Astronomija

Dualno visoko obrazovanje

antioksidant RSS / 17.08.2016. u 18:52

Opšte je poznato da je jedan od prioriteta vladajuće većine tzv dualno obrazovanje. Iza novog naziva u suštini se krije učenička praksa u sšecijalizovanim stručnim školama gde svoje profile obrazuju konkretni poslodavci. Na taj način se učenicima koji ne žele ili nemaju mogućnosti da se upuštaju u avanturu višeg obrazovanja pruža prilika da ne gube vreme na simulacije školovanja koje ničemu ne služe već se spremaju za zanate kojima će se baviti kasnije celog života. U suštini, ta ideja starija je i od učeničke prakse koje se oni koji se sećaju SFRJ svakako sećaju jer u pitanju je šegrtovanje, sistem obrazovanja za obavljanje specijalizovanih poslova nastao u Srednjem veku.

Istovremeno, ništa manje nije poznata ni sklonost pripadnika vladajuće većine da se kiti perjem nezasluženih diploma visokog i još višeg obrazovanja i te diplome se stiču na svakakvim mestima, na svakakve načine ali vrlo retko na onaj koji je bio uobičajen od uspostavljanja prvog evropskog univerziteta u Bolonji pre skoro 1000 godina, što je opet Srednji vek. Škole se upisuju u zrelim goinama, doktorati se kriju, kolege studenti nemaju prilike da Vas upoznaju ali na kraju papir sa pečatom je tu. S tim što taj pečat na takvom papiru obično predstavlja potvrdu relativno visoke verovatnoće da neko znanje postoji. Jer suština obrazovanja je znanje a ne diploma. Obično. Sada ne.

Zaključak je naravno površan ali površnost je prihvatljiva u tekstu jedva dužem od 250 reči u kome se pokušava skrenuti pažnja na činjenicu da smo srednjovekovne lekcije samo polovično naučili.

Naime, zaključak je: teško će biti izboriti svoju poziciju na svetskom tržištu ekonomije znanja ako jedino znamo samo da školujemo šegrte i to sa uvezenim majstorima.

 

 



Komentari (78)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 18:53 17.08.2016

негативни тастер

angie01 angie01 19:18 17.08.2016

Re: негативни тастер

ne mora da je praksa vezana samo za zanate ili neka zanimanja za koje nije potrebno dalje skolovanje, ti na zapadu imas kategoriju intershipa, koja predtavlja neki period rada u nekoj firmi, mahom posle zavrsetka obrazovnog procesa, koja predstavlja neku vrstu treninga, da se kandidat upozna sa procesom rada i kako funkcionise firma i sl. a za neku simbolicnu nadoknadu, cesto, ako se pokaze kao dobar, dobije i stalno zaposlenje....ako ne, kandidat ima pravo da taj rad uvrsti u svoj cv, dobije i preporuke i tako sebi omoguci laksi put do nekog drugog posla, jer se ovaj trening racuna kao da ima radno iskustvo.
narcis narcis 19:21 17.08.2016

Re: негативни тастер

angie01

ne pratiš agios acu, on baš pričao srednjem obrazovanj za zanate, a i oxi piše na tu temu.
reforma srednjoškolskog obrazovanja.
angie01 angie01 19:26 17.08.2016

Re: негативни тастер

ne pratiš


ne pratim iz zdravstvenih razloga,...al sam upucena i razumela sam oxija, moj komentar je dodotak u zagradi,...na margini.
Milan Novković Milan Novković 20:01 17.08.2016

Meni, nažalost ...

Opšte je poznato

... opšte poznato nije poznato pa mi preostaje samo da se plašim da će se propustiti prilika koju u život društva ubacuju s vremna na vreme pojedene godine, prilika da se uči na tuđim uspesima i greškama i preskoči generacija ili dve u teoriji, infrastrukturi i praksi.

Dva primera:

- Mnogi su posle londonskog napravili bolje metroe, ali velikim delom i zato što je London bio prvi pa su učili na greškama i iskustvima Londona.

- Poneke slabo razvijene zemlje su prosto preskočile značajnu "žičanu", telekomunikacionu infrastrukturu zato što im je mobilno dalo šansu da naprave kvantni, tehnološki skok. Tj iskoristili su neverovatnu šansu da pristignu svet zbog vrlo brzog tehnološkog i informativnog razvoja.

Tako, klinci:

1. Još do poznog tinejdžerstva, and beyond, mnogi su i dalje ružna pačad (nesofisticirana metafora, znam) koja bi mogla da završi kao labudovi, samo kad bi mi "odrasli" umeli da im damo šansu.

2. A ne dati klincima šansu je kriminalno, bukvalno.

Istovremeno, o budućnosti učenja se do sada dosta napisalo, probalo, i okvirno se uobličavaju prave avenije, koje su ionako vrlo prost zdrav razum, intuitivne:

1.Znanja se u strukturi, kvalitativnom punenju, primenljivosti itd jako brzo menjaju. Na nekim fakultetim ono naučeno u prvoj godini je već pregaženo u trećoj nečim novim i savremenijim, tačnijim i potentnijim u radu.

2. Tool mentors su jeftini i sve pristutni - hardver, softver, umreženost

3. Informacije potrebne za osnovno, srednje, čak prvu fazu fakultetskog, šta god obrazovanja su uglavnom besplatne i izuzetnog kvaliteta (npr MIT kursevi su online, kao i mnogi drugi)

Pa bi se u promene moralo ući sa sledećim osnovnim ciljevima:

1. Da deca imaju šansu, dok im je do nje u okviru formalnog obrazovanja, i dok su deca, recimo 22g

2. Da sistem "sedi" povrh ICTja (informacija, komunikajavascript:;cija, tehnologije)

3. Pa da, tako, sistem bude adaptivan. Nije lako postići kvalitetnu adaptivnost, treba dosta pameti, ali je u Srbiji ima i ta adaptivnost postoji i u prostoru jeftinog, ne treba previše novca za nju.

Tj, ako se već krenulo u promene, neverovatno je dobra prilika da se napravi kvantni skog skoro proizvoljne magnitude, da se pristigne svet.

EDIT: Dobar link --> EDUCAUSE
narcis narcis 19:12 17.08.2016

ne razmem

prvo ta teorija -
učenicima koji ne žele ili nemaju mogućnosti

dal ti stvarno misliš da sva dečija koja završe srednju automatski imaju i IQ 110, koji je potreban da bi se razumelo ono što se studira.
drugo ako će ljudi lakše da se zaposle sa posle šegrtovanja, šta je problem
gledao sam neku emisiju o osposobljavanju azilanata u germaniji, lepo kažu trebaju im majstori i nabili su azilante u radionice daligi turpije , bonseki , lemilice štagod i nabili gi uz ponk.
no možda smo mi nacija genijalaca pa nam svi u 24 godini imaju IQ 130, tako da je šteta čoveka učiti ga da bude bravar, šloser, električar i tako to, ponižavamo našu genijalnost.
ps
nedavno je po netu kružila neka studija o prosečnom IQ po zemljama europe, zapao nam prosek od 89, mislim sa tim ćeš i zanat jedva da završiš a o četvorogoduišnjem obrazovanju možeš , ako imaš pare da potkupiš-kupiš diplomu.
antioksidant antioksidant 19:33 17.08.2016

Re: ne razmem

Dragoljube,
Nije poenta u segrtovanju. Ono je OK. Poenta je da samo sa segrtima Srbija ima malo sansi u buducnosti. A srednje strucne skole su postojale i pre, sa sve internatima.
Zato i kazem - neko nece, neko ne moze da uci za nesto vise, zato strucne skole da ne gubi vreme na nesto cime se nece baviti.
iqiqiq iqiqiq 19:38 17.08.2016

Re: ne razmem

antioksidant
Dragoljube,
Nije poenta u segrtovanju. Ono je OK. Poenta je da samo sa segrtima Srbija ima malo sansi u buducnosti. A srednje strucne skole su postojale i pre, sa sve internatima.
Zato i kazem - neko nece, neko ne moze da uci za nesto vise, zato strucne skole da ne gubi vreme na nesto cime se nece baviti.

mene strašno nervira to promovisanje zanata kao perspektive, možda je to trenutna nužnost, ali smatram da ako maksimalno iskoristimo intelektualni potencijal, na pravi način izdvojimo talente i unapredimo njihovo obrazovanje, onda mi imamo skup kadar, a jeftin kadar možemo da uvozimo, nasuprot trenutnoj praksi da naš intelektualni potencijal besplatno "izvozimo" u razvijene zemlje.
niccolo niccolo 19:43 17.08.2016

Re: ne razmem

A srednje strucne skole su postojale i pre

Pa i danas imaš gomilu časova prakse u srednjim stručnim školama. Bratanica išla da radi u apoteku recimo...
narcis narcis 19:51 17.08.2016

