Budućnost| Društvo| Ekologija| Planeta| Politika

Зашто нема више хероина у Србији?

Srđan Fuchs RSS / 14.08.2017. u 10:41

Зато што има кокаина.

 

 Koliko se Srbija radi kokainom

_MG_1564-copy.jpg?crop=1xw:0.8359375xh;center,center&resize=360:*

 

 

STEFAN VESELINOVIC

 

 

Deluje kao da se šmrče svuda – od osamnaestih rođendana pod šatrom, preko svih mogućih klonja, do biznismena u beogradskom noćnom životu i žurki na jahtama. Da li je zaista tako?

 Kokain. Najbrži put od potpune euforije i zaljubljenosti u sebe do najvećeg mrzitelja sopstvenog lika i dela. Filmovi, pesme i knjige preneli su bezbroj priča o usponima i padovima koje je pružao telima i životu široke lepeze korisnika – od vikend ratnika i zavisnika, preko umetnika, kriminalaca i političara, sve do čitavih država u Južnoj Americi na čije sudbine građana direktno utiče. U jednom trenutku je izvlačenje pola grama u cugu bila najbolja ideja u tvom životu, u sledećem kuneš sebe što si uopšte uzimao kad si klošar i nemaš para za još. Dok sa one druge strane, u jednom trenutku držiš svet na dlanu, u sledećem te policija upuca na krovu barake, neurednog i bosog, posle višemesečnog skrivanja po rupama. Kokain.

 

 Dugo je kokain važio za vikend-drogu, odnosno otrov koji bira elita. U većim gradovima Srbije pojavio se sedamdesetih godina, upravo kao droga ovdašnje "elite". Početkom devedesetih, u dnevnom listu Politika zabeležena je i čuvena čitulja povodom smrti Pabla Eskobara, kriminalca, narko-bosa i bandita, čiji je život bio inspiracija za nedavnu ekranizaciju hit serije Narcos, a čijom zaslugom su se Južna i Severna Amerika, kao i Evropa, navukle na kokain.

 

Devedesetih u Srbiji, kokain je važio isključivo za drogu tadašnje elite – koju su u to vreme činili estradni, turbo-folk zabavljači, kriminalci i političari. U vreme kada se živelo od tri nemačke marke, retko ko je sebi mogao da priušti luksuz kakav kokain jeste. Danas, dvadesetak godina kasnije, slika u Srbiji je potpuno drugačija i retko kada ćete čuti da korisnici kokaina mogu da se odrede generacijski, klasno, socijalno ili ekonomski. Ukratko, deluje kao da se šmrče svuda – od osamnaestih rođendana pod šatrom, preko svih mogućih klonja, do biznismena u beogradskom noćnom životu i žurki na jahtama, pored bazena (kako već to izgleda na spotovima). Da li je tako?

- Koristim ga isključivo u gradu i izlascima. Imam ga po nešto nižoj ceni od koje se obično prodaje danas, od 80 do 120 evra za gram. Naravno, retko kada imam sama dovoljno novca za ceo gram zato što odvajam od sopstvene plate koja je minimalna. Najviše mi prija kada me digne iz mrtvih posle litara alkohola i vutre. Nekoliko linija i spremna sam za novu celodnevnu turu – otkriva mi dvadesettrogodišnja sagovornica koja je želela da ostane anonimna.

 Ona mi prepričava da često pri kupovini dobija informaciju kako je kokain koji uzima "najbolji koji se trenutno može naći u gradu." Da bih stekao bolji uvid u potražnju i klijentelu koja troši beli prah u Beogradu, došao sam i do čoveka koji je u igri . Pitao sam ga kako novogodišnje raspoloženje utiče na prodaju.

- Ljudi vole zimske čarolije, valjda je do toga. Ali svi se leraju. To nema veze sa klasom. Ljudi kad su pod pritiskom i kad je frka oko posla, života, vole sebi da prirede malo luksuza, pa makar i na lastiš. Naravno da je to luksuz. Ali luksuz je i privatni trener. Kao i mnoge druge stvari – odgovara mi on ne baš u potpunosti otvoreno ali dovoljno da razumem na šta misli.

Na pitanje o ceni na veliko nije želeo da odgovori, a ulična je ista koju mi je pomenula i prethodna sagovornica. Od 80 do 120 evra. Kako za šta i kako za koga. Pitam ga da li ga nekada iznenadi tip ljudi koji dođe u nabavku.

- Ma kakvi, nema tu iznenađenja. To su sve očekivane pojave. Klinci, matorci, fudbaleri, manekenke, profesori, lekari. Ima svega – potvrđuje on tezu da koka više nije ekskluzivna droga.

Prema podacima Evropskog centra za monitoring droga, iz 28 evropskih zemalja, 17 miliona odraslih je tokom života koristilo kokain. Tokom prošle godine, bilo ih je 3,6 miliona. Među njima su većinom mlađi ljudi - od 15 do 34 godine - njih 2,4 miliona je koristilo kokain u Evropi. U Srbiji je istraživanjem Drugreporterautvrđeno da rekreativna upotreba psihoaktivnih supstanci kod mladih, na žurkama i u provodu, uobičajena u celoj zemlji – 55 odsto mladih ih koristi na žurkama i u klubovima, 34 odsto isključivo noću, a 14 odsto isključivo vikendom.

- Uzimam nekoliko puta dnevno. Uglavnom kada sam pod ogromnim pritiskom na poslu. Ma nemam pojma kako se snalazim za lovu. Za izlaske mi ne treba ništa, malo mi se kenja od izlazaka – kaže mi tridesetogodišnji sagovornik koji je takođe želeo da ostane anoniman.

On se baš ne uklapa u nijedan od postotaka koji se tiče mladih i noćnog života, pa ga pitam u čijem društvu obično "crta" i da li se nekada desilo da je koristio kokain sa nekim za kog je mislio da je nemoguće da se radi.

- U društvu prijatelja, za razliku od većine. Da, dešavale su se situacije koje nisam mogao da zamislim, ali zaista ne bih sada detaljnije o tome – odgovara mi on.

Pitam ga još samo da li se nekada pored prodaje i sam "navlačio".

- Ja sam radio oba i u nekoliko navrata sam se ozbiljno navukao na belo. Do te mere da je koka počela da me smiruje, a ne "uznemiruje" – objašnjava mi on.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i posle više pokušaja nisam uspeo da dođem ni do kakvog odgovora po pitanju kokaina u Srbiji. O količinama zaplena može se samo nagađati iz novinskih naslova crne hronike, pošto zvaničnih podataka nema. Zato sam odgovore podražio u kancelariji Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNDOC) u Srbiji, koji podatke dobijaju od zvaničnih vlasti. Prema njihovim informacijama, kokain u Srbiju stiže iz Južne Amerike, i uglavnom je namenjen zapadnoevropskom tržištu, gde je zarada mnogostruko veća.

U UNDOC-u mi kažu da je procenjena čistoća kokaina na ulici za 2014. godinu iznosila od 27 do 28 odsto, dok je u velikoprodaji i do 75 odsto. Odnos je sličan i u zemljama u regionu, poput Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore i Hrvatske. Za 2012. godinu je zabeleženo da se kokain najviše "sekao" benzokainom. Suštinski, to znači da je ovaj mnogo bolji od onog prethodnog samo zato što je pomešan sa nekom novom supstancom.

Tridesetdevetogodišnji Željko, čije je pravo ime poznato redakciji, prilikom posete bolnici za lečenje zavisnosti u Drajzerovoj mi jeispričao da je kokain prvo počeo da koristi kao vikend-drogu.

- E, kada sa vikend droge pređe u svakodnevnu, onda je strašno skupa. Ako pričamo o ciframa, za moju upotrebu trebalo mi je minimum 200 evra dnevno. A da bih za to zaradio, morao sam da dilujem. I kokain i svašta nešto – ispričao mi je.

Željkova borba sa kokainom duga je više od deset godina. Rekao mi je da se "sa našom policijom zna."

- Uhapsiće te dva, tri puta, a četvrti put ti ponuditi da radiš za njih, pa ti vidi - rekao mi je Željko.

Načelnica toksikološkog odeljenja na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA), prof. dr Slavica Vučinić mi kaže da je tokom 2015. godine zbog kokaina na njihovom odeljenju zbrinuto 25 pacijenata. Ovaj broj čini pedeset odsto od ukupnog broja ljudi koji su se otrovali psihoaktivnim supstancama.

- Za ovu godinu, do septembra, to je broj od 18 pacijenata. Znači, bližimo se broju od 25 i to je neki trend. Po procentu zbrinjavanja u Nacionalnom centru za kontrolu trovanja, kod nas uvek ide sledećim redosledom – heroin, marihuana, pa onda kokain – kaže dr Vučinić.

Podaci UNDOC-a sugerišu na veliki skok cena od 2012. do 2014. godine u Srbiji. Cena kokaina 2012. iznosila je između 50 i 80 evra po gramu, a u velikoprodaji između 36 i 45 hiljada evra po kilogramu. Dve godine kasnije, ulična cena dostiže i do 120 evra po gramu, a čak i do 50 hiljada evra po kilogramu.

Mnogi ovo objašnjavaju hapšenjem Darka Šarića iz Pljevlja, nezvanično najvećeg trgovca kokaina sa ovih prostora, 2014. godine. Balkanski kartel, poznat i kao "Balkanski ratnici," preuzeo je sredinom dvehiljaditihveliki deo svetskog kolača zvanog koka. Pod Šarićevim upravljanjem, ova grupa prokrijumčarila je tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Šarićeva ekipa je osuđena za šverc više od pet tona kokaina, ali Stevan Dojčinović, urednik istraživačkog portala KRIK i autor knjige "Šarić", kaže mi da je teško proceniti o kojoj količini se zapravo radi.

