Biz| Budućnost| Ekonomija| IT| Tehnologija

Jednorog u Srbiji

Dragan Pleskonjic RSS / 04.02.2016. u 17:29

Ima li jednoroga u Srbiji? Da li su mogući?
Ako su mogući, ko su kandidati? Jesu li već tu ili ćemo ih sačekati? Koliko dugo? Šta su preduslovi?

Šta je jednorog (engl. unicorn)?

• Prema mitologiji, jednorog je beli konj sa rogom na čelu, čijim telom teče srebrna krv.
• U poslovnom svetu, startap kompanija čija je procenjena tržišta vrednost preko 1 milijardu dolara.

Prema mitologiji, jednorog je beli konj sa rogom na čelu, čijim telom teče srebrna krv. Veruje se da će onaj ko ubije to veličanstveno biće i pije njegovu krv, biti zauvek proklet. Osim toga, veruje se da njegova krv spašava čoveka na samrti, ali spašena osoba je tada osuđena na prokletstvo poluživota. Prah napravljen od njegovog roga smatra se čudotvornim lekom za sve bolesti. Izvor: Wikipedia.  

U poslovnom svetu, jednorog je kompanija, obično startap (engl. startup), čija je procenjena tržišna vrednost veća od milijardu dolara. Za precizniji opis, pitajte Googla, a korisni linkovi su Investopedia i Wikipedia, odatle se može dalje i dublje u proučavanje. U početku se ovaj termin odnosio na softverske kompanije, ali sada uključuje i druge sektore.

Orijentaciona lista sadašnjih unicorn kompanija, njihove trenutne vrednosti, investitori i slični podaci mogu se naći ovde (CB Insights).

Za istraživanje unicorn firmi posebne zasluge ima Aileen Lee iz Cowboy Ventures, kojoj se pripisuje da je skovala ovaj termin. Kaže se da su oni prvi kreirali bazu jednoroga i pokušali da opišu njihove finansijske i tehničke karakteristike, kao i njihovo vođstvo.

U avgustu 2015. na listi magazina Fortune bilo je 138 jednoroga, a u trenutku pisanja ovog teksta ih ima 174.
Na listi CBinsights trenutno je 150 jednoroga sa ukupnom vrednošću 525 milijardi dolara. Njihova lista kompanija za koje predviđaju da će postati jednorozi je ovde.

Kako nastaje jednorog?

Zanimljiv tekst o tome kako napraviti jednorog kompaniju se može naći u sledećem tekstu na Forbes sajtu: How To Build A Billion Dollar Company: The Method Behind Today's 'Unicorn' Madness.

Oni kažu da su skorašnji jednorozi razvijeni u relativno kratkim periodima, ponekad čak manje od 36 meseci. Proces se obično odvijao uz kombinaciju vrlo jakih osnivača, investitora koji razmišljaju i vide daleko unapred, zatim agresivnih timova, korišćenjem ciklusa sa tri glavne taktike: (1) the Push, (2) the Markup, and (3) the Backfill. Ko želi više detalja, može pogledati tekst koji je pomenut gore.

Međutim, mislim da nema preciznog recepta kako napraviti unicorn. Da ima, bilo bi ih mnogo više. Svaki primer ima barem nekoliko unikatnih detalja koji su doveli do uspeha.

Šta je potrebno da bi se napravila i razvila firma „jednorog"? Potrebni je sve što treba za uspešan startap, ali višestruko jače i moćnije. Neki od preduslova su:
• Odlična ideja i vizija
• Izvanredan tim
• Finansiranje
• Realizacija
• Okruženje i „spoljašnji uslovi"
• Tržište
• Sreća, verovatno puno sreće

Kada se „desi jednorog", on unosi velike promene i često deluje „uznemirujuće" na određene industrijske grane. Vrlo često utiče i na značajne delove društva i menja način na koji se neke stvari rade, menja način života. Uzmimo primer uticaja Facebooka na način kako ljudi komuniciraju, Skype-a na komunikaciju ili Ubera na prevoz. Google je promenio svet Internet pretraživanja i oglašavanja. Može se navesti još veliki broj primera.

U Srbiji (i regionu)

Pozitivna stvar je što se ekosistem za startape lagano razvija i unapređuje. Neke inicijative lokalne startap zajednice, o kojima sam pisao ranije, idu tome u prilog. Ono što se čuje u skorije vreme je da sve više Venture Capital fondova počinje da motri na ovaj region, znajući da odavde mogu doći zanimljive i potencijalno isplative ideje. Izvestan broj njih pojačava svoje prisustvo i počinje da daje početne (takozvane seed), a ponekad i značajnije investicije preduzetnicima sa dobrim idejama. Nekoliko naših startapa se već dokazalo na svetskom tržištu i ostvarilo zapažene uspehe.

Kad pogledamo gornju listu potrebnih uslova, možemo uočiti da dosta toga nedostaje da bi se u Srbiji stvorio jednorog. Šanse našeg regiona bile bi nešto veće ako bi došlo do saradnje među preduzetnicima iz ovih država.

Ideja ima, ali da li ima onih koje mogu da dobace do jednoroga? Krećući se u našoj tehnološkoj startap zajednici, često sam u prilici da čujem da se zanimljive ideje za nove stvari kuvaju u mnogim pametnim i kreativnim glavama. Pitanje je da li te glave smatraju da ima smisla početi priču ovde ili će se radije odlučiti da to urade na nekoj drugoj geografskoj širini i dužini gde su šanse veće, gde je manje prepreka. Retke su ideje tog nivoa, a oni koji ih imaju će dobro razmisliti odakle da krenu tj. gde da osnuju firmu.

Tim. Sposobni pojedinci postoje, ali da li postoje kompletni timovi koji mogu da budu tako dobro uigrani, sposobni, izdržljivi, sa veštinama, znanjem i iskustvom, koji imaju potencijal za tako veliki poduhvat? Kako formirati takve timove? Veliki broj pametnih i sposobnih ljudi se odselio u druge zemlje ili se sprema za to. Neki od njih su na značajnim pozicijama u velikim internacionalnim kompanijama, neki i u jednorozima sa gornje liste. Oni mogu da pomognu i mnogi već pomažu domaćim firmama svojim znanjem i idejama, a posebno i ulaganjima.

Važno je napomenuti da ovde govorimo o tržišnoj utakmici na globalnom nivou. Utakmica je nemilosrdna, a brojni sanjaju o tome da budu sledeći: Google, Facebook, Twitter, Uber, Dropbox, Airbnb...

Finansiranje ovakvog poduhvata je poseban problem i teško da može doći unutar Srbije. Većina onih koji su dostigli unicorn nivo ima iza sebe značajne investitore koji upumpavaju, za naše uslove, enormne iznose novca. Oni uz to ne nude samo novac, već je to pametan novac (engl. smart money). Oni pomažu i znanjem u različitim oblastima, kontaktima, svojim uticajem...

Realizacija. Ideja je za svaki startap vrlo važna, pa time još važnija za jednoroga. Međutim, odlična ideja će ostati siroče ako ne bude uspešne realizacije. Da li ima snage za mukotrpan put realizacije, a da se ne odustane negde na početku ili polovini puta? Unicorn je velika igra za koju je potreban dobar „kapacitet pluća". Takođe, veliki je broj zamki na putu do uspešnog biznisa.

Okruženje i uslovi koji vladaju su posebna tema. Problem sa procedurama, birokratijom, administracijom, nepostojanjem adekvatnog poslovnog ekosistema koji bi odgovarao jednom ovakvom naporu, su posebna priča. To je tema koju sam pominjao u mojim tekstovima o startapima u Srbiji, a dosta se govori i na sličnim skupovima, tako da je najbolje da ovde ne ulazim u te detalje. Verujem da su dovoljno poznati. Poseban problem je to što poreklo firme i njenih proizvoda često može da bude ograničavajući faktor. Ako firma ne potiče iz „velike zemlje" koja ima određenu reputaciju i kredibilitet, onda se šanse bitno smanjuju. Postoji još i veliki broj faktora koji bi se mogli podvesti pod psihološki i sociološki aspekt.

Tržište je posebna priča. Srbija je premalo tržište za mnogo manje firme, a posebno one koje žele da postanu jednorozi. Trenutno je godišnji bruto društveni proizvod (BDP, engl. GDP) otprilike 35 milijardi Eura u Srbiji. Takođe i region, iako zbirno značajno veći je verovatno i dalje premali. Jednorozi su globalni fenomen. Dakle, potrebno je imati u vidu što šire tržište, poželjno na globalnom nivou.

Sreća. :) Ovo je aspekt o kome svako ima svoje mišljenje. Neki kažu da je sreća najvažnija, drugi da taj faktor ne postoji u poslu, nego da služi kao izgovor za neuspeh i racionalizacija za tuđi uspeh. Možda najbolje da o sreći, kao faktoru, i ne govorim, to ne možemo znati unapred, ali će verovatno biti intrigantna tema za mnoge. Kaže se da sreća prati hrabre i pametne. Bilo je društvenih mreža i pre Facebooka, ali nisu uspele. Ima još sličnih primera. Razlozi su brojni, često diskutabilni, ali postoje oni koji veruju da su u pitanju: sreća, pravi momenat na tržištu, sudbina i slično.

U svetlu mogućnosti pojave jednoroga, ukazao bih na studiju „Budućnost poslova" (engl. Future of Jobs) koja je publikovana od strane Svetskog ekonomskog foruma u Davosu. Ova studija kaže da dolazi takozvana četvrta industrijska revolucija. Analiza je koncentrisana na pitanja kako će roboti, veštačka inteligencija, nanotehnologije, 3D štampanje, genetika i biotehnologija uticati na poslove budućnosti. Ujedno, oblasti koje su ovde pomenute su verovatno i „plodno tlo" za buduće jednoroge.
Ceo izveštaj se može videti na ovom linku.

Umesto zaključka

• Da li je moguć jednorog u Srbiji? U dogledno vreme, verovatnoća je vrlo mala, po svemu sudeći.
• Da li će neki ljudi iz Srbije biti deo nekog budućeg takvog poduhvata negde u svetu? Usudio bih se da kažem: da, skoro sigurno hoće.
• Da li će neki organizacioni deo nekog novog jednoroga biti u Srbiji? Pretpostavljam da verovatno hoće.

Ukratko: Uzevši sve ovo u obzir, izgleda da smo daleko od mogućnosti jednoroga iz Srbije i regiona, barem kada govorimo o tehnološkom preduzetništvu. Ono što je moguće da neke ideje i neki ljudi sa ovog prostora budu ključni igrači u jednorozima koji će biti pokrenuti negde drugde.

Hajde da diskutujemo o tome koji preduslovi bi trebalo da se ispune da jednorog bude moguć u Srbiji tj. da „krene" iz Srbije? Znam da postoji bezbroj razloga zašto ne može, ali da li može da se nađe način i put kojim bi se to ostvarilo. Verujem da bi bilo korisno za društvo u celini. Jer, ko u čuda veruje, taj i čuda stvara. Makar to čudo bio startap - jednorog u Srbiji.

Napomena: Ilustracije korišćene u tekstu su preuzete sa Interneta i verujem da su u javnom domenu. Ukoliko pak primetite da su eventualno zaštićene, javite da ih uklonim. 

Atačmenti



Komentari (122)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

kakapo kakapo 18:02 04.02.2016

Još malo o prvom značenju

U Srbiji ih do sada nije bilo, a sada su veoma ugroženi pa je mala šansa da se zapate. Naime, jednorog je životinja poznata po rogu koji joj strši sa sredine čela. Mada podseća na konja, jednorog mu nije srodan jer uopšte ne spada u kopitare nego u papkare i zapravo je najbliži divojarcu, od kojeg se ipak znatno razlikuje. U nekih podvrsta trup mu je sličniji konjskom, u drugih kozjem. Noge mu se završavaju rascepljenim papcima, a grivu ima kao konj, ali zato bradu kao jarac. Repa je lavljeg.
Podvrste mu se najviše razlikuju prema obliku onog jednog čeonog roga. Najpoznatiji je Kaledonski jednorog, krupan, beo (ređe sivkast) sa dugačkim, pravim rogom, spiralno ufitiljenim kao u narvala. Neznatno stilizovan, skoro »naturalistički« prikazan, nalazi se kao držač štita u grbu Škotske odnosno Velike Britanije. Pored Britanskih ostrva, obitava još u Francuskoj, severnoj Nemačkoj i na Iberskom poluostrvu.
Alpski jednorog živi u brdsko-planinskim krajevima srednje Evrope, od Jure na zapadu do Visokih Tatra na istoku. Manji je od kaledonskog, tamne, često crne dlake, a odlikuje se talasastom krivinom roga, koji iz čela izlazi pod pravim uglom, pa se povija unapred nadole, a pri kraju opet izvija nagore. Rog je obično (mada ne uvek) s donje strane gladak, a po gornjoj površini kvrgav. Ovaj varijetet jednoroga živi na Karavankama, Julijskim Alpima i zapadnim Dinaridima. Najistočnije je viđen nadomak Divosela u Lici, sredinom septembra 1918.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 18:06 04.02.2016

Ima li jednoroga u Srbiji?

Dr. Gregory House
our unicorn is just a donkey with a plunger stuck to his forehead.
Jukie Jukie 13:42 05.02.2016

Re: Ima li jednoroga u Srbiji?



You'll see some alligators
and you'll see many geese,
you'll see some hump-backed camels
and some chimpanzees,
some rats,
some cats,
some elephants,
but as sure as you were born,
you'll NEVER EVER see a unicorn
mirelarado mirelarado 22:32 05.02.2016

Re: Ima li jednoroga u Srbiji?

Jukie


You'll see some alligators
and you'll see many geese,
you'll see some hump-backed camels
and some chimpanzees,
some rats,
some cats,
some elephants,
but as sure as you were born,
you'll NEVER EVER see a unicorn


А неки, опет, другачије кажу. Једнорог се може указати само уколико се пронађе девица вољна да га сачека испод неког стабла у шуми. Тек тада ће неухватљиви једнорог нањушити девичански мирис и доћи да јој положи главу у крило.

Е, сад, има ли у нас таквих дева, то не знам...


Jukie Jukie 23:52 05.02.2016

Re: Ima li jednoroga u Srbiji?

mirelarado
Jukie


You'll see some alligators
and you'll see many geese,
you'll see some hump-backed camels
and some chimpanzees,
some rats,
some cats,
some elephants,
but as sure as you were born,
you'll NEVER EVER see a unicorn


А неки, опет, другачије кажу. Једнорог се може указати само уколико се пронађе девица вољна да га сачека испод неког стабла у шуми. Тек тада ће неухватљиви једнорог нањушити девичански мирис и доћи да јој положи главу у крило.

Е, сад, има ли у нас таквих дева, то не знам...



Pa ono u smislu iz The Monster Squad


Eugene: Is she a versgin?

Scary German Guy: Yes, she can do it!

Patrick: She can't read, she's five years old!

Scary German Guy: I'll help her!



A onda iz the Last Unicorn

Molly: No, it can't be. Can it be? Where have you been? Where have you been? Damn you! Where have you been?

Schmendrick: Don't you talk to her that way!

Unicorn: I'm here now.

Molly: And where were you twenty years ago? Ten years ago? Where were you when I was new? When I was one of those innocent young maidens you always come to? How dare you! How dare you come to me now, when I am this!

[Weeps]

Schmendrick: Can you really see her? Do you know what she is?

Molly: If you had been waiting to see a unicorn, as long as I have...


zaharaga zaharaga 23:58 07.02.2016

Re: Ima li jednoroga u Srbiji?

dobrosavljevic_m
Dr. Gregory House
our unicorn is just a donkey with a plunger stuck to his forehead.