Re: ne razmem

mene strašno nervira to promovisanje zanata kao perspektive,

i mene strašno nerviraju budale koje ne žele da razumeju da ima ljudi koje dalje od zanata ne interesuje i ne žele da gube vreme po školi.
drugo niko ne sprečava visoko obrazovanje, niko nije ni spomenuo nešto slično.
ovde se jednostavno radi o tome da su uvudeli da sadašnje stručno- zanatsko obrazovanje ne stvara majstore, što je valjda cilj već promašene intelektualce.
što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.
e, sad baš da vidim koliko će intelektualaca na blogu da razume šta je reko čovek.
štaćeti tehničar precizne mehanike koji nema pojma da drži šrafciger, a bukvalno sam viđao klince koji u četvrtoj godini dolaze na 30 dnevnu praksu pred diplomski, i daš mu šrafciger i odma se izmakneš jer će te ubodesnjega svojim nekontrolisanim pokretima.
ovo je istina iz prakse ne zajebancija.
iqiqiq iqiqiq 20:15 17.08.2016

Re: ne razmem

što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

to što je to neko izgovorio, ne znači da ta glupost treba i da se citira...ja lično znam momka koji radi kao magacioner, ali svo svoje slobodno vreme provodi izučavanjem filozofa i čitanjem vrlo ozbiljnog kvalitetnog književnog štiva. On svakako nije štetan kao takav, čak naprotiv, nije ovca za šišanje i manipulaciju kao neki tamo neškolovan/neobrazovan svet koji smatra da višak znanja može da šteti.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:21 17.08.2016

Re: ne razmem

i mene strašno nerviraju budale koje ne žele da razumeju da ima ljudi koje dalje od zanata ne interesuje i ne žele da gube vreme po školi.


Pa naravno da postoje, i naravno da ne teba da gube vreme na nešto što nije za njih iz bilo kog razloga, ili iz razloga što ne žele ili što ne mogu, ali nije u tome poenta.
Poenta je u promovisanju zanata kao bolje solucije od nekog višeg obrazovanja.

Recimo ovo

- Moj sin nije upisao fakultet i sada će da postane radnik. Ponosan sam na to što će biti radnik - rekao je Vučić.

Premijer je ponosan na to što mu sin nije upisao fakultet.
Pa zar to nije poruka, ne upisujte fakultete, to je glupo, postanite zanatlije.
E ta poruka je budalaština.

To je ono vreme kad su se poštovali radnici, seljaci i samo deo inteligencije.
Da klincima nekako nemetnemo Aliju Sirotanovića za idola, ebeš sve fakultete, doktorate, samo daj veću lopatu, tu je sreća i budućnost.
apostata apostata 20:23 17.08.2016

Re: ne razmem

narcis

što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

U čemu je problem sa kelnerom filozofom?

narcis narcis 20:27 17.08.2016

Re: ne razmem

apostata
narcis

što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

U čemu je problem sa kelnerom filozofom?


pa neće da radi svoj poso, da služi, kao filozof je došao do spoznaje da je to posao ispod njegovih intelektualnih mogućnosti.
tako si dobio kelnera koji ti kaže
- oćeš pivo, pa još ladno?!
iqiqiq iqiqiq 20:30 17.08.2016

Re: ne razmem

Recimo ovo

- Moj sin nije upisao fakultet i sada će da postane radnik. Ponosan sam na to što će biti radnik - rekao je Vučić.

Premijer je ponosan na to što mu sin nije upisao fakultet.
Pa zar to nije poruka, ne upisujte fakultete, to je glupo, postanite zanatlije.
E ta poruka je budalaština.

I mene je ta poruka jako iznervirala, osim što može da se protumači da je dobar otac koji podržava izbor svog sina, bez obzira na lične ambicije. Ali promocija da je to dobar izbor za sve nas, za naše mlade naraštaje je izuzetno opasna, jer ovaj vek nije vek zanatstva, te time već unapred gubimo korak u ostanku i opstanku sa ostalim civilizacijama. I nije u skladu sa Strategijom obrazovanja koja je usvojena i još važeća, ukoliko je naravno ne promene uskoro.
antioksidant antioksidant 20:30 17.08.2016

Re: ne razmem

narcis
apostata
narcis

što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

U čemu je problem sa kelnerom filozofom?


pa neće da radi svoj poso, da služi, kao filozof je došao do spoznaje da je to posao ispod njegovih intelektualnih mogućnosti.
tako si dobio kelnera koji ti kaže
- oćeš pivo, pa još ladno?!


dakle dobio si taska nacica u radovanu III
narcis narcis 20:38 17.08.2016

Re: ne razmem

antioksidant
narcis
apostata
narcis

što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

U čemu je problem sa kelnerom filozofom?


pa neće da radi svoj poso, da služi, kao filozof je došao do spoznaje da je to posao ispod njegovih intelektualnih mogućnosti.
tako si dobio kelnera koji ti kaže
- oćeš pivo, pa još ladno?!


dakle dobio si taska nacica u radovanu III

upravo to.
osim ako je konobar iz radovana the 3 idealan konobar za naše podneblje, ne bi me čudilo da jeste.
apostata apostata 20:47 17.08.2016

Re: ne razmem

narcis
apostata
narcis

što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

U čemu je problem sa kelnerom filozofom?


pa neće da radi svoj poso, da služi, kao filozof je došao do spoznaje da je to posao ispod njegovih intelektualnih mogućnosti.
tako si dobio kelnera koji ti kaže
- oćeš pivo, pa još ladno?!

Kao prvo, odakle ti ideja da neće da radi svoj posao?
Na ovo tvoje sam reagovao i između ostalog zato što u kafani u koju idem već 6-7 godina, tri posljednja ljeta radi momak koji studira filozofiju (sada je već apsolvent i to mu je inače drugi fakultet) i svoj posao radi bez greške.

Kao drugo, u čemu je problem sa spoznajom?
Pa zar to nije pozitivno?

To je ono u čemu gore govori Novković
1. Još do poznog tinejdžerstva, and beyond, mnogi su i dalje ružna pačad (nesofisticirana metafora, znam) koja bi mogla da završi kao labudovi, samo kad bi mi "odrasli" umeli da im damo šansu.

narcis narcis 20:50 17.08.2016

Re: ne razmem

To je ono vreme kad su se poštovali radnici, seljaci i samo deo inteligencije.
Da klincima nekako nemetnemo Aliju Sirotanovića za idola, ebeš sve fakultete, doktorate, samo daj veću lopatu, tu je sreća i budućnost.

sviraš u isto duduče po svim temamma.
prosto je neverovatno koliko si nesposoban da izađeš iz tog četničkog šinjela.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 20:52 17.08.2016

Re: ne razmem

narcis

sviraš u isto duduče po svim temamma.
prosto je neverovatno koliko si nesposoban da izađeš iz tog četničkog šinjela.


Tebi stvarno apostata deluje kao četnik?
iqiqiq iqiqiq 20:53 17.08.2016

Re: ne razmem

apostata
narcis
apostata
narcis

što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

U čemu je problem sa kelnerom filozofom?


pa neće da radi svoj poso, da služi, kao filozof je došao do spoznaje da je to posao ispod njegovih intelektualnih mogućnosti.
tako si dobio kelnera koji ti kaže
- oćeš pivo, pa još ladno?!

Kao prvo, odakle ti ideja da neće da radi svoj posao?
Na ovo tvoje sam reagovao i između ostalog zato što u kafani u koju idem već 6-7 godina, tri posljednja ljeta radi momak koji studira filozofiju (sada je već apsolvent i to mu je inače drugi fakultet) i svoj posao radi bez greške.

Kao drugo, u čemu je problem sa spoznajom?
Pa zar to nije pozitivno?

To je ono u čemu gore govori Novković
1. Još do poznog tinejdžerstva, and beyond, mnogi su i dalje ružna pačad (nesofisticirana metafora, znam) koja bi mogla da završi kao labudovi, samo kad bi mi "odrasli" umeli da im damo šansu.



Ta priča o preobrazovanim kelnerima je upravo retro ostatak kvazi socijalizma koji smo imali. U Americi profesor će bez problema raditi kao kelner ako nema posla u struci ali ga niko neće dikvalifikovati kada konkuriše za posao u struci jer je morao određeno vreme da radi kao kelner. Niti će kelner biti neko ko ne može da pročita i nauči još nešto pa da sutra promeni profesiju ako to tržište nametne ili po slobodnoj volji poželi da eto baš recimo postane profesor filozofije.
Apsolutno naše školstvo vode retro umovi koji imaju teške predrasude o kapacitetima koje imamo i sve trpaju pod a ili b, nikako nema slučaja c.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:53 17.08.2016

Re: ne razmem

mene je ta poruka jako iznervirala, osim što može da se protumači da je dobar otac koji podržava izbor svog sina, bez obzira na lične ambicije.


Moglo bi se tako shvatiti da nije rečeno upravo u kontekstu dualnog obrazovanja.
Klasičan primer propagande, ne učite škole.



dakle dobio si taska nacica u radovanu III


A lik koga je Taško igrao je bio filizof?
Nije, bio je samo loš konobar.
Zanimnjiva je ova teorija da se obrazovanjem nešto kvari, da obrazovan čovek ne može da bude dobar konobar, smeta mu obrazovanje valjda.