- Verujem da je višestruko veći iznos koji su oni prošvercovali, mada je i sama ova cifra fascinatna, zato što pričamo o periodu od nekih četiri godina, kada je zaplenjena ova roba. Njihova droga zaplenjena je i u Italiji, nešto i u Južnoj Americi, tako da kada sve to saberemo, možemo da dođemo do nekih deset tona za koje znamo. Ne bi me čudilo da su bili u stanju da u Evropu šalju i više od tone mesečno – kaže Dojčinović.

Pojava balkanske ekipe kao velikih igrača na tržištu kokaina, čini mi se, dovela je i do uverenja među korisnicima da, eto, i njihovi sunarodnici dobijaju najbolje od najvećih u igri. Stevan me uverava u surotno. On kaže da Šarićeva ekipa nikada nije radila na taj način, niti je trgovala u Srbiji. U Italiji, u Milanu, gde je policija prvi put otkrila postojanje grupe sa Balkana, nisu trgovali ni sa kim ko nije bio u stanju da kupi minimum 50 kilograma.

- U smislu zarade, kokain ovde nije primamljiva droga. Velike grupe ga i ne prodaju ovde. Možda puste nešto sitno, zato što postoje veliki kontakti i veze sa ljudima odavde i to nije neki veliki rizik da se rasturi preko huligana, i tako dalje – odgovara Stevan.

On mi kaže da je kokain Šarićeve grupe bio visokoprocentne čistoće, od 80 odsto. Oni koji u Srbiji kupuju, kupuju od većih grupa, ali dok stigne do krajnjeg korisnika, kokain se seče ko zna koliko puta i ko zna čime. Stevan smatra da, u odnosu na heroin u Srbiji, za kokainom nema velike potražnje.

- Ako pogledamo kokain i heroin, nebo i zemlja. Heroin je mnogo unosniji ovde gde postoji mišljenje da kokain koristiš ako si neka faca, provodiš se i živiš brzo. Ali ti on ne pruža ono što ti treba u Srbiji, u kojoj je realnost potpuno drugačija, i od koje se beži, recimo, heroinom. To potvrđuju i policijske zaplene, ako pogledate – među svom tom drogom, kokaina će biti i do deset puta manje – kaže on.

Moj sagovornik iz ulične igre nije u potpunosti saglasan sa tim da pomoću kokaina ne bežiš od realnosti. Bežiš, samo na potpuno drugačiji način od heroina.

- Kokain je zajebana stvar. Vrlo lako može da te ubedi da si neki jebeni direktor, mnogo bitan. A u stvari si daleko od toga. To je ono što većina mojih mušterija nije mogla da skapira – kaže mi on.

U Srbiji nam svako malo iz sveta estrade stignu novosti o pojavi kokaina među poznatima - ko je uhapšen, ko je uslikan razvaljen. Prema podacima UNDOC–a, u 2012. godini upotreba kokaina uticala ja na 0.1 odsto stanovništva Srbije od 15 do 64 godine. Ipak, subjektivni osećaj će biti potpuno drugačiji kada god ponovo vidimo još jednu omiljenu slavnu ličnost u TV studiju sa naočarama za sunce na licu. 

 

И, оклен њега? 

ВАЈС 

 



Komentari (101)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:46 14.08.2017

Moj život međunarodnog krijumčara kokaina



Piter "Poš Pit" Triton zarađivao je 30.000 funti mesečno još kao dvadesetogodišnjak – ali nije prošlo mnogo vremena pre nego što se sve to srušilo.

Prošle godine sam naleteo na Pitera Tritona nekoliko meseci nakon što je izašao iz zatvora odsluživši dvanaestogodišnju kaznu za organizovano unošenja kokaina u Veliku Britaniju iz Južne Amerike. Diskretan i miran, ali avanturistički raspoložen, "Poš Pit" – kako su ga znali u podzemlju – nije bio prosečan kokainski gangster. Odrastao je blizu srednjeklasnog Strouda u Glosterširu i studirao arheologiju na Univerzitetu u Kardifu. Interpol ga je uhapsio 2005. godine u hotelskoj sobi u Kvitu, u Ekvadoru, dok je kod sebe imao šator sa 7,8 kilograma kokaina u postavi.

Njegova knjiga, El Infierno, koja govori o tome kako je preživeo decenijski boravak u zatvoru u Ekvadoru, upravo se pojavila u knjižarama. Ali mene je zanimalo kako je uglađeni dečko iz Kotsvoldsa uopšte završio kao međunarodni trgovac drogom, pa sam se sastao s njim da porazgovaramo na tu temu.

VICE: Zdravo, Piter. Da li si ovaj posao sa drogom započeo još dok si bio jako mlad?

Piter Triton: Upetljao sam se u droge u veoma mladom uzrastu zbog svih onih besplatnih rejv žurki u seoskim predelima Glosteršira devedesetih. Počeo sam da se petljam sa vutrom i amfetaminima kad sam imao četrnaest godina, prvi put sam uzeo ekstazi sa petnaest. Toliki ljudi su uzimali drogu da je to delovalo savršeno normalno. Kad sam video da se droga prodaje krajnje otvoreno, počeo sam i sam da je prodajem kako bih pokrio troškove svog provoda.

Šta je bilo prvo što si kupio i preprodao?

Unca "Durbanskog otrova" [trava], kad sam imao četrnaest godina. Počeo sam da prodajem i pilule ekstazija.

Zar se nisi plašio da ćeš biti uhvaćen?

Jesu me uhvatili, kako prodajem vutru i LSD, u srednjoj školi. Moji roditelji su se strašno zabrinuli i naljutili zbog mog dilovanja, tako da sam prestao to da radim, ali nije dugo potrajalo, zato što na fakultetu niko nije znao gde da nabavi drogu. Kardif je bio odmah iza ugla od Strouda, tako da sam samo skoknuo kući, obavio nekoliko telefonskih razgovara i počeo da prodajem kokain, vutru i ekstazi da bih dopunio svoj bedni studentski kredit. Prodavao sam oko kilogram kokaina nedeljno. Napustio sam fakultet i odlučio da proširim poslovanje, prodajući drogu na besplatnim žurkama i studentima zato što mi je bio potreban novac.


Kako se sve dalje razvilo?

Preselio sam se u Bristol i počeo da prodajem koku, pilule i vutru. Uvek sam imao tu sposobnost da me upoznaju sa ljudima na višoj poziciji u lancu – ne znam zbog čega. Ljudi koje sam opskrbljivao upoznali su me s nekim zaista velikim igračima u Južnom Velsu. Bilo je to pomalo nalik obrnutom inženjeringu. Rekao sam svojim mušterijama: "Mogu da nabavim više ovoga po boljoj ceni, pa zašto onda ne biste popričali sa ljudima od kojih to nabavljate i videli sa njima da li možemo to da im prodamo?" I tako su me oni upoznali sa svojim dobavljačima, a ispostavilo se da su to bili žestoki momci iz Velških dolina, izbacivači zaduženi za obezbeđenje na vratima noćnih klubova. Uspeo sam da se ubacim u ogroman lanac dobavljača.

Koliko si bio velik igrač u to vreme?

Bio sam samostalni trgovac. Imao sam svoje prodavce, takoreći, koji su bili pouzdani distributeri u Kardifu, Glosterširu, u Velškim dolinama i Bristolu. Međutim, želeo sam više, tako da sam seo i proučio mapu, a Škotska je izgledala kao pravo mesto za širenje posla. Cene tamo bile su nerealno visoke, tako da sam pozvao neke svoje stare prijatelje i pitao ih znaju li nekoga tamo ko želi da ga opskrbljuju kvalitetnom drogom koju će posle moći da preprodaje. Na kraju sam drogu dostavljao u Damfriz, Gelovej i Edinburg. U tom trenutku uspevao sam da uvaljam oko 500 do 1.000 kilograma hašiša, 30.000 pilula ekstazija i pet kilograma kokaina mesečno. Bio je to prilično unosan posao.


Ali već tad je počeo da jede živce. Znao sam da me čeka ozbiljna zatvorska kazna ako me uhvate. Kad počnete da dilujete na tom nivou, imate posla sa krupnim gangsterima iz Londona i Bristola, bivšim oružanim pljačkašima. Počinjete da viđate oružje na stolu.

Jesu li ti se ljudi podsmevali zato što potičeš iz srednje klase? Kako si plivao u tom svetu a da te nisu povredili?

Jesam imao nadimak: Poš Pit. Uvek sam imao sposobnost da lako zakoračim u bilo koji svet. Mogu da se družim s aristokratama i multimilionerima po vilama, kao i sa ljudima iz podzemlja, u zabranjenim kvartovima Kardifa i Bristola. Uvek sam umeo da uđem u bilo kakvu situaciju i da izađem iz nje. Uvek sam se odnosio prema svakom, bez obzira ko ste i šta ste, kao sebi ravnom.

Je li neko pokušao da te ubije?

