Naučni časopis Computer Science and Information Systems (ComSIS) je uvršten na SCI listu (Journal Citation Reports by Thomson Reuters) za 2010. godinu sa dvogodišnjim impakt faktorom od 0.324. Ovo više i nije baš tako nova vest, ali je svakako veoma važna za našu nauku, a nisam siguran da je medijski adekvatno propraćena (ako je uopšte neko o tome i pisao).
Šta je impakt faktor?
Svake godine izračunavaju se faktori uticaja (engl. impact factor) za sve časopise koji se referišu u citiranim bazama (Science Citation Index Expanded i Social Science Citation Index) i za sve časopise koji su bili citirani u njima. Na osnovu dobijenih rezultata biraju se novi časopisi ili isključuju već postojeći. Faktor uticaja časopisa je danas veoma raširen kriterijum za izbor časopisa u bibliotekama, kao i za izbor u kom časopisu objaviti rad. Detaljnije o tome kako se računa impakt faktor pogledajte ovde.
Po svemu sudeći, Treći svetski rat imaće obeležja računarskog / kompjuterskog rata (engl. cyber war) ili će možda „samo" početi kao kompjuterski rat, a nastaviti se nekim drugim sredstvima, kad računari i komunikacione mreže ispadnu iz pogona. Da li je taj sukob već počeo?
Evo nekoliko događaja koji mogu da nas ispune nelagodom ovih dana.
- "Da li znaš ko je bila najbolja teniserka Jugoslavije pre rata?" - pita to, a oči mu se cakle. Očito je bilo da uživa u mom pokušaju da se setim koja bi to teniserka mogla biti najbolja pre 1941.
- "Ne znam, zaista." - odgovorih ja posle nedugog razmišljanja i nastavih: "Hajde reci mi koja?"
Ovih dana se dešava tj. kulminira skandal sa hakovanjem mobilnih telefona poznatih ličnosti u Velikoj Britaniji i šire. Imperija Ruperta Mardoka se trese, ali i mnogi drugi su na velikim mukama. Pljušte ostavke, novinski stupci su puni novih senzacionalnih informacija. Cela ova situacija pokazuje koliko su mobilni telefoni i komunikacije ranjive i osetljive, a većina korisnika neoprezni.
Da li ste se zapitali koliko je bezbedan Vaš mobilni telefon? Ovaj tekst daje neke preporuke kako da se zaštitite.
Gost autor: Zoran Horvat
Napomena: Ovaj tekst je napisao Zoran Horvat i zamolio me da ga prenesem na blogu. Tekst je njegovo autorsko delo. Naslov, analize, stavovi i mišljenja, koji su u tekstu izneseni, su njegovi. Zoran se registrovao na blogu i odgovaraće na Vaša pitanja, sugestije i slično. On piše "bez dlake na jeziku". :)
Smatram da je privatnost na Internetu "vrući problem" današnjice i da su različiti tekstovi i diskusije na tu temu potrebni i korisni.
Sledi Zoranov tekst.
Verovatno koristite Skype, jedan od najpopularnijih programa za Internet komunikaciju, i znate da preko njega možete ćaskati tekstom, glasom, slikom, razmenjivati slike, dokumente i još dosta toga.
U narodu je doskora vladalo ubeđenje da se Skype razgovori ne mogu prisluškivati. To uverenje je bilo utemeljeno na prilično čvrstim saznanjima o arhitekturi i načinu prenosa teksta, zvuka i slike preko ovog vrlo poznatog programa za komunikaciju. Međutim, nešto se izgleda promenilo nakon kupovine Skype-a od strane Microsofta. Više ne možemo biti sigurni da neko tamo ne sluša ili ne snima naše Skype razgovore.
Vidim da se spremaju izbori i da se na sve strane priča i piše o tome, pa i ovde na blogu. Ja o izborima ne umem i neću, pa ću probati da napišem nešto o teškoćama preduzetništva i startup-ovima, nadajući se da i ova tema nekoga u Srbiji trenutno zanima.
Govoriću o visokotehnološkim startup firmama.
Kako napraviti uspešan startup u Srbiji ili generalno nekoj od zemalja ovog regiona ili trećeg sveta? Najkraći odgovor je: Vrlo teško. A zašto je to tako? Postoje brojni razlozi od kojih ću neke ovde nabrojati.
Prilično je aktuelna tema o struci i stručnjacima, posebno u ovom periodu, pa kratka pričica o tome.
Da definišemo šta je to uopšte stručnjak (ekspert)? Definicija glasi: stručnjak je osoba koja poseduje veliko znanje, odnosno veštinu u određenoj oblasti. U određenoj oblasti - to je veoma važno.
Kako se postaje stručnjak?