Ovo što Dragoljub priča, oće da filozofira, neće da radi, se možda može desiti kad su u pitanju oni sa diplomama a bez obrazovanja, njima diploma može da zasmeta.

Ali čini mi se logičnim da će obrazovan, recimo filozof, pre shvatiti da, ako već nema posao u struci i ako mu je izbor konobarisanje ili beda, konobarisanje nije nikakav ponižavajući posao, već jednostavno izvor prihoda do bolje prilike.

Milsio sam da obrazovanje uvek pomaže pa i u nedaćama, ali izgleda da postoje situacije kad smeta.
narcis narcis 20:55 17.08.2016

Re: ne razmem

Na ovo tvoje sam reagovao i između ostalog zato što u kafani u koju idem već 6-7 godina, tri posljednja ljeta radi momak koji studira filozofiju (sada je već apsolvent i to mu je inače drugi fakultet) i svoj posao radi bez greške.

el si ti sav svoj, šta upoređuješ bre.
taj filozof radi kao kelner privremeno ... ma uostalom šta ću da objašnjavam bukvalisti šta je pesnik teo da kaže.
uživaj u društvu kelnera filozofa.
zdravo
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:55 17.08.2016

Re: ne razmem

sviraš u isto duduče po svim temamma.
prosto je neverovatno koliko si nesposoban da izađeš iz tog četničkog šinjela.


A ti iz Titinog.
Evo te i sad gde pričaš kako je časno biti konobar, ali bez škole.
Čim neko nešto završi odmah je to sumnjivo.
narcis narcis 21:10 17.08.2016

Re: ne razmem

Evo te i sad gde pričaš kako je časno biti konobar, ali bez škole.

de sam ja to reko, ona opaska je bila o tome da su stručne škole opterećene nepotrebnim predmetima,
a ovo o titinom vremenu
ti kažeš da je forsirsno radništvo i seljaštvo a ti si u njemu završio fakultet i bio intelektualac a u ovom tvom vremenu si seljak, zemljoradnik, kako to da si u omrznutom titoizmu bio gosodin čovek a u ovom slobodnom si za tebe i tvoju intelektualnost nema mesta nego si morao da postaneš seljak?
treće
u titoizmu je izmišljena sintagma
- uči sine školu da postaneš gospodin čovek a ne da budeš radnik da te svako zajebava.
u to titoizmu su spuštene sve norme u obrazovanju pa je vodoinstalater imao proodnost da upiše medecinu, krojač filozofiju a gimanazijalci su imali prednost ispred srednjoškolskih umetnika pri upisivanju umetničkih fakulteta, čak je i akademija umetnosti degradirana na nivo fakulteta.

znači u tom društvu koje je forsiralo radnike i seljake su stvorili uslove da svaka budala studira i postane intelektualac a samo kreteni ostanu na nivou radnika.
izađi iz tog četničkog šinjela kojim sebe zavaravaš i ne vidiš da je od tebe stvorio visoko obrazovanog zemljoradnika.
eno ga tamo gore istotakodže intelektualac, bar sam mislio po nisku da jeste, kad ono on samo bukvalno ume da razume text, sve ostalo mu izmiče.
a što se tiče mog titoizma, pa za tebe bi bio napredak da dođeš do tog nivoa razumevanja društva i društvenih događaja.
apostata apostata 21:20 17.08.2016

Re: ne razmem

narcis
Na ovo tvoje sam reagovao i između ostalog zato što u kafani u koju idem već 6-7 godina, tri posljednja ljeta radi momak koji studira filozofiju (sada je već apsolvent i to mu je inače drugi fakultet) i svoj posao radi bez greške.

el si ti sav svoj, šta upoređuješ bre.
taj filozof radi kao kelner privremeno ... ma uostalom šta ću da objašnjavam bukvalisti šta je pesnik teo da kaže.
uživaj u društvu kelnera filozofa.
zdravo



Dobro ja sam znači bukvalista, mada sam ja fino gore napisao i
između ostalog

al' dobro hajde.

No postavlja se pitanje šta si onda ti?
Kako nazvati čovjeka koji npr. smatra da kuhar koji dobro pjeva ne može biti dobar kuhar, jer je spoznao da bi mogao uspjeti kao zvijezda Granda?

Ili isto tako tvrditi npr. da električar koji dobro slika, nikako ne može biti dobar električar, jer je spoznao da može mlatiti pare crtajući krokije turistima?

Zašto se neko ne bi mogao jednako dobro ispoljavati i ovako i onako?

Odakle takvo generalisanje?
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:22 17.08.2016

Re: ne razmem

ti kažeš da je forsirsno radništvo i seljaštvo a ti si u njemu završio fakultet i bio intelektualac a u ovom tvom vremenu si seljak, zemljoradnik, kako to da si u omrznutom titoizmu bio gosodin čovek a u ovom slobodnom si za tebe i tvoju intelektualnost nema mesta nego si morao da postaneš seljak?


:)

E to je taj obrazac razmišljanja.

Dobro je da si ovo napisao.
Obrazac koji po poslu kojim se neko bavi sudi. Konobar i seljak su glupi, oni su sluge, ne treba da budu obrazovani jer onda neće da budu dobre sluge.

Ako se neko bavi poljoprivredom to je ponišavajuće, pa sam eto ja, po tebi, pao s konja na magarca, od gospodina postao seljak.

To je ta razlika između nas koju ti ne možeš da ukapiraš jer su okovan socrealizmom.

Promenu profesije uopšte nisam doživeo kao degradaciju, ali uopšte.
Jednostavno, od opcija koje sam imao na raspolaganju ova mi je ova izgledala najrazumnija i nju sam odabrao.
U ono vreme sam imao druge mogućnosti i pravio sam drugi izbor.
A obrazovanje mi je koristilo i u onoj i u ovoj.
Da li sam lošiji seljak zato što imam više od četiri razreda osnovne?

narcis narcis 21:28 17.08.2016

Re: ne razmem

Odakle takvo generalisanje?

to si ti učitao, ja to nisam nigde reko.
ali ajde da ti nacrtam jer ne umeš da razumeš napisano pa učitavaš nešto što nije rečeno već je tvoja uobrazilja to uobrazila, akao i svaki uobraženik si i zlonameran.
ceo i jedini smisao rečenice o kojoj raspravljamo je da se kelneri zatrpavaju bespotrebnim znanjem koje im kasnije smeta u praktikovanju svog zanata. a smeta im zato što nit su postali filozofi jer je to gradivo samo nabačeno i nedovoljno obrađeno a za posledicu ima to da neko misli da zna i razume jer je #učio" a ne može da prihvati da nije ništanaučio osim samoobmane da je nešto naučio.
a i svoj zanat nije naučio jer su mu časovi iz sstruke drastično smanjeni i unazađeni da bi se oopšteneobrazovanje istaklo i pretpostavilo nas stručnim.
a to kelner-fiozof, električar slikar, zajebi u ovom obliku kako to prezentuje , to je sramota za tebe, pokazuješ samo da nisi isterao palanku iz sebe, namerno pogrešno učitavanje- odlika kafanskih filozofa.
apostata apostata 21:43 17.08.2016

Re: ne razmem

narcis
Odakle takvo generalisanje?

to si ti učitao, ja to nisam nigde reko.
ali ajde da ti nacrtam jer ne umeš da razumeš napisano pa učitavaš nešto što nije rečeno već je tvoja uobrazilja to uobrazila, akao i svaki uobraženik si i zlonameran.
ceo i jedini smisao rečenice o kojoj raspravljamo je da se kelneri zatrpavaju bespotrebnim znanjem koje im kasnije smeta u praktikovanju svog zanata. a smeta im zato što nit su postali filozofi jer je to gradivo samo nabačeno i nedovoljno obrađeno a za posledicu ima to da neko misli da zna i razume jer je #učio" a ne može da prihvati da nije ništanaučio osim samoobmane da je nešto naučio.
a i svoj zanat nije naučio jer su mu časovi iz sstruke drastično smanjeni i unazađeni da bi se oopšteneobrazovanje istaklo i pretpostavilo nas stručnim.
a to kelner-fiozof, električar slikar, zajebi u ovom obliku kako to prezentuje , to je sramota za tebe, pokazuješ samo da nisi isterao palanku iz sebe, namerno pogrešno učitavanje- odlika kafanskih filozofa.

Narcise sada već počinješ ozbiljno da gnojiš i da vrijeđaš.

Ja neću da ti pripisujem nikakvo jebeno palanaštvo, ali ću zato (na osnovu onog boldovanog) da konstatujem radikalni primitivizam.