Jeste. Počeo sam da se zabavljam sa devojkom iz Bristola čiji je bivši dečko bio jamajkanski kriminalac. On je odlučio da ukrade dve kile mog kokaina i posle toga je otišao da se provodi. Vrlo sam brzo saznao gde se nalazi. Zakazao sam mu sastanak na stepeništu pored "Braunsa", restorana blizu Kliftona. Kao pojačanje nisam poveo prave tabadžije; umesto toga zaleđinu su mi držala dvojica likova koji su bili psihotični, izuzetno opasni tipovi. Parkirali smo se preko puta stepeništa i videli kako njihova kola kruže s otvorenim prozorom, lik pozadi je držao oružje, spreman da me ubije na stepeništu. Nazvao sam čoveka i rekao mu da se nađe sa mnom u restoranu. Seo sam unutra, a sala je bila puna. On je ušao sav razmetljiv, pretio mi da će da me ubije, sa pištoljem kalibra devet milimetara zadenutim za pojas pantalona. Ja sam ustao – u restoranu je nastao muk – i rekao mu: "Šta ćeš da uradiš, ubiješ me pred svim ovim ljudima, jesi li baš toliko glupav?" On je otišao, a ja sam na kraju dobio većinu svog novca nazad.


Jesu li tvoja porodica i prijatelji znali šta se dešava?

U to vreme sam napredovao do prodaje deset kilograma koke nedeljno, zarađivao sam oko 30.000 funti mesečno i živeo sam na visokoj nozi. Iznajmljivao sam krilo jedne vile u Sled Veliju, gde je Lori Li napisala Cider with Rosie, i vozio mercedes kompresor, saab i volvo. Postavljali su mi pitanja kao što su: "Odakle ti sav taj novac?" i "Šta se, kog vraga, dešava?" Predstavljao sam se kao diler nekretnina, što i jesam radio tu i tamo.

Kako si prešao na međunarodnu trgovinu?

Zapravo sam već krijumčario drogu u Veliku Britaniju dok sam bio na Univerzitetu u Kardifu. Sprijateljio sam se s jednim starijim studentom koji je imao kontakte sa proizvođačima pilula u Amsterdamu, tako da smo odlučili da organizujemo uvoz. Mislim da je to na kraju ispalo nekih 2.000 pilula ekstazija. Iznajmio sam kola i odvezao se tamo. Dobavljači su bili dosta neobična ekipa, podsećali su me pomalo na sajentološku sektu. Trebalo je da vakumiraju pilule i ušiju ih u postavu pilotske jakne, ali su ih tek tako samo ubacili u jaknu. Kad sam se vratio u Kale trajektom, pas je izdvojio moja kola zato što mi je jakna bila u kolima. Tražili su da pođem s njima, te sam navukao jaknu. Nikad me nisu pretražili s psom, tako da sam uspeo da se izvučem.

"Mislim da je jedini način da rešite sve probleme sa drogom da je legalizujete, da je uzgajate kao normalan zasad, kontrolišete je i oporezujete kao alkohol i duvan. To izbacuje kriminalce iz igre."


Šta te je navelo da se proširiš na Južnu Ameriku?

Osuđen sam 2002. godine na pet godina zatvora kad je policija pronašla 5.000 pilula i paket kanabisa, kokaina, amfetamina i heroina u mom pretincu u Glosterširu. Odmah na početku svoje zatvorske kazne pomislio sam: "Ako nastavim s ovim kad budem izašao, moram da preispitam čitavu strategiju. Očigledno je da sam sada postao dobro poznat u Velikoj Britaniji, tako da je jedino što ću moći da radim krijumčarenje skupog kokaina u malim količinama." Ali posle napada od 11. septembra, znao sam da će se obezbeđenje pooštriti. Znao sam da će biti teško. Jednog dana sam čitao članak u Sandej Tajmsu o liku koji je impregnirao tovar koke u plastični baštenski nameštaj; odmah sam pomislio: "Ovo je definitivno način da se to uradi – to je genijalno."

Kako si sproveo svoje planove u delo?

Kad sam posle dve i po godine pušten iz zatvora, otputovao sam u London da me upoznaju sa jednim Kolumbijcem i jednim Čileancem. Oni su donosili koku u Veliku Britaniju impregniranu u gumi, u podlozi za šatorsko krilo. Kolumbijac je imao vezu u Kaliju, bivšeg vojnika zaduženog za nabavljanje koke, stavljanje u gumu, pakovanje i dopremanje do Ekvadora za krijumčarenje u Veliku Britaniju. On je bio instruktor u teretani, veoma smiren, sabran i srdačan lik. Ali loša stvar u svemu tome bila je da sam znao da on neće oklevati da me ubije ako bude trebalo. Ako dođe do bilo kakve sumnje ili problema, ono, bio bih mrtav.


Želeo sam da prvo putovanje obavim sam. Nisam želeo da počnem da šaljem ljude da rade nešto što ja već nisam isprobao; želeo sam da znam o čemu pričam. I tako sam odleteo u Ekvador, sreo se sa likom iz Kalija, koji mi je dao šator s oko 3 do 5 kila koke ugrađenih u podlogu. Kupio sam mnogo poklona na aerodromu da bih delovao kao pravi turista i, posle momenta straha na carini u Holandiji, uspeo sam da dovučem šator kući. Onako kako su mi to Južnoamerikanci pokazali, izvukao sam koku iz šatora. Ponovo smo je ispresovali, isekli je i zaradili oko 100.000 preprodavši je dalje.

U čemu je bila privlačnost čitave te šeme?

Neobično je to što, čim smo završili posao, novac je prestao da me zanima. Mislim da je to zato što sam pomalo andrenalin džanki. Ložio me je čitav taj izazov. Samo sam ostavio novac u ormarić i pomislio: "U redu, šta je sledeća avantura?" Zato što je uspelo, samo sam nastavio da unosim kokainske šatore u zemlju, ovaj put koristeći putnike "čiste kože", koji nisu imali kriminalni dosije. Uradili smo osam tura pre nego što nas je policija konačno provalila.

Kad si shvatio da je sve gotovo?

Nalazili smo se pod prismotrom dve godine, kako sam kasnije saznao. Neposredno nakon što smo krenuli s poslom, policija je upala u jednu od mojih laboratorija dok sam bio u Kaliju. Uhapsili su moju kolumbijsku vezu i on je tad postao doušnik. Od tog trenutka nadalje to je postala slepa ulica. Znao sam da me nadgledaju. Imali smo na platnom spisku čoveka u Londonu koji je dobijao informacije od policije. Taj lik je izvršio proveru i rekao mi da sam meta masovne policijske operacije. Iz Britanije su me prokrijumčarili neki Turci, krio sam se u jednoj kući u Francuskoj. Glupavo sam poželeo da uradim još jedno poslednje putovanje u Ekvador i tad su me uhapsili u hotelskoj sobi sa svom kokom.

Kako si uspeo da preživiš u tamošnjem zatvoru?


Zato što sam imao kontakte u Evropi koji su bili distributeri proizvoda koji su bande u zatvoru želele da prodaju: kokaina. Predstavio sam se kao njihov potencijalni posrednik. Zauzvrat, ostavili su me na miru, zaštitili me, doživljavali me kao svog, kao deo grupe. Na kraju sam prodavao kokain u dva zatvorska krila za njih.

Šta te je to navelo da iz Kotsvoldsa stigneš do toga da valjaš drogu za kolumbijske gangstere u ekvadorskom zatvoru?

Imao sam veliku želju da zaradim novac i da unapredim uslove života za svoju porodicu. To je bio motivišući faktor. Na kraju je moja mama odbila moju pomoć. Umrla je dok sam bio u Ekvadoru.

Osećaš li krivicu zato što si se upetljao u jedan tako neetički posao?

Da, osećam se krivim. Nekoliko mojih prijatelja umrlo je od prekomerne doze. Nijedan u direktnoj vezi sa mnom, jer je većina overila od heroina. Osećao sam se loše kad su ljudi počeli da upadaju u nevolje, ali u toj fazi gotovo sam uvek odbijao da im prodam bilo šta i često sam se trudio da im pomognem. Ne volim da vidim kad se ljudi navuku na opijate, budući da mi je majka bila alkoholičarka i znam koliko je to teško za sve ljude oko njih.

Jesi li za legalizovanje droge?

Ako zađete do samog korena trgovine kokom, videćete da su to samo likovi u džungli koji je uzgajaju zato što nemaju na raspolaganju mnogo toga drugoga što im je isplativo. Tek kad se popnete nekoliko stepenika, kad stignete do kartela, vidite da tu na scenu stupa kriminal. Mora da postoji neki drugi način, a da nije ovaj lažni rat protiv droga; to je samo način da gomila ljudi zaradi novac, pomalo kao industrija oružja. Mislim da je jedini način da rešite sve probleme sa drogom da je legalizujete, da je uzgajate kao normalan zasad, kontrolišete je i oporezujete kao alkohol i duvan. To izbacuje kriminalce iz igre.



Kakvi su ti sada planovi?

Pokušavam da organizujem uvoz-izvoz iz Južne Amerike.

Ovaj…

Ne to. Robu kao što su banane i ananas. Bio bih glup kad to ne bih uradio, sa svim vezama koje imam tamo. Legalni proizvodi su pravi put dalje.

Hvala ti, Piter.
G.Cross G.Cross 22:11 14.08.2017

Re: Moj život međunarodnog krijumčara kokaina




Kad pogledam sliku ovaj covek je rodjeni vodoinstalater.
Ali posto su svi poslovi vodoinstalatera u imperiji u kojoj sunce nikada ne
zalazi zauzeti of Poljaka, covek izabrao kao alternativu trgovinu drogom

Posh Pit

Kad ce bre taj Brexit ?