Nemam reci koliko je ovo sjajno receno. I istinito. O, kako istinito!

Nemam ni vremena da se raspisem na temu, ali, ajde bar par redova:

Jednorog se NIKADA nece pojaviti u Srbiji ovakvoj kakva je. Zato sto se na nekoj teritoriji jednorog u smislu startapa vrednog 1000000000 dolara stvara sam od sebe, bez ikakvog plana i namere, ali tek kada se na toj teritoriji pojavi 1000 startapa vrednih 1000000 dolara. A jedan jedini startap vredan 1000000 dolara se pojavljuje uz mnogo krvi, znoja i suza iz pepela 1000 propalih startapa.



Kada u Srbiji bude bilo 1000000 dusa kojima ce biti vaznije da rade ono sto oni vide kao svoj posao nego doslovce hleba da jedu, da bi se iz njih 1000000 naslo 1000 koji ce od toga napraviti neku paru, e onda ce se u Srbiji pojaviti i jednorog. I kada se taj jednorog pojavi, niko se nece ni zacuditi.



Sad, da li su bas ovi brojevi ovoliki, ne garantujem, ali tu je, red velicine manje vise. Ali je princip ispravan, bar kada se gledaju okruzenja u kome nastaju jednorozi.


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:07 08.02.2016

Re: Ima li jednoroga u Srbiji?

zaharaga
A jedan jedini startap vredan 1000000 dolara se pojavljuje uz mnogo krvi, znoja i suza iz pepela 1000 propalih startapa.


Dijalektika: Zakon prelaska kvantiteta u kvalitet.
Milutin Milošević Milutin Milošević 18:19 04.02.2016

Ko će napraviti jednoroga unas?

Javljam(o) se dobrovoljno

Dosta smo koraka prošli, ali smo zastali na realizaciji. Trenutno smo blokirani jer nemamo ko da nam uradi aplikaciju! Tehnički savetnik nam je našao svog partnera (negde srednje daleko), ali on može da počne da je radi tek sredinom marta (a mi smo planirali da test fazu odradimo do kraja januara). Postavljao sam tvitove, komentare sa zahtevom, imao čak i razgovor sa nekim momcima - nula od(do)govora. Srbija slovi za mesto u kome se rade odlične mobilne aplikacije, ali ja ne dođoh do tih genijalaca. Eto.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:47 04.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Milutin Milošević
Javljam(o) se dobrovoljno

Držim palčeve da uspete.

Što se tiče programera za mobilne aplikacije (a i uopšte), trenutno je velika nestašica, koliko vidim i čujem sa raznih strana. Ili nisu tu ili su zauzeti ili...
deset_slukom deset_slukom 21:36 04.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Dragan Pleskonjic
Ili nisu tu ili su zauzeti ili...


Ili Srbija nije baš toliko nepresušan izvor talenata kao što se obično misli.

Statistički gledano, na stotinak naših u Indiji dolazi petnaestak hiljada njihovih. Verovatno ove brojke i nisu daleko od istine, zavisno od kriterijuma.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:10 04.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Dragan Pleskonjic
Milutin Milošević
Javljam(o) se dobrovoljno

Držim palčeve da uspete.

Što se tiče programera za mobilne aplikacije (a i uopšte), trenutno je velika nestašica, koliko vidim i čujem sa raznih strana. Ili nisu tu ili su zauzeti ili...


Ili nemaju pojma (reči jednog mog ortaka softveraša, koji intervjuiše kandidate i kuka).

Svratih letos do bivšeg faksa, da popričam sa jednim drugim drugarom koji tamo radi. I izmedju ostalog kaže - znaš kako zovemo smer za softverski inženjering? Društveni.

deset_slukom deset_slukom 00:15 05.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

srdjan.pajic
smer za softverski inženjering


Moje lično mišljenje, na osnovu sada već dugogodišnjeg kretanja u branši - dobri su elektrotehničari i poneki zanesenjak-hobista.

Na ove softveraške smerove se upisuju oni koji se snebivaju između menadžmenta i kompjutora.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:36 05.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

deset_slukom
srdjan.pajic
smer za softverski inženjering


Moje lično mišljenje, na osnovu sada već dugogodišnjeg kretanja u branši - dobri su elektrotehničari i poneki zanesenjak-hobista.

Na ove softveraške smerove se upisuju oni koji se snebivaju između menadžmenta i kompjutora.


Taj SI nije postojao u moje vreme, samo RTI, koja je bila ozbiljan smer, malo tanji sa hardverom, doduše, ali dobro, i koji će im..
Milutin Milošević Milutin Milošević 15:57 05.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

JBT, ja sam jedna od prvih generacija informatičara u Srbiji - upisao sam 1976. godine smer Numerička matematika sa kibernetikom na PMF-u. To je onda bilo kao veštačka inteligencija danas. Koji je to kenozoik!
rade.radumilo rade.radumilo 16:16 05.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Ili Srbija nije baš toliko nepresušan izvor talenata kao što se obično misli.


Tržište je prilično isceđeno. Kad odem u HR sa zahtevom da nađu novog čoveka, samo što ne zaplaču. Do prošle godine, firme su otimale jedne drugima seniore. U poslednjih godinu dana otimaju i studente na praksi.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 16:25 05.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Milutin Milošević
JBT, ja sam jedna od prvih generacija informatičara u Srbiji - upisao sam 1976. godine smer Numerička matematika sa kibernetikom na PMF-u. To je onda bilo kao veštačka inteligencija danas. Koji je to kenozoik!


Moj tata je medju prvim produkt dizajnerima sa ovih prostora.

I sad cuju za njega raznorazni,Gaga dizajner.

I procuje se sledece: Dizajner,jbt taj Gaga je sigurno jevrejin.
deset_slukom deset_slukom 16:43 05.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Milutin Milošević
Koji je to kenozoik!


Ja sam se '81. zaposlio u ERC-u jedne firme, na novom IBM sistemu, poslednjem kriku tehnologije - bez bušenih kartica, unos podataka na diskete, a operativni i programerski rad preko konzole i monitora. Doduše, RAM od 1MB je bio usko grlo za multitasking, multiprograming i rad na 7-8 "glupih" monitora. Ujutru pustiš program na kompajliranje, u podne stigne rezultat. Obrada LD-a (i korekcije programa za isti) je uvek bila prioritet nad prioritetima. Bila je to slaba konfiguracija čak i za ono vreme, ali su cifre bile vrtoglave. Sama instalacija je bila čisto ludilo - dupli podovi, kondicioneri temperature, vlažnosti, struje... u igri su bile stotine hiljada DM.

Do te sudbonosne godine moja jedina predstava o računarima je bila formirana na osnovu slika sa TV-a, a to su uvek bile jedinice traka, onako poređane u niz, a na svakoj se vrte oni koturi - to je bila očigledna demonstracija da se u tim sokoćelima nešto zaista dešava.

Na prvim kursevima za programski jezik PL/I u Radovljici smo, ipak, programe bušili na kartice. Sećam se improvizovanog informatičkog muzeja u holu hotela koji je služio kao škola, i memorijskog "čipa" od 64 bajta, veličine dva oveća smartfona, ne mnogo sofisticiranije izrade nego kafez za papagaje.
zovitemegrunf zovitemegrunf 21:11 05.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Milutin Milošević
JBT, ja sam jedna od prvih generacija informatičara u Srbiji - upisao sam 1976. godine smer Numerička matematika sa kibernetikom na PMF-u. To je onda bilo kao veštačka inteligencija danas. Koji je to kenozoik!

To moja sestra upisala '73... i završila, eno je srećna i vesela i još uvek radno aktivna u Kanadi. A setih se vaše škole nedavno, u Tehničkom muzeju na DorČolu, izložili mutjkalice na kojima ste, pričala mi je, vedžbali numeričke metode
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:24 06.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

Ja sam se '81. zaposlio u ERC-u jedne firme, na novom IBM sistemu, poslednjem kriku tehnologije - bez bušenih kartica, unos podataka na diskete, a operativni i programerski rad preko konzole i monitora.


Moj matori je radio u ercu u Pupinu, samo što su oni imali Hanivela, sa sve čvrsnicima veličine veš mašine, od 2 ili 4 megabajta, ako se dobro sećam. I linijski štampači, razume se: obračun LD najvažnija aktivnost. Često me vodio na posao, u to neko vreme, početkom osamdesetih. Tako da se sećam i kad su radili sa bušenim karticama, i prvog našeg domaćeg digitalnog računara (CER), pa onih Wang-i, koje su imale valjda 8" flopije, pa onda nabavili taj Hanivelov mejfrejm koji je imao i magnetnu traku i diskove. A pola centra, erkondišn. I meni je to, onako malom, a radoznalom, bilo totalno ludilo, izgledalo mi je kao da sam na Enterprajzu, stvarno sam uživao u tim dovodjenjima na posao. A sećam se i kad su dobili prve Applove, pa pičili, brate, igrice, svi redom, i ja, naravno, samo ako dodjem na red.

Znači, prvo ćale, a posle Deki Ristanović i Voja Antonić. Njima stvarno mnogo dugujem.

zovitemegrunf zovitemegrunf 19:15 06.02.2016

Re: Ko će napraviti jednoroga unas?

srdjan.pajic
Ja sam se '81. zaposlio u ERC-u jedne firme, na novom IBM sistemu, poslednjem kriku tehnologije - bez bušenih kartica, unos podataka na diskete, a operativni i programerski rad preko konzole i monitora.


Moj matori je radio u ercu u Pupinu, samo što su oni imali Hanivela, sa sve čvrsnicima veličine veš mašine, od 2 ili 4 megabajta, ako se dobro sećam. I linijski štampači, razume se: obračun LD najvažnija aktivnost. Često me vodio na posao, u to neko vreme, početkom osamdesetih. Tako da se sećam i kad su radili sa bušenim karticama, i prvog našeg domaćeg digitalnog računara (CER), pa onih Wang-i, koje su imale valjda 8" flopije, pa onda nabavili taj Hanivelov mejfrejm koji je imao i magnetnu traku i diskove. A pola centra, erkondišn. I meni je to, onako malom, a radoznalom, bilo totalno ludilo, izgledalo mi je kao da sam na Enterprajzu, stvarno sam uživao u tim dovodjenjima na posao. A sećam se i kad su dobili prve Applove, pa pičili, brate, igrice, svi redom, i ja, naravno, samo ako dodjem na red.

Znači, prvo ćale, a posle Deki Ristanović i Voja Antonić. Njima stvarno mnogo dugujem.



Možda sam sretao tamo tvog starog, mada, prezimena se ne sećam. Po tom centru sam se muvao '77. i '78, dok je još bio CER 12, bio uključen u projekat. Trebalo je proširiti memoriju sa n na 2n KB. Ne sećam se tačno koliko je to bilo, znam samo da je n bila dvocifrena brojka, sad, 16, 32, 64, bemliga, zaboravilo se. Nekidan u Muzeju tehnike naletim na tu mašinu (možda je njegov bilizanac iz Zrenjanina, trećeg nije bilo), obradujem se ko rodu rođenom, zagrlim ga, sin me slikao i distribuirao po društvenim mrežama .
A pomenuti sin i dalje pamti kako je u Pupinu vozio na simulatoru tenk M84, tamo oko '90.
tadejus tadejus 18:34 04.02.2016

poreski tretman

Hajde da diskutujemo o tome koji preduslovi bi trebali da se ispune da jednorog bude moguć u Srbiji tj. da „krene" iz Srbije? Znam da postoji bezbroj razloga zašto ne može, ali da li može da se nađe način i put kojim bi se to ostvarilo.


pa sigurno ne bi škodio bar neki razuman ako ne preferencijalni poreski tretman..
porezi na rad su očajno visoki a ni administrativne dadžbine nisu zanemarljive..
moglo bi se ponuditi dve, tri godine poreskog izuzeća (sa nekim minimalnim opterećenjem za rad) firmama do nekog iznosa zarade..
to bi svakako pružilo šansu malima da krenu, pokušaju, pa se u nekoj iteraciji priključe i nečem većem, ili prosto porastu..
moje iskustvo kaže da je zakon potpuno okrenut protiv malih preduzetnika i povrh toga (kad da to nije dosta) inspekcija je takođe prema njima najnemilosrdnija..
ne samo u smislu da ima nultu toleranciju nego nerijetko greškom izdaje kazne koje se onda jako teško poništavaju a nerijetko moraju platiti pa onda povrat tražiti i čekati do iznemoglosti..
zanimljivo da to uopšte ne vidim kao temu razgovora političkih partija..
a preduzetnika u srbiji uopšte nije malo..
300 i nešto hiljada ako se dobro sjećam..pa njihove porodice..
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:06 04.02.2016

Re: poreski tretman

Recimo da imate izuzetnu poslovnu ideju u oblasti informacionih i srodnih tehnologija. Jedno od prvih pitanja može biti: gde osnovati firmu, odakle krenuti u posao. Da li u Srbiji ili ipak negde drugde? I zašto? Traženje odgvora na ovo pitanje može da pomogne u analizi teme šta su prednosti i nedostaci poslovnog okruženja u Srbiji. Imalo bi tu štošta da se kaže, uključujuči i ovo što ste Vi pomenuli.
Milutin Milošević Milutin Milošević 21:34 04.02.2016

Re: poreski tretman

Mi se dvoumimo da li da firmu osnujemo u Švajcarskoj. Advokat nam je rekla da je bolje u Srbiji i da svi stranci sa kojima rade radije ovde osnivaju firme. Advokat nije neznalica - zastupa neka veoma važna inistrana preduzeća u Srbiji. Preporučila je da firmu osnujemo ovde a onda, ako nam baš bude potrebno, osnujemo ogranak u Švajcarskoj.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:24 04.02.2016

Re: poreski tretman

moje iskustvo kaže da je zakon potpuno okrenut protiv malih preduzetnika i povrh toga (kad da to nije dosta) inspekcija je takođe prema njima najnemilosrdnija..

Менталитет.
Титовски.

Онај ко има -- тај мора да је неком украо, и то од нас, јер није могуће да он уме, а ми не умемо, кад и ми умемо, само нећемо, као он, да крадемо, иначи бисмо и ми имали.

Ја још нисам срео никог ко се у мој посао -- који год да радим -- не разуме боље од мене. Сви су, просто, паметнији, од овдашњег Милисава до 3D Верослава.

За државни апарат сваки предузетник, онај на слободи, само је неухваћени лопов -- то је извесно. Те само је питање ухватити га. А да је непоштен,то је сигурно, јер ко још поштен има нешто и улаже и ризикује, само онај ко је то лако стекао, значи -- покрао од нас.

Ово речено има хиљаду варијација и финеса (има и сјајних институција и инспектора), али је суштина односа Србије према својим предузетницима.
highshalfbooze highshalfbooze 23:15 04.02.2016

Re: poreski tretman

moje iskustvo kaže da je zakon potpuno okrenut protiv malih preduzetnika i povrh toga (kad da to nije dosta) inspekcija je takođe prema njima najnemilosrdnija..

Hm... prvi put čujem za tu podelu na velike i male preduzetnike. Kontam da su mali preduzetnici svi oni koji su niži od 1,75m a svi oni koji su višlji od toga da su veliki preduzetnici.
jkt2010 jkt2010 02:00 05.02.2016

Re: poreski tretman

Milutin Milošević
Mi se dvoumimo da li da firmu osnujemo u Švajcarskoj. Advokat nam je rekla da je bolje u Srbiji i da svi stranci sa kojima rade radije ovde osnivaju firme. Advokat nije neznalica - zastupa neka veoma važna inistrana preduzeća u Srbiji. Preporučila je da firmu osnujemo ovde a onda, ako nam baš bude potrebno, osnujemo ogranak u Švajcarskoj.