A razlog je jednostavan - ne postoji bespotrebno znanje.




narcis narcis 21:47 17.08.2016

Re: ne razmem

iqiqiq iqiqiq 21:49 17.08.2016

Re: ne razmem

pa ceo smisao reforme obrazovanja bi trebao da bude da ne stvara frustrirane ljude koji jedva čekaju da pobegnu od knjige...e sad kako to izvesti su metode o kojima bi trebala sva ta obrazovna tela i institucije da se dogovore...
nikako ne shvatam zašto neko mora da bude kažnjem da upiše školu koja ga ne interesuje jer nije pokazao/la dobar uspeh u školi ili na testu...ili zašto neko ko nema određene afinitete prema nekom zanatu mora pošto poto da ide na zanat jer su tako zamislili ovi ili oni likovi..
o obimu i sadržaju školovanja za zanate ili gimnazije bi vredelo raspravljati i svakako je besmisleno siliti decu da uče predmete koji ih uopšte ne interesuju ali to je odraz opet našeg nefleksibilnog sistema.

Suma sumarum, po meni, je da školstvo može da bude mnogo jeftinije i kvalitetnije, tj svrsishodnije, takvo da pruži deci uvid u razna polja i da se ona onda opredele na uže stručne predmete. Ali ih NIKAKO ne treba obeshrabrivati, ulivati im zablude da su sa ss obrazovanjem završili školovanje i što reče MIlan gore u svom postu, idealno bi bilo da omogući deci da se pronadju i procvetaju.
apostata apostata 23:01 17.08.2016

Re: ne razmem

iqiqiq

(...)
, idealno bi bilo da omogući deci da se pronadju i procvetaju.

Da to bi bilo idealno, ali od toga nema više ništa.

Donedavno je važilo da je obrazovni proces dobar ako zadovoljava tri kriterija:
- fundamentalnost
- sistematičnost
- etapnost

Danas imamo samo posljedni i ponešto od drugog.

Skoro dva vijeka dominantni cilj obrazovnog procesa je bio stvaranje subjekta ili autonomne ličnosti, kreativnog, etički i estetski razvijenog individuma.

Jedan od najvećih pedagoga 19. v. Šlejermaher baštineći prosvjetiteljski ideal čovjeka kaže kako cilj obrazovanja nije da novo pokoljenje prosto usvaja njime zatečeni poredak i kulturu, nego i da razvijanjem kritičkog potencijala djeteta, ono bude sposobno da ih po potrebi i mjenja.

A kritičkog potencijala bez znanja fundamentalnih nauka jednostavno nema. Nema one podloge koja bi mogla da rodi promišljanje i svoje lične situacije i svijeta oko sebe, a zatim i da razradi, artikuliše i u djelo provede ideje prevazilaženja te socijalne determinacije.

Tako da narcis ne mora više da razmišlja o problemu filosofa kelnera - njih više sigurno neće biti.
Tržištu jednostavno nije potreban ni Platon, ni Herodot, ni Šekspir, ni Dostojevski ... ni bilo šta drugo što nije praktično, korisno i konkurentno. Tržištu su potrebni potrošaći i podanici.

Danas se obrazovna strategija formira ne po Šlejermaheru, Makarenku ili Djuiju nego po zahtjevima tržišta. Školski sistem se posmatra kao tržište obrazovnih usluga, a škola kao davaoc obrazovnih usluga.

Mjesto filosofa konobara, narcisa će uskoro gnjaviti konobari sa biznis planovima.
narcis narcis 23:19 17.08.2016

Re: ne razmem

Mjesto filosofa konobara, narcisa će uskoro gnjaviti konobari sa biznis planovima.

palanački fazoni, e čoveče kako si pao
apostata apostata 23:22 17.08.2016

Re: ne razmem

narcis
Mjesto filosofa konobara, narcisa će uskoro gnjaviti konobari sa biznis planovima.

palanački fazoni, e čoveče kako si pao

Nisam matere mi mislio ništa loše.

Ako ne vjeruješ žao mi je.
emsiemsi emsiemsi 21:32 19.08.2016

Re: ne razmem

iqiqiq
što reče jedan odavno, valjda još u šuvarevo doba, naterao si kelnera da uči marksizam-sociologiju i šta , dobio si filozofa umesto sluge.

to što je to neko izgovorio, ne znači da ta glupost treba i da se citira...ja lično znam momka koji radi kao magacioner, ali svo svoje slobodno vreme provodi izučavanjem filozofa i čitanjem vrlo ozbiljnog kvalitetnog književnog štiva. On svakako nije štetan kao takav, čak naprotiv, nije ovca za šišanje i manipulaciju kao neki tamo neškolovan/neobrazovan svet koji smatra da višak znanja može da šteti.

Мудро збориш, човече !
Пардон - жено !
rajko.flash rajko.flash 05:18 20.08.2016

Re: ne razmem

Ljudi koji se mogu pronaći u jednom ili čak svim opisima, sigurno su se i barem jednom u životu susreli s komentarima, kako bi trebali promijeniti svoje životne navike u određenom trenutku.
petargli petargli 19:17 17.08.2016

?!

pa valjda bi trebalo da bude - dualno srednje obrazovanje, a "visoko" da ostane kako jeste, mislim, da se napokon transoformise u efektno visoko ...
antioksidant antioksidant 19:28 17.08.2016

Re: ?!

Dualno visoko obrazovanje je jer trenutno ima studenata koji uce da nauce a ima ih i u potrazi za diplomom bez znanja
petargli petargli 19:52 17.08.2016

Re: ?!

arianna arianna 20:11 17.08.2016

Re: ?!

Dualno visoko obrazovanje je jer trenutno ima studenata koji uce da nauce a ima ih i u potrazi za diplomom bez znanja

ima i lekara koji sa prosekom iznad 9, pletu čarape i sklapaju kablove <<<<


Nemoj da je neko za godinu, dve, pet ili deset pitao: gde su nam deca, ko će da nas leči i otkud albancima ideja da se nacrtaju do Kruševca ??

Ljudi, ode nam skoro sva radno sposobna i školovana omladina. Sela zvrje prazna, a po gradovima tuga tužna, naročito jug i istok. Na istoku zemlje, mladi uzimaju bugarska i rumunska državljanstva i pasoše i odlaze u EU.
iqiqiq iqiqiq 19:35 17.08.2016

Osnovno pitanje

Rekla bih osnovno pitanje na koje nemamo odgovor je šta mi kao građani Srbije želimo od našeg obrazovnog sistema:
- da školuje decu prema potrebama lokalnog/regionalnog tržišta (što bi bio pomak u odnosu na trenutna stihijska rešenja)
- da školuje decu tako da oni pronađu svoje talente i razvijaju privredu shodno tome.

Ovako se svaki novi ministar prosvete vrti u krug, rešavaju se obodni problemi, stihijski ( a kako i drugačije) i naravno, pod uticajem ovih ili onih lobija, koji na taj način rešavaju kratkoročno svoje potrebe, interese i ostvaruju neki profit.

Pomaže se nakaradnim rešenjima izdavačima udžbenika, ulizuje se ovoj ili onoj političkoj stranci, pomaže se opstanak profesora čiji predmeti više ničemu ne služe, taktizira se sa sindikatima, ponizno se prihvataju obrazovni modeli nekih drugih država koje finansiraju ove ili one projekte, pa tako dalje, neka oprosti neko koga se nisam setila.

I najzad ovakvim urušavanjem obrazovnog sistema, pomaže se procvat privatnih škola, od osnovnog, srednjeg do visokoškolstva, pa najzad i predškolskog, koje je nekim delom i sufinansirano iz javnog budžeta.

A sve je krenulo od prvih pokušaja reformi u nekadašnjoj SFRJ, takozvanog "usmerenog" koje je imalo mnogo slabosti, ali je bar bio pokušaj reforme. I da se nastavilo sa reformom, ne bismo vraćali predratni sistem i slavili "dualno obrazovanje" kao neku veliku inovaciju.

narcis narcis 19:58 17.08.2016

Re: Osnovno pitanje

Ovako se svaki novi ministar prosvete vrti

nisi u toku, ovo nema veze sa ministrom već sa agios acom i njegovim pregovorima sa merkelovom, nemci su ispostavili koji profil radnika im treba i aca menja oblik učenja u srednjim stručnim školama.
i vama je problem jer mislite da se ukida svo ostalo školstvo. kako ste to uspeli da dokonate nemam pojma.
a to što vi mislite da je svaki precizni mehaničar istovremeno i sposoban da bude i mašinski inženjer, dokor, ili kosmonaut, to nije vredno razgovora.
iqiqiq iqiqiq 20:11 17.08.2016

Re: Osnovno pitanje

nisi u toku

oh i tekako sam u toku

ne vidim zašto zanatlija mora po definiciji da bude neko ko ne ume da se izbori i sa teorijom i sa knjigom i da završi fakultet. Pre će biti da je nakaradna praksa u obrazovanju dovela do toga da deca zamrze učenje i da smatraju da ako umeju da barataju šrafcigerom (ili odvrtačem) da su završili svoje školovanje.

Ako je to moglo u 20. veku mislim da neće moći u 21.veku gde se zahteva stalno unapređenje veština, te takozvano tradicionalno zanatstvo i način školovanja za zanate je totalna besmislica.