P.S. I nemo da mi neko prisiva da sam vodoinstalaterski rasista. Upravo suprotno !
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:13 15.08.2017

Re: Moj život međunarodnog krijumčara kokaina

Britanci k'о seoska mlada - 'oće izađe, neće izađe... Ajde bre, zapalili ste, paljba više! Sebični i u raskidu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:54 14.08.2017

mikri

karabasbarabas karabasbarabas 12:34 17.08.2017

Re: mikri

Evo i Srdjan Zika Todorovic daje svoj doprinos, nakon sto je sahranio ceo EKV sad prelazi na Pinkove zvezdice, samo sto je kod njih slabija otpornost, nenavikli.
alselone alselone 11:12 14.08.2017

Trenutno razmatram opciju da pocnem da se

drogiram kad odem u penziju.

Sada nema vremena, pare treba usmeravati u drugom pravcu, a tu je i stalna opcija da se navuces tokom vremena pa sjebes zivot. E, sad, kad odes u penziju nemas mnoga pametnija posla, para sto si potrosio, potrosio, sto si ustedeo - taman, ako i stignes da se navuces pa sjebes zdravlje i tako je razlika od par godina do prirodne smrti.

Umesto da sedis i gledas TV ko smor, ratues sa zmajevima. Divota.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 22:16 14.08.2017

Re: Trenutno razmatram opciju da pocnem da se

drogiram kad odem u penziju.

pa ćeš da praviš koreo unučici kao alan arkin u little miss sunshine.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:18 15.08.2017

Re: Trenutno razmatram opciju da pocnem da se

što je najbolje, garant i ova viktorijanska teta pleše henki-penki po kući kada se opusti malo - deluje tako iskrena i topla.
Milutin Milošević Milutin Milošević 11:18 14.08.2017

Vice

Stefan je dobar novinar koji se ozbiljno bavi problemom droga.

A na pitanje zašto sve više kokain a sve manje heroin odgovor zna policija.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:25 15.08.2017

Re: Vice

laka lova?

đe s', Šile, ej, namešta mi se da otkupim celo imanje kod Grocke, na bregu iznad Dunava. još sam zagrejan da gradim prvi non-ideological rehab-centar u Srbiji. ako bih otkupio sve što ima oko kuće, bilo bi skoro dva hektara - gore voćnjaci na padini, oko kuće solidno parče njive, sigurno 1.2 hektara, i niz brdo može vinograd da se cepi. mora da se bude 24/7 tamo, jer štagod da uzgojimo, kradu siromašni - bukvalno, krompir iz zemlje vade. ima solidna kuća sa projektovanom radionicom. ima šta da se radi 24 sati dnevno. ja nisam tu 6/12 meseci, tako da ne mogu da vodim domaćinstvo sigurno još 15ak godina, dok se ne otkupim od kapitalizma.

eto, baš imam viziju da bi mogao da bude riheb dom tu, bez potrebe da ljude ubacujemo u drugu ovisnost lečeći je od prve. čovek je bitan, a ne ideologija.
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:21 15.08.2017

Re: Vice

Srki, ja bi trebalo da odem u penziju za nekih 5 godina. Mogu da onda preuzmem i vodim dok se ti ne penzionišeš
elenold elenold 19:12 15.08.2017

Re: Vice

Milutin Milošević
Srki, ja bi trebalo da odem u penziju za nekih 5 godina. Mogu da onda preuzmem i vodim dok se ti ne penzionišeš


Kada sa kolegama pricam oko penzije, kada cemo, hoce li se uslovi menjati, pa hoćemo li drzava moći da isplaćuje penzije, uvek konstatujemo da ozbiljni ljudi
počnu plaoranje i da stvaraju uslove šta će u raditi u penziji odprilike 5 godina pre odlaska u penziju.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:13 15.08.2017

Re: Vice

Idemo jedan dan kada budeš slobodan, da šmeknemo ranč pa možemo posle na Dunav na klopu - pominjao Vrabac neku dobru klopu tu ka SD.
jinks jinks 12:10 14.08.2017

...

Najbrži put od potpune euforije i zaljubljenosti u sebe

Baš skoro na tv-u bila gdja stručnjak za odvikavanje i rekla kako je narkomanija jedan od načina na koji se manifestuje ljudska narcisoidnost, odnosno, načina kako da se čitava priroda, ljudi i svet "podrede" sebi.

Doduše narcisoidi, po njoj, generalno to rade na štetu svih oko sebe, dok narkomani, ukoliko je išta od pomenutog tačno, to čine na svoju, kao i na štetu i nesreću svojih najbližih.
docsumann docsumann 12:27 14.08.2017

Re: ...

Najbrži put od potpune euforije i zaljubljenosti u sebe


daa, to je na potpuno suprotnom kraju skale efekata od onih koje tvom mozgu priredi DMT.

alselone alselone 13:03 14.08.2017

Re: ...

ljudska narcisoidnost, odnosno, načina kako da se čitava priroda, ljudi i svet "podrede" sebi.


Po mom iskustvu problem droge je skroz suprotan. Drogiranje je osveta dece roditeljima.
jinks jinks 13:17 14.08.2017

Re: ...

Drogiranje je osveta dece roditeljima.

Ne znam, mada bi i ovo možda na neki morski način moglo da se podvede pod pokušaj da se neko ili nešto "podredi" sebi ... odnosno, da se roditelji "podrede" sebi.
pikuc pikuc 17:51 14.08.2017

Re: ...

docsumann
Najbrži put od potpune euforije i zaljubljenosti u sebe


daa, to je na potpuno suprotnom kraju skale efekata od onih koje tvom mozgu priredi DMT.



Zapravo i nije,
Čovek postane zavistan o priči o tome, daje veliku važnost tome, to mu je tema a da nije ni svestan toga. Eto koliko si ti blogova posvetio samo tome i koliko često to nameces kao temu u nekim komentarima evo kao sada.
Imaš potrebu braniti to, velicati i sl.
Postaje čovek ideolog nečega.

Sve spolja što se unosi u telo i priredjuje mozgu veliki vatromet je zamka.
Oni koji upadaju u tu zamku nudice ovima što vire u tu jamu iz radoznalosti u koju su ovi upali, čudesne priče o sebi i lepoti sebe i života, čudesnom iskustvu i sl. nesvesno uvlaceci i druge u to.
Droga je veliko zlo.
I ja skidam kapu onima koji su se skinuli sa bilo kog oblika zavisnosti i podelili svetu svoju ispovest koliko je to zlo koje uništava život čoveka i ubija mu onu iskonsku radost koju nalazi čovek sa čovekom u najobicnijoj igri, druženju, komunikaciji o onome što je oko nas, što nas okružuju dok se družimo.
Koliko dete vidi radost oko sebe toliko zavisnik od opijata ne vidi.

Ja sam dugo na jednom forumu polemisao sa jednim momkom o marihuanu. Neprestano je kacio razna istraživanja o blagodetima marihuane, bio njen redovan konzument i zagovornik da se njome leče bolesti.
I nedavno sam saznao da je u 46g ako se ne varam umro od raka debelog creva.

U ljudskoj prirodi je da traži čovek prečice ali prečice ne postoje jer sve jedna vodi u rupu.
Život sa ljudima je najteži put jer ljudi umeju da te baš preznoje, ali to je jedini pravi jer donosi iskustva samoposmatranja sebe koja menjaju čoveka trajno i menjaju njegov život vodeći ga u veće izazove, čovek uvidja smisao i radost života svoga na putu koji je pronašao.
Taj DMT tako sam čovek sebi stvara, zivljenjem.
Jer život nije ideologija, to je ludost!


docsumann docsumann 18:21 14.08.2017

Re: ...

Zapravo i nije,
Čovek postane zavistan o priči o tome, daje veliku važnost tome, to mu je tema a da nije ni svestan toga. Eto koliko si ti blogova posvetio samo tome i koliko često to nameces kao temu u nekim komentarima evo kao sada.
Imaš potrebu braniti to, velicati i sl.
Postaje čovek ideolog nečega.


moj svakodnevnio život nema nikakve veze s dmt-em.
ne vrt se oko njega ni 1%, niti je njime rukovođen.
DMT sam probao svega 4 puta u životu.
ali da, to jeste najfantastičnije i najnesvakidašnjije iskustvo koje sam imao. one of kind.

dmt nije droga.
mehaničkim uopštavanjem i guranjem svega u isti koš debelo mašiš poentu.
pikuc pikuc 19:43 14.08.2017

Re: ...

docsumann
Zapravo i nije,
Čovek postane zavistan o priči o tome, daje veliku važnost tome, to mu je tema a da nije ni svestan toga. Eto koliko si ti blogova posvetio samo tome i koliko često to nameces kao temu u nekim komentarima evo kao sada.
Imaš potrebu braniti to, velicati i sl.
Postaje čovek ideolog nečega.


moj svakodnevnio život nema nikakve veze s dmt-em.
ne vrt se oko njega ni 1%, niti je njime rukovođen.
DMT sam probao svega 4 puta u životu.
ali da, to jeste najfantastičnije i najnesvakidašnjije iskustvo koje sam imao. one of kind.

dmt nije droga.
mehaničkim uopštavanjem i guranjem svega u isti koš debelo mašiš poentu.


Ja govorim o tebi u ovim okvirima u kojima se ti predstavljas kako se predstavljas.
Tebi je ovo mesto važno, da nije ne bi dolazio i na ovom mestu na mene si ostavio takav utisak.

Ako nije droga šta je?
Samo nemoj sa pričom to već ima u telu čoveka pa nije stetno jer u telu coveka ima i zlata i srebra i...kojecega pa ljudi ne jedu zlato da bi postali zlatni već se kite sa njim da bi blistali. Hm...