Preporučio bih Hongkong za poslovno sedište firme + negde drugde za lokaciju za servere... Objasnio bih i zašto je to mnogima opcija, ali se bojim da bi me Radojica i Stečajni upravnik pogrešno razumeli.

Inače, ja sam digao ruke od srpskih softveraša, osim za sitne prepravke po mom vebsajtu. Za neke projekte koji su mi u pripremi (na jednom se uveliko radi, imamo skoro gotov prototip) radim sa Rusima ovde na Baliju. Ako treba mogu da vas povežem. Nisu jeftini, ali ako im je projekat zanimljiv, onda su radi da uđu sa 50/50 u posao što prepolovi potrebnu kešovinu, plus ih vezuje za projekat i daje mu kontrolu nad tehničkim delom (softverom, serverima...) , a to je napr meni jako bitno jer se u to ne razabiram.
jkt2010 jkt2010 02:37 05.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
pa sigurno ne bi škodio bar neki razuman ako ne preferencijalni poreski tretman..
porezi na rad su očajno visoki a ni administrativne dadžbine nisu zanemarljive..

Ako to o porezima upakuješ u kompletnu ponudu sa instant radnom & boravišnom dozvolom za programere i te ostale učesnike u toj novoj "smart" industriji, pa dodaš bescarinski tretman, čak eksteritorijalni status za "farme jednorogovih jaja", pa da se podrazumeva da njihova deca mogu da se školuju, i još štagod možeš od stimulacija da smisliš da ubaciš u paket, e onda će možda svi ti belosvetski ljudi sa idejama i da se odluče za Srbiju a ne za Ameriku ili Nemačku ili Tajland ili gde već idu.

Ali da ne izmišljamo i pogađamo, što neko ne odradi (naruči) globalnu anketu među tom ekipom, pa da vidimo šta mora da se radi da ih privučemo.

To sa porezima, to je za ove naše Rade. A oni uglavnom neće nikad snesti to jaje od jednoroga, jer im prosto fali taj jednorogi gen... Niti će im naše školstvo taj gen usaditi...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:10 05.02.2016

Re: poreski tretman

highshalfbooze
Hm... prvi put čujem za tu podelu na velike i male preduzetnike.


Da li se možda misli na razvrstavanje pravnih lica, što APR radi po kriterijumima koji su ovde? Prema tom razvrstavanju postoje: mikro, malo, srednje i veliko pravno lice.
highshalfbooze highshalfbooze 10:29 05.02.2016

Re: poreski tretman

Preduzetnik nije pravno lice, već fizičko lice shodno članu 83 Zakona o privrednim društvima.
tadejus tadejus 13:42 05.02.2016

Re: poreski tretman

highshalfbooze
Preduzetnik nije pravno lice, već fizičko lice shodno članu 83 Zakona o privrednim društvima.


izvinjavam se, unesoh zabunu..
koristila sam termin preduzetnik misleći u onom teorija menadžmenta rječniku na pojavu da pojedinac (ili grupa pojedinaca) od ničega stvara potencijalno veliku kompaniju..
termin u našem poreskom zakonodavstvu ima drugo značenje i suština se svodi na to da preduzetnik cjelokupnom vlastitom imovinom garantuje za dugovanja nastala poslovanjem..
zaista ni ne znam nikog ko bira takav oblik registrovanja posla..
a ono što rekoh o malim i velikim važi za poreske obveznike pravna lica..
tu postoji i formalna podjela perma prometu i veoma jaka neformalna diferencijacija u inspekciji, i jako je iskrivljena na štetu malih (gdje definicija mali nije samo definicija prema prometu nego i prema političkoj povezanosti obveznika)..
no dobro..
da se formalno riješi položaj tih malih i neformalni bi dio slijedio..
nije da uopšte nije bilo govora o tome, bile su te (uglavnom Dinkićeve) inicijative podsticaja za male i novoosnovane.. masa stranih programa podrške..
ali trenutno ne vidim da je to uopšte tema a mislim da može dosta da znači..
ja sam još i koliko toliko pismena u poreskom sistemu pa sam ozbiljnu gimnastiku morala da izvodim da se izborim sa računovodstveno poreskim maltretmanom malih preduzeća..
vjerujem da to mnogima može biti tačka preloma kad se odlučuje da li da se pokuša nešto svoje ili prosto ode raditi za nekog velikog..
tadejus tadejus 13:44 05.02.2016

Re: poreski tretman

Milutin Milošević
Mi se dvoumimo da li da firmu osnujemo u Švajcarskoj. Advokat nam je rekla da je bolje u Srbiji i da svi stranci sa kojima rade radije ovde osnivaju firme. Advokat nije neznalica - zastupa neka veoma važna inistrana preduzeća u Srbiji. Preporučila je da firmu osnujemo ovde a onda, ako nam baš bude potrebno, osnujemo ogranak u Švajcarskoj.


ne znam za Švajcarsku..
osnivanje firme u Srbiji i u Londonu recimo je neuporedivo jednostavnije i !!!jeftinije u Londonu..
ali istina ima kvaka..
poslovanje strane firme u srbiji ili domaće vani je opet do besmisla otežano Zakonom o deviznom poslovanju..
opet je teret nevjerovatno neproporcionalno svaljen na male..
za svaki dinar uplate je potrebna gomila papira i čak ni sa tom gomilom stvar ne ide automatski nego je pitanje volje nekog ćate da se posao završi brzo ili ne tako brzo
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:20 05.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
tu postoji i formalna podjela perma prometu i veoma jaka neformalna diferencijacija u inspekciji, i jako je iskrivljena na štetu malih (gdje definicija mali nije samo definicija prema prometu nego i prema političkoj povezanosti obveznika)..
...
ja sam još i koliko toliko pismena u poreskom sistemu pa sam ozbiljnu gimnastiku morala da izvodim da se izborim sa računovodstveno poreskim maltretmanom malih preduzeća..
vjerujem da to mnogima može biti tačka preloma kad se odlučuje da li da se pokuša nešto svoje ili prosto ode raditi za nekog velikog..


Ili bude prinuđen da ode, napravi i razvija firmu u nekoj zemlji gde ovaj problem neće biti (toliko) izražen. To sledi kao zaključak iz ovoga i onoga što je napisao Brajović. Nažalost... Da li je takva situacija?
Milutin Milošević Milutin Milošević 15:59 05.02.2016

Re: poreski tretman

stvar ne ide automatski nego je pitanje volje nekog ćate da se posao završi brzo ili ne tako brzo

To je najvažniji razlog zbog kojeg se dvoumim da bilo šta registrujemo ovde. Msm, ima načina da se to prevaziđe (kod nas para vrti gde burgija neće, ako ceć ne pomogne partijska knjižica), ali ja nisam sklon takvom poslovanju.
rade.radumilo rade.radumilo 16:27 05.02.2016

Re: poreski tretman

ali ja nisam sklon takvom poslovanju.


Ako nisi onda batali. Ako jkt-ov ljubljeni premijer nešto radi, osim što smišlja makete i obećanja, to je da prati bilanse stanja i uspeha firmi. Onda će već ljubazno da pristane da dođe na otvaranje nekog tvog novog poslovnog prostora. Nema veze što ga ti nisi zvao i što si poslovni prostor već stavio u upotrebu pre par meseci. Uz to ćeš i dobiti spisak sportskih društava koje ćeš sponzorisati. Dobrovoljno, naravno.

EDIT: Jednorog u Srbiji je retka zverka, a onog trenutka kad se pokaže da ždrebe raste u jednoroga, evo ih već dovoljno onih koji će da mu piju krv.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:39 05.02.2016

Re: poreski tretman

Ili bude prinuđen da ode, napravi i razvija firmu u nekoj zemlji gde ovaj problem neće biti (toliko) izražen. To sledi kao zaključak iz ovoga i onoga što je napisao Brajović. Nažalost... Da li je takva situacija?

Ево ти неки мој ad hoc преглед проблема у пословању, с кратким објашњењима:
1) Лоша правна ситуација. Од несређеног катастра, који је коруптиван и неажуран, до спорих судова и прекомпликованих процедура.
2) Лоша државна управа. Од њене спорости, неувезаности (држава ти често тражи документ који је она у обавези да изда, само на другом шалтеру), често корумпираности (грађевинске дозволе, рецимо), до прегломазности и тражења бемислене папирологије.
3) Нејако тржиште. Ту нема неке помоћи, осим што наши управљачи до краја не разумеју да је тржиште нејако и из оних горњих разлога, или чак оних много баналнијих -- због тога што се овде дипломама и докторатима директно и нескривено тргује. Другомондијалисти навешће вам примере да тога има и у белом свету, и то је тачно: свега што има код нас има и у белом свету, само... питање је мере. Код нас корупција је свуда, од саобраћајне полиције до доктора. Волео бих да ми неки наш Канађанин каже кад је то неком доктору тамо или, рецимо, чак и оном британском у NHS-у понудио мито?
4) Опште ментално стање нације. Она је, наиме, менталитетски убијена. Из титоизма -- он није ни социјализам, ни комунизам, он је јединствен -- прешли смо на деведесетизам, на Србију Слобиних ратова и хиперинфлације, и кредита који се не враћају, и откупа станова за 100 марака, и бензина у кантама, и концепта дај да сви зајебемо државу, коју смо били научили још код Тита да зајебемо и поткрадамо.
5) Заостајање у сваколиким врстама знања. Ми не само да каскамо у технологијама, нама су и државне процедуре, концепти управљања, концепти рада -- потпуно ван винкла. Ми смо чак и заборавили на то како се нешто поштено и професионално ради, од одржавања путева до чишћења улица.

Мени, лично, највише смета ова бедна духовна атмосфера, која негује клијентилизам, дефетизам, песимизам, и суштински пасивизира појединца.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:32 05.02.2016

Re: poreski tretman

Predrag Brajovic
Ево ти неки мој ad hoc преглед проблема у пословању, с кратким објашњењима

Milutin Milošević Milutin Milošević 22:18 05.02.2016

Re: poreski tretman

Заостајање у сваколиким врстама знања

Mislim da je ovo, dugoročno gledano, najveći problem. Nekada smo bili narod obrazovanih, a danas se na prste (OK, dve) ruke mogu nabrojati obrazovne institucije koje pružaju kvalitetno znanje. Ošljarenje, improvizacija, protežiranje, kupovina diploma, nozak nivo ... ubiće nas potpuno. Tu leka nema.
blogovatelj blogovatelj 23:48 05.02.2016

Re: poreski tretman

Волео бих да ми неки наш Канађанин каже кад је то неком доктору тамо или, рецимо, чак и оном британском у NHS-у понудио мито?


Ne znam za doktora, ali znam da je sin italijanskog mafijasa uleteo u raskrsnicu gde je imao stop znak. Bio je tresten pijan i zakucao se u kombi u kojem je bilo sest osoba, brzinom od 85km/h. Cetiri je ubio.
Ubio je troje dece i njihovog dedu. Baba i prababa su prezivele nekako.
Zamisli da ti neko sahrani troje dece i oca, a majku i babu posalje u bolnicu?!
Njegov auto, koji je bio dokaz za sud, je naprasno i magicno izgoreo na parkingu policijske stanice. Ne zna se kako. Dakle, jedan dokaz manje na sudjenju.
Juce ga je pustilo uz kauciju od million dolara, da se brani sa slobode.
Nije se sve ovo desilo u Beogradu, nego u Torontu. Toronto je svet, kazem ti.
Veruj mi na rec, stvari se iz daljine mnogo bolje vide, jer ja odavde sa paznjom pratim sta se desava i u Srbiji i u Kanadi, dok ti na primer sa paznjom pratis samo Srbiju.
Ako mi ne verujes, pa jebi ga, dodji ovamo da zivis i uveri se.

Link
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:55 05.02.2016

Re: poreski tretman

Хоћеш рећи да га неће осудити?
Хоћеш рећи да је систем тамо исти као овде, јер ни овде нису осудили сина Жељка Митровића?
Па ако је систем исти, шта ти чекаш -- врати се овамо?!
И ти и сви остали...

Има, бре, од ваше навале -- из Торонта, Лондона, Брисбена -- да поскупе некретнине. Има Србија да се препороди.

Да ти резервишем карту, позајмићу ти кинту ако немаш, да не пропустиш прилику?
blogovatelj blogovatelj 00:21 06.02.2016

Re: poreski tretman

Хоћеш рећи да га неће осудити?
Хоћеш рећи да је систем тамо исти као овде, јер ни овде нису осудили сина Жељка Митровића?


Ja nisam prorok, videcemo sta ce biti.
Za sada je na slobodi. Budzet je upunjen sa milion dolara. Bio je cak i pre pocetka sudjenja trazio da ga puste, jer je imao zakazano vencanje, ali mu tu molbu nisu uslisili.
Zar ti ovo sto sam opisao ne lici na Srbiju? A sve je ziva istina.
Bojim se da me nisi razumeo. Nigde ja nisam rekao da je situacija u Srbiji dobra. Samo konstatujem da se i po belom svetu desavaju stvari nalik stvarima u Srbiji. Jedina je razlika sto ovde ne cvili kompletna nacija glede toga, nego rade i cute, svesni su da je dzaba cviljenje. Zna se ko je gazda i nema price.

PS. Siguran sam da ce ga osuditi, samo nisam siguran na koliko. I nisam siguran koliko ce od toga odlezati u zatvoru.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:50 06.02.2016

Re: poreski tretman

blogovatelj
PS. Siguran sam da ce ga osuditi, samo nisam siguran na koliko. I nisam siguran koliko ce od toga odlezati u zatvoru.

:))))))))
Pa ove naše što gaze decu i ne osude.

Tvoja sadašnja mantra jeste mantra drugomondijalista, koji kukaju kako je i u belom svetu isto kao i u Srbiji. Ali se tog belog sveta grčevito drže, kao da su s njim srasli.

Napisao sam, unapred, da drugomondijalisti navode primere slične tvom da pokažu kako u tom sistemu tamo isto stvari ne valjaju kao ovde. Samo, naše afere ovde odražavaju srž jednog sistema, a vaše afere njegove incidente. Primećuješ li razliku?

Dalje, ima tužna priča kako i tamo, recimo u Londonu, oni radnici iz Sturbucksa ili Cafe Nera žive teškom sudbinom radnika -- zlopate se po metroima putujući i po tržnim centrima kupujući. Uzmem ja, tako, pa bacim pogled na EU statistike o zadovoljstvu radnim mestom koje zaposleni imaju, i one budu neviđeno visoke. Što je najgore -- a mislio sam da za to nema šaje -- one lujke po Londri i ostalim britanskim gradovima na tim tablicama prednjače, nešto kao 80-90%. U-žas!

Pa zar taj Zapad, seķo i bato, nije Pakao sam???
blogovatelj blogovatelj 01:36 06.02.2016

Re: poreski tretman

Pa zar taj Zapad, seķo i bato, nije Pakao sam???


Veruj mi da gomila njih ne sme da kaze da im posao ne valja, plaseci se da ga ne izgube, a znaju da ne mogu da nadju bolji.
Kod mene u kraju postoji izraz "bitching with smile" i to je jedna vrsta umetnosti koju su anglosaksonci doveli do savrsenstva. Nigde ne postoji takva kolicina plasticnih osmeha koji nista ne znace kao kod Engleza.
I setio sam se necega jos. Javna je tajna da u Kanadi postoje doktori koji ti pomazu da nastelujes medicinske rezultate da bi naplatio pare na sudu od osiguranja.

u tom sistemu tamo isto stvari ne valjaju kao ovde. Samo, naše afere ovde odražavaju srž jednog sistema, a vaše afere njegove incidente. Primećuješ li razliku?


Da. I ne znam zasto si uopste ovo pisao? Slazem se od slova do slova, ovde nista nema sporno. Problem je sto ti svet u kome ja zivim pokusavas da opises kao savrsenstvo, a on je daleko od toga. I ja uporno to pokusavam da ti ukazem. Nigde neces naci moj komentar u kome tvrdim da je stanje u Srbiji dobro.
Goran Vučković Goran Vučković 01:43 06.02.2016

Good glass of Chateau de Chassilier

jkt2010 jkt2010 02:49 06.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus

poslovanje strane firme u srbiji ili domaće vani je opet do besmisla otežano Zakonom o deviznom poslovanju..
opet je teret nevjerovatno neproporcionalno svaljen na male..
za svaki dinar uplate je potrebna gomila papira i čak ni sa tom gomilom stvar ne ide automatski nego je pitanje volje nekog ćate da se posao završi brzo ili ne tako brzo

Milutin Milošević
To je najvažniji razlog zbog kojeg se dvoumim da bilo šta registrujemo ovde. Msm, ima načina da se to prevaziđe (kod nas para vrti gde burgija neće, ako ceć ne pomogne partijska knjižica), ali ja nisam sklon takvom poslovanju.

Ne znam na šta se ovde misli, ali ja sam mala firma, registrovan HQ u Srbiji, sve naplate i plaćanja radim preko Srbije, a svi dobavljači i kupci su mi napolju. Imam minimum 2-3 plaćanja i/ili naplate nedeljno (preciznije, +/- 250 poslova tj naplata, uz jedno 300 plaćanja, prošle godine).

Banci, za plaćanje, uz (e-)nalog, moraš da podneseš (jednim emailom) konkretno iz moje prakse (8 godina samo to radim) :
- porudžbina kupca
- moja profaktura kupcu
- moja porudžbina dobavljaču
- (pro)faktura dobavljača meni
(Možda deluje komplikovano ali nije: sve te dokumente već svakako imaš; jedan mejl za koji zakačiš sve to i gotova stvar.)

Za naplatu, samo prijavljuješ (preko e-banke) br.kontrolnika i šifru naplate; Banka ti ne traži ništa od papira

A za knjigovodstvo ti treba:
Za plaćanje: faktura dobavljača
Za naplatu: tvoja faktura kupcu
Ništa drugo.

Jeste možda komplikovanije nego što mora da bude (u Indoneziji te banka ništa ne pita, možeš sa svog računa da plaćaš kome oćeš i šta oćeš, njih se to ne tiče; u fazonu, šta nas briga, objasni knjigovođi/poreznicima).

Ali treba uzeti u obzir, kad sam počinjao sa ovim poslom, morao sam za svaki pojedinačni posao da nosam sve ove papire u ministarstvo trgovine/deviznu kontrolu/pitajQrac gde, i da plaćam taksu 100 evra. Sva sreća to je odmah tu negde i ukinuto inače moja firma ne bi bila DOO nego PT. Tako da ko misli da je SADA zajebano, taj nema pojma o čemu priča.

Tako da admin deo već sada nije nikakav bauk, ali da može jednostavnije - može.

E sad: moje sve je transfer; Kartice su druga priča, tu ne znam šta i kako jer mogu samo da plaćam a ne i da primam kartice. Tu treba da se stvari pomere ali ne znam kolko je tu problem do regulative a kolko do samih banaka...

Realno, kad imaš kupce nemaš problema; Kad nemaš kupce, sve ti je problem.
jkt2010 jkt2010 03:33 06.02.2016

Re: poreski tretman

rade.radumilo
ali ja nisam sklon takvom poslovanju.

Ako nisi onda batali. Ako jkt-ov ljubljeni premijer nešto radi, osim što smišlja makete i obećanja, to je da prati bilanse stanja i uspeha firmi. Onda će već ljubazno da pristane da dođe na otvaranje nekog tvog novog poslovnog prostora. Nema veze što ga ti nisi zvao i što si poslovni prostor već stavio u upotrebu pre par meseci. Uz to ćeš i dobiti spisak sportskih društava koje ćeš sponzorisati. Dobrovoljno, naravno.

Ovu tvrdnju ne mogu da potvrdim sopstvenim iskustvom. Ali dobro, ja sam imao svega 2.8 miliona dolara naplate prošle godine. Verujem da je vama velikima teže...
jkt2010 jkt2010 04:00 06.02.2016

Re: poreski tretman

Predrag Brajovic

1) Лоша правна ситуација.
2) Лоша државна управа.
3) Нејако тржиште. Т
4) Опште ментално стање нације.
5) Заостајање у сваколиким врстама знања.

Ako uzmemo u obzir da je tema o "jednorizima" onda pola primedbi postane irelevantno - kakve veze ima katastar sa mobilnom aplikacijom... Ili stvarno misliš da Google neće da premesti sedište u Srbiju jer mu državna uprava traži neki papir? Tako da ti sve ovo onako...

Ajd samo na br.3 još da se osvrnem: Kakav ti je tačno problem veličina tržišta kad si svakako deo svetskog tržišta? Sutra u 12:00 otvoriš firmu i u 12:01 možeš da trguješ na celokupnom svetskom tržištu (minus Iran, S.Koreja itede). Hoću da kažem, tu je tržište, samo treba da imaš proizvod/uslugu za njega... (*)
Мени, лично, највише смета ова бедна духовна атмосфера, која негује клијентилизам, дефетизам, песимизам, и суштински пасивизира појединца.


Ovo je ono "sedenje i kukanje" koje Blogi često spominje. Nas će taj pesimizam da ubije.



----------------------
P.S.
(*) Trostruko manje izvoznika među srpskim MSP nego u zemljama EU

Malo im svetsko tržište, pa zato...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 05:48 06.02.2016

Re: poreski tretman

84%
Toliko je onih zaposlenih mučenika zadovoljnih svojim poslom u GB, kaže OVO istraživanje.

Znao sam da je tako neka brojka. Bila me je šokirala. Pomislio sam: Eh, pa onda nije istina da se oni tamo muče kao i ljudi ovde?!

No, poznato je da ti Zapadnjaci jesu skloni kuvanju knjiga. Mislim, da muljaju sa statistikama. Jer tako je bilo još u Titovo doba, otkad je taj Zapad u krizi i polagano propada. Heh, kad li će mu doći kraj?! Jedva čekam, pa da se ovi naši vrate.
rade.radumilo rade.radumilo 07:28 06.02.2016

Re: poreski tretman

Ovu tvrdnju ne mogu da potvrdim sopstvenim iskustvom. Ali dobro, ja sam imao svega 2.8 miliona dolara naplate prošle godine. Verujem da je vama velikima teže...


Hebi ga, kompanija koja ima 2500 zaposlenih, od čega 1500 programera, u 14 zemalja daje više, samo za plate, svakog meseca. Da NjPV prati, bilo je jasno na jednom takvom "otvaranju" kad je pred kamerama objasnio da ta firma samo u Srbiji uplaćuje preko 5 miliona EUR-a poreza i doprinosa godišnje.
Tu 'ticu i njegove ministre viđamo svako malo kako se šećkaju po firmi. Viđao sam i one prethodne i u ovoj i u prethodnoj firmi.
Onim manjima u BG, koliko sam saznao od drugih, pošalju finansijsku inspekciju. U manjim mestima, tu je preCednik opštine. To je dovoljno za ubiranje "dobrovoljnih priloga."
rade.radumilo rade.radumilo 07:37 06.02.2016

Re: poreski tretman

Ovo je ono "sedenje i kukanje" koje Blogi često spominje. Nas će taj pesimizam da ubije.


Ima tu nešto suptilnije. Krećem se u corporate svetu i konstantno nailazim na način razmišljanja: "To kod nas ne može da bude." Sunce ti hebem žarko, predloži se hiljadu poduhvata i svih hiljadu naiđe na baraž objašnjenja zašto to ne može da se realizuje. Samo ako je onaj ko predloži spreman da uloži sopstveno zdravlje, u borbu da se se to započne, onda nešto bude od toga.
Svi ti problemi gore postoje. Treba biti svestan svakog od njih ponaosob i više od toga, jer možeš nahebati ako previdiš neki, ali su tu da se rešavaju.

Ajd samo na br.3 još da se osvrnem: Kakav ti je tačno problem veličina tržišta kad si svakako deo svetskog tržišta? Sutra u 12:00 otvoriš firmu i u 12:01 možeš da trguješ na celokupnom svetskom tržištu (minus Iran, S.Koreja itede).


Za ovo moraš da imaš nekoga, ko ima iskustva sa poslovanjem van Srbije. Možeš da padneš na glupim propisima, ako te uzmu na zub. Recimo da li znaš da za svako parče softvera koje prodaš u inostranstvu, prvo moraš da odneseš CD na carinjenje? To je aktuelni zakon i može te keca po njemu ako hoće.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 07:39 06.02.2016

Re: poreski tretman

(*) Trostruko manje izvoznika među srpskim MSP nego u zemljama EU

Malo im svetsko tržište, pa zato

Јебига, па кад нисмо то тржиште, па си у проблему. Моји другари из Шапца -- www.dayens.rs -- скоро сасвим су дигли руке од директне продаје путем интернета крајњем купцу, проблем су прописи, наплата и транспорт.
blogovatelj blogovatelj 07:43 06.02.2016

Re: poreski tretman

84%
Toliko je onih mučenika zadovoljnih svojim poslom u GB, kaže OVO istraživanje.


Aman, Brajoviću, lažu, tvrdom ti se verom kunem. Pa kako ti ne padne na pamet da niko nikada ne bi promenio posao da je tako kao što kažeš.
Zašto ti, kad si toliko pametan, ne dođeš ovamo, pošto je tamo katastrofa?!
Čoveče, ti Englezi žive u kapitalizmu vekovima i znaju da ako oni sami loše pričaju o svojoj firmi, firma će im brže propasti. Takve stvari samo u istočnoevropskim zemljama postoje, da kukaš na sopstvenu firmu. Veruj mi da sam ih sreo više desetina, možda čak i par stotina do sada, koji su mi o kompanijama u kojima rade pričali hvalospeve, a onda kad promene posao počnu da pričaju šta u staroj firmi nije valjalo. i to rade svi ljudi čije su države odvajkada kapitalističke, to je model ponašanja. Nek mu je firma najveće govno, on će reći da je strava.
Moj ortak otvorio restoran na Kanarskim ostrvima, pa je u razgovoru sa mušterijama Nemcima pomenuo da vreme nije bilo lepo minulih nedelja. Pored njegove bašte, bila je bašta drugog čoveka, koji je tu sedeo i slučajno čuo razgovor. Posle je mom prijatelju održao bukvicu da se to tako ne radi, jer će taj Nemac otići kući i ispričaće na pet mesta da vreme na Kanarima nije lepo u novembru, a onda će to automatski značiti manjak para i mom drugu a i ovome koji ima kafanu pored njega.
U biznisu sve mora da se radi sa plastičnim osmehom na usnama. Pa pobogu, imaš i ti neki svoj biznis, zamisli da kreneš redom da pričaš mušterijama kako ti firma ne valja, šta misliš šta bi se desilo?
Zato meni strahovito idu na živac ove profesionalne narikače po blogu. Shvatam ja da treba kritikovati stvari koje ne valjaju, ali nikako ne treba kukati na sve i svašta. Pogledaj na primer onog Nurudina, kuka jer Marija Šerifović peva u pozorištu?! To je bolest, čoveče, bolest. Kuka na stanje u prosveti, a ja sam ga lično ispravljao gramatiku za osnovnu, pa mi je posle brisao komentare i banovao me. Pa koji je on kurčev stručnjak, a ovamo nariče li nariče, ko zadušna baba.
Opisani su Nurudini u pesmama, samo treba slušati...


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 07:49 06.02.2016

Re: poreski tretman

Aman, Brajoviću, lažu, tvrdom ti se verom kunem

Па рекох и ја да лажу ;-)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:33 06.02.2016

Re: poreski tretman

Није МП скеч, ево оригинала:



ТИТО:

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:11 06.02.2016

Re: poreski tretman

rade.radumilo
Ima tu nešto suptilnije. Krećem se u corporate svetu i konstantno nailazim na način razmišljanja: "To kod nas ne može da bude." Sunce ti hebem žarko, predloži se hiljadu poduhvata i svih hiljadu naiđe na baraž objašnjenja zašto to ne može da se realizuje. Samo ako je onaj ko predloži spreman da uloži sopstveno zdravlje, u borbu da se se to započne, onda nešto bude od toga.


Ovo me asocira na knjigu:
The Innovator's Dilemma: When New Technologies Cause Great Firms to Fail (Management of Innovation and Change), Clayton M. Christensen.
rade.radumilo rade.radumilo 12:19 06.02.2016

Re: poreski tretman

Ovo me asocira na knjigu:
The Innovator's Dilemma: When New Technologies Cause Great Firms to Fail (Management of Innovation and Change), Clayton M. Christensen.


Aj da je reč o inovacijama, pa da kapiram. Međutim, od tih hiljadu, 700-800 budu stvari koje je već neko negde pokušao i dobro mu ide. Jok, ko da predlažeš dresuru nosoroga.
tadejus tadejus 19:46 06.02.2016

Re: poreski tretman

jkt2010

Ne znam na šta se ovde misli, ali ja sam mala firma...


prvo ti nisi mala firma čak ni po zakonskoj definiciji.. a svakako nisi u kontekstu o kome ovde govorimo..
nije problem u tome kako bi google poslovao da odluči sutra da prebaci sjedište u srbiju (a ni google zbog poreske politike nikad takvu odluku donjeo ne bi ali ajde)..
poenta je da su potrebni uslovi da hiljade klinaca (i ne toliko klinaca) počne posao iz garaže da bi jedan uspio da napravi promet od 2,8 miliona dolara godišnje a onda se sutra udružio sa drugom trojicom pa oni napravili promet od 100 miliona..
bez da je tih hiljadu klinaca pokušalo, taj jedan ne može da uspije..
sreća je legitiman (mjerljiv) faktor uspješnosti posla (zanimljiva literatura koja to dokumentuje je recimo ova) i zato je neophodno da ih pokuša 1000 da bi jedan uspio..
a 1000 ne može da pokuša ako su administrativne prepreke takve da važi ova tvoja "kad nemaš kupca sve je problem"..
treba preživjeti do nivoa kad više ništa nije problem jer ima dovoljno kupaca..
a konkretnih problema je mnogo ali u kontekstu zakona o deviznom poslovanju je sledeći..
ako osnuješ firmu u Srbiji pa praviš podružnicu vani, za svaki dinar prenesen sa računa u Srbiji u podružnicu vani moraćeš da dokumentuješ svrhu i tu dokumentaciju podneseš živom čovjeku u Narodnoj banci koji će onda da na njoj sjedi artbitraran vremenski period i da traži dopunu po vlastitom nahođenju..
nema automatizma..
isto važi i u obrnutom smjeru..
i tu se još kači i gomila procedura uvedenih zbog kontrole "finansiranja terorizma"..
to je problem za momke iz garaže, tj. svakog ko počinje da radi i ne pravi milione u poslu..
a pri tom te kontrole državi ne donose nikakvu korist, ili ajde, donose gomilu podataka ali korist od toga daleko je nadmašena štetom..
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:32 06.02.2016

Re: poreski tretman

Јес' да ме ова мајка троје деце, банкарка, бивша кошаркашица и супермен повремено опањкава, рецимо да бих да рушим куће у nsarskijevom комшилуку (узгред, онај плац има 25 ари, 80x30m), али махом волим како дискутује.

