvenstvena ideja bila je da pažnju javnosti skrenem na nešto drugo, na činjenicu da transfer potraživanja podrazumeva i transfer podataka o ličnosti dužnika. Na značaj pitanja - Koliko podataka, zašto i pod kojim uslovima?
Nije problem, čak je očekivano, što za mnoge to pitanje nije bilo posebno interesantno, ali mislim da jeste problem što je bilo, ne malo onih koji su reagovali u stilu - Pa šta?
Autor: Rodoljub Šabić
Nedavno je na adresu Poverenika za informacije stigla jedna zaista iznenađujuće neobična žalba. Iznenadila je čak i mene, ubeđenog da me nikakve situacije, kombinacije, komplikacije i sl. u vezi sa raznoraznim nastojanjima da se osujeti pravo na pristup informacijama više ne mogu iznenaditi.