Mislim da je ona krilatica "doživotno učenje" najprimerenija da iskaže potrebu za stalnim učenjem i usavršavanjem te tako da nema više mesta za preciznog mehaničara po tvom modelu. A o kosmonautima, ne znam, nisam iz te struke.
tetkino tetkino 08:16 18.08.2016

Re: Osnovno pitanje

narcis

a to što vi mislite da je svaki precizni mehaničar istovremeno i sposoban da bude i mašinski inženjer, dokor, ili kosmonaut, to nije vredno razgovora.


Мој ћале је провео 10 година образујући се уз посао, а онда је наредних 20 био задужен за образовање других.

свако може бити мајстор, мајстори су мајстори што не воле школу

Ова теза га је изувала из ципела. Прво гурати неког да буде мајстор само зато што је лош у школи је криминал. Мајстор да би био мајстор мора да испуњава неке основне психофизичке особине - гурати клинце с астмом у кухињу, децу алергичне на металну прашину и пиљевину у погоне је не само губитак времена него и изузетно опасно.

Било који посао се састоји од 70% рутинских радњи. Књиговодство, медицина, право... - можеш тренираног мајмуна да научиш да то обавља. Зато не треба мистификовати ни један посао.

Некад је постојала класификација: приправник, помоћни радник, радник 3 класе, радник 2 класе, радник 1 класе, радник 1 класе - специјалиста за...

Помоћни радници су углавном били особе са посебним потребама - њихово је било да почисте, наместе, одраде припремне радње које захтевају доста времена, сложе алат и сл.

Ништа од тих послова није било непотребно, али рећи да су они могли и јесу исто што и мајстор 1 класе је дебилизам.
Као што и правника изађе 8 000 а врхунских адвоката и стручњака не буде ни 10%, тако је и код мајстора.

Пре него што дигнеш нос на туђ посао погледај колико је заиста комплексан посао који радиш.

Да се направи врхунски мајстор потребно је 10 година, при чему није довољно да он само ради. Када су се освајале нове технологије врхунски мајстори су седили и дискутовали равноправно са професорима факултета, технолозима, инжењерима...
зато што су они након тог свог 3годишњега заната итекако дељали клупе и учили, учили, учили...
Врхунски мајстор мора да има подршку - како ових набројаних мајстора испод њега, тако и тима изнад њега - технолога, инжењера, али и колега - знање се преноси и вертикално и хоризонтално.

Мора имати и прилику да ради различите ствари, да ради и да поштено буде плаћен за то што ради.
Поједина занимања су изузетно опасна па јурњава за додатним послом, у лошим условима, уз лошу заштиту може лако да их кошта главе. Џаба ти онда што си ти у њега уложио године кад ће он да изгуби главу због 200-300 евра.
Нису џаба врхунски заваривачи радили 6 сати за плату коју су у истој фирми примали инжењери.

Ми смо пробали неколико пута да понудимо јефтину радну снагу и тако добијемо посао. Сваки пут смо пропадали у тим пословима, ако су они укључивали иоле комплексније захтеве, јер ми нажалост, квалитетних мајстора немамо. Имамо лоше плаћене, немотивисане, болесне, нестручне људе који раде у лошим условима и који не могу и неће да раде такав посао.
Ако се затекне неко мало млађи и способнији тај брзо научи шта може и бежи одавде, јер зашто би остајао овде да ради за ни 1/3 плате коју за исти посао добија напољу при чему тамо не очекују да ради 12 сати или 7 дана у недељи, чак му купе и заштитну опрему...

Дуално образовање, ако се заиста спроведе, као што Аца хоће је смрт по ту децу. Деца од 14-15 година немају шта да траже у погонима.
У том узрасту они још нису довољно пажљиви и физички развијени, ометају процес рада, не можеш законски да им регулишеш присуство - запошљавање може тек од навршених 16, а поједини занати, су изузетно опасни и носе повећан ризик од обољевања (рак).

Ако хоћете дуално образовање - спојите основну и средњу - са навршених 16 година сви имају дипломе.

Па ко воли од 16 до 18 година - 4 сата у погону + 4 сата стручне наставе, а у трећој 6 сати у погону + 3 сата стручне наставе.

Идеја да ће било која школа за 3 године да ти да врхунског мајстора или пак да ће неко самоук само прчкајући у радионици да то постане, је будалаштина.

Ако се пак бојите да деца тек тад неће ништа знати ако заврше школу са 16 - Руси имају тај систем и фино им иде.
7 часова српског језика
7 часова математике
5 часова енглеског
Остало је само допуна основног.


narcis narcis 12:44 18.08.2016

Re: Osnovno pitanje

рво гурати неког да буде мајстор само зато што је лош у школи је криминал.

stvarno? šta treba da ga šaljemo da studira fizičku hemiju ili matematiku?


Мајстор да би био мајстор мора да испуњава неке основне психофизичке особине - гурати клинце с астмом у кухињу, децу алергичне на металну прашину и пиљевину у погоне је не само губитак времена него и изузетно опасно.

ko to radi
kako li ste vi uspeli da završite vaše čkolje, kolko ste imanja šprodali i praseta izgubilo život u toku vašeg školovanja?
pa jebo vas bog blesavi vi uopšte ne priznajete mogućnost da neko dobrovoljno ode na zabnat i dobrovoljno kaže fakultetu - mrš be džukelo ti će mi skraćuješ život.

KO TERA SILOM DECU NA ZANAT;
AJ POKAŽITE PRSTOM NA TOG !

mislim , možda ja i grešim pošto se u moje vreme išlo dobrovoljno na zanat.
ja lično znam čoveka, drugar mi, koji je prvo studirao osnovnu kolu pa posle malo gimnaziju pa orešo na ekonomsku ekonomsku, promenio je skoro sve gimnazije i ekonomske okolo niš i uniš.
nije teo da uči a nije teo ni na zanat.
evoga danas je trgovac ili kelner , šta ufati.
u društvu imam i par matematičara,nije im palo na mozak da studiraju ili se bave mnatematikom,
jedan mi odgovorio na pitanje što ne matematika ? sa nema pare tu .
otac ga upiso u gimnaziju da bude doktor on dogurao do 2-3 pa ga izbacili.
danas je propali trgovac.
mislim predavati umetnost klincu kome je najveći estetski doživljaj krivljenje oluka glavom je genijalan način da se zamrzi umetnost.
Jukie Jukie 20:15 18.08.2016

Re: Osnovno pitanje

Zanimljivo mi je što svi uvek misle da đak koji ima toliko nizak prosek da "mora" da popuni prazna mesta u zanatskim školama uopšte ima šanse da bude dobar majstor.
Da bi dete imalo prosek od tri minus u današnjoj školi, mora da ima ozbiljan problem, ili sa učenjem (a da nema IOP, dakle niko ga ne voli dovoljno da potegne to pitanje ) ili sa ličnošću (namerno pravi probleme drugima).

I sad ode na neki zanat i kao uče ga kako da vari ili seče ili konstruiše tako da se ne raspadne, i on ili ne ume da shvati šta treba da radi ili namerno ne pokušava. Kad završi školu ne zna to da radi i ili ne radi u struci ili proizvodi loše proizvode i usluge.

Na kraju dođemo u situaciju da moraš da zaposliš zlatnu ribicu da ti bere voće sa drveta, jer su jedini kandidati zlatne ribice, dok majmun i ona ptica rade u butiku pošto su završili masters iz npr. biologije.

Zlatne ribice ne mogu da dohvate granu i nema ubranog voća, tvoja industrija marmelade propada.

tetkino tetkino 07:34 19.08.2016

Re: Osnovno pitanje

Jukie ga fino objasni.

Ja samo da dodam još po nešto. Škole su podešene za ljude koji imaju verbalnu inteligenciju (mogu da prodju i ovi sa matematičko - logičkom) i generalno razmišljaju od apstraktnog ka konkretnom.

Zato je za mene škola bila pesma, a mom ćaletu koji ima prostornu i telesno-kinetičku inteligenciju, i uvek kreće od konkretnog ka apstaktnom, sve je bilo kao kod Nušića:
– Jeste li videli, deco, more?
– Nismo! – odgovaramo mi jednoglasno.
– E, vrlo dobro! Zamislite, dakle, more, i zamislite na velikoj daljini lađu koja se još ne vidi. Jeste li zamislili more?
– Jesmo! – odgovaramo, a bog će sveti znati kako smo ga zamislili.
– A jeste li zamislili lađu koja se vidi?
– Jesmo! – odgovaramo mi iako nam nikako nije išlo u glavu da zamislimo lađu koja se ne vidi.

Njemu je čoveku svanulo kad je krenuo da radi. Tad u njegovo doba, on je kao mlad majstor dobio svog starijeg kolegu, pred penziju, da ga uvede u posao.
Ovaj ukapirao da pred sobom ima bistrog momka, pozvao tehnologa i krenuli zajedno da ga obučavaju.
Kad treba konkretno - ide. Kad treba knjiški - muka. Ali mic po mic, prodje on kroz ceo proces proizvodnje - od mašine do mašine, od alata do alata. Ukapira on te sile i druge muke - završi prvo za VKV, pa tehničku školu, pa specijalizaciju, pa faks...
Trajalo godinama. Učio on sam, učili ga majstori, tehnolozi, inženjeri...