Tvoje iskustvo je tvoje iskustvo ti si ga dobio. Zašto se stalno potencira na tome?
Zašto ljudi ne nose samo zlato po kući a kad idu medju ljude da skinu. U čemu je razlika?
Šta to čini da zlato zaista sija oko vrata covecjeg?

Pitanje je šta sam ja dobio kao čovek sa kojim ti živiš. Šta sam ja dobio od onoga što si ti iskusio? Kako ti na mene utices onim što si iskusio? Šta je to iskustvo izmenilo u tebi da bi ja video da ti "sijas" i da ne pričaš o svom iskustvu jer ono je tvoje, namenjeno tebi ne meni.
To je kljucno!


I šta misliš koja je razlika izmedju vizije proroka i vizije samana?
Ima li je?
Zašto je ima ako je ima?

Zašto svetima sijaju glave na ikonama?
Zašto niko nije prorok u svome selu gde ga svi znaju?


docsumann docsumann 05:27 15.08.2017

Re: ...

Zašto


istražuj, bate. saznavaj. neće sve samo da ti se kaže


Pitanje je šta sam ja dobio kao čovek sa kojim ti živiš. Šta sam ja dobio od onoga što si ti iskusio? Kako ti na mene utices onim što si iskusio?


dobio si informaciju iz prve ruke.
ako te baš zanima, provjerićeš ono o čemu pričam...
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:33 15.08.2017

Re: ...

Baš skoro na tv-u bila gdja stručnjak za odvikavanje i rekla kako je narkomanija jedan od načina na koji se manifestuje ljudska narcisoidnost, odnosno, načina kako da se čitava priroda, ljudi i svet "podrede" sebi.


reci samo da je gospođa stručnjak - danica grujičić?

napočetku je neka duboka ljudska potreba da se bude voljen, prihvaćen - da bude sve sjajno unutra - gudra da taj osećaj, ali samo na startu, i posle se ispostavi kao iluzija i siroto biće nastavlja da tone, i onda tek dolazi narcisizam. narcisizam je posledica a ne uzrok. garant je Grujičićka, samo ona može da seče tako, kao sekirčetom. ona je upgrejdovana, građanska varijanta onog Peranovića, kakosezvaše, popa koji je tukao štićenika do smrti.

jinks jinks 08:35 15.08.2017

Re: ...

reci samo da je gospođa stručnjak - danica grujičić?

Ne sećam se tačno.

narcisizam je posledica a ne uzrok.


Moguće, mada narcizam mu verovatno dođe kao neka ugrađena vrsta zavisnosti (da ne kažem bolest zavisnosti), tako da narcisoidi i bez hemije možda već sami po sebi predstavljaju neku vrstu "narkomana".

Opet, na svetu je verovatno bilo narcisoida mnogo pre nego što je bilo narkomanije, tako da je pitanje šta je uzrok, šta posledica, a šta olakšavajuća ili otežavajuća okolnost da neko ode na neku stranu, ili da oberučke nešto prihvati.
pikuc pikuc 09:16 15.08.2017

Re: ...

jinks
reci samo da je gospođa stručnjak - danica grujičić?

Ne sećam se tačno.

narcisizam je posledica a ne uzrok.


Moguće, mada narcizam mu verovatno sam po sebi dođe kao neka ugrađena zavisnost (da ne kažem bolest zavisnosti), tako da mu narcisoidi i bez hemije verovatno predstavljaju neku vrstu "narkomana".

.


Upravo sam to pokušao objasniti.
Prepricavanje iskustva DMT se ne razlikuje u tom smislu od instagrama ili bilo koje socijalne mreze gde se takodje deli iskustvo.
Koliko je teško odupreti se slikanju ili deljenju svog iskustva pokazuje tu zavisnost.

BebaOdLonchara BebaOdLonchara 09:17 15.08.2017

Re: ...

Moguće, mada narcizam mu verovatno dođe kao neka ugrađena vrsta zavisnosti (da ne kažem bolest zavisnosti), tako da narcisoidi i bez hemije možda već sami po sebi predstavljaju neku vrstu "narkomana".

narcisoidnost je poremećaj ličnosti. nema veze sa narkomanijom.
pikuc pikuc 09:20 15.08.2017

Re: ...

docsumann
Zašto


istražuj, bate. saznavaj. neće sve samo da ti se kaže


Pitanje je šta sam ja dobio kao čovek sa kojim ti živiš. Šta sam ja dobio od onoga što si ti iskusio? Kako ti na mene utices onim što si iskusio?


dobio si informaciju iz prve ruke.
ako te baš zanima, provjerićeš ono o čemu pričam...

docsumann
Zašto


istražuj, bate. saznavaj. neće sve samo da ti se kaže


Pitanje je šta sam ja dobio kao čovek sa kojim ti živiš. Šta sam ja dobio od onoga što si ti iskusio? Kako ti na mene utices onim što si iskusio?


dobio si informaciju iz prve ruke.
ako te baš zanima, provjerićeš ono o čemu pričam...

Pa evo istraživao sam i napisao šta sam zaključio i postavio ti pitanja na koje mi nisi dao odgovore.

Možda će tvoji odgovori mene razuveriti ako mi ih daš.

jinks jinks 09:23 15.08.2017

Re: ...

narcisoidnost je poremećaj ličnosti. nema veze sa narkomanijom.

Naravno, ali je priča bila o tome da li narcisoidnost povećava verovatnoću da neko sklizne u narkomaniju ili ne.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 10:26 15.08.2017

Re: ...

Naravno, ali je priča bila o tome da li narcisoidnost povećava verovatnoću da neko sklizne u narkomaniju ili ne.

mislim da pre kompleksi ili "osveta roditeljima/sistemu", tj. nesigurnost povećava tu verovatnoću. tako se meni čini.
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:24 15.08.2017

Re: ...

U poslednje vreme, sve više je početak korišćenja droge posledice želje za eksperimentisanjem, pod pritiskom društva koje je već probalo i bez poznavanja posledica koje to sobom nosi.
docsumann docsumann 13:50 15.08.2017

Re: ...

Pa evo istraživao sam i napisao šta sam zaključio i postavio ti pitanja na koje mi nisi dao odgovore.

Možda će tvoji odgovori mene razuveriti ako mi ih daš.


fino ti kažem da te odgovore moraš sam da potražiš.
previše zašto...

ako pogledaš iskustva ljudi sa DMT-em, ogromna većina svjedoči praktično isto.
postoje obrasci, fenomeni, pojave, entiteti, prostorno-mentalne petlje, ideje koja ser ponavljaju od slučaja do slučaja.

a opet sve je to tako lično i neopisivo, tako da ti drugi o tome ne mogu nikaj reći.


da ti objašnjavam razlike između prorokovih i šamanovih vizija, ne pada mi na pamet.
nit sam šaman nit prorok, a opet, to su neki suštinski različiti pojmovi.
šamanova funkcija je prvenstveno da se brine o zdravlju (psihičkom i fizičkom) zajednice, služeći se pri tom uputstvima i smjernicama dobijenim od duhova prirode.

dok prorok pro-riče...


EDIT:

evo ti iskustvo čovjeka koji se iz pakla kokaina izvukao upravo pomoću šamana, ajahuaske, odnosno DMT-a



pa ako i sad ne povataš razliku, stvarno ne znam koju likovnu tehniku više da primjenim.
maksa83 maksa83 13:55 15.08.2017

Re: ...

šamanova funkcija je prvenstveno da se brine o zdravlju (psihičkom i fizičkom) zajednice, služeći se pri tom uputstvima i smjernicama pokupljen im od duhova prirode.


docsumann docsumann 14:03 15.08.2017

Re: ...

tom šamanu treba jedan dobar šamar da se otkoči iz transa...
maksa83 maksa83 14:05 15.08.2017

Re: ...

tom šamanu treba jedan dobar šamar da se otkoči iz transa...

Znam da postoje negativni karmički poeni za kačenje njegovog duhovnog oca, ali ovo je fenomenalno:

docsumann docsumann 14:14 15.08.2017

Re: ...

Upravo sam to pokušao objasniti.
Prepricavanje iskustva DMT se ne razlikuje u tom smislu od instagrama ili bilo koje socijalne mreze gde se takodje deli iskustvo.
Koliko je teško odupreti se slikanju ili deljenju svog iskustva pokazuje tu zavisnost.


kačenje ličnog iskustva sa DMT-em po netu je klasični uslovni refleks kod ljudi kojima se desilo nešto vanredno, fantastično, nešto toliko čudno što dovodi u pitanje sva tvoja dosadašnja mišljenja o svijetu.

ljudi će rado podijeliti i utiske o sjajnom filmu kojeg su odgledali, utakmici, koncertu... no, sve što si do sad proživio i doživio, ljepote i čuda kojih si se nagledao, neuporeidvi su i u tragovima sa čudom DMT-ja.


jednostavno je ljudski da to iskustvo podijeliš sa svijetom...iako u suštini ne znaš ni kako to da učiniš.


all you can do is fucking experience it




docsumann docsumann 12:22 14.08.2017

svojevremeno


kad je počinjala frka sa Šarićem i tonama belog, moje ekipa iz HN-a se zezala da napravi plakat kao parodiju onih predizbornih...


Crna Gora prva ruka!

neka bude čisto


jer je upravo u to vrijeme trajala neka masovna akcija čišćenja po CG, uklanjanje smeća iz prirode... i to se onako baš vrtilo po televizijama.

ovaj naš plakat je trebao da bude zelen preko kojeg bi išao otisak raširene šake, predhodno umočene u nešto praškasto bijelo, sa par mrvica nehatno razbacanih tu i tamo

a usput bi išao i pomenuti slogan.
misim imam ga sklopljenog u glavi, al ga nikad nismo realizovali.
što možda i nije loše kad ramisliš zdravom glavom na ramenima...

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:28 14.08.2017

Re: svojevremeno



Pola te ekipe šmrča nastanjeno sada kod nas u NS.
docsumann docsumann 12:31 14.08.2017

...

...
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:01 14.08.2017

Re: ...

tebra, zar tekst kaže da se tačke ne koriste više, samo lajne _____


kaolavanda kaolavanda 15:16 14.08.2017

Re: ...

docsumann, stefan.hauzer

Pozdrav zdravoj čeljadi, navučenoj na muziku

Ako mene neko pita, ovako šmekeri barataju crtama...



docsumann docsumann 15:29 14.08.2017

Re: ...





kaolavanda

stefan.hauzer stefan.hauzer 16:14 14.08.2017

Re: ...




martin_krpan martin_krpan 12:44 14.08.2017

Ex-Yu voli zeleno

Zuto, bijelo, serem se na to
Jer ja volim zeleno, jer ja volim zeleno


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:40 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

stoka je sada u nekom katoličkom rihebu sada, u ne baš sjajnom psihičkom stanju. to kažem šiletu, uz dužno poštovanje crkvi za doprinos društvu u ovoj ravni, al' gde treba da se leče ateisti, il' što kaže moj šure - a di ćemo mi, anđeli-demoni? zato je potreban non-ideological rehab-prograb - osloboditi ta bića, a ne ubaciti im drugu vrstu indoktrinacije.
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:28 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

Ono što sam video obilazeći rehabilitacione centre pravoslavne, katoličke i muslimanske vere je da se u velikoj meri zavisnost o drogi menja zavišnošću o religiji (čak i ako se to ne potencira i ako sam u nekim centrima viđao ljude druge vere). Realno, to je lakša droga.

Ne-ideološki rehabilitacioni program je dobra ideja, samo ga treba izuzetno dobro osmisliti da bi uspeo. Ključno pitanje je šta to drugo treba da zameni drogu (a da nije određena vera)?
docsumann docsumann 14:46 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

Ključno pitanje je šta to drugo treba da zameni drogu (a da nije određena vera)?


mislim da je moj stva povodom toga opĆepoznat na blogu



EDIT: namjeravao sam da okačim neki TED klip na ovu temu, ali tokom prelistavanja, naletih na ovaj

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:41 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

Najveći problem riheb centara u Jugi je odsustvo mogućnosti da ljudi pristojno zarađuju za život nakon što prođu kroz teške tro- ili četvorogodišnje programe. Koliko god ih ubeđivali da im vera pomaže da savladaju ovisnost, opet, ta vera im ne obezbeđuje hleb kada ih posle život baci natrag na pučinu. Zato razmišljam o tome da bi im trebalo napraviti proizvodnju. Nakon programa bi ljudi imali opciju da ostanu da rade u poljoprivrednom domaćinstvu, a tokom tri godine bi mogli intenzivno da uče, mogli bi da uče agritech, recimo, softver u poljoprivredi.
Najvažnije je da veruju da mogu ponovo da uspostave taj život. Ako neko stekne veru u procesu - super; praktikovaćemo o zen-meditaciju, to je neutralno.
emsiemsi emsiemsi 18:07 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

Srđan Fuchs
Najveći problem riheb centara u Jugi je odsustvo mogućnosti da ljudi pristojno zarađuju za život nakon što prođu kroz teške tro- ili četvorogodišnje programe. Koliko god ih ubeđivali da im vera pomaže da savladaju ovisnost, opet, ta vera im ne obezbeđuje hleb kada ih posle život baci natrag na pučinu. Zato razmišljam o tome da bi im trebalo napraviti proizvodnju. Nakon programa bi ljudi imali opciju da ostanu da rade u poljoprivrednom domaćinstvu, a tokom tri godine bi mogli intenzivno da uče, mogli bi da uče agritech, recimo, softver u poljoprivredi.
Najvažnije je da veruju da mogu ponovo da uspostave taj život. Ako neko stekne veru u procesu - super; praktikovaćemo o zen-meditaciju, to je neutralno.

Нормално да би све то могло са лакоћом да се реализује --- да реконвалесценти остану неко време заједно и привређују.
Но, неком другом би онда утањио посао !
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:10 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

emsiemsi

Но, неком другом би онда утањио посао !


dok ne krenu tandžarama na nas sve okej - moj posed, moj biz, moja stvar_!
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:32 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

odsustvo mogućnosti da ljudi pristojno zarađuju za život nakon što prođu kroz teške tro- ili četvorogodišnje programe

Procenat vraćanja je ogroman, upravo zbog ovog problema. Korisnici droge sve više su na samom dnu ekonomske lestvice. Pokušavamo nešto, ali nema sluha. Za razumeti je u zemlji u kojoj se svako bori za opstanak.

Postojao je projekat koji je "Zemlja živih" radila jedno vreme: davali su onima koji izađu iz tretmana odvikavanja (koji traje 3 godine), pola godine po sumu koja je bila osnova za start. Ne znam kakav je bio rezultat.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:53 15.08.2017

Re: Ex-Yu voli zeleno

Milutin Milošević


Postojao je projekat koji je "Zemlja živih" radila jedno vreme: davali su onima koji izađu iz tretmana odvikavanja (koji traje 3 godine), pola godine po sumu koja je bila osnova za start. Ne znam kakav je bio rezultat.


pa, dok traje program, postoji taj neki entuzijazam da im je sve otvoreno... čak i tih nekih pola godine kasnije, euforija traje, radost zbog odviknutosti, i onda - bum! implozija deluzije, povratak u Grad, razočarenje donekle u ljude i - onda... zanosan pogled ka starom zatupljivaču bola... just one fix.
martin_krpan martin_krpan 13:02 14.08.2017

Šta ćete sa BDS-om?

Šta se dešava u Izraelu? Čini mi se da raste ozbiljan globalni oblak nezadovoljstva u vezi sa politikom i propagandom tamo i da vrijeme ne igra za Izraelce. Ispada da civilno društvo tamo nema nikakve šanse sa parama i uticajem koje mafijaši sa svih strana svakodnevno vrte.

Mojne samo reći da je i Roger Waters komunjara.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:21 14.08.2017

Re: Šta ćete sa BDS-om?

Neo-marksist, evo baš pričam o tome s drugarom iz TLV, ex-IDF IT unit.
princi princi 14:36 14.08.2017

Re: Šta ćete sa BDS-om?

Neo-marksist

You say that like it's a bad thing...
martin_krpan martin_krpan 17:20 14.08.2017

Re: Šta ćete sa BDS-om?

Srđan Fuchs
Neo-marksist, evo baš pričam o tome s drugarom iz TLV, ex-IDF IT unit.


I šta veli drugar?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:10 15.08.2017

Re: Šta ćete sa BDS-om?

princi
Neo-marksist

You say that like it's a bad thing...


ma, udolapljeni, čik probaj da kažeš nešto što izlazi iz njihovog mindframe-a, odmah ti priheftaju nalepnicu na čelo: "Princi, neofašista!", "Srki, judeonaci", ili nešto nalik tome. smaračka ekipa, mislim, inicijalna zamisao je dobra, al' manifestacija je ubij bože.
da stvar bude gora kod tih slepaca, upravo su izraelski profani i skovali taj termin "judeonaci", kada su sagledali kakvoj moralnoj korupciji će voditi okupacija Teritorija.



Лејбовић

martin_krpan
Srđan Fuchs
Neo-marksist, evo baš pričam o tome s drugarom iz TLV, ex-IDF IT unit.


I šta veli drugar?


pomenuli smo to, šta ćeš, new enemy in the Hood... greška Izraela je što imamo potrebu da nas svi nešto prihvate i vole. boli me uvo šta će da misli ko o meni! take it, or leave it, baby! takav sam, kakav sam, nekada zajeban, nekada drag, nekada opasan, nekada zen-miran, zapaljiv, trankiljo... boli me dupe šta nekakav matori mačak misli o meni! može da mi pljune pod pendžer. Izrael je takav-kakav je, superliberalna i superkomunikativna zemlja, sve je dozvoljeno, nema hapšenja misli, svako može da misli kako hoće, da se izjašnjava i bude šta hoće, niko te ne tera ni na šta, možeš da budeš i bradati frajer i da tražiš da ti u l.k. piše da si žena. što se palestinskog problema tiče, jebi ga, mi ne možemo da iskorenimo mržnju iz njih. kada su mirni, nema nigde vojske po njihovim gradovima i selima, međutim, kada ih nabrije imam u džamiji, jure svi napolje da grizu metak, bejbe. tako da... svako tera svoju priču, a ovo - BDS - čim je nešto zasnovano na ideologiji mržnje prema nekome ili nečemu, to neće dugo trajati. ako žele, evo, ja ću im dati neindoktrinirani (i besplatni) savet s palestinskog terena - "iskorenite mržnju iz džamija i palestinskih (staro)neomarksista, i IDF će se povući na defendable liniju demarkacije." u ovoj istorijskoj situaciji, gde čitav arapski svet kulja besom, treba biti lud pa se povlačiti u predgrađa tel aviva.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:15 15.08.2017

Re: Šta ćete sa BDS-om?

ma, heb'o tu priču, nego vest je da je prošlog meseca proguran zakon kroz parlament, pazi, da 15 grama kanabisa može da se ima u ličnom posedu i murija nema prava da te trkeljiše ili privodi bez naloga. i najsjajnije - zbog čega sam ja pao pre 15 godina - mogu da se uzgajaju do dve Biljke po domaćinstvu! sloboda! znao sam oduvek da nisam mikri!



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:35 15.08.2017

Re: Šta ćete sa BDS-om?

evo ti nešto od pre par dana - BDS, u can kiss our brown motherfuckeen ass

kosta.babic kosta.babic 19:40 14.08.2017

U SRBIJI JE VAZDA BILO HEROINA

Nadežda Petrović
Milunka Savić
Milica Stojadinović-Srpkinja
Maga Magazinović
Katarina Ivanović
Isidora Sekulić
Mileva Marić
Beta Vukanović
blogovatelj blogovatelj 22:56 14.08.2017

Re: U SRBIJI JE VAZDA BILO HEROINA

U SRBIJI JE VAZDA BILO HEROINA
Nadežda Petrović
Milunka Savić
Milica Stojadinović-Srpkinja
Maga Magazinović
Katarina Ivanović
Isidora Sekulić
Mileva Marić
Beta Vukanović


Mira Škorić
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:33 15.08.2017

Re: U SRBIJI JE VAZDA BILO HEROINA

Postoji svetski program zaštite "domorodačkih prava" na osnovu kojeg, recimo, Bolivija ima 55.000 hektara pod kokom jer je to tradicija tamošnjeg naroda. U Srbiji bi na osnovu toga mogli da tražimo gajenje konoplje i upotrebu kao umirujućeg sredstva (što je od davnina bio slučaj).
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:46 15.08.2017

Re: U SRBIJI JE VAZDA BILO HEROINA

Ne samo to, već može i poljoprivreda da se radi, hemp može da se upotrebljava u tekstilnoj, u drvnoj industriji stabljika. Međutim, ne zaboravi da se time zalazi i farmako-danekažemmafiji-industriji u posao. Tu bi časni policajci i vojnici, neukaljanih karijera trebali da uzmu ovakve inicijative u zaštitu, jer je veliko pitanje šta žele od budućnosti: društvo produktivnih individua, kompetitivno, ili žele stagnaciju - smanjenje inteligencije, smanjenje radničkih kapaciteta, i samim tim, mogućnosti da duže vremena održavaju svoj kapital?
zilikaka zilikaka 22:08 15.08.2017

Re: U SRBIJI JE VAZDA BILO HEROINA

U Srbiji bi na osnovu toga mogli da tražimo gajenje konoplje i upotrebu kao umirujućeg sredstva (što je od davnina bio slučaj).

Gazda, ovako po sećanju i bez provere, mislim da baš nije reč o istom.
Ona konoplja (il kudelja, što bi rekli stariji) se zaista gajila i verovatno imala nešto opijatskog svojstva, al u znatno manjem procentu od indijske konoplje. Dakle, slična biljla jaste al nije ista.
Ako ćeš tako, tek se mak koristio za smirivanje al mu opet to nije bila osnovna namena.
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:36 15.08.2017

Re: U SRBIJI JE VAZDA BILO HEROINA

Srbija je izuzetno plodno tlo za uzgajanje konoplje. Nekada je proizvodila 7% svetske proizvodnje!

Nažalost, trendovi su obrnuti. Iz straha, policija insistira na smanjenju dozvoljenog procenta THCa sa 0,3 na 0,2%, što je za našu konoplju skoro nemoguće (osim da je pustiš da zakržlja). Takodje, iskustvo Makedonije koje je dozvolila proizvodnju za medicinsku upotrebu je da su uslovi toliko strogi da samo jedna firma u Makedoniji to može da ispoštuje - monopolistička farmaceutska kuća.
Черевићан Черевићан 23:35 14.08.2017

est nobis voluisse satis

koka počela da me smiruje, a ne "uznemiruje"


кад се добро
пудеришем белим
мени ЛЕПO
томе се веселим

но ако ми
у навику пређе
памети збогом ...
(чини ћу TO ређе)
49 41 49 41 01:51 15.08.2017

Srpske heroine?!?

Pomrle, ubili ih tifusi, obesene, nestale bez traga, glasa, groba.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:22 15.08.2017

Re: Srpske heroine?!?

a i ove što se probiju, sahrane ih odmah neomarksisti (neo-MI6?) kao "nacionalistička goveda."

Bili Piton Bili Piton 12:47 15.08.2017

The queen


Koka - kraljica svih droga. Onoliko neodoljiva koliko je i opasna, naročito za ljude slabog karaktera. Inače, vremenom te pretvori u ljudskog monstruma. Nikome ne bih poželeo da prodje kroz taj pakao, makar iz njega i izašao manje-više u jednom komadu (a što inače uopšte nije garantovano).





maksa83 maksa83 13:39 15.08.2017

Re: The queen

Koka - kraljica svih droga.

alselone alselone 13:43 15.08.2017

Re: The queen

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:13 15.08.2017

Re: The queen

Bili Piton

Koka - kraljica svih droga. Onoliko neodoljiva koliko je i opasna, naročito za ljude slabog karaktera. Inače, vremenom te pretvori u ljudskog monstruma. Nikome ne bih poželeo da prodje kroz taj pakao, makar iz njega i izašao manje-više u jednom komadu (a što inače uopšte nije garantovano).







prisustvovao sam ovoj monstrumizaciji kod najboljeg drugara... jebi ga, ožalio sam ga već.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 22:18 15.08.2017

a

luster od kristala?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:05 16.08.2017

Re: a

kristal met, šta? najpotresnije mi je bilo svedočenje, kada me je Milutin vodio jedan dan sa sobom, dečka koji se kombinovano navukao na kristal met - koku. lep dečko, pametan, u melburnu je odrastao, inače su izbegli iz hrvatske. gledaš i slušaš lepotu ljudskog lika kako se samouništila...
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 21:31 16.08.2017

Re: a

navukao na kristal met - koku

kažu mi oni koje su na metu da im je koka bzvz u odnosu na svarovski. met je tek teško zlo.
nego, provali ove holandeze 90tih, kao zemun da su snimali po folkotekama, trenerke, kajle. i svi žvaću žvake, mdma trza.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:52 16.08.2017

Re: stoned as morning rose

kod nas u tlv bila jedno vreme light varijanta mdma, touchy onako, i, ja bio zaljubljen nešto u neku didžejku, Kojenku iz Osla, i ona kao aj da maznemo mdma pa te možda i poljubim, pošto je ona kao white power (a kenjala je, isto smo braon bili, samo se ona tripovala da je white niggah, dok sam ja oduvek bio samosvestan niggah) a ja siroče iz east europe... i onda se žvalila s nekim drugim buržujskim šabanom a ja zab'o drugu nagradu - mlađu sestru Kojenku, al' lijepo smo se ljubili i voljeli iako smo bili klasno različiti. (dveiljadita, tlv)

zilikaka zilikaka 22:29 15.08.2017

Da iskoristim priliku

Svojevremeno je neko prepiručio film koji svakako treba odgledati sa decom tinejdžerima a vezano za pakao koji prolaze narkomani u raznim fazama.
Hajte me podsetite ako ima ko, da ne kopam redom.



alselone alselone 04:24 16.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

Requiem for a dream.
tadejus tadejus 09:54 16.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

alselone
Requiem for a dream.


ovo ni ja nisam pogledala..
a bivši zet je napustio bioskop (mada sad više nisam siguna dal na tom filmu ili onom sa Monikom Beluči i bivšim joj mužem, o onom nekom sex drugs podzemlju i silovanju)..
elem sigurno će odraditi posao samo ne znam koji tačno uzrast to može da svari..
plausibel plausibel 10:02 16.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

sa Monikom Beluči i bivšim joj mužem


Irréversible

(pretpostavljam ovaj, sinoć gledam neku listu s filmovima)
zilikaka zilikaka 11:34 16.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

Hvala svima za trud. Nisam sigurna da smo poteefili. Mislim da je negde jedna od naših Beba to preporučila al ne smem da tvrdim.
Ma koji gid da je, valjaće.
A za Tadejus, uzrast je povelik, 16 godina, krajnje vreme da se karte otvore i život pogleda realnim očima. Bar što se toga tiče.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 21:42 16.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

Requiem for a dream.

brutalan film.

zili, postoji dokumentarac o Benu. sam se snimao, da pokaže ljudima kako izgleda život heroinskog ovisnika. imao je sreću da su mu je rotidelji kupovali poslednje dve godine, samo da bi ostao kod kuće, jer su se plašili da će ga neko ubiti u nekom momentu ili da će se overdozirati, smrznuti na ulici...
možda misliš na to? mislim da sam ga ovde i pokupila.


evo malo i norveške idile.


meni se najviše dojmio dupli dokumentarac NatGeo sa heroinskim ovisnicima širom sveta, gde jedna devojka, koja se skinula odgovara na pitanje da li mrzi heroin? "ne, ja obožavm heroin, volim ga najviše na svetu, ali znam da ga više nikada neću konzumirati. ne znam kako da vam približim, ali zamislite da obožavate čokoladu, i da je više nikada, nikada nećete okusiti. e tako, samo mnogo puta jače."
zilikaka zilikaka 21:52 16.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

možda misliš na to? mislim da sam ga ovde i pokupila.

Ne znam više. Tad kad je trebalo nisam zabeležila Znam da je bilo reči da ima groznih scena, ono da ti život smuči. Možda je ipak Rekvijem.


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:05 16.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

i requiem i irreversible su opasni - od drugog sam navukao paranoju od metroa u parizu, dandanas mi je frka da siđem dole.













ja šmrko koku i zajebavao se s ribama na žurci, dok su tebe silovali

plausibel plausibel 08:18 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku


plausibel plausibel 08:20 17.08.2017

..

martin_krpan martin_krpan 08:23 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

meni se najviše dojmio dupli dokumentarac NatGeo sa heroinskim ovisnicima širom sveta, gde jedna devojka, koja se skinula odgovara na pitanje da li mrzi heroin? "ne, ja obožavm heroin, volim ga najviše na svetu, ali znam da ga više nikada neću konzumirati. ne znam kako da vam približim, ali zamislite da obožavate čokoladu, i da je više nikada, nikada nećete okusiti. e tako, samo mnogo puta jače."


Tačno. Ja mislim da je greška i neznanje ovisnike o heroinu tretirati kao luzere koji pate zbog uzimanja heroina per se. Heroin je toliko dobar da jednostavno bilo kakve ostale stvari u životu nemaju šanse.



Veliko je pitanje da li terapeuti koji nisu probali (uzimali) heroin mogu znati kakve su to cipele za oblačenje.






Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:42 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

plausibel








plausibel plausibel 14:41 17.08.2017

..



plausibel plausibel 14:42 17.08.2017

Re: ..

:)

cassiopeia cassiopeia 17:51 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

zilikaka

Hajte me podsetite ako ima ko, da ne kopam redom.




Zar nismo govorili o onom starom filmu "Deca sa kolodvora Zoo"?
zilikaka zilikaka 18:56 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

Nismo.
Mada, više nisam sigurna ni da smo uopšte govorili.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:10 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

Možda si sanjala da smo pričali?
Inače, ja sam čitao "Decu s kolodvora Zoo" sa 13 godina i toliko mi je ta knjiga promenila percepciju da sam kasnije, kada bih se nalazio na žurkama sa hrpom heroina i koke, dok još nisam imao potpuno razvijenu svest o tome, bivao paralisan strahom... najskorije, pre desetak godina, u Jerusalimu sa svojim drugarima - sve fini ljudi, iz dobrih porodica, uglavnom, neko postavi grumen koke na sto, i odjednom, onako iz opuštene atmosfere, muzike, lepih ljudi, cuge, duvke, svi su postali fiksirani na tu prisutnost koke... Lepi momci su postali sumanuti, lepe devojke potpuno iskrivljenih, fantomskih gotovo izraza u očima. Baš mi bilo tužno kako je izbledela lepota ljudi u roku od možda par minuta.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 20:34 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

Inače, ja sam čitao "Decu s kolodvora Zoo" sa 13 godina i toliko mi je ta knjiga promenila percepciju da sam kasnije, kada bih se nalazio na žurkama sa hrpom heroina i koke, dok još nisam imao potpuno razvijenu svest o tome, bivao paralisan strahom

isto, s tim što sam je ja čitala sa 15. i skoro da sam đana kad su droge u ptanju, dva puta dunula, jednom omirisala koku, i shvatila da više nikada neću, jer mi se opasno dopalo.
plausibel plausibel 20:38 17.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:13 18.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

plausibel
Triple 9



juu, kejt vinslet, koja teta, nisam je ni prepoznao!

i skoro da sam đana kad su droge u ptanju, dva puta dunula, jednom omirisala koku, i shvatila da više nikada neću, jer mi se opasno dopalo.


koja si đans!

ma, i ja sam bio, u skladu s imenom , oduvek, mada se pokazalo da mi je to sačuvalo život, pošto mi je cela ekipa iz detinjstva što pomrla što ostala curelessly brain-damaged, a matora popadala u muriju... ja sam bio s Biljkom oduvek, pa negde tada, od 13. zapravo, otkad mi je ćale umro (bio gotivac, s puno ljubavi za klince, ljude uopšte, drugar) i kako mi ostala rupa u čuki posle njega, do prve Biljane naredne zime, bio sam jedna beznadežna i neutešna hodajuća olupina od deteta s rupom u grudnom košu na mestu gde treba čuka da šljaka. Biljana mi je to nekako zatupljivala. onda mi je, s 19 uletela šema, preko nekih drugara iz KG, dobra Biljana bila, snabdevao sam eminentne umetnike, a onda sam fasovao kombinovanu depru s paranojom, tripovao muriju na svakom uglu - i digao ruke od toga. posle me zvala askara, i tamo sam se, u jeku onog najgoreg komunjarstva slobističkog, skinuo, iz protesta prema njihovim ponižavajućim metodama... kasnije sam otišao u izru, i tamo našao mirniju, nemikri ekipu i šemu, a i kod njih je već postalo jasno to ide u pravcu ligalizejšo. ja sam, kao čavić i ivana , pao među poslednjima pre promene pravilnika, oteli mi Biljanu i posekli u muriji u Jeri... posle taj drot koji nas pohvatao pao i sam zbog harasmenta ljudi - naleteo na neku ministarsku kći, i onda ga odvalili, zažalio je za svakog pojedinačnog mirnog lika kojeg/koju je izmaltretirao. i evo, sada, i zvanično, od maja ove godine, nismo više mikri, može se gaji kod kuće - Billia Crew Zionai Eternally Irie .

plausibel plausibel 10:30 18.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

juu, kejt vinslet, koja teta, nisam je ni prepoznao!


Cijeli film je minimalizam jakih uloga.. odličan.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:12 18.08.2017

Re: Da iskoristim priliku

hvala na art&culture preporukama, Vienna

plausibel plausibel 13:11 18.08.2017

~



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:31 18.08.2017

Re: ~



najava, ko je blizu>

Koncert
Izabella Goldstein - Pesme jevrejskih lopova i prostitutki
Četvrtak, 24 avgusta 2017, 20.00-21.00
Izba, Železnička 4, 21000 Novi Sad, Serbia
O KONCERTU
Jevrejski kriminalci: lopovi, varalice, ubice, džeparoši i makroi, ali i prosjaci i prostitutke su autori i protagonisti mnogih pesama prikupljenih u Poljskoj početkom 20. veka. Upravo ove pesme biće izvedene na koncertu Isabelle Goldstein. Kroz ove pesme možemo saznati dosta o ovoj malo poznatoj, podzemnoj zajednici: o detinjstvu kriminalaca, njihovoj prvoj krađi ili prvom ubistvu. Druge pesme, opet, donose glasove mladih jevrejskih devojaka prisiljenih na prostituciju u bordelima Buenos Airesa. Ozloglašeni gangsteri i mafijaši kao Mojše Linder ili Heršl iz ulice Svjetokšiske, zajedno sa sitnim džeparošima, kao Avreml, takođe su prikazani u ovim pesmama. U njihovim pričama nema mesta za suvo grožđe sa bademima, ljubaznog violinistu na krovu ili drugu slatku nostalgiju. Umesto toga, srećemo Jevreje ne nužno dobre, ali definitivno stvarne, voljne da ubiju zbog ljubavi, osvete, ukradu ili isplaču svoja srca.
Ovaj koncert nudi priliku da se razbiju stereotipi i za trenutak se uđe u nepoznatu prošlost. Ovo nije događaj na kom će svi želeti da plešu ali repertoar jeste muzički raznovrstan, i uključuje ulične pesme sa jednostavnim, čak i vulgarnim melodijama, priče koje su pevane kao valceri ili tango, kao i druge melodije koje pružaju mogućnost susreta iskustava ljudi i njihovih života. Recimo, to su pesme koje opisuju svakodnevne želje, snove i nadu za bolji život!
Neke od pesama koje ćete čuti na koncertu prikupljene su početkom 20. veka na ulicama i dvorištima Varšave, ostale su snimili oni koji su preživeli holokaust. Isabella ih je ponovo otkrila u svojoj potrazi kroz arhive i informatore u Poljskoj, Izraelu i Sjedinjenim Državama. Neke su poznate među ljubiteljima jidiša, dok druge nisu bili objavljene otkako su prvi put prikupljene početkom 1900-ih.
O PEVAČICI
Koncert će izvesti Isabella Goldstein, spinto-sopran pevačica i iskusna horska dirigentkinja. Posle četiri godine rada kao umetnička direktorka i glavna dirigentkinja jevrejskog hora Clil u Lođu i Varšavi, Isabella je odlučila da sama izvodi jevrejsku muziku. Studirala je opersko pevanje na Muzičkoj Akademiji u Lođu, a zatim sa istaknutim nastavnicima u Srbiji, Mađarskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Učestvovala je na jevrejskim muzičkim radionicama u Velikoj Britaniji i Izraelu, predavala i izvodila jevrejsku muziku u Poljskoj, Litvaniji, Nemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u i Kini. Trenutno je na doktorskim studijama na Univerzitetu u Mančesteru, gde završava tezu o pesmama jevrejskog podzemlja u Varšavi pre drugog svetskog rata.
Ulaz: 100 din
Više informacija:
https://www.facebook.com/events/159196087967836/
http://izabellagoldstein.com/events/
plausibel plausibel 16:49 18.08.2017

Re: ~

Potražih,

:)


docsumann docsumann 17:21 18.08.2017

Re: ~

Srkas, jesi čitao Judu, od Amos Oza?

mene je ta knjiga dojmila multilevelski, a posebno mi bio interesantan dio o pacifističkom dijelu Cionističkog pokreta u vrojeme nastajanja jevrejske države, koji je za mene bio potpuna nepoznanica.

Oz je majstor pera najviše klase.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana