Ovo je još jedan blog na temu frilensera-izvoznika, iniciran Uroševim blogom o voluminiziranoj literaturi i Mturk-u. Ranije sam već imao par blogova na ovu temu - koga zanima može videti ovde i ovde.
Priča iz tih starih blogova je da su trenutno, zbog komplikovanih spoljnotrgovinskih propisa, frilenseri koji preko Interneta uzimaju male poslove i naplaćuju ih trenutno pomoću trikova i magije, oterani u prekršaj ili krivično delo zbog utaje poreza - dok je ovakva vrsta posla mogućnost kakve-takve (a ponekad i solidne) zarade za možda relativno veliki broj (hiljade) ljudi - ne samo informatičara, nego i nekih drugih struka (grafički dizajneri, novinari, prevodioci - a možda i vodiči, taksisti, vlasnici soba za izdavanje - nudeći rezervaciju i uplatu svoje usluge unapred iz inostranstva). Trenutno oni koji to rade ne plaćaju porez, ali komplikovano naplaćuju svoj novac i naravno čine ozbiljan poreski prekršaj.
Ovaj put nudim, umesto elegije, jedan nepristojno jednostavan predlog. Možda je prejednostavan. A možda i nije. Voleo bih da popričamo o tome.
Ideja je da državni organi, koji već godinu-dve pregovaraju sa Paypal, naprave sa njima šemu otvaranja "trgovačkih" računa (mogućnost prijema uplata) - u kojoj Paypal, u okviru nacionalno-specifičnih procedura za otvaranje računa (kada traže dokaze identiteta itd), na bazi potvrde o tipu organizacije, otvara trgovački račun sa sledećim karakteristikama:
• Ako je u pitanju d.o.o., a.d. ili slična "veća" forma privrednog društva, otvara se račun kod koga se prilivi polažu na račun vlasnika u celosti, samo umanjeni za regularnu Paypal proviziju
• Ako je u pitanju agencija/radnja/pojedinac itd, 30% (ili neki drugi procenat) od priliva, posle naplate Paypal provizije, automatski se izdvaja na odgovarajući, za to otvoreni, račun javnih prihoda NBS kod Paypal, kao avansna uplata poreza.
• Ako je u pitanju NVO/zadužbina/udruženje građana itd, na odgovarajući račun NBS se izdvaja odgovarajući procenat priliva (u skladu sa obavezama tipa carine i poreza na poklon)
Ideja ovih 30% kod agencija i pojedinaca je da iznos ne bude baš kompletan iznos poreza i doprinosa na lična primanja (koji su, ako dobro shvatam, oko 40%) - pošto u principu svako ima neke troškove poslovanja, koje nekako treba ukalkulisati u procenat (možda bi se čak moglo organizovati da poreski obveznik ovog tipa podnese zahtev i dobije preferentnu stopu, ako ima visoke ulazne troškove). Paypal bi vlasniku računa obezbedio referentni broj svake od transakcija ovakve avansne uplate poreza. Poreski obveznik bi onda kvartalno (ili u najgorem slučaju godišnje, u godišnjoj prijavi poreza) prijavljivao tačnu raspodelu novca - i doplaćivao ili tražio povraćaj preplaćenog poreza. Ova prijava bi bila osnov i za praćenje doprinosa za penzijsko i socijalno osiguranje. Prijavu bi idealno, u skladu sa duhom celog posla, radio elektronski (npr. kao dodatna usluga portala eUprava), pozivajući se na referentne brojeve avansnih uplata poreza, tako da je moguće pratiti šta od avansa još nije "raspoređeno".
Ovaj avansni porez, prikupljen od strane Paypal-a, bi u NBS u toku godine, nekom empirijskom podelom, usmeravali na uobičajene račune poreza i doprinosa (ne na nivou pojedinca, nego zbirno) - a na bazi predatih obračuna poreskih obveznika bi se rasporedi konačno korigovali.
E sad, zašto mi se čini da bi jedna ovakva šema imala smisla:
• Obrt kroz ovakvu šemu za agencije i samostalce može vrlo lako da naraste na više desetina miliona evra godišnje. Povećanje budžetskih priliva od onih koji do sada nisu plaćali porez je čista dobit za državu, pa bi bilo za očekivati da bi troškovi uvođenja ovakvog sistema bili brzo otplaćeni.
• Mislim da bi Paypal imao interesa da uvede ovakvu šemu - ako ništa drugo, iz poreza bi moglo da se odvoji par procenata provizije za ovu specifičnu uslugu, npr. tako što se ona tretira kao još jedan transfer, trajnim nalogom.
• Frilenseri bi dobili nešto manje para, ali mnogo jednostavniju naplatu - i čistu savest - da rade u skladu sa zakonom, tj. pravnu sigurnost.
• Oni koji imaju veći promet bi bili stimulisani da registruju privredna društva (d.o.o.) i na taj način minimizuju avansne uplate i poboljšaju gotovinsku poziciju (cash flow).
Možda nekome izgleda da bi država izgubila na tačnosti spoljnotrgovinske statistike (svi oni grozni obrasci u vezi priliva) - ali se meni čini da bi se tačnost statistika povećala - jer ono što se sada dešava i onako nije obuhvaćeno ni porezom, a kamo li statistikom.
Eto, to je ideja - kako vam izgleda?
-----------------------------------------
Beleška na margini:
• Zahvaljujem Gorranu i Plekiju za konsultacije i informacije o porezima u Srbiji
• SDK je skraćenica za Službu Društvenog Knjigovodstva :-)