I da li se isplati toliki trud i ulaganje - pa jednog dana dođe on tako i kaže kako je ceo proces proizvodnje pogrešno postavljen i ne treba tako, nego ovako.
E sad što treba tako, a ne ovako - sreća pa je imao sjajnog kolegu, čoveka i inženjera koji je odlično prevodio sa nemuštog na tehnički jezik.
Naprave oni studiju - prihvati se - urade onako kako im je ćale rekao - troškovi proizvodnje se smanje za 1/3.

I to je bio tek prvi u nizu njihovih patenata i unapredjenja koje su zajedno radili...
Moj ćale nije bio najbolji majstor, niti je bio najbolji inženjer u svojoj firmi - ali je bio najbolji inovator.
Na pitanje kako mu je to uspevalo, odgovarao je sa:
"Pa jebo ga ti, vidiš da tako treba..."
Vidi on ali ne vide drugi....
Njegova prosečna ocena tokom školovanja (osnovna, zanat) bila je 2,84.
U kasnim 30tim sticao je specijalizacije vrhunskih svetskih instituta iz oblasti u kojoj se pronasao.
Njegova tržišna vrednost - neprocenjiva.


Dualni sistem obrazovanja kako ga Aca vidi - naslanja se na nemački sistem školstva koji te zakucava u ranoj mladosti. Moj ćale bi u tom sistemu mogao da dogura do glavnog majstora - ali to je sve.
Nikad on ne bi stigao od struga do inženjera - pa do direktora.
A to je ono što se našoj deci nudi. Nemaš da jedeš - evo ti posao sa perspektivom da budeš za strugom od sad do večnosti bez šansi za napredovanje.
Pri čemu ti niko ne garantuje da će struga biti i dogodine, a ne još narednih 40 godina koliko ti treba do penzije.
A ni penzije nisu sigurna kategorija...

Fleksibilnost školskog sistema - koji dozvoljava ljudima da do kraja života uče, napreduju, dele znanje - je jedini način da se pomerimo napred.
Ako je diploma dokaz da si u momentu A - stekao ta i ta znanja - onda šta je problem da li je ta diploma stečena sa 18 - 22 - 32 - 45 godina.

U srednjoj školi, imali smo divnu nastavnicu srpskog. Ona je insistirala da svi pročitaju Braću Karamazove - jer je po njenom mišljenju to najbolja knjiga Dostojevskog.

Meni je to bilo užasno tužno. Ti predaješ u nekoj školi i ne ideš sa idejom da učiš decu koja će da žive još 50 godina i koja će imati toliko prilike da čitaju svojom voljom i za svoju dušu samo ako ih naučiš da čitaju. Ne logika je bila - imam ih ove 4 godine, daj da ih nateram da pročitaju što više, sad i odmah, jer onog trenutka kad budu prepušteni sami sebi - oni više nikad ništa vredno neće naučiti, saznati, pročitati...

I to je duh koji provejava celim našim obrazovanjem. Što više gradiva da se pređe - jer sad ili nikad.

Kažu da škola ne sprema djake za stvaran svet. Koji stvaran svet? U doba kad sam ja išla u školu računari su bili izuzetno retki. Pa opet ljudi iz moje generacije rade kao Web dizajneri, programeri, administratori blogova i stranica, PR konsultanti za elektronske medije...

Ti kad izađeš iz škole čeka ti 40 - 50 godina radnog veka. Ko može da bude vizionar da te za to spremi? Škola treba da ti ponudi fundamentalna znanja i da te nauči da učiš i da se menjaš s vremenom.
I kad tvoja predhodna znanja zastare - školska vrata trebaju biti širom otvorena za sve koji žele da uče nova. Što manje birokratije, što manje ograničenja...

Ja sam za to da diplome treba ograničiti na 10 godina, i ništa ono doživotne licence.
Pošto se gomila duva znanjima i zvanjima koja su stekli pre 30 godina, a koja su izvetrila čim su se odmakli od zgrade fakulteta.


narcis narcis 09:42 19.08.2016

Re: Osnovno pitanje

Dualni sistem obrazovanja kako ga Aca vidi - naslanja se na nemački sistem školstva koji te zakucava u ranoj mladosti. Moj ćale bi u tom sistemu mogao da dogura do glavnog majstora - ali to je sve.

ti očigledno nemaš pojma sa životom.
mariopan mariopan 14:33 19.08.2016

Re: Osnovno pitanje

Tetkino

Svidja mi se tvoj komentar. I ja mislim da ljudi treba da napreduju i uce celog zivota. Mnogi se zakucaju u mestu i provedu zivot u jednoj struci koju su kao nezrela deca iz raznih razloga odabrali a onda mrze taj posao i nemaju hrabrosti da se okusaju u necemu novom, da nauce nesto novo i pocnu da rade ono sto vole.

Za tatu sve pohvale i simpatije.
emsiemsi emsiemsi 07:16 21.08.2016

Re: Osnovno pitanje

tetkino
Jukie ga fino objasni.

Ja samo da dodam još po nešto. Škole su podešene za ljude koji imaju verbalnu inteligenciju (mogu da prodju i ovi sa matematičko - logičkom) i generalno razmišljaju od apstraktnog ka konkretnom.

Zato je za mene škola bila pesma, a mom ćaletu koji ima prostornu i telesno-kinetičku inteligenciju, i uvek kreće od konkretnog ka apstaktnom, sve je bilo kao kod Nušića:
– Jeste li videli, deco, more?
– Nismo! – odgovaramo mi jednoglasno.
– E, vrlo dobro! Zamislite, dakle, more, i zamislite na velikoj daljini lađu koja se još ne vidi. Jeste li zamislili more?
– Jesmo! – odgovaramo, a bog će sveti znati kako smo ga zamislili.
– A jeste li zamislili lađu koja se vidi?
– Jesmo! – odgovaramo mi iako nam nikako nije išlo u glavu da zamislimo lađu koja se ne vidi.

Njemu je čoveku svanulo kad je krenuo da radi. Tad u njegovo doba, on je kao mlad majstor dobio svog starijeg kolegu, pred penziju, da ga uvede u posao.
Ovaj ukapirao da pred sobom ima bistrog momka, pozvao tehnologa i krenuli zajedno da ga obučavaju.
Kad treba konkretno - ide. Kad treba knjiški - muka. Ali mic po mic, prodje on kroz ceo proces proizvodnje - od mašine do mašine, od alata do alata. Ukapira on te sile i druge muke - završi prvo za VKV, pa tehničku školu, pa specijalizaciju, pa faks...
Trajalo godinama. Učio on sam, učili ga majstori, tehnolozi, inženjeri...

I da li se isplati toliki trud i ulaganje - pa jednog dana dođe on tako i kaže kako je ceo proces proizvodnje pogrešno postavljen i ne treba tako, nego ovako.
E sad što treba tako, a ne ovako - sreća pa je imao sjajnog kolegu, čoveka i inženjera koji je odlično prevodio sa nemuštog na tehnički jezik.
Naprave oni studiju - prihvati se - urade onako kako im je ćale rekao - troškovi proizvodnje se smanje za 1/3.

I to je bio tek prvi u nizu njihovih patenata i unapredjenja koje su zajedno radili...
Moj ćale nije bio najbolji majstor, niti je bio najbolji inženjer u svojoj firmi - ali je bio najbolji inovator.
Na pitanje kako mu je to uspevalo, odgovarao je sa:
"Pa jebo ga ti, vidiš da tako treba..."
Vidi on ali ne vide drugi....
Njegova prosečna ocena tokom školovanja (osnovna, zanat) bila je 2,84.
U kasnim 30tim sticao je specijalizacije vrhunskih svetskih instituta iz oblasti u kojoj se pronasao.
Njegova tržišna vrednost - neprocenjiva.


Dualni sistem obrazovanja kako ga Aca vidi - naslanja se na nemački sistem školstva koji te zakucava u ranoj mladosti. Moj ćale bi u tom sistemu mogao da dogura do glavnog majstora - ali to je sve.
Nikad on ne bi stigao od struga do inženjera - pa do direktora.
A to je ono što se našoj deci nudi. Nemaš da jedeš - evo ti posao sa perspektivom da budeš za strugom od sad do večnosti bez šansi za napredovanje.
Pri čemu ti niko ne garantuje da će struga biti i dogodine, a ne još narednih 40 godina koliko ti treba do penzije.
A ni penzije nisu sigurna kategorija...

Fleksibilnost školskog sistema - koji dozvoljava ljudima da do kraja života uče, napreduju, dele znanje - je jedini način da se pomerimo napred.
Ako je diploma dokaz da si u momentu A - stekao ta i ta znanja - onda šta je problem da li je ta diploma stečena sa 18 - 22 - 32 - 45 godina.

U srednjoj školi, imali smo divnu nastavnicu srpskog. Ona je insistirala da svi pročitaju Braću Karamazove - jer je po njenom mišljenju to najbolja knjiga Dostojevskog.

Meni je to bilo užasno tužno. Ti predaješ u nekoj školi i ne ideš sa idejom da učiš decu koja će da žive još 50 godina i koja će imati toliko prilike da čitaju svojom voljom i za svoju dušu samo ako ih naučiš da čitaju. Ne logika je bila - imam ih ove 4 godine, daj da ih nateram da pročitaju što više, sad i odmah, jer onog trenutka kad budu prepušteni sami sebi - oni više nikad ništa vredno neće naučiti, saznati, pročitati...

I to je duh koji provejava celim našim obrazovanjem. Što više gradiva da se pređe - jer sad ili nikad.

Kažu da škola ne sprema djake za stvaran svet. Koji stvaran svet? U doba kad sam ja išla u školu računari su bili izuzetno retki. Pa opet ljudi iz moje generacije rade kao Web dizajneri, programeri, administratori blogova i stranica, PR konsultanti za elektronske medije...

Ti kad izađeš iz škole čeka ti 40 - 50 godina radnog veka. Ko može da bude vizionar da te za to spremi? Škola treba da ti ponudi fundamentalna znanja i da te nauči da učiš i da se menjaš s vremenom.
I kad tvoja predhodna znanja zastare - školska vrata trebaju biti širom otvorena za sve koji žele da uče nova. Što manje birokratije, što manje ograničenja...

Ja sam za to da diplome treba ograničiti na 10 godina, i ništa ono doživotne licence.
Pošto se gomila duva znanjima i zvanjima koja su stekli pre 30 godina, a koja su izvetrila čim su se odmakli od zgrade fakulteta.



Браво за твога ћалета !
Успут --- мудро збориш.
little_radojica little_radojica 19:49 17.08.2016

Једино?

teško će biti izboriti svoju poziciju na svetskom tržištu ekonomije znanja ako jedino znamo samo da školujemo šegrte i to sa uvezenim majstorima.


Нисам баш у току, одакле испаде ово "једино" и "само"?
antioksidant antioksidant 19:54 17.08.2016

Re: Једино?

little_radojica
teško će biti izboriti svoju poziciju na svetskom tržištu ekonomije znanja ako jedino znamo samo da školujemo šegrte i to sa uvezenim majstorima.


Нисам баш у току, одакле испаде ово "једино" и "само"?

Procitaj drugi pasus vernice.
degradacija visokog obrazovanja u krajnjem saldu dovodi do jedino i samo.
a da nacrtam i fresku da razumes - sta mislis koliko ce beogradski univerzitet oostati na sangajskoj listi ako skoluje ljude za inostranstvo a domaca buducnost bude kupovala diplome na megableji?
narcis narcis 20:03 17.08.2016

Re: Једино?

Procitaj drugi pasus vernice.

četkaj bre
nači u srbiji je nemoguće da istovremeno egzistiraju kvalitetne zanatske škole i kvalitetno visoko školstvo, i na koji način to kvalitetno zanatsko školovanje , samo po sebi, sprečava kvalitetno visoko školovanje.
antioksidant antioksidant 20:10 17.08.2016

Re: Једино?

narcis
Procitaj drugi pasus vernice.

četkaj bre
nači u srbiji je nemoguće da istovremeno egzistiraju kvalitetne zanatske škole i kvalitetno visoko školstvo, i na koji način to kvalitetno zanatsko školovanje , samo po sebi, sprečava kvalitetno visoko školovanje.

dragoljube, naravno da nije nemoguce. gde si to ucitao pa se raspravljas sam sa sobom?
pise se o prioritetima i obrascima sadasnje vladajuce vecine.
nigde nije ni napisano ni nacrtano da je strucna praksa losa. ne pise ni da je zbog nje lose visoko obrazovanje. pise samo da ovi danas svojim odnosom prema znanju i diplomama polako urusavaju visoko obrazovanje.
a kad ga uruse, kad vise ne budes imao razvoja onda ce tudji razvoj da te koristi kao proizvodni kapacitet.
mlinarslavko mlinarslavko 20:13 17.08.2016

Re: Једино?

Ovi danas urusavaju visoko obrazovanje vec godinama ! ????
antioksidant antioksidant 20:14 17.08.2016

Re: Једино?

mlinarslavko
Ovi danas urusavaju visoko obrazovanje vec godinama ! ????

Ma ne, unapredjuju ga
angie01 angie01 20:17 17.08.2016

Re: Једино?

Ma ne, unapredjuju ga


pojednostavljuju ga.
iqiqiq iqiqiq 20:18 17.08.2016

Re: Једино?

pise samo da ovi danas svojim odnosom prema znanju i diplomama polako urusavaju visoko obrazovanje.

i degradiraju znanje, stručnost i profesionalnost, podsmevaju se znanju, sticanju znanja i kvalitetu obrazovanih osoba...ajoj kako tonemo i kako spuštamo svoj kapacitet..nije ni čudo da su nam rijaliti i treš muzika opseli svakodnevicu
little_radojica little_radojica 20:19 17.08.2016

Re: Једино?

Procitaj drugi pasus vernice.

А ти би се свађао? Јбг, извини нисам укапирао одмах...

sta mislis koliko ce beogradski univerzitet oostati na sangajskoj listi ako skoluje ljude za inostranstvo a domaca buducnost bude kupovala diplome na megableji?

Драмиш безвезе, превише се дружиш са мудрацима са Твитера.
narcis narcis 20:19 17.08.2016

Re: Једино?

nigde nije ni napisano ni

da i ti bi sad preko leđa s. s. obrazovanja teo da ukažeš na loše visoko obrazovanje.
uopšte nisam shvatio da se ovim što se priča o novom načinu obrazovanja majstora to i forsira na uštrb visokog školstava.
ali pošto ja nemama visoko obrazovanje neću da se upuštam u raspravu o njemu, nisam kvalifikovan.
ali reči da ova inicijativa o srednjem obrazovanju utiče na visoko, onako u stilu eto oće samo da štancuju ajstore a puštaju da svako kupuje diplome.
a da budem zloban pa da ti kažem , pošto sam deset godine radio u jerjer i to u proizvodnj, ono što se nazivalo inženjerima nije ništa bilo bolje i pametnije od ovih što kzupuju diplome sad, o oni su ih isto kupovali tad, pričam o periodu od 84. do 94.
da ne bude da niko nije ništa znao, bilo je inžinjera koji su otkidali , alipalanački duh ih je marginalizovao samotako.
antioksidant antioksidant 20:23 17.08.2016

Re: Једино?

little_radojica
Procitaj drugi pasus vernice.

А ти би се свађао? Јбг, извини нисам укапирао одмах...

sta mislis koliko ce beogradski univerzitet oostati na sangajskoj listi ako skoluje ljude za inostranstvo a domaca buducnost bude kupovala diplome na megableji?

Драмиш безвезе, превише се дружиш са мудрацима са Твитера.

ne vernice, ne bih se svadjao nego ne bih gubio vreme na one koji su tajnu (u 10 tacaka) vec spoznali. a iskustveno znam koliki si krpelj pa tako. ako vec smaras, smaraj, sta cu ja tu sad?
little_radojica little_radojica 20:39 17.08.2016

Re: Једино?

. ako vec smaras, smaraj, sta cu ja tu sad?


Смара те просто питање па мораш да вређаш и да (се само)банујеш?
Е стварно си пекмез неки
gedza.73 gedza.73 20:40 17.08.2016

Re: Једино?

neće varioci i stolari da uruše visoko školstvo.




antioksidant antioksidant 20:44 17.08.2016

Re: Једино?

little_radojica
. ako vec smaras, smaraj, sta cu ja tu sad?


Смара те просто питање па мораш да вређаш и да (се само)банујеш?
Е стварно си пекмез неки

smaras funkcionalnom polupismenoscu. u recenici u kojoj si podvlacio reci nalazi se i rec "ako". podvuci nju, samo nju i procitaj je ponovo pa sam probaj (bez teoloskih postavki) da razumes krpeljivost sopstvenog pitanja. ostavi se povrsnosti a s lajanjem nastavi, prilici ti.
antioksidant antioksidant 20:45 17.08.2016

Re: Једино?

gedza.73
neće varioci i stolari da uruše visoko školstvo.




pa ko i pominje njih?
gedza.73 gedza.73 20:59 17.08.2016

Re: Једино?

pa ko i pominje njih?

Ja, pod utiskom nekoh događaja u zadnjih mesec dana.

Saću da ispucam jeres ali mi se čini da smo ubeđeni u neku superiornost srpskih fakulteta.
Onako sa strane deluje da su fakulteti poprilično tromi, zastareli, podmitljivi, da gomilaju ljude bez ideja koji čekaju da ih država školuje, nahrani, smesti, zaposli, a da u stvari tu superiornost predstavljaju samo pojedinci na tim fakultetima koji bi blistali bilo gde u svetu na bilo kom poslu.
Otprilike 'Đoković je najbolji teniser sveta, 'el vidite kako imamo dobru srpsku školu tenisa'
antioksidant antioksidant 21:02 17.08.2016

Re: Једино?

Ma kakva crna superiornost?
Poenta i jeste da nisu dobri koliko nam je potrebno
little_radojica little_radojica 21:09 17.08.2016

Re: Једино?

u recenici u kojoj si podvlacio reci nalazi se i rec "ako".


То уопште не мења суштину моје примедбе.
antioksidant antioksidant 21:11 17.08.2016

Re: Једино?

funkcionalna polupismenost
little_radojica little_radojica 21:19 17.08.2016

Re: Једино?

antioksidant
funkcionalna polupismenost


Не, него грешка у резоновању с твоје стране.
mlinarslavko mlinarslavko 21:49 17.08.2016

Re: Једино?

Jednostavno i mnoga deca nece da se cimaju sa fakultetima, mozda nemaju roditelji novca, a trenutno ima i takvih zanimanja gde moze da se zaradi i bez fakulteta sa specificnim znanjima koja su nekim klincima poznata. Armija mladih ljudi je zavrsila fakultete, kada se uvodila Bolonja samo se o tome pricalo, a stvarnost je bila malo drugacija. Privatni fakulteti i uletanje u stranke, solidna radna mesta u drzavnom aparatu. Sto se tice klasicnih zanata vezanih najvise za gradjevinarstvo, poenta je da vecina te dece zeli da ide u inostranstvo. Ovde su od 2008. godine satnice u gradjevini pale kao i uslovi rada na gradilistima. Isto vazi i za decu koja upisuju srednje medicinske skole.
emsiemsi emsiemsi 07:32 21.08.2016

Re: Једино?

narcis
nigde nije ni napisano ni

da i ti bi sad preko leđa s. s. obrazovanja teo da ukažeš na loše visoko obrazovanje.
uopšte nisam shvatio da se ovim što se priča o novom načinu obrazovanja majstora to i forsira na uštrb visokog školstava.
ali pošto ja nemama visoko obrazovanje neću da se upuštam u raspravu o njemu, nisam kvalifikovan.
ali reči da ova inicijativa o srednjem obrazovanju utiče na visoko, onako u stilu eto oće samo da štancuju ajstore a puštaju da svako kupuje diplome.
a da budem zloban pa da ti kažem , pošto sam deset godine radio u jerjer i to u proizvodnj, ono što se nazivalo inženjerima nije ništa bilo bolje i pametnije od ovih što kzupuju diplome sad, o oni su ih isto kupovali tad, pričam o periodu od 84. do 94.
da ne bude da niko nije ništa znao, bilo je inžinjera koji su otkidali , alipalanački duh ih je marginalizovao samotako.

Смараш !
Успут --- а кажеш да ниси квалификован ...
poreznik2 poreznik2 09:31 18.08.2016

Biznis

Kako Nemcima ne smetaju polovni udženici, a nekima od nas smetaju. Kod njih se dobija udžbenik od države koji se vraća. Ako ga razbucaš platiš.

Cena novih udžbenika za dva osnovca, prava sitnica 34 hiljade dinara, polovni par hiljada. Polovne su počeli da kupuju i ljudi za koje bi se reklo da su bolje stojeći.

Pošto je prodaja udžbenika toliko biznis, kada je pokušano da se uvede red i da se ograniči koliko često i koliko raznih izdanja može da bude na tržištu, izdavači su išli po stranim ambasadama i lobirali protiv toga (krše se ljudska prava ...).
Na kraju se svelo da novi udžbenik mora da važi tri godine.

Šta će nekome novi udžbenik iz matematike, fizike na svakih par godina. Čak i istorija. Ima nešto novo u istoriji pre 1900 pa nam treba stalno novi udžbenici za istoriju pre nove ere, srednji vek ...
petar_p petar_p 12:11 18.08.2016

aman ljudi

Sve ovo je Domanovic davno opisao u Stradiji: Link. Ceo narod okicen raznoraznim ordenjem, znackama, diplomama, sertifikatima... Sada je to poprimilo ono bas groteskne razmere, tj. sve vise i bukvalno licimo na Stradiju! Tako da, sve je jasno, i jos odavno shvaceno.
mariopan mariopan 13:11 18.08.2016

Re: aman ljudi

petar_p
Sve ovo je Domanovic davno opisao u Stradiji: Link. Ceo narod okicen raznoraznim ordenjem, znackama, diplomama, sertifikatima... Sada je to poprimilo ono bas groteskne razmere, tj. sve vise i bukvalno licimo na Stradiju! Tako da, sve je jasno, i jos odavno shvaceno.



Nije ceo narod.

I Domanović i Nušić (DR*) su se podrugnuli onom delu iskompleksiranog, nakaradnog, što postoji u narodu ali što čini samo manji deo naroda, dovoljno moćan da se tako ponaša bez posledica.

Najveći deo sasvim savesno radi i pristojno se ponaša i živi, u skladu sa svojim mogućnostima i obrazovanjem. Možda siromašan i nezadovoljan, s pravom, ali ne bi nikad uradio nešto suprotno svojoj savesti.

Da nije tako odavno bismo prestali da postojimo kao narod, jer bi se sve iskvarilo i ne bi funkcionisalo, ko bi nas lečio, ko bi nas učio, ko bi nam kuće pravio, ko bi nam gače šio ili prao.......a ovako "radi" zahvaljujući baš tom delu vrednog i savesnog radnog naroda.
Obrazovanog i neobrazovanog, radničkog i seljačkog, koji isto tako pati što postoje i ovi drugi i što po pravilu bolje prolaze jer manje rade, ili ne rade, muljatori i prevaranti, hohštapleri, ali ih protežira neko ko je upravo isti takav, pokvaren ali moćan.

* Komedija o dokrotantu, Nušić.
49 41 49 41 00:17 19.08.2016

?!?

Pitao svojevremeno neku nastavnicu

Da li je ta skola najbolja, kako se prica?

-Znate kako, mi nemamo uopste jedinstven metod klasifikacija skolskog sistema!

Na to isto pitanje odgovorio mi je "stari"; iz totalno druge branse.

Tacno! Znam i siguran sam.
Jedna od najboljih u regionu gde ide tvoja kcerka.
Izborili su se da dobiju max para iz budzeta po svakom uceniku.
tasadebeli tasadebeli 12:01 20.08.2016

Дуално образовање за дуални морал

Dualno visoko obrazovanje


Замисли да будућег професора српског пошаљу код Драгољуба на праксу!


Чекајте, људи...


Нисам се превише упуштао у ту тему, али оно што слушам по медијима и што видим око себе ме збуњује...


Мене занима како ће се организовати дуално образовање у земљи Србији у којој не постоје (више не постоје, било их је) фирме, предузећа, компаније, фабрике, радионице,... које би те ученике примале на учење заната?


Оно што чујем од колега из средњих стручних школа јесте да имају великих проблема да организују и обичну праксу својим ученицима из простог разлога што више немају где.

А како ће се то онда извести ако ученик треба три дана недељно да проведе у школи, а два у радионици?

Из прве руке конкретно знам да Хемијско-прехрамбена школа у Београду успева да организује праксу будућим месарима у Максију, пекарима у сопственој пекари у школи, еколозима који само обилазе депоније да виде како то изгледа, док сви остали, нарочито хемијска смена у тој школи, немају више где да иду и муку муче како са том децом одрадити обавезну праксу и блок наставу.

Ако их неко негде и прими на праксу, то буде на 5 минута колико да их проведу кроз погоне и покажу их деци. нема ни говора о некој пракси.

Имали су у Хемијској једно одељење козметичара (оних што праве козметичке препарате, не што шминкају), које је једино имало током свог школовања оно право дуално образовање на које ми овде мислимо, али им је одлуком тадашњег министра просвете Жарка Обрадовића (данас уз кукумавчење и мали скандал председника скупштинског одбора за спољне послове из редова коалиционог партнера), иначе званог афера "Мала матура", пре пар година укинуто то одељење козметичара.

За некога ко стреми ка дуалном образовању то је прилично нелогичан потез, зар не?


Хоћу да кажем, ако се већ упушташ у такву реформу образовног система, онда треба и да имаш реалну подлогу у привреди за то.

А ја ту подлогу не видим.


Мени се чини да је читава та прича агиос аце, како га Драгољуб назива, плод оне гомиле средњошколских медицинара који су заиста током последњих година отперјали у Немачку на рад. Али средње медицинске ионако већ имају довољно праксе по болницама да се може слободно за њих рећи да су већ у систему дуалног образовања.

(Ипак, треба и ту имати у виду да нисмо ми, Србија, једина земља са Балкана која попуњава медицинско особље нижег ранга по немачким болницама. Има ту и Румуна, Бугара, Грка, источне Европе,...)


Што се тиче осталих струка у датој ситуацији, мислим да је та прича агиос аце о дуалном образовању у Србији више плод предизборног маркетинга него стварне намере да се ту нешто озбиљно осмисли.

Не знам, можда грешим, али тако ми то изгледа.




Jukie Jukie 20:11 20.08.2016

Re: Дуално образовање за дуални морал

Pa taj hemijski smer treba ukinuti ako ta grana privrede ne postoji, to je knjiški primer kurikuluma sabljozubih tigrova.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana