Sećanje na holokaust. Na stravu i bruku ljudskog roda, na vreme neljudi sakriveno iza grčke reči koja označava onog ko je spaljen. Posle vremena zveri, ta reč se šire koristi za genocid, istrebljivanje Roma, Slovena i Jevreja, ali zbog stravičnog, višemilionskog broja jevrejskih žrtava, mahom se vezuje za ovaj, kroz dugu istoriju sveta, proganjani narod.
Povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta naš gost bloger je Džejms Mej (James May), koji radi na projektu "Portreti i sećanja Jevrejske zajednice Srbije pre Holokausta"
Dan sećanja na žrtve Holokausta, 27. januar, je dan kada ceo svet obeležava godišnjicu oslobođenja koncentracionog logora Aušvic-Birkenau, koji su sovjetski vojnici oslobodili 1945. godine.
Pre 12 meseci, povodom istog događaja, pisao sam blog o naporima
Pre svega zato što neće ili ne želi
Početak sudjenja Aleksandru Mitroviću (2 održana, pa odložena ročišta krajem 2015. godine) po svemu sudeći će ući u istoriju srpskog pravosudnog beščašća.
Aleksandar Mitrović je optužen da je 18. jula 2013. oko 23.30 džipom BMW X5 u Ustaničkoj ulici usmrtio Andreu Bojanić (17), a zatim pobegao s mesta nesreće. Mladić se dva sata posle nesreće, u pratnji oca i advokata, predao policiji.
Prvo ročište je održano 23. oktobra 2015, dakle dve godine i 3 meseca nakon počinjenog krivičnog dela, ali je zbog zahteva odbrane za dodatnim vremenom radi analize novih
Ovaj tekst sam napisao i pročitao na komemoraciji 2013 godine u Paviljonu Cvijeta Zuzorić. Objavljujem ga sada na blogu i obaveštavam vas da će se retrospektivna izložba Đorđija Crnčevića otvoriti 24. Novembra 2015 u 19 sati u Kući legata u Knez Mihailovoj ulici.
Đorđije Đole Crnčević je rođen 1941 a umro je 2013 godine. Bio je, ne samo po mom subjektivnom sudu, jedan od najboljih vajara koje su ovi prostori dali!
Šta je život do šačica peska!
Selo Gradac je na putu od Batočine ka Kragujevcu, i počinje od Jerininog brda na kom je bila tvrdjavica, grad, gradac po kome je ime dobilo. Mada, tu su ljudi živeli i mnogo pre omražene kćeri sevastokratora i gospodara Moreje, Irine Kantakuzine, u narodu zapisane kao Prokleta Jerina, jer je teškom mukom i kulukom plaćana njena gradnja odbrambene linije kojom je pokušavala da zaustavi sve brojnije nadiruće horde Turaka. Tu, baš pod krnjotinama njene tvrđave, na severozapadnoj strani gradačkog brda, prekoputa Erićke vodenice, otkriveno je stanište pećinskog čoveka još iz vremena paleolita i neolita, i u njemu ostaci pećinskog čoveka, mamuta i oruđa iz tog vremena. Ni po čemu drugom selo koje mi je majčevina nije uspelo da se upiše u istoriju, sve dok nije počela teška smutnja drugog rata.