Него, и сад сам се шетао кроз град. Спуштао се Ресавском па на раскрсницу са Немањином. На семофору било је црвено за пешаке. Поред мене пролази једна плава жена већих габарита, позната српска музикокритичарка у касним педесетим, и не обазирући се на црвено светло прелази улицу. Моја друга сусетка на пешачком нека је жена, ниска, мала, набијена. Пуши. Пали се зелено, а она пикавац, поред живе канте од ње на два корака, баца на тротоар.

И онда ја почнем да размишљам.

Српско друштво нема проблем са политиком, његов је проблем елементарнији него уобичајене политичке заврзламе. Оно има проблем са социјалном кохезијом, са социјалном одговорношћу, са социјалним концептом. Знате оно -- брак, кућа, село, општина, град, држава... Тај концепт: да не живиш сам. Критичарку заболе она ствар што се провлачила између кола у покрету, прљачицу што неко за њом мора да покупи... Оне живе саме у својим световима. Немају обзира према другом. И онда продужио сам право, и гледао како прљачица, која хода поред мене, двапут упада у некакве рупетине на тротору у Ресавској, и псује -- Ко ли их је овде направио, и ко је тај што их не оправља! Сестро, то су дивизије истих таквих као ти.

Дакле, није код нас питање левица-центар-десница, него, браћо Срби и сестре Српкиње, да ли ову државу, град, општину, кућу и улицу доживљавамо као своју, или држава је само оно наше имање?

Нисмо ми народ. Ми смо случајни скуп појединаца.
emsiemsi emsiemsi 20:38 06.02.2016

Re: poreski tretman

Predrag Brajovic
Јес' да ме ова мајка троје деце, банкарка, бивша кошаркашица и супермен повремено опањкава, рецимо да бих да рушим куће у nsarskijevom комшилуку (узгред, онај плац има 25 ари, 80x30m), али махом волим како дискутује.

Него, и сад сам се шетао кроз град. Спуштао се Ресавском па на раскрсницу са Немањином. На семофору било је црвено за пешаке. Поред мене пролази једна плава жена већих габарита, позната српска музикокритичарка у касним педесетим, и не обазирући се на црвено светло прелази улицу. Моја друга сусетка на пешачком нека је жена, ниска, мала, набијена. Пуши. Пали се зелено, а она пикавац, поред живе канте од ње на два корака, баца на тротоар.

И онда ја почнем да размишљам.

Српско друштво нема проблем са политиком, његов је проблем елементарнији него уобичајене политичке заврзламе. Оно има проблем са социјалном кохезијом, са социјалном одговорношћу, са социјалним концептом. Знате оно -- брак, кућа, село, општина, град, држава... Тај концепт: да не живиш сам. Критичарку заболе она ствар што се провлачила између кола у покрету, прљачицу што неко за њом мора да покупи... Оне живе саме у својим световима. Немају обзира према другом. И онда продужио сам право, и гледао како прљачица, која хода поред мене, двапут упада у некакве рупетине на тротору у Ресавској, и псује -- Ко ли их је овде направио, и ко је тај што их не оправља! Сестро, то су дивизије истих таквих као ти.

Дакле, није код нас питање левица-центар-десница, него, браћо Срби и сестре Српкиње, да ли ову државу, град, општину, кућу и улицу доживљавамо као своју, или држава је само оно наше имање?

Нисмо ми народ. Ми смо скуп појединаца.

Шта да се ради ?!
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:35 06.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
nije problem u tome kako bi google poslovao da odluči sutra da prebaci sjedište u srbiju (a ni google zbog poreske politike nikad takvu odluku donjeo ne bi ali ajde)..
poenta je da su potrebni uslovi da hiljade klinaca (i ne toliko klinaca) počne posao iz garaže da bi jedan uspio da napravi promet od 2,8 miliona dolara godišnje a onda se sutra udružio sa drugom trojicom pa oni napravili promet od 100 miliona..
bez da je tih hiljadu klinaca pokušalo, taj jedan ne može da uspije...


Mislim da ovo direktno "gađa" jednu od poenti. Naši pametni omladinci pokušaju, vide tj. iskuse koje su barijere i često odu sa poslom u neku drugu zemlju, jer problemi su brojni za one koji počinju. Umesto da se bave svojom idejom, čim počnu sa firmom, postaju robovi birokratije. A onda drugi koji počinju, pitaju ove prve i dobiju savet, pa često i ne pokušaju. Tako gubi društvo i zajednica u celini. Pozitivni autohtoni primeri su malobrojni, nažalost.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:48 06.02.2016

Re: poreski tretman

Predrag Brajovic
и не обазирући се на црвено светло прелази улицу. Моја друга сусетка на пешачком нека је жена, ниска, мала, набијена. Пуши. Пали се зелено, а она пикавац, поред живе канте од ње на два корака, баца на тротоар.
...


Što bi zapadnjaci uvijeno rekli: ima puno prostora za unapređenje vaspitanja i obrazovanja. Takođe i svesti. Još jedna grupa bolnih tačaka društva.
jkt2010 jkt2010 00:20 07.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
jkt2010

Ne znam na šta se ovde misli, ali ja sam mala firma...

prvo ti nisi mala firma čak ni po zakonskoj definiciji.. a svakako nisi u kontekstu o kome ovde govorimo..

Ja sam mislio da sam mikro, a ne malo, po ovome:

Pravna lica, u smislu Zakona o računovodstvu, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od prosečnog broja zaposlenih, poslovnog prihoda i prosečne vrednosti poslovne imovine

U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja ne prelaze dva od sledećih kriterijuma:
prosečan broj zaposlenih – 10;
poslovni prihod – 700.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti;
prosečna vrednost poslovne imovine (izračunata kao aritmetička sredina vrednosti na početku i na kraju poslovne godine) – 350.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti

jer imam 4 zaposlena i imovina je nula. Po dva kriterijuma sam manji nego ovo gore.

nije problem u tome kako bi google poslovao da odluči sutra da prebaci sjedište u srbiju (a ni google zbog poreske politike nikad takvu odluku donjeo ne bi ali ajde)..
poenta je da su potrebni uslovi da hiljade klinaca (i ne toliko klinaca) počne posao iz garaže da bi jedan uspio da napravi promet od 2,8 miliona dolara godišnje a onda se sutra udružio sa drugom trojicom pa oni napravili promet od 100 miliona..
bez da je tih hiljadu klinaca pokušalo, taj jedan ne može da uspije..
Slažemo se mi da porezi treba da su drugačiji, na pr da te puste na miru dok ne pređeš neki watermark, na primer porez nula ako je promet ispod 15 hiljada evra po zaposlenom godišnje. Ali ovde se priča o jednorozima & anđelima...

sreća je legitiman (mjerljiv) faktor uspješnosti posla (zanimljiva literatura koja to dokumentuje je recimo ova) i zato je neophodno da ih pokuša 1000 da bi jedan uspio..
a 1000 ne može da pokuša ako su administrativne prepreke takve da važi ova tvoja "kad nemaš kupca sve je problem"..
treba preživjeti do nivoa kad više ništa nije problem jer ima dovoljno kupaca..

Mislim da svim tim klincima "najmanji zajednički sadržilac" ide u dva pravca: želja da naprave neku igricu koja će da razbije , ili neku aplikaciju koju će da im otkupi Google (ili tako neki džin) za velike pare. U međuvremenu rade kod nekog za platu neke pete stvari da bi mogli da prežive.

U oba slučaja, treba sam da isfinansiraš razvoj do mere da imaš neku funkcionalnu demo verziju, sa kojom onda tražiš anđela. Ovo moraš sam da finansiraš, i to je veći problem (po meni) nego porez. Dok si u toj pripremnoj fazi ("u garaži" ) i nemaš neke oporezive obaveze jer nemaš ni prihode, a najčešće nemaš ni platu. Kad uđeš u odnos sa anđelom, onda u stvari anđeo preuzima i taj deo troškova, ali onda si već izašao na čistinu i u situaciji si da "nemaš problem jer imaš kupca".

Tim klincima, po meni, porezi su problem tek tamo negde u budućnosti, ako im ideja upali. A realan problem im je što do tada treba godinu ili dve da rade na razvoju za džabe i da sami ispokrivaju troškove koje tu imaju - jer niko neće da ti da pare za "mnogo dobru ideju" bez da imaš i nešto konkretno da pokažeš tj makar taj demo. Tu pričamo znači o 20-30 soma evra koje ti klinci iz garaže treba da rode, i to je njima problem, o porezima još ne misle.

a konkretnih problema je mnogo ali u kontekstu zakona o deviznom poslovanju je sledeći..
ako osnuješ firmu u Srbiji pa praviš podružnicu vani, za svaki dinar prenesen sa računa u Srbiji u podružnicu vani moraćeš da dokumentuješ svrhu i tu dokumentaciju podneseš živom čovjeku u Narodnoj banci koji će onda da na njoj sjedi artbitraran vremenski period i da traži dopunu po vlastitom nahođenju..nema automatizma.. isto važi i u obrnutom smjeru..

Evo i za ovo iz prve ruke pošto sam pre 5 godina otvorio predstavništvo u Indoneziji. Inicijalno, birokratija (na obe strane! ) je velika i NBS mu je tu još ponajmanji problem. Evo ovako ide:
Moraš sva osnivačka akta preduzeća da overiš u min.ekonomije;
Onda sve to sa sve overom prevedeš kod sudskog prevodioca;
sa tom overom ideš u min.spoljnih poslova, da oni opale svoj mur na sve te overe;
sa ovim onda ideš u ambasadu, ekonomsko odelenje, da oni overe ovo što je naš MIP izoveravao;

Onda sve to nosiš u zemlju gde otvaraš predstavništvo, gde sa tim papirima registruješ predstavništvo.
Sa registracijom onda ideš u banku da otvoriš račun (jer ti treba br.računa da bi ti NBS odobrila da na taj račun šalješ pare)
Onda zahtev NBS da šalješ pare, sa obrazloženjem i planom troškova (koji je vrlo ofrljan btw), sva ona rešenja plus osnivačka akta od predstavništva prevedena & overena naravno). Rešenje NBS dobiješ u roku od jedno dve nedelje, i onda ga svake godine obnavljaš.

Slažem se da je moguće da je glupost što NBS mora da ti odobrava da imaš račun napolju, pa još i da ga obnavljaš svake godine. I jeste sve skupa komplikovano, na obe strane. Ali to sve odradiš za jedno 3-6 meseci i posle sve ide po autopilotu, sve je vrlo prosto.
i tu se još kači i gomila procedura uvedenih zbog kontrole "finansiranja terorizma"..
to je problem za momke iz garaže, tj. svakog ko počinje da radi i ne pravi milione u poslu..
a pri tom te kontrole državi ne donose nikakvu korist, ili ajde, donose gomilu podataka ali korist od toga daleko je nadmašena štetom..

OK, ali njih ovo ponajmanje tangira, realno... a "ne-finansiranje terorizma" se dokazuje tako što banci daš one fakture koje sam gore spominjao. Mislim, zato ne možeš samo da uđeš i narediš "šalji 100 soma dolara na ovaj račun i ćuti" (kao u Indoneziji) ali stvarno to nije neka ne znam kakva komplikacija.

Ti veruješ da će taj mali da napravi nešto što će onda da prodaje pa će polako da raste, pa je onda poreska politika tu bitna. Ja mislim da u ovom poslu to ne ide tako. Ne zanima te taj krajnji korisnik, nego anđeo; zato treba da si ka anđelu okrenut i njega da imaš na umu, jer njega treba da zadovoljiš jer on treba da ti da milione da napravite jednoroga. Bez anđela, nema jednoroga nigde, a kamoli u Srbiji.
emsiemsi emsiemsi 07:39 07.02.2016

Re: poreski tretman

jkt2010
tadejus
jkt2010

Ne znam na šta se ovde misli, ali ja sam mala firma...

prvo ti nisi mala firma čak ni po zakonskoj definiciji.. a svakako nisi u kontekstu o kome ovde govorimo..

Ja sam mislio da sam mikro, a ne malo, po ovome:

Pravna lica, u smislu Zakona o računovodstvu, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od prosečnog broja zaposlenih, poslovnog prihoda i prosečne vrednosti poslovne imovine

U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja ne prelaze dva od sledećih kriterijuma:
prosečan broj zaposlenih – 10;
poslovni prihod – 700.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti;
prosečna vrednost poslovne imovine (izračunata kao aritmetička sredina vrednosti na početku i na kraju poslovne godine) – 350.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti

jer imam 4 zaposlena i imovina je nula. Po dva kriterijuma sam manji nego ovo gore.

nije problem u tome kako bi google poslovao da odluči sutra da prebaci sjedište u srbiju (a ni google zbog poreske politike nikad takvu odluku donjeo ne bi ali ajde)..
poenta je da su potrebni uslovi da hiljade klinaca (i ne toliko klinaca) počne posao iz garaže da bi jedan uspio da napravi promet od 2,8 miliona dolara godišnje a onda se sutra udružio sa drugom trojicom pa oni napravili promet od 100 miliona..
bez da je tih hiljadu klinaca pokušalo, taj jedan ne može da uspije..
Slažemo se mi da porezi treba da su drugačiji, na pr da te puste na miru dok ne pređeš neki watermark, na primer porez nula ako je promet ispod 15 hiljada evra po zaposlenom godišnje. Ali ovde se priča o jednorozima & anđelima...

sreća je legitiman (mjerljiv) faktor uspješnosti posla (zanimljiva literatura koja to dokumentuje je recimo ova) i zato je neophodno da ih pokuša 1000 da bi jedan uspio..
a 1000 ne može da pokuša ako su administrativne prepreke takve da važi ova tvoja "kad nemaš kupca sve je problem"..
treba preživjeti do nivoa kad više ništa nije problem jer ima dovoljno kupaca..

Mislim da svim tim klincima "najmanji zajednički sadržilac" ide u dva pravca: želja da naprave neku igricu koja će da razbije , ili neku aplikaciju koju će da im otkupi Google (ili tako neki džin) za velike pare. U međuvremenu rade kod nekog za platu neke pete stvari da bi mogli da prežive.

U oba slučaja, treba sam da isfinansiraš razvoj do mere da imaš neku funkcionalnu demo verziju, sa kojom onda tražiš anđela. Ovo moraš sam da finansiraš, i to je veći problem (po meni) nego porez. Dok si u toj pripremnoj fazi ("u garaži" ) i nemaš neke oporezive obaveze jer nemaš ni prihode, a najčešće nemaš ni platu. Kad uđeš u odnos sa anđelom, onda u stvari anđeo preuzima i taj deo troškova, ali onda si već izašao na čistinu i u situaciji si da "nemaš problem jer imaš kupca".

Tim klincima, po meni, porezi su problem tek tamo negde u budućnosti, ako im ideja upali. A realan problem im je što do tada treba godinu ili dve da rade na razvoju za džabe i da sami ispokrivaju troškove koje tu imaju - jer niko neće da ti da pare za "mnogo dobru ideju" bez da imaš i nešto konkretno da pokažeš tj makar taj demo. Tu pričamo znači o 20-30 soma evra koje ti klinci iz garaže treba da rode, i to je njima problem, o porezima još ne misle.

a konkretnih problema je mnogo ali u kontekstu zakona o deviznom poslovanju je sledeći..
ako osnuješ firmu u Srbiji pa praviš podružnicu vani, za svaki dinar prenesen sa računa u Srbiji u podružnicu vani moraćeš da dokumentuješ svrhu i tu dokumentaciju podneseš živom čovjeku u Narodnoj banci koji će onda da na njoj sjedi artbitraran vremenski period i da traži dopunu po vlastitom nahođenju..nema automatizma.. isto važi i u obrnutom smjeru..

Evo i za ovo iz prve ruke pošto sam pre 5 godina otvorio predstavništvo u Indoneziji. Inicijalno, birokratija (na obe strane! ) je velika i NBS mu je tu još ponajmanji problem. Evo ovako ide:
Moraš sva osnivačka akta preduzeća da overiš u min.ekonomije;
Onda sve to sa sve overom prevedeš kod sudskog prevodioca;
sa tom overom ideš u min.spoljnih poslova, da oni opale svoj mur na sve te overe;
sa ovim onda ideš u ambasadu, ekonomsko odelenje, da oni overe ovo što je naš MIP izoveravao;

Onda sve to nosiš u zemlju gde otvaraš predstavništvo, gde sa tim papirima registruješ predstavništvo.
Sa registracijom onda ideš u banku da otvoriš račun (jer ti treba br.računa da bi ti NBS odobrila da na taj račun šalješ pare)
Onda zahtev NBS da šalješ pare, sa obrazloženjem i planom troškova (koji je vrlo ofrljan btw), sva ona rešenja plus osnivačka akta od predstavništva prevedena & overena naravno). Rešenje NBS dobiješ u roku od jedno dve nedelje, i onda ga svake godine obnavljaš.

Slažem se da je moguće da je glupost što NBS mora da ti odobrava da imaš račun napolju, pa još i da ga obnavljaš svake godine. I jeste sve skupa komplikovano, na obe strane. Ali to sve odradiš za jedno 3-6 meseci i posle sve ide po autopilotu, sve je vrlo prosto.
i tu se još kači i gomila procedura uvedenih zbog kontrole "finansiranja terorizma"..
to je problem za momke iz garaže, tj. svakog ko počinje da radi i ne pravi milione u poslu..
a pri tom te kontrole državi ne donose nikakvu korist, ili ajde, donose gomilu podataka ali korist od toga daleko je nadmašena štetom..

OK, ali njih ovo ponajmanje tangira, realno... a "ne-finansiranje terorizma" se dokazuje tako što banci daš one fakture koje sam gore spominjao. Mislim, zato ne možeš samo da uđeš i narediš "šalji 100 soma dolara na ovaj račun i ćuti" (kao u Indoneziji) ali stvarno to nije neka ne znam kakva komplikacija.

Ti veruješ da će taj mali da napravi nešto što će onda da prodaje pa će polako da raste, pa je onda poreska politika tu bitna. Ja mislim da u ovom poslu to ne ide tako. Ne zanima te taj krajnji korisnik, nego anđeo; zato treba da si ka anđelu okrenut i njega da imaš na umu, jer njega treba da zadovoljiš jer on treba da ti da milione da napravite jednoroga. Bez anđela, nema jednoroga nigde, a kamoli u Srbiji.

Баш лепо си ово изобјашњавао --- конкретно и како је ред (а не све ове лирске маглуштине).
Успут --- занима ме, онако, човечански - како си са послом завршио у Индонезији, а не, рецимо у Бечу, Минкену, Франкфурту ... уређеном (мител)еуропском окружењу (видим да ти се многи због тога спрдају и, чак, те због тога дисквалификују итд....).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:53 07.02.2016

Re: poreski tretman

Što bi zapadnjaci uvijeno rekli: ima puno prostora za unapređenje vaspitanja i obrazovanja. Takođe i svesti. Još jedna grupa bolnih tačaka društv

Да.
То је, можда, најважније: да не супротстављаш групације у друштву. Да друштво почне да капира да је заједница. Ту се ми, већ на почетку, саплетемо...
disident79 disident79 11:08 07.02.2016

Re: poreski tretman

Mislim da ovo direktno "gađa" jednu od poenti. Naši pametni omladinci pokušaju, vide tj. iskuse koje su barijere i često odu sa poslom u neku drugu zemlju, jer problemi su brojni za one koji počinju. Umesto da se bave svojom idejom, čim počnu sa firmom, postaju robovi birokratije. A onda drugi koji počinju, pitaju ove prve i dobiju savet, pa često i ne pokušaju. Tako gubi društvo i zajednica u celini. Pozitivni autohtoni primeri su malobrojni, nažalost.


Na ovo može da se utiče.
Dva moguća pristupa su:
1. uticaj na donosioce odluka da promene zakone (kampanja javnog zagovaranja ili politički program)
2. pomoć iskusnih kroz vilaljete birokratije (subvencije za biznis inkubatore, pravno-finansijsko savetovanje početnika u biznisu, itd.)
Najbolje oba, mada će drugo pre zaživeti i to iskustvo treba upotrebiti za izmene zakona.

Tim klincima, po meni, porezi su problem tek tamo negde u budućnosti, ako im ideja upali. A realan problem im je što do tada treba godinu ili dve da rade na razvoju za džabe i da sami ispokrivaju troškove koje tu imaju - jer niko neće da ti da pare za "mnogo dobru ideju" bez da imaš i nešto konkretno da pokažeš tj makar taj demo. Tu pričamo znači o 20-30 soma evra koje ti klinci iz garaže treba da rode, i to je njima problem, o porezima još ne misle.


Taj problem se delimično rešava "ranim" ulaženjem u posao, dok ih još roditelji izdržavaju, u srednjoj školi ili na fakultetu, tada mogu mnogo više da rizikuju. Postoji i ta teška odluka da se umesto u visoko obrazovanje uloži u posao. Naravno lepo bi bilo i imati "živ" novac, mada kako kažu gde ima volje ima i načina.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:35 08.02.2016

Re: poreski tretman

disident79
Taj problem se delimično rešava "ranim" ulaženjem u posao, dok ih još roditelji izdržavaju, u srednjoj školi ili na fakultetu, tada mogu mnogo više da rizikuju. Postoji i ta teška odluka da se umesto u visoko obrazovanje uloži u posao. Naravno lepo bi bilo i imati "živ" novac, mada kako kažu gde ima volje ima i načina.


Da, mada među onima koji startuju uspešne nove kompanije ima ih različitih životnih doba. Ovde je jedan zanimljiv prikaz.
tadejus tadejus 11:13 08.02.2016

Re: poreski tretman

jkt2010

...


ah..
odakle početi..
jeste mikro si zbog broja zaposlenih, koji nisi naglasio ali kanda je veoma mali, ima li poente neke u tome ili je vidi što sam uspješan, a još sam i skroman..

drugo bitno, it sektor u Srbiji čini možda, ne znam, par procenata BDP-a plafon.. nije ni u svijetu neka dramatično drugačija situacija, a unicorn je i Ikea i Inditex i svašta još nešto što je moglo da se napravi i pravljeno je i prije hiljadu godina..
nema nekog posebnog razloga zašto bismo proglasili da ako je u IT svijetu nešto moguće (kao recimo razvoj proizvoda bez tržišta a onda strelovit uspjeh jednom kad se na tržište izađe) onda ne treba ni stvarati uslove da poslovanje bude moguće i u onim sektorima gdje se proizvod mora naći na nekom tržištu od početka..
gdje je dakle neophodno da posao bude registrovan od početka..
a početak je recimo u Srbiji i takav da rad iz garaže nije moguć..
za registraciju je potrebna poslovna adresa na lokaciji sa dozvolom za rad date djelatnosti..
jedno sam popodne bez zajebancije cijelo provela čekajući inspekciju za sanitarni čvor..
majke mi, ne zezam se..
i na kraju nisu došli, dali su mi papir na neviđeno..
ali dal vjerujete da me je država zajebavala da kad predam svu tonu papira za registraciju moram još da platim i rad komisije za utvrđivanje podobnosti poslovnog prostora sa akcentom na sanitarni čvor..
i još se ja bavim uslugama..
i još nisam imala zaposlene..
i još sam prijavila adresu na lokaciji u širem centru grada..
pa jbt..
miniraju te za sve za šta mogu..
drugom sam prilikom dobila poziv na poreski sud, kazna 500 evra, zbog propusta nepredavanja nekog tromjesečnog nematerijalnog izvještaja..
neka budalaština teška, veze sa mozgom nema, čista procedurala glupost..
i 500 evra..
a znaju nerijetko da greškom izdaju kaznu pa se poslije nateži da dokažeš da nisi kriv..
e sad ja ne znam dal ti to zapravo nisi ni radio lično, pa ni ne znaš šta stoji iza te malene procedurice gdje ti predaš neke papire i sve bude gotovo za dve nedelje..
ili si zaboravio..
ili si prosto nefer i nećeš da kažeš šta si stvarno doživljavao..
ili si ti andrej vučić..
smrtnicima je poslovanje kod nas zaista noćnomorno ako su mali..
i još pazi onih 500 nisam platila jer sam potegla vezu u poreskoj i uopšte sam se iz većine škripaca izvlačila uz malu pomoć prijatelja..
kako li je onima koji to nemaju zaista ne znam..
ali je malo priča o uspjehu i mnogo mladih ljudi koji odlučuju da to prosto nije vrijedno truda..
a ne treba neko čudo da se to promjeni
samo društveni konsenzus da se prizna da ti restriktivni propisi ne služe nikome i ničemu a nanose nam štetu svima
emsiemsi emsiemsi 11:32 08.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
jkt2010

...


ah..
odakle početi..
jeste mikro si zbog broja zaposlenih, koji nisi naglasio ali kanda je veoma mali, ima li poente neke u tome ili je vidi što sam uspješan, a još sam i skroman..

drugo bitno, it sektor u Srbiji čini možda, ne znam, par procenata BDP-a plafon.. nije ni u svijetu neka dramatično drugačija situacija, a unicorn je i Ikea i Inditex i svašta još nešto što je moglo da se napravi i pravljeno je i prije hiljadu godina..
nema nekog posebnog razloga zašto bismo proglasili da ako je u IT svijetu nešto moguće (kao recimo razvoj proizvoda bez tržišta a onda strelovit uspjeh jednom kad se na tržište izađe) onda ne treba ni stvarati uslove da poslovanje bude moguće i u onim sektorima gdje se proizvod mora naći na nekom tržištu od početka..
gdje je dakle neophodno da posao bude registrovan od početka..
a početak je recimo u Srbiji i takav da rad iz garaže nije moguć..
za registraciju je potrebna poslovna adresa na lokaciji sa dozvolom za rad date djelatnosti..
jedno sam popodne bez zajebancije cijelo provela čekajući inspekciju za sanitarni čvor..
majke mi, ne zezam se..
i na kraju nisu došli, dali su mi papir na neviđeno..
ali dal vjerujete da me je država zajebavala da kad predam svu tonu papira za registraciju moram još da platim i rad komisije za utvrđivanje podobnosti poslovnog prostora sa akcentom na sanitarni čvor..
i još se ja bavim uslugama..
i još nisam imala zaposlene..
i još sam prijavila adresu na lokaciji u širem centru grada..
pa jbt..
miniraju te za sve za šta mogu..
drugom sam prilikom dobila poziv na poreski sud, kazna 500 evra, zbog propusta nepredavanja nekog tromjesečnog nematerijalnog izvještaja..
neka budalaština teška, veze sa mozgom nema, čista procedurala glupost..
i 500 evra..
a znaju nerijetko da greškom izdaju kaznu pa se poslije nateži da dokažeš da nisi kriv..
e sad ja ne znam dal ti to zapravo nisi ni radio lično, pa ni ne znaš šta stoji iza te malene procedurice gdje ti predaš neke papire i sve bude gotovo za dve nedelje..
ili si zaboravio..
ili si prosto nefer i nećeš da kažeš šta si stvarno doživljavao..
ili si ti andrej vučić..
smrtnicima je poslovanje kod nas zaista noćnomorno ako su mali..
i još pazi onih 500 nisam platila jer sam potegla vezu u poreskoj i uopšte sam se iz većine škripaca izvlačila uz malu pomoć prijatelja..
kako li je onima koji to nemaju zaista ne znam..
ali je malo priča o uspjehu i mnogo mladih ljudi koji odlučuju da to prosto nije vrijedno truda..
a ne treba neko čudo da se to promjeni
samo društveni konsenzus da se prizna da ti restriktivni propisi ne služe nikome i ničemu a nanose nam štetu svima

Мудро збориш Тадејус.
Успут --- да ли је клоња била чиста у очекивању комисије ?
Успут 2 --- како доћи до друштвеног консензуса који наглашаваш ?
samo društveni konsenzus da se prizna da ti restriktivni propisi ne služe nikome i ničemu a nanose nam štetu svima
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:30 08.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
nema nekog posebnog razloga zašto bismo proglasili da ako je u IT svijetu nešto moguće (kao recimo razvoj proizvoda bez tržišta a onda strelovit uspjeh jednom kad se na tržište izađe) onda ne treba ni stvarati uslove da poslovanje bude moguće i u onim sektorima gdje se proizvod mora naći na nekom tržištu od početka..


Da. Takođe u IT svetu je malo slučajeva uspona proizvoda bez uticaja tržišta i provere sa klijenatima u ranoj fazi razvoja. Naime, retki su slučajevi da je proizvod kompletno razvijen, da je bio vrlo uspešan, a da pri tome nije kao prototip ili MVP / MVVP (Minimum Viable Product / Minimum Viable Valuable Validating Product) proveren i testiran na tržištu tj. sa klijentima (early adopters). Vrlo često se proizvod značajno izmeni bazirano na rezultatima takvih provera i odziva tržišta. Dakle, treba da se radi na poboljšanju klime i razvoju kompletnog ekosistema, koji će biti pogodan za privrednu aktivnost, koja uzima u obzir specifičnosti startapa, a ne samo već etabliranih firmi. To je stalni zadatak, ako želimo uspeh.

Možda je korisno da ovde pomenem literaturu koja će verovatno biti korisna onima koji se zanimaju da naprave svoj startap:

• The Four Steps to the Epiphany, Steve Blank
• The Startup Owner's Manual: The Step-by-Step Guide for Building a Great Company, Steve Blank, Bob Dorf
• The Art of the Start 2.0: The Time-Tested, Battle-Hardened Guide for Anyone Starting Anything, Guy Kawasaki
• The Lean Startup: How Constant Innovation Creates Radically Successful Businesses, Eric Ries
• Disciplined Entrepreneurship: 24 Steps to a Successful Startup, Bill Aulet
• Traction: A Startup Guide to Getting Customers, Gabriel Weinberg, Justin Mares
• Will It Fly?: How to Test Your Next Business Idea So You Don't Waste Your Time and Money, Pat Flynn
• Business Model Generation: A Handbook for Visionaries, Game Changers, and Challengers, Alexander Osterwalder, Yves Pigneur
• Crossing the Chasm, 3rd Edition: Marketing and Selling Disruptive Products to Mainstream Customers, Geoffrey A. Moore
• The Innovator's Dilemma: When New Technologies Cause Great Firms to Fail (Management of Innovation and Change), Clayton M. Christensen

Just my 2 cents...
jkt2010 jkt2010 01:38 09.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus

a početak je recimo u Srbiji i takav da rad iz garaže nije moguć..
za registraciju je potrebna poslovna adresa na lokaciji sa dozvolom za rad date djelatnosti..

Moja firma je inicijalno bila registrovana na moj lokal u YUBC; posle jedno 2 godine smo prebacili na kućnu adresu. Ispred vrata imam sanduče sa nazivom firme, unutra imam sobičak 3 x 3 od kojeg smo napravili kancelariju u koju nismo kročili evo 6. godina. Prilikom regaistracije (pre 11 godina) za adresu nam je bio dovoljan ugovor o najmu tog lokala, a za promenu adrese ugovor o najmu za gajbu. Dal su neke inspekcije dolazile u lokal - ne znam jer taj deo nisam bio prisutan, ali znam da nam na drugu adresu niko nikad privirio nije, osim poštara.

Naravno, da otvaram kafanu ili elektrolizu, pretpostavljam da bi zahtevi bili stroži po tom pitanju.

BTW: najam lokala nikad jeftiniji. U tom YBC-u kolko oćeš praznog posl.prostora, od 100 evra mesečno, da biraš. Uz mesečno plaćanje. Pa da ga jebem kome je prostor problem...
drugom sam prilikom dobila poziv na poreski sud, kazna 500 evra, zbog propusta nepredavanja nekog tromjesečnog nematerijalnog izvještaja..
neka budalaština teška, veze sa mozgom nema, čista procedurala glupost..
i 500 evra..
a znaju nerijetko da greškom izdaju kaznu pa se poslije nateži da dokažeš da nisi kriv..

Rekao sam kako je bilo na samom početku, kad smo krenuli u trgovinu: za svaki posao ajde u Min.Trg. devizna kontrola da ti oni pregledaju sve papire i odobre zahtev, taksa 100 evra, pa tek onda ajd u banku da platiš šta imaš. To je odmah tu negde ukinuto inače sigurno ne bih mogao da radim. Sad ti ne treba ništa.

Kad sam selio adresu iz jedne opštine u drugu, morao sam lično da prenesem svoj poreski predmet iz stare u novu opštinu, ko kurir Jovica. I na kraju sve OK, osim što je gospodža stara poreznica zaboravila da nas izbriše i iz neke njene xls svaštare, pa nam je na staru adresu poslala neki do bola nebitan dopis/obaveštenje. Koje joj se naravno vratilo. Pa je ona naravno nama blokirala račun jer "nismo na adresi". Trebalo nam je nedelju dana da se blokada skine, ali je naravno ostao trag. Bio sam besan u pm, hteo sam da je odvučem na sud i da je oderem od odštete, ali naravno da nisam.
e sad ja ne znam dal ti to zapravo nisi ni radio lično, pa ni ne znaš šta stoji iza te malene procedurice gdje ti predaš neke papire i sve bude gotovo za dve nedelje..
ili si zaboravio..
ili si prosto nefer i nećeš da kažeš šta si stvarno doživljavao..
ili si ti andrej vučić..


Poslednji put sam radio prošli juli, lično & personalno nosio papire u NBS na Slaviji. Isto kao i prethodne, 2014. Ovo trenutno rešenje mi je dobro do sledećeg jula, kad ću ponovo, opet možda lično, da prođem kroz tu obnovu. Odneseš, predaš dole u pisarnici/portirnici šta li im je ono od ulaza pa levo, dokaz da si platio dmin taksa 800 dinara + 8,000 dinara tarifa NBS; dobiješ broj predmeta i kontakt gde da se informišeš. Rešenje stiže na adresu. Imam folder "NBS" u kojem imam po podfolder za svaku godinu, tu su mi sva ta potrebna dokumenta, jer ko bi to pamtio, pa svake godine samo obnovim datume i otvorim novi folder. Daj adresu poslaću ti kompletan paket, da imaš.

ali je malo priča o uspjehu i mnogo mladih ljudi koji odlučuju da to prosto nije vrijedno truda..

Ovo se slažemo, naravno, ali:

Ono što je bitno da mladi, početnici, vide je da ništa od svega toga nije ne znam kakav problem. Pa i da moraju ceo dan da sede i čekaju inspektora da im overi WC. Samo kreni, a te pizdarijice rešavaš u hodu jednu po jednu kako naiđu.

Jer zaista: najveći problem je da prelomiš u glavi da je to to i da zaista hoćeš da se upustiš, da probaš da dokažeš da ti to možeš. Sebi prvom naravno.

Nešto vrlo slično ostavljanju duvana ili alkohola ili droge
: da je lako - nije, da se može - može se; ali samo ti možeš da promeniš svoj život. Moraš da si čvrsto rešen a kad kreneš onda nema koketiranja i oće kaki neće kaki i "samo jednu da zapalim da me želja mine pa neću više". Naravno da ćeš da sanjaš kako pušiš, naravno da ćeš da se odrekneš nekih navika i da usvojiš neke nove (ko ostavi alkohol nije mu pametno da nastavi da ide u staru kafanu na sok; ko ostavi drogu nije mu pametno da sa dilerom ili starim drugarima narkomanima ide u bioskop).

a ne treba neko čudo da se to promjeni samo društveni konsenzus da se prizna da ti restriktivni propisi ne služe nikome i ničemu a nanose nam štetu svima
Što nas bude više, to će i pritisak na sistem da bude veći. Stvari se naravno menjaju, već je bolje nego što je bilo, a biće i bolje.

Tebi naravno puno uspeha! I da ti posao bude i zadovoljstvo.
emsiemsi emsiemsi 07:52 09.02.2016

Re: poreski tretman

jkt2010
tadejus

a početak je recimo u Srbiji i takav da rad iz garaže nije moguć..
za registraciju je potrebna poslovna adresa na lokaciji sa dozvolom za rad date djelatnosti..

Moja firma je inicijalno bila registrovana na moj lokal u YUBC; posle jedno 2 godine smo prebacili na kućnu adresu. Ispred vrata imam sanduče sa nazivom firme, unutra imam sobičak 3 x 3 od kojeg smo napravili kancelariju u koju nismo kročili evo 6. godina. Prilikom regaistracije (pre 11 godina) za adresu nam je bio dovoljan ugovor o najmu tog lokala, a za promenu adrese ugovor o najmu za gajbu. Dal su neke inspekcije dolazile u lokal - ne znam jer taj deo nisam bio prisutan, ali znam da nam na drugu adresu niko nikad privirio nije, osim poštara.

Naravno, da otvaram kafanu ili elektrolizu, pretpostavljam da bi zahtevi bili stroži po tom pitanju.

BTW: najam lokala nikad jeftiniji. U tom YBC-u kolko oćeš praznog posl.prostora, od 100 evra mesečno, da biraš. Uz mesečno plaćanje. Pa da ga jebem kome je prostor problem...
drugom sam prilikom dobila poziv na poreski sud, kazna 500 evra, zbog propusta nepredavanja nekog tromjesečnog nematerijalnog izvještaja..
neka budalaština teška, veze sa mozgom nema, čista procedurala glupost..
i 500 evra..
a znaju nerijetko da greškom izdaju kaznu pa se poslije nateži da dokažeš da nisi kriv..

Rekao sam kako je bilo na samom početku, kad smo krenuli u trgovinu: za svaki posao ajde u Min.Trg. devizna kontrola da ti oni pregledaju sve papire i odobre zahtev, taksa 100 evra, pa tek onda ajd u banku da platiš šta imaš. To je odmah tu negde ukinuto inače sigurno ne bih mogao da radim. Sad ti ne treba ništa.

Kad sam selio adresu iz jedne opštine u drugu, morao sam lično da prenesem svoj poreski predmet iz stare u novu opštinu, ko kurir Jovica. I na kraju sve OK, osim što je gospodža stara poreznica zaboravila da nas izbriše i iz neke njene xls svaštare, pa nam je na staru adresu poslala neki do bola nebitan dopis/obaveštenje. Koje joj se naravno vratilo. Pa je ona naravno nama blokirala račun jer "nismo na adresi". Trebalo nam je nedelju dana da se blokada skine, ali je naravno ostao trag. Bio sam besan u pm, hteo sam da je odvučem na sud i da je oderem od odštete, ali naravno da nisam.
e sad ja ne znam dal ti to zapravo nisi ni radio lično, pa ni ne znaš šta stoji iza te malene procedurice gdje ti predaš neke papire i sve bude gotovo za dve nedelje..
ili si zaboravio..
ili si prosto nefer i nećeš da kažeš šta si stvarno doživljavao..
ili si ti andrej vučić..


Poslednji put sam radio prošli juli, lično & personalno nosio papire u NBS na Slaviji. Isto kao i prethodne, 2014. Ovo trenutno rešenje mi je dobro do sledećeg jula, kad ću ponovo, opet možda lično, da prođem kroz tu obnovu. Odneseš, predaš dole u pisarnici/portirnici šta li im je ono od ulaza pa levo, dokaz da si platio dmin taksa 800 dinara + 8,000 dinara tarifa NBS; dobiješ broj predmeta i kontakt gde da se informišeš. Rešenje stiže na adresu. Imam folder "NBS" u kojem imam po podfolder za svaku godinu, tu su mi sva ta potrebna dokumenta, jer ko bi to pamtio, pa svake godine samo obnovim datume i otvorim novi folder. Daj adresu poslaću ti kompletan paket, da imaš.

ali je malo priča o uspjehu i mnogo mladih ljudi koji odlučuju da to prosto nije vrijedno truda..

Ovo se slažemo, naravno, ali:

Ono što je bitno da mladi, početnici, vide je da ništa od svega toga nije ne znam kakav problem. Pa i da moraju ceo dan da sede i čekaju inspektora da im overi WC. Samo kreni, a te pizdarijice rešavaš u hodu jednu po jednu kako naiđu.

Jer zaista: najveći problem je da prelomiš u glavi da je to to i da zaista hoćeš da se upustiš, da probaš da dokažeš da ti to možeš. Sebi prvom naravno.

Nešto vrlo slično ostavljanju duvana ili alkohola ili droge
: da je lako - nije, da se može - može se; ali samo ti možeš da promeniš svoj život. Moraš da si čvrsto rešen a kad kreneš onda nema koketiranja i oće kaki neće kaki i "samo jednu da zapalim da me želja mine pa neću više". Naravno da ćeš da sanjaš kako pušiš, naravno da ćeš da se odrekneš nekih navika i da usvojiš neke nove (ko ostavi alkohol nije mu pametno da nastavi da ide u staru kafanu na sok; ko ostavi drogu nije mu pametno da sa dilerom ili starim drugarima narkomanima ide u bioskop).

a ne treba neko čudo da se to promjeni samo društveni konsenzus da se prizna da ti restriktivni propisi ne služe nikome i ničemu a nanose nam štetu svima
Što nas bude više, to će i pritisak na sistem da bude veći. Stvari se naravno menjaju, već je bolje nego što je bilo, a biće i bolje.

Tebi naravno puno uspeha! I da ti posao bude i zadovoljstvo.

Мудро збориш ЈКТ.
Тако раде озбиљни људи.
Драго ми је што не мистификујеш ствари, а, чак, одмах нудиш и конкретну помоћ (слањем фолдера).
tadejus tadejus 09:07 09.02.2016

Re: poreski tretman

jkt2010

I da ti posao bude i zadovoljstvo.


hvala..
ja sam u principu uvijek za motivacione govore..
ali u ovom slučaju zaista treba potencirati besmislenost restriktivnih propisa..
a ne slažem se ni sa politikom think big..
primjer zeta švabe.. švaba je nasljednik milioner.. arhitekta po zanimanju.. u godinama dok je radio sam švaba je plaćao kancelariju u tzv. preduzetničkom inkubatoru..
nije bilo davno, nema ni 10 godina..
mjesto radnje Minhen..
napuštena hala se minimalno opremi za kancelarijsko poslovanje i onda u open plan prostoriji 50ak, 100injak ljudi preduzetnika sjedi i radi (usput se druži, bodri, savjetuje)..
švaba si je kad je posao krenuo bolje kupio poslovni prostor kakav vjerovatno ne bi da nema nasljedstvo..
ali prvo odgulio godine u inkubatoru..
pametna odluka po više osnova..
a srbin je u fazonu odma yu biznis centar, ne budi sisa..
loša politika, no ok..
stvari se miču na bolje
ali milimetarski je napredak..
evo najnoviji hit..
porez na extra lični dohodak se od sada plaća elektronski..
znate kako..
e tako što ćeš umjesto u poresku upravu da odeš u poštu da aktiviraš elektronski potpis da bi se elektronski potpisao na prijavu koju ćeš im onda poslati u atačmentu mejla..
jesus..
mada ok, napredak je u odnosu na pređašnju elektronsku predaju bilansa koja se sastojala u tome da lično doneseš cd sa snimljenim podacima..
dug je put..
u politici juče članak baš o preduzetništvu i sav akcenat na tome kako eto država daje neke pare al traži garancije..
kao nek da pare bez garancija, šta li..
nigdje rječi o tome da skine država poresku alu s grbače pa ne mora ništa drugo da daje
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:50 09.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
napuštena hala se minimalno opremi za kancelarijsko poslovanje i onda u open plan prostoriji 50ak, 100injak ljudi preduzetnika sjedi i radi (usput se druži, bodri, savjetuje)..

ЕВО ТО ИСТО КОД НАС, преко пута главне железничке станице, у Савској 5.



tadejus tadejus 14:07 09.02.2016

Re: poreski tretman

Predrag Brajovic

tadejusnapuštena hala se minimalno opremi za kancelarijsko poslovanje i onda u open plan prostoriji 50ak, 100injak ljudi preduzetnika sjedi i radi (usput se druži, bodri, savjetuje)..

ЕВО ТО ИСТО КОД НАС, преко пута главне железничке станице, у Савској 5.


da čula sam za njih (dal je baš blogodomaćin promovisao nešto njihovo)..
ali to je IT sektor..
u principu što da ne ali se meni čini da bi bilo korisnije ukrstiti više struka.. ne neminovno na ovom mjestu ali u principu..
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:38 09.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
da čula sam za njih (dal je baš blogodomaćin promovisao nešto njihovo)..
ali to je IT sektor..
u principu što da ne ali se meni čini da bi bilo korisnije ukrstiti više struka.. ne neminovno na ovom mjestu ali u principu..


Kad je već pomenuta Kickstarter kampanja za Startit Centar, još jednom bih ovde iskoristio priliku da se, u njihovo ime, zahvalim svima na učešću i podršci.

Takođe, možete pročitati njihov tekst:
Zajednički uspeh i velika odgovornost — kako ćemo upravljati sredstvima iz naše Kickstarter kampanje

Da citiram ovaj deo, koji mislim da je vrlo značajan:
Transparentno do srži

Budući da je kampanja bila zajednički uspeh i da smo zajedno prikupili nemala sredstva, jedini normalan način raspolaganja tim sredstvima je da ono bude potpuno transparentno.

S tim na umu postavljamo onlajn spreadsheet sa svim brojkama i ulaganjima, kako se budu pravili.


Inače, nije u pitanju samo IT sektor, mada dominira. Ima i drugih grana koje su krenule u okviru Startit centra. Više o tome na njihovom sajtu.
jkt2010 jkt2010 03:31 10.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
evo najnoviji hit..
porez na extra lični dohodak se od sada plaća elektronski..


Otpratio sam prekjuče gospođu nazad za Beograd da sredi taj potpis (*) jer od sad pa nadalje i ubuduće sa poreskom se razgovara samo elektronski. A treba predavati završni račun... 26 sati avionom u jednom pravcu...

Dobra vest je da ova promena smanjuje potrebu za direktnim kontaktom (čitaj: korupcija) i sigurno je (još jedan) pomak na bolje - kad se jednom sredi potpis. Ko e-banka. Ne znam ko je to propisima omogućio, ali hvala mu gde čuo i gde ne čuo.

-------------
(*) Pošto sam tanak sa dživci što se tiče propisa & knjigovodstva, žena je direktorka. Ona je hladnokrvna pa je takva podela posla pametnija.


da čula sam za njih (dal je baš blogodomaćin promovisao nešto njihovo)..
ali to je IT sektor..
u principu što da ne ali se meni čini da bi bilo korisnije ukrstiti više struka.. ne neminovno na ovom mjestu ali u principu..

Pa i blog je o IT sektoru, uglavnom. Tih co-working spaces/hubs ima više po Beogradu i moguće je da je to je za ljude koji tek razrađuju ideju, prava stvar. I ukršta se više struka, zavisi kako se dogovoriš, može on-line unapred, ili samo dođeš, uvek ima neko ko zna nekoga ko zna baš onoga koji tebi treba... Isto je i ovde na Baliju...

Digital nomads in paradise: here are 8 co-working spaces in Bali


highshalfbooze highshalfbooze 11:43 10.02.2016

Re: poreski tretman

tadejus
zaista ni ne znam nikog ko bira takav oblik registrovanja posla..

One budale kojima su ukrali celokupan krcati penzioni fond ispred nosa, pravdajući time da će se u cilju decentralizacije i diversifikacije penzionih fondova, oteti penzioni fond i preliti u postojeći fond bez dna.
One budale koje ne žele da pokradu poverioce i sprovedu stečaj nad pravnim licem, a svoje fizičko dupe šetaju po jahtama na mediteranu.
One budale koje su jedine uplaćivale u budžet devedesetih godina.
itd...
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 18:41 04.02.2016

Jednorog zvani spas



http//kotaku.com/5869466/all-world-of-warcrafts-customer-service-ever-wanted-was-a-unicorn

Jednom mi je rekao jedan vrlo bogat covek koji je poreklom iz Azije da ako zelis da budes najbolji u nekom poslu,moras da budes neobican,u nekom poslu medju prvima,i da budes malo ...sasav.

Evo jedne pricice o jednom malom uspehu,

Neka suluda igrica za komp je u pitanju,World of warcraft.Tamo obozavaju svoje likove(profile) grade ih dugo.Lako mogu da budu banovani ako se ne ponasaju prema pravilima.Posle kukaju,mole da im vrate account nazad.
Jednoroga sa slike je nacrtao neki klinac,i poruka je bila da eto,on mozda i ne ume pravilno da se zali,pa im salje sliku jednoroga koju je nacrtao.I ovi se sazale i vrate mi account.Jer bio je simpatican,drugaciji,jedini.Meni licno ovaj jednostavan crtez ima puno duse.

Da li je originalnost prva stvar za uspeh,ako prenesemo na to na neki shiri nivo,ili rizik.ili...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:26 05.02.2016

Re: Jednorog zvani spas

jednarecfonmoi
Da li je originalnost prva stvar za uspeh,ako prenesemo na to na neki shiri nivo,ili rizik.ili...


Kreativnost i originalnost ideje gotovo sigurno. Ali i najbolja ideja bez odlučnosti da se realizuje, može ostati "siroče".
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 11:08 05.02.2016

Re: Jednorog zvani spas

Dragan Pleskonjic
jednarecfonmoi
Da li je originalnost prva stvar za uspeh,ako prenesemo na to na neki shiri nivo,ili rizik.ili...


Kreativnost i originalnost ideje gotovo sigurno. Ali i najbolja ideja bez odlučnosti da se realizuje, može ostati "siroče".


Koliko god da su to opsta mesta,ipak ocigledno postoje univerzalne stvari koje stoje na pocetku nekog velikog projekta.

Odlucnost verovatno ide rame uz rame sa rizikom.Ali i ipak pre toga dugo opipivanje,odmeravanje trzista.

Mislim da skoro svi koji krecu u neki biznis gde se vrte ogromne cifre skoro da ne budu neodlucni oko ideje.Toga skoro da nema,verovatno znaju sta rade :)

Napominjem da ovo nisu moja razmisljanja na zadatu temu,vec zakljuchci na osnovu ranijih razgovora..

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 00:41 06.02.2016

Re: Jednorog zvani spas

jednarecfonmoi
Jednom mi je rekao jedan vrlo bogat covek koji je poreklom iz Azije da ako zelis da budes najbolji u nekom poslu,moras da budes neobican,u nekom poslu medju prvima,i da budes malo ...sasav.


Neki su rekli da je i sama diskusija u unicornima u Srbiji pomalo šašava. Možda su i u pravu. Ko zna...
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 00:54 06.02.2016

Re: Jednorog zvani spas

Dragan Pleskonjic
jednarecfonmoi
Jednom mi je rekao jedan vrlo bogat covek koji je poreklom iz Azije da ako zelis da budes najbolji u nekom poslu,moras da budes neobican,u nekom poslu medju prvima,i da budes malo ...sasav.


Neki su rekli da je i sama diskusija u unicornima u Srbiji pomalo šašava. Možda su i u pravu. Ko zna...


Ja mislim da nije,napisala sam odakle mislim da bi eventualno mogao da dogalopira jedan,iz Kine.Ako ikad.
A neki da bude made in Serbia,pa trenutno tesko to mogu da zamislim.
Mozda je pravo pitanje.. Sta bi privuklo jednog bas u Srbiju?Naprimer,jeftina radna snaga,izvesno znanje,opet jeftininije,polozaj Srbije?Ali nemam podatke sta je uopste jednom Jednorogu vazno za poslovanje.Pretpostavljam da tu vladaju drugi arsini u odnosu na firme,obicne smrtnike xD

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:25 08.02.2016

Re: Jednorog zvani spas

jednarecfonmoi
napisala sam odakle mislim da bi eventualno mogao da dogalopira jedan,iz Kine.Ako ikad.


Moguće. Kina trenutno ima skoro trideset (što unicorna, što kandidata koji su na korak od toga).
jinks jinks 18:48 04.02.2016

...

Koliko je uspehu firmi Google, Facebook, Twitter, Dropbox, ..., doprinela i US država ... odnosno, da li je njihov uspeh isključivo posledica gore navedenih faktora, ili određenu ulogu ima i to što su upravo ove firme otvorile potpuno nove mogućnosti funkcionisanja države na različitim nivoima.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:55 04.02.2016

Re: ...

jinks
Koliko je uspehu firmi Google, Facebook, Twitter, Dropbox, ..., doprinela i US država ... odnosno, da li je njihov uspeh isključivo posledica gore navedenih faktora, ili određenu ulogu ima i to što su upravo ove firme otvorile potpuno nove mogućnosti funkcionisanja države na različitim nivoima.

Svakako nije isto kad kažeš da si firma iz USA i firma iz Srbije, pogotovu u nekim oblastima (granama).

Što se tiče simbioze države i njene industrije, to je isto dobro pitanje.
highshalfbooze highshalfbooze 23:22 04.02.2016

Ćorava posla

Hajde da diskutujemo o tome koji preduslovi bi trebali da se ispune da jednorog bude moguć u Srbiji tj. da „krene" iz Srbije?


Možemo mi da diskutujemo kolko hoćemo i da pametujemo i da se nadgornjavamo. Sve dok neko ko je za to plaćen ne sedne i ne donese racionalnu odluku šta sve može u ovoj zemlji da se radi, pa onda pozove stručne ljude iz tih oblasti da pretresu zakonsku regulativu u zemlji i da vide uslove za poslovanje kod nas i kod drugih.
Valjda bi onda ukapirali da nismo potpisali sa SAD sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, pa domaća lica i preduzeća plaćaju 30% poreza kad su im klijenti iz SAD.
Ali džaba, kod nas se akta u Skupštini donose po hitnom postupku, niko i ne zna šta se sve izglasava tamo. Koji klinac mi da tupimo ovde...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:15 05.02.2016

Re: Ćorava posla

Računavam da ove tekstove, predloge, ideje na blogu čitaju i neki koji mogu da utiču na zakone koji se donose u skupštini. A možda sam "samo" idealista.
blogov_kolac blogov_kolac 10:40 05.02.2016

jednorogonje

Iako primeri Vibera (Belorusija) ili AVAST-a (Ceska) govore da je cak i u istocnoevropskim zemljama nase velicine moguce pokrenuti milijardu dolara vredan start-up sa impresivnim globalnim uticajem u svome domenu, mislim da je primerenije da mi ovde uvedemo pomocni domaci termin kao npr jednorogonja, za koje bi granica od milijardu ostala, ali bi umesto dolara bio uveden dinar. I onda bi mogli mnogo plodnije da diskutujemo jer osim "sta bi bilo kad bi bilo" postoje i stvarni primeri iz nase domace prakse gde su neki start-upovi visestruko prevazisli tu granicu od milijardu dinara (tj. deset miliona dolara, da zaokruzimo).

Evo, dacu primer dve srpske kompanije iz oblasti kompjuterskih igara, beogradski NORDEUS i novosadski EIPIX, koje su pre par godina takoreci krenule od nule, "iz garaze", i brzo se razvijale i zauzimale bitno mesto na svetskom nivou u oblastima kompjuterskih igara za koje su se specijalizovale (industrija igara se cesto potcenjuje iako je vec duze vreme u pitanju jedna od najvitalnijih grana globalne ekonomije, i svetsko trziste je vec tesko impresivnih 100 milijardi dolara godisnje uz zadrzanu stopu rasta od 10% godisnje). I uopste, kada se granica obori na za nase uslove daleko primerenijih 10 miliona $USD mogu isplivati i mnogi takvi sjajni primeri uspesnih srbistanskih startapova (a ima smisla navoditi i slicne primere iz susedne Hrvatske, Madjarske, Bugarske i Rumunije), bez obzira sto su i dalje prljavi dilovi (ili u najboljem slucaju kontroverzni) sa drzavom ili nad drzavom i dalje glavni recept za privredni "uspeh" kod nas.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:11 05.02.2016

Re: jednorogonje

blogov_kolac
granicu od milijardu dinara (tj. deset miliona dolara, da zaokruzimo).

Bez "spuštanja lestvice" molim. Jer ko u čuda veruje, taj i čuda stvara.

Šalu na stranu, pomenuti primeri, a i neki drugi su svetli primeri domaćeg preduzetništva i stvarno ih treba podržati i promovisati. Treba "pogurati" i druge da dostignu takve i veće iznose.

Što se tiče gaming industrije, tu se još štošta radi u Srbiji. A takođe ima i drugih primera u drugim industrijama. Slučajno sam u dodiru sa preduzetnicima(*) iz ICT zajednice i, u proseku, svakih par nedelja se zadivim kakve nove i interesantne ideje cirkulišu i sa kojim svetski poznatim imenima naši ljudi rade.

Što se tiče novih i zanimljivih ideja, mogu slobodno da kažem: Ima nade! Možda ne za jednoroge još uvek, ali za stepenicu ili dve ispod, svakako da.

(*) Pod preduzetnik mislim na ekvivalent za termin entrepreneur na engleskom (možda je nesrećan i neadekvatan prevod) tj. na ljude koji smišljaju i guraju nove inovativne ideje, organizuju, preuzimajući inicijativu i rizik, želeći da naprave novi biznis.
princi princi 11:45 05.02.2016

По мени, мале шансе.

Питање инвестирања у unicorne је, заправо, изузетно политизовано. Која је географска дистрибуција постојећих unicorna? Мислим да уопште није случајно што се скоро 100% unicorna налази у УСА и у Израелу. То је, у ствари, механизам којим бејби бумери финансирају своје унуке, прерасподела лове унутар једно добро организованог али, у основи, затвореног и доста добро контролисаног система.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:14 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

Gledao sam distribuciju po zemljama ovde. Ima i drugih zemalja osim USA. Tu su, poredano po broju unicorna:

• USA
• Kina
• Indija
• UK
• Nemačka
• Južna Koreja
• Kanada
• Izrael
• Singapur
• Švedska
• Argentina
• Češka
• Francuka
• Luksemburg
• Holandija
• Škotska
• Tajland
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 12:18 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

Dragan Pleskonjic
Gledao sam distribuciju po zemljama ovde. Ima i drugih zemalja osim USA. Tu su, poredano po broju unicorna:

• USA
• Kina
• Indija
• UK
• Nemačka
• Južna Koreja
• Kanada
• Izrael
• Singapur
• Švedska
• Argentina
• Češka
• Francuka
• Luksemburg
• Holandija
• Škotska
• Tajland


Da li je realno onda gledati da bi eventualno mozda neki kineski Jednorog mogao da izabere Srbiju kao lokaciju,da ne nabrajam sad zasto sve?
Ja mislim da da,ali verovatno jos za neko vreme tek.Tek ispituju svoje mogucnosti na ovim prostorima,naravno da se ne bi nasao neko "pametan", ne mislim na trgovce iz bloka 70
jinks jinks 12:47 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

То је, у ствари, механизам којим бејби бумери финансирају своје унуке, прерасподела лове унутар једно добро организованог али, у основи, затвореног и доста добро контролисаног система.

Nepotisti svih zemalja - ujedinite se :)
princi princi 13:13 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

Ма добро, немој ме хватати сад за реч. Примећујем да једна Канада (која је стварно богата земља) има свега 2 или 3. Осим УСА (која има скоро 100) једино Кина има тих 25, Израел изненађујућих 2 или 3 (ваљда покупили Амери шта је било да се покупи) али обрати пажњу да чак и са Шкотском коју си убацио као независну земљу (поздрављам) то је свега 17, 18 земаља. А у свету их има, колико, 200? Нема Словеније, нема Италије, нема Шпаније, нема Мађарске, нема Јужне Африке, нема Аустралије (мислим да су баш пре неки дан добили првог јуникорна), Новог Зеланда, Финске...

По мени, овај списак је више, онако, рефлексија у којој мери се у некој земљи R&D финансира тим неким, да кажем, англосаксонским, можда прецизније "слободнотржишним" начином финасирања, више него било шта друго.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:22 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

princi
Шкотском коју си убацио као независну земљу (поздрављам)

Tako su oni tamo na CB Insights stavili. Nije do mene, svako može da ode i da pogleda, da se neko ne naljuti...

Skyscanner $1.6 1/12/2016 Scotland Internet Software & Services Sequoia Capital, Scottish Equity Partners, Yahoo
princi princi 13:27 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

Да, да, то је, изгледа, само питање времена. Сад већ само година, рекло би се, бар по овоме што причају ови моји Шкоти. Вучка ако питаш, то ће бити љубав непрестана.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:30 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

princi
Израел изненађујућих 2 или 3 (ваљда покупили Амери шта је било да се покупи)


Izraelske firme se izgleda osnivaju paralelno u USA i Izraelu (HQ i branch offices - kako kada), tako da je moguće da ih računaju dobrim delom kao američke. Barem ono što sam pratio i čuo, tako izgleda.
princi princi 13:34 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

Да, да. Bottom line онога што сам написао је да је у питању свега 3%-4% земаља у свету. Осим у тенису, ватерполу и кошарци, у чему је још то Србија у првих 3% или 4% у свету? (сад ће искрене и пожртвоване патриЈоте да се јаве са "лепотом жена".
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:37 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

(сад ће искрене и пожртвоване патриЈоте да се јаве са "лепотом жена".

Sine, vi se raspisali o junikornima, dok ja unosim drva u garažu. Nabacio sam onu kariranu košulju da ugođaj bude kompletniji, a i nisam se brijao ima dve nedelje:)
princi princi 13:59 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

stefan.hauzer
(сад ће искрене и пожртвоване патриЈоте да се јаве са "лепотом жена".

Sine, vi se raspisali o junikornima, dok ja unosim drva u garažu. Nabacio sam onu kariranu košulju, da ugođaj bude kompletniji, a i nisam se brijao ima dve nedelje:)

Sine, ove "kanadske" drvosece probudile zenu u Reanu, zadnjih dana samo to kaci na FB timeline.

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:54 05.02.2016

Re: По мени, мале шансе.

stefan.hauzer
(сад ће искрене и пожртвоване патриЈоте да се јаве са "лепотом жена".

Sine, vi se raspisali o junikornima, dok ja unosim drva u garažu. Nabacio sam onu kariranu košulju da ugođaj bude kompletniji, a i nisam se brijao ima dve nedelje:)


Stefe, care, saosećam sa tobom, a imam čak i košulju. Sneg ove godine - do brade, juče sam se lopatom probijao do moje solarne sušare-skladišta za drvo-pilićarnika u letnjem periodu, sve usput gledajući preko ramena da me ne opkorači kakav izgladneli kojot, ili puma, mučki, s ledja.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana