Gost autor| IT

Примена слободног софтвера у образовању

uros_vozdovac RSS / 09.02.2016. u 22:26

Gost autor: Udruženje profesora informatike 

 Дана 30. јануара 2016. године са почетком у 10 сати одржана је једнодневна акредитована конференција ''Примена слободног софтвера у образовању'' коју организију Удружење професора информатике Србије, из Новог Сада уз подршку Центра за промоцију науке из Београда.

Друга ,по реду, Конференција је одржана у просторијама Факултет за mенаџмент у Сремским Карловцима. У раду конференције су учествовали 102 наставника из основних и средњих школа, универзитетски професори, представници Министарства просвете, науке у технолошког развоја каои гости из иностранства путем видео линка.

Употреба слободног софтвера у школама у Србији није случајна. Удружење професора информатике, Линуx центар и друга удружења помажу педагошку артикулацију употребе слободног софтвера у школама. Част и задовољјство нам је што је Центар за промоцију науке ЦПН препознао напоре нашег удружења и финансијски подржао пројекат ''Упознајмо свет науке уз слободан софтвер'' у оквиру јавног позива за популаризацију и промоцију науке у 2015 години.

Слободан софтвер није само технолошки феномен. Он је резултат коеволуције човековог деловања, мишљења, развоја његовог мозга, његове способности комуницирања и размене знања. Велико интересовање за софтвер на које наилазе наставн

ици није случајно. Такво динамично интересовање је још један доказ да је човек симболичко комуникацијско биће које ствара симболичке системе, језике, системе за размену и слободу информација, података, знања.

Факултети, средње и основне школе, програмери, родитељи, радознали ентузијасти савремених технологија стално испитују, траже, пореде, критикују, успевају, не успевају да у неком програму открију оно што мисле да је потребно за реализацију образовних активности.

Учесници конференције су представили своја истраживања, борбе, методолошке успехе и неуспехе, недоумице, кобиновање разних софтверских пакета слободног и неслободног софтвера да би уочили разлике, олакшавајуће и отежавајуће околности и да би поставили питања себи, колегама, програмерима штаје потребно учинити да би софтвер имао своју технолошку, педагошку и друштвену функцију у настави.

На основу јавног позива за објављивање радова програмском одбору су пристигла 42 рада из целе Србије. Комисија је изабрала 29 рада који су објављени у зборнику радова конференције. Зборник радова је приказ радова које су наставници представили на конференцији. Они су у својим излагањима изразили успехе, методолошка побољшања, суочавања са разним слободним и неслободним софтверима на које наилазе у институционалној пракси, међународним пројектима у жељи да заједно дискутују, анализирају, уче једни од других како употребити слободан софтвер у настави и како проценити технолошка решења и концепције и њихову применљивост у образовном процесу. Разговори и дебате које су покренули су важни као и радови.

Неки радови се баве историјским, правним, научним концепцијама и контекстима унутар којих су се појављивали услови за развој и посебне облике примене слободног софтвера. Учесници конференције су представили своја истраживања Методологија примене слободног софтвера на универзитету, у средњој школи, основној школски је облик узајамне инспирације и подстицаја,а не као израз институционалне одвојености.

Радови, излагања, дискусије,палнови и закључци до којих смо дошли заједно су охрабрујући корак да ће слободан софтвер имати већу примену у школама за разлику од Универзитета у Републици Србији где је на појединим катедрама овај софтвер доминантан.



Atačmenti

Tagovi



Komentari (170)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

anonymous anonymous 22:33 09.02.2016

Подржавам....

....
uros_vozdovac uros_vozdovac 22:36 09.02.2016

Re: Подржавам....

Hvala, svaka podrška nam mnogo znači. kad vidim naš Linux u školi meni nekako puno srce.
bestragamuglava bestragamuglava 11:29 12.02.2016

Re: Подржавам....

uros_vozdovac
Hvala, svaka podrška nam mnogo znači. kad vidim naš Linux u školi meni nekako puno srce.


Dame i gospodo iz "Linuh centra", za vasu informaciju, Linuks nije jedini Unix otvorenog koda, niti je jedini besplatan.

A nije ni najbolji, ni sa stanovista korisnika, a jos manje kao nastavno sredstvo.

Cekam vase zalaganje da se u nastavu uvede DragonflyBSD, ili OpenBSD, ili FreeBSD.

Izmenio deo teksta napisan pod viskom adrenalina. Izvini Urose.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:57 09.02.2016

е јебеш га

" Употреба слободног софтвера у школама у Србији није случајна. Удружење професора информатике, Линуx центар"

Ил' је Линукс ил' је Linux. Линух није како год да га окренеш.

Што се осталог тиче, наравно да подржавам, али верујем да си то од мене и могао очекивати, тако да и није неко изненађење.
uros_vozdovac uros_vozdovac 22:59 09.02.2016

Re: е јебеш га

od tebe...
Ma možemo da se svađamo, .deb ili .rpm, Vim ili emacs...

GNOME ili KDE...
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:03 09.02.2016

Re: е јебеш га

uros_vozdovac
od tebe...
Ma možemo da se svađamo, .deb ili .rpm, Vim ili emacs...

GNOME ili KDE...


A NEEEEEEE! Ne počinji!

Dakle, .deb i Gnome!

Da vidimo šta ima da kažeš u svoju odbranu, ako misliš drugačije!



EDIT:
Vim naravno!
uros_vozdovac uros_vozdovac 23:04 09.02.2016

Re: е јебеш га

vrabac_u_steni
uros_vozdovac
od tebe...
Ma možemo da se svađamo, .deb ili .rpm, Vim ili emacs...

GNOME ili KDE...


A NEEEEEEE! Ne počinji!

Dakle, .deb i Gnome!

Da vidimo šta ima da kažeš u svoju odbranu, ako misliš drugačije!


još da se složimo ni Vim ni Emacs nego sublime...
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:09 09.02.2016

Re: е јебеш га



još da se složimo ni Vim ni Emacs nego sublime...


A ja mislio na editore iz terminala...

Sublime je super, šta više odličan, ali ja iz stare navike i dalje koristim Geany.
Znaš ono kad se saživiš pa ti teško da menjaš.
trala.la trala.la 03:40 10.02.2016

Re: е јебеш га

uros_vozdovac
vrabac_u_steni
uros_vozdovac
od tebe...
Ma možemo da se svađamo, .deb ili .rpm, Vim ili emacs...

GNOME ili KDE...


A NEEEEEEE! Ne počinji!

Dakle, .deb i Gnome!

Da vidimo šta ima da kažeš u svoju odbranu, ako misliš drugačije!


još da se složimo ni Vim ni Emacs nego sublime...


Ovo se, naravno, odnosi na programere i to ove novokomponovane.
Pravi admini koriste Vim. Aj' ti upali sublime na remote serveru preko ssh.

Ubr, šta je to Linux centar?
petargli petargli 03:57 10.02.2016

Re: е јебеш га

A NEEEEEEE! Ne počinji!

Dakle, .deb i Gnome!

Da vidimo šta ima da kažeš u svoju odbranu, ako misliš drugačije!



EDIT:
Vim naravno!



P.S. Mada ni CentOS i KDE nisu losi ...
narcis narcis 04:39 10.02.2016

Re: е јебеш га

Дембијан, КДЕ,
ovo drugo nemam pojma šta je i služi li čemu
kbcz kbcz 12:06 10.02.2016

Re: е јебеш га

uros_vozdovac
vrabac_u_steni
uros_vozdovac
od tebe...
Ma možemo da se svađamo, .deb ili .rpm, Vim ili emacs...

GNOME ili KDE...


A NEEEEEEE! Ne počinji!

Dakle, .deb i Gnome!

Da vidimo šta ima da kažeš u svoju odbranu, ako misliš drugačije!


još da se složimo ni Vim ni Emacs nego sublime...


sublime nije nikako relevantan za ovu pricu, obzirom da se placa. ili?
jedino cime bi zatrovao *nix su glupi drajveri
kbcz kbcz 12:27 10.02.2016

Re: е јебеш га

uros_vozdovac
od tebe...
Ma možemo da se svađamo, .deb ili .rpm, Vim ili emacs...

GNOME ili KDE...

ovo nisam razumeo, znaci to linuh nije stamparska greska? zasto linuh?
uros_vozdovac uros_vozdovac 13:08 10.02.2016

Re: е јебеш га

Puno ime je Linux centar, e sad kontaktiram autora da vidim jel` typo...
uros_vozdovac uros_vozdovac 13:10 10.02.2016

Re: е јебеш га

kbcz
uros_vozdovac
vrabac_u_steni
uros_vozdovac
od tebe...
Ma možemo da se svađamo, .deb ili .rpm, Vim ili emacs...

GNOME ili KDE...


A NEEEEEEE! Ne počinji!

Dakle, .deb i Gnome!

Da vidimo šta ima da kažeš u svoju odbranu, ako misliš drugačije!


još da se složimo ni Vim ni Emacs nego sublime...


sublime nije nikako relevantan za ovu pricu, obzirom da se placa. ili?
jedino cime bi zatrovao *nix su glupi drajveri


ne plaća se free verzija je istovetna sa plaćenom verzijom jedina razlika je u imenu.
Zato se Josh i nije najeo para od sublime editora :)
marco_de.manccini marco_de.manccini 03:36 11.02.2016

Re: е јебеш га

Pravi admini koriste Vim. Aj' ti upali sublime na remote serveru preko ssh.

emacs radi fino i preko ssh.
amika amika 23:23 09.02.2016

Најава, теме и нема више...

Teme konferencije:

Primena slobodnog softvera u obrazovanju (osnovne, srednje škole i univerzitet)
Slobodan softver u inkluzivnom obrazovanju
Slobodan softver u XXI veku, tendencije razvoja i novosti
Slobodan softver i nauka (primena u raznim naučnim oblastima)
Slobodne Web tehnologije
Operativni sistemi otvorenog koda
Softverske licence (pojam, objašnjenja)
Slobodan softver u privredi, komercijalnim i finansijskim delatnostima i dr.
Hardver i slobodan softver
Istraživanja o primeni slobodnog softvera u obrazovanju/nauci
Slobodan softver vs besplatan softver
Cloud computing u nastavi

Učesnik može da predloži novu temu koju će razmotriti Programski odbor konferencije.

Ово је једино што сам нашао о конференцији. Ко је ове године учествовао, ко је и шта је у зборнику, нигде ни речи - има зборника из 2012 и још понеке бивше године и спискови учесника без године када је то било...

А ја сам веровао да информатичари те основне податке могу одмах да избаце јер бар они немају потребе за штампаријом, хартијом, уредништвима... Или и они имају балкански менталитет?
soniasonja soniasonja 23:43 09.02.2016

O Konferenciji o slobodnom softveru

Podelili smo iskustva, puno smo znali, a jos vise naucili! Uskoro ce izaci i online Zbornik, tako da svi zainteresovani mogu naci nesto za sebe! A svi se nadamo da cemo iduci put imati jos vise primera dobre prakse, koji ce nam dati i ideje i smernice. Divno smo se proveli u Sremskim Karlovcima, u drugarskom okruzenju!
amika amika 00:53 10.02.2016

Re: O Konferenciji o slobodnom softveru

A svi se nadamo da cemo iduci put imati jos vise primera dobre prakse, koji ce nam dati i ideje i smernice


Ово је цела вест коју сам нашао:

Danas, 30.01.2016. godine, u prostorijama Fakulteta za menadžment u Sremskim Karlovcima, održana je konferencija Slobodan softver u nastavi. Konferenciju je započela u 10:00 časova obraćanjem Gorana Jovišića, organizatora i predsednika Udruženja profesora informatike Srbije. Konferenciju je nakon toga zvanično otvorila Jasmina Gejo, predstavnik Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Usledile su prezentacije konferencijskih radova u plenarnom delu, pa nakon pauze za ručak, u grupama za SŠ i OŠ.

И крај обавештења, уместо да буде тек почетак.

Ко је реферисао о радовима, теме радова? Зашто нема имена и презимена наставника, професора, аутора радова? Знам да се многи од њих боре са завишћу колега у школама, неки и са отпором директора који кажу у пола гласа: Па да је нешто урадио вредно, писало би негде.

Остали сте дужни учесницима, они су ваши аутори које треба поштовати јер без њих не би било ни конференције.

Мада, гледајући глобално, сасвим сте у праву: ни други не поштују ауторство, што би ви?
petargli petargli 04:07 10.02.2016

Ima vec ...

godina kako koristim Linux (CentOS, Debian), GNU kompajlere i open source software (na primer, LibreOffice ... cak sam se presaltovao sa MatLab-a na Octave i ParaView) i sve radi ki podmazano ... Iskren da budem, nemam problem ni sa Yosemite! :)

Po meni, sve obrazovne institucije od osnovne skole do univerziteta bi trebalo da se strategijski opredele za open source.
narcis narcis 04:44 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Po meni, sve obrazovne institucije od osnovne skole do univerziteta bi trebalo da se strategijski opredele za open source.

pa opredelili bi se al nemogu da dobiju odgovor na čuveno pitanje - " a gde sam tu ja?"
a bez ja tu nema , samo penđer radi.
rade.radumilo rade.radumilo 08:39 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Po meni, sve obrazovne institucije od osnovne skole do univerziteta bi trebalo da se strategijski opredele za open source.


Kako da ne, a posle .NET developere tražimo rašljama/viskom/bakrom i hvatamo lasom. U Srbiji se izgubi, ne znam ni sam koliko, projekata godišnje jer se timovi ne sastave na vreme.
Doduše i ekipa iz Redmonda je kasno reagovala. Konačno su se setili da svoje džidžabidže obrazovnim i naučnim institucijama licenciraju za dž.
predatortz predatortz 08:48 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Po meni, sve obrazovne institucije od osnovne skole do univerziteta bi trebalo da se strategijski opredele za open source.


Ko, bre, to da predaje? Većina nastavnika ni Windows ne zna kako treba.
rade.radumilo rade.radumilo 09:48 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Ko, bre, to da predaje? Većina nastavnika ni Windows ne zna kako treba.


Celoj stvari se pristupa potpuno pogrešno. Informatika je nauka i tako joj treba pristupiti, na apstraktnom nivou odvojeno od tehnologija. Sa druge strane, programiranje i sistem administracija su zanati i tako im treba pristupati.
Ovako, škole i fakulteti nauče ljude određenim tehnologijama ali ne i da razmišljaju kao programeri. Dobiješ klinca koji barata .NET/Javom/C++ i sl. bolje nego maternjim jezikom, ali ne ume da napravi dve petlje da spoji elemente koji se slažu po nekom kriterijumu. Kreiranje stabla objekata, na osnovu podataka iz tabele je već "rocket science."
Nastavnici u školama, pokušavaju da idu u korak sa razvojem tehnologije iako za to nemaju sredstava a sa druge strane zanemaruju osnovne koncepte programiranja. If then else struktura, for, while petlje, liste, stabla itd. nisu se promenili decenijama.
predatortz predatortz 12:03 10.02.2016

Re: Ima vec ...


Celoj stvari se pristupa potpuno pogrešno. Informatika je nauka i tako joj treba pristupiti, na apstraktnom nivou odvojeno od tehnologija. Sa druge strane, programiranje i sistem administracija su zanati i tako im treba pristupati.


Slažem se, od reči do reči! Klinci iz škole izlaze uskraćeni za fundamentalna znanja, a akcentuju se upotrebe određenih alata i programskih paketa, što je veliki promašaj.
zilikaka zilikaka 12:39 10.02.2016

Re: Ima vec ...

predatortz

Celoj stvari se pristupa potpuno pogrešno. Informatika je nauka i tako joj treba pristupiti, na apstraktnom nivou odvojeno od tehnologija. Sa druge strane, programiranje i sistem administracija su zanati i tako im treba pristupati.


Slažem se, od reči do reči! Klinci iz škole izlaze uskraćeni za fundamentalna znanja, a akcentuju se upotrebe određenih alata i programskih paketa, što je veliki promašaj.

Aj sad ja da uputim kolegama generalno pitanje.
Kako usmeriti dete od 14-15 godina da stekne osnove? Spram današnje tehnologije.
Msm, u moje vreme, dok je Bog hodao po zemlji, mi smo pravili algoritme.
Gomilu problemčića, uglavnom matematičkih smo tako rešavali.
Oni koji su se posle opredelili da ih to lebom rani, radili su mnogo toga dalje i danas su uspešni programeri.
E, sad, i za algoritme ti treba pre svega matematička logika plus ono nešto da ume da ti kvrcne.
Tako gledajući, ja nešto kao usmeravam da se gazi što više matematike, al nisam sigurna da tp ima veze sa današnjicom.

Dakle, šta su dobri sklekovi i trbušnjaci za programere u svojoj viziji?
predatortz predatortz 13:00 10.02.2016

Re: Ima vec ...

E, sad, i za algoritme ti treba pre svega matematička logika plus ono nešto da ume da ti kvrcne.
Tako gledajući, ja nešto kao usmeravam da se gazi što više matematike, al nisam sigurna da tp ima veze sa današnjicom.


Dakle, šta su dobri sklekovi i trbušnjaci za programere u svojoj viziji?


Matematika!
rade.radumilo rade.radumilo 13:43 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Kako usmeriti dete od 14-15 godina da stekne osnove? Spram današnje tehnologije.


Pitanje glasi na kom nivou su interesovanja deteta. Ako sebe vidi "ispod haube" onda redom kroz programske jezike: C/C++/C#/Java/SQL itd. Matematika, pod obavezno i sve uz to što ide, pre svega.
Ako sebe vidi u administraciji i održavanju sistema, onda MS/Linux/Cisco kursevi...
Ako sebe vidi na vozačkom sedištu, a u nekim drugim profesijama, onda nije loše da istraži alate namenjene tim profesijama. Menjaju se vremenom, ali postoje već decenijama.
emsiemsi emsiemsi 15:36 10.02.2016

Re: Ima vec ...

rade.radumilo
Ko, bre, to da predaje? Većina nastavnika ni Windows ne zna kako treba.


Celoj stvari se pristupa potpuno pogrešno. Informatika je nauka i tako joj treba pristupiti, na apstraktnom nivou odvojeno od tehnologija. Sa druge strane, programiranje i sistem administracija su zanati i tako im treba pristupati.
Ovako, škole i fakulteti nauče ljude određenim tehnologijama ali ne i da razmišljaju kao programeri. Dobiješ klinca koji barata .NET/Javom/C++ i sl. bolje nego maternjim jezikom, ali ne ume da napravi dve petlje da spoji elemente koji se slažu po nekom kriterijumu. Kreiranje stabla objekata, na osnovu podataka iz tabele je već "rocket science."
Nastavnici u školama, pokušavaju da idu u korak sa razvojem tehnologije iako za to nemaju sredstava a sa druge strane zanemaruju osnovne koncepte programiranja. If then else struktura, for, while petlje, liste, stabla itd. nisu se promenili decenijama.

Ма шта кажеш --- клинац зна .NET/Javu/C++, а не уме да направи две петље !? Ако зна поменуто, онда зна да направи и више петљи, а не само две.
Не може да зна Ц++ а да не зна то. А камоли Ц# у .НЕТ мениџд окружењу. Тако да причате без везе --- како је програмирање само занат и сличне будалаштине.
Подразумева се, да би био програмер, мораш да знаш што више математике и свих осталих знања, а не да знаш 40 кључних програмских речи.
Банализација и свођење на курсистичка знања нас води томе да нико ништа не зна да направи како Бог заповеда.
Успут --- зашто је, по теби, пожељно да се информатика ради на апстрактном ниво, одвојено од технологија. Мислиш да је пожељно да се, нпр. изучавају Грејови циклички кодови, а да се при томе не каже зашто су ти кодови добри ... и да не пишем даље.
Дакле, суштина је да се учи што више, да се уче што комплекснији садржаји, а не само тзв. занатске вештине. Занатским вештинама нека се баве занатлије.
rade.radumilo rade.radumilo 16:17 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Ма шта кажеш --- клинац зна .NET/Javu/C++, а не уме да направи две петље !? Ако зна поменуто, онда зна да направи и више петљи, а не само две.


Ajde uzmi 100 juniora i daj im da naprave sortiranje liste, ali ne smeju da koriste bubble sort.

.
Не може да зна Ц++ а да не зна то. А камоли Ц# у .НЕТ мениџд окружењу


Dovedi 100 klinaca, koji su friško sa fakulteta, pa da vidimo koliko njih, u kodu koji sami napišu, ume da ti opiše šta se tokom izvršavanja tačno dešava u memoriji. Ne lupaj gluposti, ako je neko pojednostavio život programerima, to je Microsoft. Možeš da pišeš prilično kompleksne .NET aplikacije a da nemaš nikakvo znanje o tome šta se dešava "ispod haube."

Не може да зна Ц++ а да не зна то. А камоли Ц# у .НЕТ мениџд окружењу. Тако да причате без везе --- како је програмирање само занат и сличне будалаштине.


Očito ne razlikuješ zanimanja: Software Architect i Software Developer.

Успут --- зашто је, по теби, пожељно да се информатика ради на апстрактном ниво, одвојено од технологија.


Zato što sam prvu liniju koda napisao 1987-e. Više tehnologija sam zaboravio, nego što ih sada znam. Međutim, kako znam da programiram retko kad mi treba više od dva radna dana da steknem osnovna znanja u nekoj tehnologiji. Za viši nivo, potrebno je iskustvo u istoj, ali za juniorski nivo ne treba mi više od dan-dva. Rekord mi je bio fortran (zbog svoje jednostavne sintakse) trebalo mi je 15 minuta.

Успут --- зашто је, по теби, пожељно да се информатика ради на апстрактном ниво, одвојено од технологија. Мислиш да је пожељно да се, нпр. изучавају Грејови циклички кодови, а да се при томе не каже зашто су ти кодови добри ... и да не пишем даље. Дакле, суштина је да се учи што више, да се уче што комплекснији садржаји, а не само тзв. занатске вештине.


Ajmo redom:
- Pojmovi kao što su klasa, biblioteka, prenošenje po vrednosti ili referenci, metoda, polje, atribut, događaj. To su stvari koje su opšte, koje su osnova objektno orjentisanog programiranja. Nemaju nikakve veze sa određenim programskim jezikom. Neki ih može imati ili nemati (programiranje u Erlangu je doživljaj svoje vrste), ali to su opšte stvari nevezane sa tehnologijom. Isto tako, različite verzije SQL-a imaju razlike među sobom, ali to ne menja koncepte tabele, spajanja, agregacije i sortiranja, kao što uostalom sve i počiva na matematičkoj teoriji skupova.
Poznavanje svega ovoga je uslov da bi neko mogao da osmisli deo softverskog rešenja i integriše ga u postojeću aplikaciju.
- Pojmovi kao što su entiteti, interakcije, konteksti, podaci, dizajn šabloni, inverzija kontrole, dependancy injection (nisam naišao na naš prevod ovog termina, pa ne bih da ga ja krstim), su na višem nivou apstrakcije od vrsta programiranja (objektno orjentisano, proceduralno, skriptno itd.).
Znanje ovoga je neophodno za interpretaciju korisničkih zahteva, planiranje rešenja i arhitekture, odabir platformi...
- Upotreba alata kao što su Entity Framework u .NET-u, Curl, jQuery, razni protokoli i sevisi, su čisti zanat.
Ovo je dovoljno da jedan junior iskodira, u nekoj tehnologiji, ono što je software arhitekta dizajnirao.

Занатским вештинама нека се баве занатлије


Dobre zanatlije su itekako potrebne u informatici. Programeri koji nemaju tu "zanatlijsku crtu" u sebi se lako prepoznaju po tome što njihov kod uvek ima dosta bagova, po tome što je refaktoring njihovog koda praktično pisanje ispočetka, što ih boli ona stvar za krajnjeg korisnika itd.
emsiemsi emsiemsi 17:20 10.02.2016

Re: Ima vec ...

rade.radumilo
Ма шта кажеш --- клинац зна .NET/Javu/C++, а не уме да направи две петље !? Ако зна поменуто, онда зна да направи и више петљи, а не само две.


Ajde uzmi 100 juniora i daj im da naprave sortiranje liste, ali ne smeju da koriste bubble sort.

.
Не може да зна Ц++ а да не зна то. А камоли Ц# у .НЕТ мениџд окружењу


Dovedi 100 klinaca, koji su friško sa fakulteta, pa da vidimo koliko njih, u kodu koji sami napišu, ume da ti opiše šta se tokom izvršavanja tačno dešava u memoriji. Ne lupaj gluposti, ako je neko pojednostavio život programerima, to je Microsoft. Možeš da pišeš prilično kompleksne .NET aplikacije a da nemaš nikakvo znanje o tome šta se dešava "ispod haube."

Не може да зна Ц++ а да не зна то. А камоли Ц# у .НЕТ мениџд окружењу. Тако да причате без везе --- како је програмирање само занат и сличне будалаштине.


Očito ne razlikuješ zanimanja: Software Architect i Software Developer.

Успут --- зашто је, по теби, пожељно да се информатика ради на апстрактном ниво, одвојено од технологија.


Zato što sam prvu liniju koda napisao 1987-e. Više tehnologija sam zaboravio, nego što ih sada znam. Međutim, kako znam da programiram retko kad mi treba više od dva radna dana da steknem osnovna znanja u nekoj tehnologiji. Za viši nivo, potrebno je iskustvo u istoj, ali za juniorski nivo ne treba mi više od dan-dva. Rekord mi je bio fortran (zbog svoje jednostavne sintakse) trebalo mi je 15 minuta.

Успут --- зашто је, по теби, пожељно да се информатика ради на апстрактном ниво, одвојено од технологија. Мислиш да је пожељно да се, нпр. изучавају Грејови циклички кодови, а да се при томе не каже зашто су ти кодови добри ... и да не пишем даље. Дакле, суштина је да се учи што више, да се уче што комплекснији садржаји, а не само тзв. занатске вештине.


Ajmo redom:
- Pojmovi kao što su klasa, biblioteka, prenošenje po vrednosti ili referenci, metoda, polje, atribut, događaj. To su stvari koje su opšte, koje su osnova objektno orjentisanog programiranja. Nemaju nikakve veze sa određenim programskim jezikom. Neki ih može imati ili nemati (programiranje u Erlangu je doživljaj svoje vrste), ali to su opšte stvari nevezane sa tehnologijom. Isto tako, različite verzije SQL-a imaju razlike među sobom, ali to ne menja koncepte tabele, spajanja, agregacije i sortiranja, kao što uostalom sve i počiva na matematičkoj teoriji skupova.
Poznavanje svega ovoga je uslov da bi neko mogao da osmisli deo softverskog rešenja i integriše ga u postojeću aplikaciju.
- Pojmovi kao što su entiteti, interakcije, konteksti, podaci, dizajn šabloni, inverzija kontrole, dependancy injection (nisam naišao na naš prevod ovog termina, pa ne bih da ga ja krstim), su na višem nivou apstrakcije od vrsta programiranja (objektno orjentisano, proceduralno, skriptno itd.).
Znanje ovoga je neophodno za interpretaciju korisničkih zahteva, planiranje rešenja i arhitekture, odabir platformi...
- Upotreba alata kao što su Entity Framework u .NET-u, Curl, jQuery, razni protokoli i sevisi, su čisti zanat.
Ovo je dovoljno da jedan junior iskodira, u nekoj tehnologiji, ono što je software arhitekta dizajnirao.

Занатским вештинама нека се баве занатлије


Dobre zanatlije su itekako potrebne u informatici. Programeri koji nemaju tu "zanatlijsku crtu" u sebi se lako prepoznaju po tome što njihov kod uvek ima dosta bagova, po tome što je refaktoring njihovog koda praktično pisanje ispočetka, što ih boli ona stvar za krajnjeg korisnika itd.

Мислиш да су ти јуниори после факултета баш толико тупави да не знају да угнезде неколико форич петљи или сличнога. Ееее, па извини, ја не знам са којих су ти факултета. Моји "клинци" то знају.
Све то, таксативно, појединачно написано је будалесање и банализовање, претенциозних ликова, као што си ти --- које истичу суштину која гласи ... ови данашњи су тупани, а једино сам ја зналица. Приглуп резон. "Апстракција" или "занат" се мора изучавати-примењивати синегички, однос теорија-пракса је однос, а не два одвојена ентитета.
Успут --- ја се теби "дивим до имбецилности" када си фортран смандрљао за 15 минута. Виртуелна, апстрактна класа, интерфејс, наслеђивање, једнострано или вишестрано итд... нису појмови и парадигме који су настали као пука апстракција --- чак кад их краси кључна реч --- абстрацт.
Архитект, дивелопер и слично су појмови који нису проистекли ни из чега. Срео сам сличне који нису знали да напишу "Хело Врлд", компајлирају, билдују а камоли нешто сложеније.
Итд...
nurudin nurudin 23:11 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Nastavnici u školama, pokušavaju da idu u korak sa razvojem tehnologije iako za to nemaju sredstava a sa druge strane zanemaruju osnovne koncepte programiranja. If then else struktura, for, while petlje, liste, stabla itd. nisu se promenili decenijama.


Оно што је потребно јесте обука и усавршавање наставника, а дужне да финансирају обуку јесу локалне самоуправе, које, наравно, то не чине, у 90% случајева, и, наравно, не сносе никакве последице што крше закон.
rade.radumilo rade.radumilo 23:21 10.02.2016

Re: Ima vec ...

Моји "клинци" то знају.


Pa eto, imao si sreće da radiš sa nekoliko dobrih klinaca. Ja, konstantno, radim na malo većim projektima i radim i radio sam sa desetinama "klinaca," što domaćih što stranih. Odgovorno tvrdim da je naš obrazovni sistem ozbiljan problem. Uglavnom nikada nisu imali prilike da urade code review, code refactoring. Nikada nisu napisali unit test i ne znaju šta je TDD.

ови данашњи су тупани, а једино сам ја зналица


To su gluposti, koje samo tebi mogu da padnu na pamet. Međutim, današnji klinci koji su gurui u različitim oblastima IT su to, na žalost, naučili sami kao što smo pre 30 godina mi to učili sami. Školstvo se nije maklo, skoro ni malo.

Успут --- ја се теби "дивим до имбецилности" када си фортран смандрљао за 15 минута.


Nisam rekao da sam ga "smandrljao". Rekao sam da sam ga naučio. Dovoljno da iskodiram zadato rešenje i dobijem maksimum poena na kolokvijumu. Šta ćeš, nekom treba manje nekom više vremena.

Виртуелна, апстрактна класа, интерфејс, наслеђивање, једнострано или вишестрано итд... нису појмови и парадигме који су настали као пука апстракција --- чак кад их краси кључна реч --- абстрацт.


U jee, naučio si jedan programski jezik, možda dva, pa sada prosipaš pamet ovde po blogu. Živo me interesuje da li si radio razvoj na više od jednog OS-a i na više od jedne platforme.

Архитект, дивелопер и слично су појмови који нису проистекли ни из чега. Срео сам сличне који нису знали да напишу "Хело Врлд", компајлирају, билдују а камоли нешто сложеније.
Итд...


A ja sam sreo još više programera, koji ne kapiraju da je kodiranje samo mali deo posla. Ne umeju da daju procenu koja bi obuhvatila unit testove, integration testove, code review, code refactoring, pisanje tehničke i korisničke dokumentacije. Ne kapiraju šta je UX i odbijaju da prihvate domensko znanje.
uros_vozdovac uros_vozdovac 01:11 11.02.2016

Re: Ima vec ...

rade.radumilo


A ja sam sreo još više programera, koji ne kapiraju da je kodiranje samo mali deo posla. Ne umeju da daju procenu koja bi obuhvatila unit testove, integration testove, code review, code refactoring, pisanje tehničke i korisničke dokumentacije. Ne kapiraju šta je UX i odbijaju da prihvate domensko znanje.

Iako smo kolegi Goranu istrolovali blog, ovde si debelo u pravu.
emsiemsi emsiemsi 06:54 11.02.2016

Re: Ima vec ...

rade.radumilo

...

U jee, naučio si jedan programski jezik, možda dva, pa sada prosipaš pamet ovde po blogu. Živo me interesuje da li si radio razvoj na više od jednog OS-a i na više od jedne platforme.
...
A ja sam sreo još više programera, koji ne kapiraju da je kodiranje samo mali deo posla. Ne umeju da daju procenu koja bi obuhvatila unit testove, integration testove, code review, code refactoring, pisanje tehničke i korisničke dokumentacije. Ne kapiraju šta je UX i odbijaju da prihvate domensko znanje.

Сигуран си да знам само један програмски језик и да "просипам знање" !?
Сигуран си да не знам јунит, интегрејше, регресн тестинг и сличне ствари !?
Сигуран си да знам само понешто из "информатике" ?!
Но, то је мање битно --- ја не знам све, али знам свашта (не само из информатике). Битно је да (једино) ти знаш све - и да у том свом силном знању не можеш да нађеш клинце равне себи (који могу да добију 10 из колоквијума из Фортрана).
Еееее, мој ти ?

rade.radumilo rade.radumilo 09:56 11.02.2016

Re: Ima vec ...

Но, то је мање битно --- ја не знам све, али знам свашта (не само из информатике). Битно је да (једино) ти знаш све - и да у том свом силном знању не можеш да нађеш клинце равне себи


Vidim da opet mašiš poentu priče, iako ti crtam po n-ti put. Ne sekiraj se, primam klince kojima ja mogu samo vodu da nosim. Trebaju mi takvi, ja sam već prešao godine kada treba da se bavim time. Problem je nešto drugo, o čemu ti uporno pričam, a ti uporno zatvaraš uši (i mozak). Svi ti klinci su to naučili sami, sa strane. Oni koji su se ograničili samo na ono što su dobili od obrazovnog sistema su OK, ali im jako puno fali. Sporije napreduju, više problema ima s njima.
Za svaku pohvalu je što ima jako puno klinaca koji sopstvenim entuzijazmom postaju eksperti u uzrastu kada bi se od njih očekivalo da su juniori. Međutim, ne može se industrija graditi na entuzijazmu grupe klinaca.
Kada treba da sastavim tim od 10-ak ljudi, to obično znači 2-3 seniora i 7-8 juniora. Normalno bi bilo da u toj situaciji dobiješ 1-2 klinca mahera, 3-4 pristojna i 2-3 "onako". E ova 3-4 vazda fale, jer nam je obrazovanje takvo kakvo jeste.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 11:21 11.02.2016

Re: Ima vec ...

uros_vozdovac
rade.radumilo


A ja sam sreo još više programera, koji ne kapiraju da je kodiranje samo mali deo posla. Ne umeju da daju procenu koja bi obuhvatila unit testove, integration testove, code review, code refactoring, pisanje tehničke i korisničke dokumentacije. Ne kapiraju šta je UX i odbijaju da prihvate domensko znanje.

Iako smo kolegi Goranu istrolovali blog, ovde si debelo u pravu.


u pravu je u večem delu onoga što je napisao u ovom tredu, ako ne i u svemu.

eto da se jednom i ja složim sa rr

emsiemsi emsiemsi 13:35 11.02.2016

Re: Ima vec ...

rade.radumilo
Но, то је мање битно --- ја не знам све, али знам свашта (не само из информатике). Битно је да (једино) ти знаш све - и да у том свом силном знању не можеш да нађеш клинце равне себи


Vidim da opet mašiš poentu priče, iako ti crtam po n-ti put. Ne sekiraj se, primam klince kojima ja mogu samo vodu da nosim. Trebaju mi takvi, ja sam već prešao godine kada treba da se bavim time. Problem je nešto drugo, o čemu ti uporno pričam, a ti uporno zatvaraš uši (i mozak). Svi ti klinci su to naučili sami, sa strane. Oni koji su se ograničili samo na ono što su dobili od obrazovnog sistema su OK, ali im jako puno fali. Sporije napreduju, više problema ima s njima.
Za svaku pohvalu je što ima jako puno klinaca koji sopstvenim entuzijazmom postaju eksperti u uzrastu kada bi se od njih očekivalo da su juniori. Međutim, ne može se industrija graditi na entuzijazmu grupe klinaca.
Kada treba da sastavim tim od 10-ak ljudi, to obično znači 2-3 seniora i 7-8 juniora. Normalno bi bilo da u toj situaciji dobiješ 1-2 klinca mahera, 3-4 pristojna i 2-3 "onako". E ova 3-4 vazda fale, jer nam je obrazovanje takvo kakvo jeste.

Ово што си сада написао није (уопште) спорно - и око тога се нисмо нити спорили.
arianna arianna 16:16 11.02.2016

Re: Ima vec ...

Оно што је потребно јесте обука и усавршавање наставника, а дужне да финансирају обуку јесу локалне самоуправе, које, наравно, то не чине, у 90% случајева, и, наравно, не сносе никакве последице што крше закон.


Ne snose nikakve posledice ni nastavnici.... jednostavno ljudi neće da plaćaju, mahom nebulozne seminare. Svaka čast stručnim seminarima, gde može nešto da se nauči, tipa informatika ili primena neke nove nastavne metode i učila, ali plaćati za radionice i igraonice, prelepljivati se stikerima u boji, preskakati konopac, samo da se kaže da si bio na seminar, nije u redu.

Ovih dana pominju se po medijima neki besplatni online seminari. Imaš li možda informaciju, koji su ti besplatni seminari? Link?
nurudin nurudin 00:28 12.02.2016

Re: Ima vec ...

http://www.britishcouncil.rs/new-technologies

Veoma interesantno i zanimljivo. Nisam ove godine mogao da se prijavim, prošle godine sam bio, sjajno iskustvo.


P. S. Saglasan sam za glupe seminare.
bestragamuglava bestragamuglava 11:22 12.02.2016

Re: Ima vec ...

rade.radumilo
Kako usmeriti dete od 14-15 godina da stekne osnove? Spram današnje tehnologije.


Pitanje glasi na kom nivou su interesovanja deteta. Ako sebe vidi "ispod haube" onda redom kroz programske jezike: C/C++/C#/Java/SQL itd. Matematika, pod obavezno i sve uz to što ide, pre svega.
Ako sebe vidi u administraciji i održavanju sistema, onda MS/Linux/Cisco kursevi...
Ako sebe vidi na vozačkom sedištu, a u nekim drugim profesijama, onda nije loše da istraži alate namenjene tim profesijama. Menjaju se vremenom, ali postoje već decenijama.


Potpuno pogresan savet, izuzev matematike. A matematika potrebna za programiranje se odlicno uci i iz Aristotelovog Organona.
bestragamuglava bestragamuglava 11:37 12.02.2016

Re: Ima vec ...

zilikaka
..
Kako usmeriti dete od 14-15 godina da stekne osnove? ...
Dakle, šta su dobri sklekovi i trbušnjaci za programere u svojoj viziji?


Evo sta o tome kazu mnogo pametniji od mene

https://www.bsdserbia.org/index.php?topic=1592.0

Obrati paznju, diskutant Oko je PhD iz matematike, a trenutno je na visokom polozaju instituta Kargeni Melon (guglaj malo sta je Karnegi Melon i koji je univerzitet prvi uveo informatiku kao predmet), gde je pretpostavljeni za cca 200 doktora i doktoranada.

Inace, da pohvalim promenu stava od "snaci ce se sam da nauci" do "sta preporucujete?".
rade.radumilo rade.radumilo 12:19 12.02.2016

Re: Ima vec ...

Obrati paznju, diskutant Oko je PhD iz matematike, a trenutno je na visokom polozaju instituta Kargeni Melon (guglaj malo sta je Karnegi Melon i koji je univerzitet prvi uveo informatiku kao predmet), gde je pretpostavljeni za cca 200 doktora i doktoranada


Njegov predlog je odličan način, da klinca koji nije "nerd" i nije baš načisto da li bi da uči da programira ili ne, potpuno odbiješ od sveta programiranja.
bestragamuglava bestragamuglava 12:34 12.02.2016

Re: Ima vec ...

rade.radumilo
Obrati paznju, diskutant Oko je PhD iz matematike, a trenutno je na visokom polozaju instituta Kargeni Melon (guglaj malo sta je Karnegi Melon i koji je univerzitet prvi uveo informatiku kao predmet), gde je pretpostavljeni za cca 200 doktora i doktoranada


Njegov predlog je odličan način, da klinca koji nije "nerd" i nije baš načisto da li bi da uči da programira ili ne, potpuno odbiješ od sveta programiranja.


To je prema kriterijumima nekog ko za programiranje "ispod haube" preporucuje JAVA/SQL.

Zbog takvih shvatanja se kod nas deca koja su mogla da "skidaju zvezde", posto ih temeljno uniste kroz srednju i visoku skolu, (gde su jedina mesta gde se programiranje uci kako treba MATF kod Janicica i donekle Matematicka gimnazija, a gimnazijalci prirodnog smetra progriranje uce na Delphi - OO programski jezik koji je jedini za koji se licenca PLACA) na kraju zaposle u M$ Bgd. Tamo oni najbolji dodju do toga da neko ih neko iz M$ uputi da gledaju sta pise Matt Dillon na DragonFly, pa onda njegov HAMMER otvorenog koda prepisu kao veliko unapredjenje za Win7.

Oni koji pomocu magije i trikova izbegnu ovakve "eksperte" (Gej17 zvuci poznato?), mogu Matt-a da kontaktiraju direktno na njegovoj mailing listi, gde covek nudi svaku pomoc onome ko zeli da HAMMER i HAMMER2 portuje na Linuks.

No, preostar sam i previsok u kriterijumima. Svako od nas uzima sebe kao vrhonski kriterijum i model uspesnosti. Prosto, da ti znas bolje bio bi bolji. Posto to bolje ne znas, niti mozes da zamislis, ne mozes ni da dajes bolje savete.
zilikaka zilikaka 00:20 13.02.2016

Re: Ima vec ...

Evo sta o tome kazu mnogo pametniji od mene


Hvala, sad pogledala, ali ću svakako tome posvetiti pažnju.

Inace, da pohvalim promenu stava od "snaci ce se sam da nauci" do "sta preporucujete?".


A ovo, moram priznati, nisam razumela.
bestragamuglava bestragamuglava 07:53 13.02.2016

Re: Ima vec ...

zilikaka
Evo sta o tome kazu mnogo pametniji od mene


Hvala, sad pogledala, ali ću svakako tome posvetiti pažnju.

Inace, da pohvalim promenu stava od "snaci ce se sam da nauci" do "sta preporucujete?".


A ovo, moram priznati, nisam razumela.


Ah, izvini, pomesao sam te sa jednom drugo blogerkom, koja je tvrdila/tvrdi da syllabus (plan i program proucavanja predmeta) nije potreban.

Na linku je dat opis programskih jezika. Posto si zainteresovana, ja ti mogu reci sta bih ja preporucio:

1) da kandidat uci/nauci engleski
2) da kandidat odradi kurs slepog kucanja (cca 20-40 casova u cca 4-8 sedmica 2-5 puta sedmicno)
3) da kandidat dobije neki Unix instaliran na racunaru (moze i USB), preporucujem FreeBSD, DragonFlyBSD ili OpenBSD.
4) da kandidat odradi kurs tekst editor vi (cca 6 skolskih casova od po 20 minuta rasporedjeno tokom jedne sedmice) http://docs.freebsd.org/44doc/usd/12.vi/paper.html (ima nesto slicno na bsdserbia na srpskom, ali ovo je THE kurs)
5) da odradi osnovni unix kurs, ima ih puno, npr. na srpskom
https://www.bsdserbia.org/dokumentacija/doku.php?id=unix_tutorijal_za_pocetnike
ili na engleskom
http://www.doc.ic.ac.uk/~wjk/UnixIntro/
6) da procita osnovnu dokumentaciju operativnog sistema koji je dobio instaliran

Sve ovo od 1-6 radi se simultano. To moze da bude i najdosadniji deo (narocito slepo kucanje i vi). Odatle ide na ucenje shell scripting, gde nauci varijabile, petlje, case statement, itd (za sedam do deset dana ovlada SVIM programerskim osnovnim pojmovima i ima instalirani operativni sistem kao igracku na kome moze SVE to da primeni na mnogo razlicitih nacina).

Za sve to ne treba vise od dva do tri meseca, ne vise od dva (do tri) skolska casa sedmicno. Ne treba raditi vise od dve stvari (iz razlicitoih stavki 1-6) istog dana. Dakle, moze malo kucanja, pa malo Unix kurs. Pa malo kucanja, pa malo tekst editor vi. Ako se pregura dosadni deo (kucanje), onda je sve kasnije zanimljivo i lako.

Odatle moze da ide po onim programskim jezicima sa uvodnog linka.

Ako odradi tako, onda od kandidata u buducnosti moze da bude https://en.wikipedia.org/wiki/Bill_Joy ili https://en.wikipedia.org/wiki/Mark_Spencer_%28computer_engineer%29
ili Steve Jobs, ili, sto da ne, i Bill Gates. John Zelle (profesor na MIT) tvrdi da ne moze svako da bude talentovan programer (u pitanju je talenat), ali SVAKO moze da nauci da programira.

Ako bude isao programom informatike u srednjoj skoli, onda od njega/nje moze da bude ili talentovani pripravnik kod Radeta Radumila, ili netalentovani pripravnik kod Radeta Radumila. Izuzetak je matematicka gimnazija u Bgd. Umesto procenjenih tri meseca po dva casa sedmicno bice mu/joj potrebno bar deset puta vise vremena za najmanje duplo slabije rezultate. Takodje, posle godinu do tri mlacenja ovime, onda mu treba najvise mesec dana da nauci SVE o Windows. Ako odmah krene za Windows nista od gore pobrojanog ne moze da nauci NIKAD kako treba. Na Windows sve nauce naopako.

Sve navedeno pretpostavlja da je kandidat bar malo zainteresovan. Takodje, sve ovo je bespotrebno u slucaju da je kandidat genije. Onda takav samo radi maematiku, a oko njega su robovi koji znaju ono gore pobrojano i definisu mu zadatke da ih resi.

Nema na cemu.
bestragamuglava bestragamuglava 19:13 13.02.2016

Re: Ima vec ...

bestragamuglava
...Takodje, sve ovo je bespotrebno u slucaju da je kandidat genije.


Ispravka.

Nije bespotrebno. Vrlo je potrebno. Ali nije neophodno.

Licno mi je poznat slucaj "deteta" kome je IQ meren "preko" (bila je mladja od 21, i test je mogao da je kategorise samo "preko" koeficijenta, a ne i da utvrdi koeficijent) koja nije ovo odradila. Uzela je u medjuvremenu PhD i nedavno se zaposlila u velikoj softverskoj kompaniji. Upravo sada joj nedostaje ovo i to bas ovo gore pobrojano, bez obzira sto ne radi na Unix.

I sada bi joj najbolji i najbrzi put bio da odradi ove gornje osnove, koje mogu da rade i osnovci.
znik znik 07:07 14.02.2016

Re: Ima vec ...

Već desetak godina nisam napisao liniju koda i ne daj Bože da opet moram da je pišem, tako da gledam ovo iz druge perspektive. Ne radim sa klincima iz Srbije, tako da ne mogu da komentarišem sa kakvim znanjem izlaze iz škola i sa kurseva.

Mislim da je osnovni problem u količini para koje se vrte u industriji. Istinski talentovani klinci beže u menadžment ili na druga mesta gde mogu da zarade više para. Nije problem u zanatlijama sve dok ne dođete u situaciju da neko očekuje da zanatlija rešava probleme koje objektivno ne može da reši.
bestragamuglava bestragamuglava 09:27 14.02.2016

Re: Ima vec ...

znik
... Nije problem u zanatlijama sve dok ne dođete u situaciju da neko očekuje da zanatlija rešava probleme koje objektivno ne može da reši.


Lepo receno.

znik
..
Mislim da je osnovni problem u količini para koje se vrte u industriji. Istinski talentovani klinci beže u menadžment ili na druga mesta gde mogu da zarade više para...


Tako je uvek bilo i uvek ce biti. Medjutim, posebno je pitanje kako se postaje menadzer, koji su talenti i kakva obuka potrebni za to. Usudjujem se da kazem da se to ne uci u srednjoj skoli, vec i od rodjenja i na visokim skolama.

Problem je sto prema postojecem syllabus-u deca u srednjoj skoli potrose cetiri godine na predmet informatika, a tamo ne uce ono sto treba, nego sasvim pogresne stvari. To je vrlo pogresan pristup za celokupno formiranje licnosti i istovremeno kolosalno gubljenje vremena.

Syllabus informatike za srednju skolu treba potpuno promeniti, ili je treba ukinuti (zajedno sa verskom nastavom i gradjanskim vaspitanjem).

Lionsgate Lionsgate 10:49 10.02.2016

Pitanjce

Za poznavaoce, jel postoji mogucnost instalisanja autoCAD-a na Linux? Virtualne masine i sl. Da napomenem da me interesuje samo Autodeskov ( po mogucnosti verzije od 2014 na ovamo) a ne neke socijalne verzije CAD-a.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:02 10.02.2016

Re: Pitanjce

Lionsgate
Za poznavaoce, jel postoji mogucnost instalisanja autoCAD-a na Linux? Virtualne masine i sl. Da napomenem da me interesuje samo Autodeskov ( po mogucnosti verzije od 2014 na ovamo) a ne neke socijalne verzije CAD-a.


Virtuelizacija jedino, ovi svi ostali pokušaju da se CAD-ovi poteraju ne obećavaju zasad.

Zauzvrat virtuelizacija je odlična
rade.radumilo rade.radumilo 11:57 10.02.2016

Re: Pitanjce

Virtuelizacija jedino, ovi svi ostali pokušaju da se CAD-ovi poteraju ne obećavaju zasad.

Zauzvrat virtuelizacija je odlična


Jel probano u VM? Boljka VM-ova je obično generička grafička kartica, skromnih mogućnosti što bi AutoCAD-u moglo da bude problem. Ne znam za sve virtualne tehnologije, ali uglavnom ne podržavaju 3D.
uros_vozdovac uros_vozdovac 13:07 10.02.2016

Re: Pitanjce

ja lično nisam, a iskustva koja čitam su - hmm...
Lionsgate Lionsgate 14:53 10.02.2016

Re: Pitanjce

Znaci mrka kapa, OK, teramo onda dalje i na win-u.
Jos jedno pitanje, kako stoji sa Corelom i Photoshopom? I to ide samo na virtuel masinama? Kako se onda GPU ponasa na virtuel masini?
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:03 10.02.2016

Re: Pitanjce

Gimp i Incscape su sasvim dovoljni na linuxima.

Ovo šta meni treba iz vbox-a sasvim je zadovoljavajuće nisam imao nikakvih primedbi
Lionsgate Lionsgate 15:16 10.02.2016

Re: Pitanjce

Urose, mene ne interesuje software koji ce raditi samo na Linuxu, treba mi OS na kom ce raditi paketi koji su standard u svojoj oblasti (radi kompatibilnosti sa drugima). Zato se i interesujem da li nesto od gore navedenog moze da se pokrece na Linuxu jer sam ga samo par puta koristio.
rade.radumilo rade.radumilo 15:19 10.02.2016

Re: Pitanjce

Gimp i Incscape su sasvim dovoljni na linuxima.


Ovaj drugi nisam probao, ali Gimp je prepun bagova. Najgori bag mu je da polja za unos teksta, kada hoćeš recimo da uradiš save-as ili da daš ime sloju ne rade kako treba. Možeš da učukaš samo jedno ili dva slova, neki put. Takođe stalno pada. Probao sam ga i na Ubuntu 13.x i 14.x, na Windows-u 7 i 8.x i na OS-X.
Previše bagova i nema nekih opcija koje ima PhotoShop.
rade.radumilo rade.radumilo 15:25 10.02.2016

Re: Pitanjce

mene ne interesuje software koji ce raditi samo na Linuxu


Tu se pazi. Npr. Gimp postoji u verzijama za OS-X i Windows. Problem je, što kao i svaka aplikacija inicijalno pravljena za Linux, predstavlaj zapravo portovanu aplikaciju. U principu radi, ali ne baš stabilno, sa bagovima na neočekivanim mestima.
Naime, .NET programeri ne kodiraju neke stvari, već koriste servise platforme. Portovane aplikacije ove stvari imaju isprogramirane, sa manje ili više bagova. Ono što takođe fali aplikacijama koje nisu napravljene u .NET-u je memory management. Čak i ako je napravljena za Windows, aplikacija koja je napravljena u C++ ili Javi na primer je, često, daleko nestabilnija i podložnija curenju memorije (LibreOffice - šampion), upravo zbog toga što bi programeri trebalo da vode računa o upravljanju memorijom i zbog toga što programeri sami pišu delove koji komuniciraju sa OS-om (na primer File Open i Save As dijaloge, kao i Copy, Cut i Paste funkcionalnosti).

EDIT: Dobra vest je da je Microsoft opensource-ovao kod za .NET platformu (core features) pa bi u nekoj doglednoj budućnosti mogli imati aplikacije koje jednako dobro rade na Linux-u, kao i na Windows-u. Ne vidim da bi i OS-X u tom slučaju bio problem obzirom da je u pitanju Unix.
kbcz kbcz 16:32 10.02.2016

Re: Pitanjce

Urose, mene ne interesuje software koji ce raditi samo na Linuxu, treba mi OS na kom ce raditi paketi koji su standard u svojoj oblasti (radi kompatibilnosti sa drugima). Zato se i interesujem da li nesto od gore navedenog moze da se pokrece na Linuxu jer sam ga samo par puta koristio.


Trenutno (jos uvek) nazalost nema nista od CAD-a, Photoshopa i slicnog na Linuxu.
Lionsgate Lionsgate 17:13 10.02.2016

Re: Pitanjce

Hvala ljudi, od nekih "poznavalaca" sam probao da dobijem odgovore na pitanja ali su njihovi odgovori bili kao i ono sto mozes da nadjes na Netu, smuseni, okruglo pa na cose. Alo, ljudi, radi ili ne radi, instalisi ili ne instalisi... znaci Linux je i dalje samo OS za igranje, profesionalne alatke (bar one koje meni trebaju) rade na necemu drugome.
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:16 10.02.2016

Re: Pitanjce

Lionsgate
Hvala ljudi, od nekih "poznavalaca" sam probao da dobijem odgovore na pitanja ali su njihovi odgovori bili kao i ono sto mozes da nadjes na Netu, smuseni, okruglo pa na cose. Alo, ljudi, radi ili ne radi, instalisi ili ne instalisi... znaci Linux je i dalje samo OS za igranje, profesionalne alatke (bar one koje meni trebaju) rade na necemu drugome.

Najverovatnije da nije za tvoje potrebe, obzirom na CAD.

Lično meni GIMP odrađuje šta meni treba, a to doduše nije previše zahtevno.

I Linux naravno nije samo za igranje, za sistem administratore ima mnogih prednosti, a bogami i za programiranje ga itekako biva.
Lionsgate Lionsgate 20:02 10.02.2016

Re: Pitanjce

uros_vozdovac
Lionsgate
Hvala ljudi, od nekih "poznavalaca" sam probao da dobijem odgovore na pitanja ali su njihovi odgovori bili kao i ono sto mozes da nadjes na Netu, smuseni, okruglo pa na cose. Alo, ljudi, radi ili ne radi, instalisi ili ne instalisi... znaci Linux je i dalje samo OS za igranje, profesionalne alatke (bar one koje meni trebaju) rade na necemu drugome.

Najverovatnije da nije za tvoje potrebe, obzirom na CAD.

Lično meni GIMP odrađuje šta meni treba, a to doduše nije previše zahtevno.

I Linux naravno nije samo za igranje, za sistem administratore ima mnogih prednosti, a bogami i za programiranje ga itekako biva.

Meni i nekom ko se bavi CADom, grafikom i videom moze da sluzi samo za igranje, da se ispravim

Eto jos jednog, po meni poprilicno bitnog, razloga zasto ga nema u obrazovanju, danas u svim tehnickim skolama se deca obucavaju koriscenju autoCADa, klasicno tehnicko crtanje je izbaceno. Ista situacija je i sa dizajnerskim, grafickim skolama, Photoshop i Corel su tamo standardi.
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:42 10.02.2016

Re: Pitanjce

Lionsgate

Meni i nekom ko se bavi CADom, grafikom i videom moze da sluzi samo za igranje, da se ispravim

Eto jos jednog, po meni poprilicno bitnog, razloga zasto ga nema u obrazovanju, danas u svim tehnickim skolama se deca obucavaju koriscenju autoCADa, klasicno tehnicko crtanje je izbaceno. Ista situacija je i sa dizajnerskim, grafickim skolama, Photoshop i Corel su tamo standardi.

Sasvim izvesno da si u pravu, sa dve ograde:

Tvoj primer nije univerzalan
Ne verujem da je u pitanju CAD/Photoshop

Pogotovo u osnovnom i srednjem obrazovanju. Imam dete VIII razred koje na informatici SVE, buvalno SVE što se predaje su Microsoft tehnologije. Ne mogu da ti opišem koliko je pogrešno državnim novcima i državnom prinudom gajiti korisnike jednoj kompaniji.
Lionsgate Lionsgate 21:24 10.02.2016

Re: Pitanjce

To je vec verovatno neki deal u drzavnoj upravi. Davno mi je stariji kolega rekao: "Sine, sve u ovoj zemlji pokrece %, bez njega ni banderu nece da ofarbaju".

filip.maric filip.maric 14:13 11.02.2016

Re: Pitanjce

Pogotovo u osnovnom i srednjem obrazovanju. Imam dete VIII razred koje na informatici SVE, buvalno SVE što se predaje su Microsoft tehnologije. Ne mogu da ti opišem koliko je pogrešno državnim novcima i državnom prinudom gajiti korisnike jednoj kompaniji.

Ruku na srce, svi nastavni planovi i programi su pravljeni tako da ostavljaju slobodu izbora konkretne implementacije na kojoj će koncepti biti prikazani (na primer, zadata tema je rad sa stilovima u procesoru teksta, a onda nastavnik može da odabere da li će da to prikaže koristeći MS Office ili LibreOffice). Problem je u nastavnom kadru koji ne želi ni da razmotri slobodne alternative Microsoft-ovim proizvodima, a koje su sasvim dovoljne da se kvalitetno ispoštuje plan i program do kraja srednje škole.
rade.radumilo rade.radumilo 14:21 11.02.2016

Re: Pitanjce

Pogotovo u osnovnom i srednjem obrazovanju. Imam dete VIII razred koje na informatici SVE, buvalno SVE što se predaje su Microsoft tehnologije. Ne mogu da ti opišem koliko je pogrešno državnim novcima i državnom prinudom gajiti korisnike jednoj kompaniji.


Slažem se da klinci treba da nauče alternative, ali da pogledamo malo trenutnu sliku. Koliko procenata desktop/laptop računara koristi Linux? Jedina ozbiljna alternativa Microsoftu u tom segmentu, do daljnjeg, će biti Apple. Na tim istim Mac računarima se koristi uglavnom MS Office.
Realno, svi ti klinci će na svojim radnim mestima dobiti mašinu na kojoj je instaliran Windows i MS Office.
Oni klinci koji se interesuju za IT će sami odabrati pravac(e) u kom će se razvijati. Ostalima je neophodno osnovno, a to podrazumeva MS.
narcis narcis 14:25 11.02.2016

Re: Pitanjce

Lionsgate
Urose, mene ne interesuje software koji ce raditi samo na Linuxu, treba mi OS na kom ce raditi paketi koji su standard u svojoj oblasti (radi kompatibilnosti sa drugima). Zato se i interesujem da li nesto od gore navedenog moze da se pokrece na Linuxu jer sam ga samo par puta koristio.

ništa od toga, fotošop, corel i cad su neprimenjivi na linuxu a zamene nisu dovoljno dobre za profesionaln bavljenje, iako se neki ljudi kunu u gimp i ink, ali to su ili teški zaljubljenici ili ...
rade.radumilo rade.radumilo 14:45 11.02.2016

Re: Pitanjce

ništa od toga, fotošop, corel i cad su neprimenjivi na linuxu a zamene nisu dovoljno dobre za profesionaln bavljenje, iako se neki ljudi kunu u gimp i ink, ali to su ili teški zaljubljenici ili ...


Bil je zacrtao, svojevremeno, misiju Microsoft-a. Računar na svakom radnom stolu i u svakoj kući. Na celom svetu. Pri tome, Microsoft nije ni pravio računare. Hebi ga, uspeli su. Dokle god je doprla elektrifikacija (a i dalje) videćeš nekakav računar i na njemu Windows i Office, pa makar za njim sedeo neki gerilac sa AK47 u krilu.
Jedino su iOS i Android doprli dalje.
filip.maric filip.maric 14:49 11.02.2016

Re: Pitanjce

rade.radumilo
to podrazumeva MS

Rade, gore sami pišete nešto sa čim se potpuno saglašavam, a to je da je ključno naučiti osnovne koncepte - oni su prilično trajni, a razlikuje se samo njihova konkretna implementacija. Na primer, jedan fundamentalan koncept koji treba naučiti je to da je uvek potrebno razlikovati logičku strukturu teksta od njegove vizuelne prezentacije i da je dokumente uvek potrebno kreirati imajući u vidu pre svega njihovu logičku strukturu (podelu na sekcije, naslove, podnaslove, specifične delove teksta i slično), a tek nakon toga se posvetiti podešavanju njegovog izgleda i pripremi za štampu. Onaj ko savlada taj koncept, taj će kasnije lako da nauči i dosledno sprovodi njegovu realizaciju kroz koncept stilova u procesorima teksta ili kroz podelu na HTML i CSS u veb-dokumentima. Ako se nastava organizuje tako da se učenicima predstavljaju fundamentalni koncepti (i dobro obrazloži zašto su oni bitni), onda sama implementacija postaje manje bitna i nema nikakvog razloga zašto bi se insistiralo na nekim specifičnim implementacijama (koliko god one bile popularne i rasprostranjene). Onaj učenik koji savlada koncept jako će se lako moći prilagođavati konkretnim implementacijama (trebaće mu malo vremena da u novom softveru potraži kako je neki koncept implementiran, ali znaće šta treba da traži). Onaj učenik koji prođe nastavu orijentisanu samo ka konkretnim implementacijama (čuvena korak-po-korak uputstva) taj će imati velikih problema da se prilagodi, čim se implementacija malo promeni.
narcis narcis 15:13 11.02.2016

Re: Pitanjce

nema bilo gde didem, pre dva sata sam beskorisno ubeđivao jednu osobu da

joj instaliram linux i da joj rešim problem sa starim kompom, upitnju je

prastara mašina sa 1,1 Giga procesorom. kao da sam joj predložio da spali

sebe a decu baci ljudožderima u ruke., neka radije će idalje da svakih

6 minuta restartuje komp. ako je njoj dobro meni još bolje, bar me neće cima za svaku, svoju, glupost i nesposobnost.
rade.radumilo rade.radumilo 15:17 11.02.2016

Re: Pitanjce

filip.maric

rade.radumiloto podrazumeva MSRade, gore sami pišete nešto sa čim se potpuno saglašavam, a to je da je ključno naučiti osnovne koncepte - oni su prilično trajni, a razlikuje se samo njihova konkretna implementacija. Na primer, jedan fundamentalan koncept koji treba naučiti je to da je uvek potrebno razlikovati logičku strukturu teksta od njegove vizuelne prezentacije i da je dokumente uvek potrebno kreirati imajući u vidu pre svega njihovu logičku strukturu (podelu na sekcije, naslove, podnaslove, specifične delove teksta i slično), a tek nakon toga se posvetiti podešavanju njegovog izgleda i pripremi za štampu. Onaj ko savlada taj koncept, taj će kasnije lako da nauči i dosledno sprovodi njegovu realizaciju kroz koncept stilova u procesorima teksta ili kroz podelu na HTML i CSS u veb-dokumentima. Ako se nastava organizuje tako da se učenicima predstavljaju fundamentalni koncepti (i dobro obrazloži zašto su oni bitni), onda sama implementacija postaje manje bitna i nema nikakvog razloga zašto bi se insistiralo na nekim specifičnim implementacijama (koliko god one bile popularne i rasprostranjene). Onaj učenik koji savlada koncept jako će se lako moći prilagođavati konkretnim implementacijama (trebaće mu malo vremena da u novom softveru potraži kako je neki koncept implementiran, ali znaće šta treba da traži). Onaj učenik koji prođe nastavu orijentisanu samo ka konkretnim implementacijama (čuvena korak-po-korak uputstva) taj će imati velikih problema da se prilagodi, čim se implementacija malo promeni.


Zato i mislim da treba odvojiti dve stvari u IT obrazovanju (vidi dole):

- Programiranje i razvoj aplikacija.
- Upotreba alata.

Programiranje se brzo menja, nove platforme, nove paradigme, nove upotrebe računara u raznim oblastima i slično.
Alati se ne menjaju toliko. Nastaju novi, ali oni koji već decenijama postoje se vrlo postepeno menjaju uglavnom dodavanjem novih funkcionalnosti. Slažem se da i tu postoje fundamentalne stvari, koje treba savladati, ali one su vezane za konkretan domen znanja. Na primer, ja znam, napamet, gde se bilo koja funkcionalnost nalazi u PhotoShop-u, ali nemam pojma čemu služi više od polovine.
filip.maric filip.maric 15:37 11.02.2016

Re: Pitanjce

Zato i mislim da treba odvojiti dve stvari u IT obrazovanju (vidi dole):

- Programiranje i razvoj aplikacija.
- Upotreba alata.


To je, u principu, već sada skoro potpuno razdvojeno. Cela osnovna škola (u kojoj je informatika obavezna samo u okviru tehničkog obrazovanja) i prva dva razreda gimnazije podrazumevaju samo upotrebu alatki (ako se izuzme neka opšta računarska kultura o kojoj se priča na početku prvog razreda). Treći razred gimnazije je posvećen programiranju i to sa ukupno samo 67 časova. Četvrti razred se vraća na rad sa dokumentima (HTML/CSS), mreže i baze podataka (gde se uglavnom radi MS Access, pa i to više spada u korišćenje nekih gotovih alatki nego u programiranje - SQL upiti se rade zaista minimalno). Dakle, razdvojeno je, ali tako da programiranja gotovo i da nema, a ostalo je uglavnom organizovano tako da se učenici odmore malo od ostalih predmeta i dobiju dobre ocene ne naučivši skoro ništa (vidi ovo).

Na višim nivoima se uglavnom smatra da studenti umeju da koriste alatke ili da su sposobni da se za to samostalno osposobe i uglavnom se radi ono što spada u programiranje.
rade.radumilo rade.radumilo 15:52 11.02.2016

Re: Pitanjce

Dakle, razdvojeno je, ali tako da programiranja gotovo i da nema, a ostalo je uglavnom organizovano tako da se učenici odmore malo od ostalih predmeta i dobiju dobre ocene ne naučivši skoro ništa


Smuti pa prospi, što bi rekao narod. Nit nauče da koriste računare u drugim oblastima, niti nauče išta o programiranju. Međutim, šta i da nauče, kada nastavnici ostalih predmeta traže od njih da verglaju napamet naučeno gradivo, koje je ostalo zaglavljeno u prošlom veku.
Baš me interesuje koliko nastavnika fizike traži od svojih učenika da koriste Excel (ili sličan alat) da obrade rezultate lab. merenja. Koliko nastavnika Sociologije ili Geografije od učenika zahteva PowerPoint prezentaciju o društvenom uređenju ili privrednim pokazateljima neke zemlje. Da li nastavnici Srpskog Jezika obrađuju kulturu pisanja e-mailova?

Na višim nivoima se uglavnom smatra da studenti umeju da koriste alatke ili da su sposobni da se za to samostalno osposobe i uglavnom se radi ono što spada u programiranje.


Povremeno, i dan danas me neko zamoli da im instaliram Windows na tek kupljeni desktop/laptop i ostalo što uz to ide. Budu tu i neka deca sa faksa, pa mi daju listu nekih alata. Interesantno je kakvih sve alata ima, za različite oblasti. Većina su besplatna za akademsku upootrebu (uključujući i AutoCAD).
filip.maric filip.maric 16:50 11.02.2016

Re: Pitanjce

rade.radumilo
Smuti pa prospi, što bi rekao narod. Nit nauče da koriste računare u drugim oblastima, niti nauče išta o programiranju.


Rekoh, 2016. godine u zemlji Srbiji, svršeni gimnazijalac prirodno-matematičkog smera za svojih 12 godina školovanja ima ukupno 67 (slovima: šezdeset i sedam) časova programiranja. Koliko programiranja mogu da nauče za to vreme? Uporedite to sa brojem časova bilo kog drugog predmeta, pa će vam biti jasno koliko smo anahroni.

rade.radumilo

Međutim, šta i da nauče, kada nastavnici ostalih predmeta traže od njih da verglaju napamet naučeno gradivo, koje je ostalo zaglavljeno u prošlom veku.
Baš me interesuje koliko nastavnika fizike traži od svojih učenika da koriste Excel (ili sličan alat) da obrade rezultate lab. merenja. Koliko nastavnika Sociologije ili Geografije od učenika zahteva PowerPoint prezentaciju o društvenom uređenju ili privrednim pokazateljima neke zemlje. Da li nastavnici Srpskog Jezika obrađuju kulturu pisanja e-mailova?


Ne znam. Rekao bih da ne, ali nemam decu tog uzrasta, pa ne mogu ništa da tvrdim. Stvari se verovatno pomeraju malo unapred u odnosu na vreme kada smo mi bili učenici, ali pretpostavljam da to ide puževim koracima. Ono što znam je to da nam je nastava matematike ostala negde u 19. veku i nadam se da će tokom ovog veka nastavnicima matematike neko javiti da su izmišljeni računari i pokazati im koliko oni mogu da pomognu u izučavanju matematike.
rade.radumilo rade.radumilo 16:59 11.02.2016

Re: Pitanjce

Ono što znam je to da nam je nastava matematike ostala negde u 19. veku


A ne, nego su je vratili tamo. Ja sam bio 1. generacija kada je vraćena u škole "klasična" gimanzija. Do tada, u toj istoj školi su tukli po raznim varijantama matematike i programiranja, sve 4 godine, a nama je svedeno na 1 godinu i nismo mogli da uzmemo informatiku za maturski rad.
zilikaka zilikaka 17:47 11.02.2016

Re: Pitanjce

rade.radumilo
Ono što znam je to da nam je nastava matematike ostala negde u 19. veku


A ne, nego su je vratili tamo. Ja sam bio 1. generacija kada je vraćena u škole "klasična" gimanzija. Do tada, u toj istoj školi su tukli po raznim varijantama matematike i programiranja, sve 4 godine, a nama je svedeno na 1 godinu i nismo mogli da uzmemo informatiku za maturski rad.

Poredjenja radi, mi smo osamdesetih godina, u cetvrtom srednje imali 6 casova programiranja i 2 numericke analize.(pored ostalih matematika). Pricam o nedeljnom fondu, naravno.
predatortz predatortz 18:14 11.02.2016

Re: Pitanjce

Do tada, u toj istoj školi su tukli po raznim varijantama matematike i programiranja, sve 4 godine


Ja sam iz te priče. Moji 'stručni' predmeti su bili
- Matematika 6 časova nedeljno x 4 godine
- Fizika 3 časa sedmično x 4 godine
- Informatika 3 časa prvi razred
- Tehnika programiranja 3 časa tri godine
- Osnovi računarskih sistema
- Fizikalna merenja
- Primena računara u praksi
- Engleski jezik (terminološki + redovno gradivo)

Pa kažu da je Šuvar bio lud!
zilikaka zilikaka 18:20 11.02.2016

Re: Pitanjce

Sad u istoj toj gimnaziji maturanti PRiRODNOG smera imaju ukupno 4 casa matematike.
predatortz predatortz 18:34 11.02.2016

Re: Pitanjce

zilikaka
Sad u istoj toj gimnaziji maturanti PRiRODNOG smera imaju ukupno 4 casa matematike.


Znam! Šveca mi profesorka u Prvoj. Kuka žena! Što na klince, koji iz osnovne dolaze a da ni tablicu množenja čestito ne znaju, što na ove iz Zavoda koji su osakatili gradivo.
bestragamuglava bestragamuglava 11:26 12.02.2016

Re: Pitanjce

rade.radumilo
Pogotovo u osnovnom i srednjem obrazovanju. Imam dete VIII razred koje na informatici SVE, buvalno SVE što se predaje su Microsoft tehnologije. Ne mogu da ti opišem koliko je pogrešno državnim novcima i državnom prinudom gajiti korisnike jednoj kompaniji.


Slažem se da klinci treba da nauče alternative, ali da pogledamo malo trenutnu sliku. Koliko procenata desktop/laptop računara koristi Linux? Jedina ozbiljna alternativa Microsoftu u tom segmentu, do daljnjeg, će biti Apple. Na tim istim Mac računarima se koristi uglavnom MS Office.
Realno, svi ti klinci će na svojim radnim mestima dobiti mašinu na kojoj je instaliran Windows i MS Office.
Oni klinci koji se interesuju za IT će sami odabrati pravac(e) u kom će se razvijati. Ostalima je neophodno osnovno, a to podrazumeva MS.


Zbog ovakvih stavova je informaticko obrazovanje u Srbiji katastrofalno. Na srednjoskolskom nivou potpuno gubljenje vremena, koje cak steti razvoju programera (donekle je izuzetak Matematicka gimnazija, ali ona ionako skoluje kadrove za Microsoft programere).

Argument o tome "koliko procenata" lap/desk racunara koristi Linuks je glup. Microsoft ucenjuje proizvodjace da stavljaju hardware za koji ne postoji dokumentacija pa ne moze biti portovan na Unix da bi na takav hardware stavili OEM Win8 ili Win 10. Onda se uglavnom takvi racunari uvaljuju, izmedju ostalog, i u Srbiji.

Dakle, pojma nemas.
rade.radumilo rade.radumilo 13:31 12.02.2016

Re: Pitanjce

Microsoft ucenjuje proizvodjace da stavljaju hardware za koji ne postoji dokumentacija pa ne moze biti portovan na Unix da bi na takav hardware stavili OEM Win8 ili Win 10


Ma jeste, imaju tajno odeljenje koje ide i ucenjuje proizvođače. Zovite Moldera i Skali.
Na svim mašinama koje sam ikada imao, uvek sam ima instaliran i neki distro Linuxa, kao second boot. Nikada, nikakvih problema sa HW-om nisam imao, ali jesam imao sa tripom open source community-ja:
Ono što je napravljeno za CentOS 6 ne radi na CentOS 7, ili ako radi na Ubuntu 13.x ne radi na Ubuntu 14.x itd.
Ako ne daj bože povuče noviji dependancy, pola rešenja koja su se oslanjala na prethodnu verziju složno odlepi.
Znam nekoliko firmi koje su se opekle tako. Rešili da ne koriste Win uopšte po kancelarijama. Vendori im napravili rešenje za distro i verziju Linuxa koju su odabrali. To su platili određenu cenu, i sve bilo lepo. Onda je HW dotrajao, prošlo je nekoliko godina i trebalo ga je zanoviti.
Naravno, ta verzija distroa nije imala podršku za noviji HW (mada su neke od njih nosile oznaku LTS) pa su instalirali noviju. Bilo je tu raznih varijanti, RedHat-a, SuSE-a, Fedore, Ubuntu-a, od firme do firme. Svi su morali da vendoru plate da im poslovnu aplikaciju prepakuje na novu verziju. Cijena? Prava sitnica.
Na Windows-u 10, bez većih problema možeš terati aplikacije pravljene za Windows 9x. To je ono što prodaje Windows, kao što UX prodaje Apple proizvode.
bestragamuglava bestragamuglava 14:59 12.02.2016

Re: Pitanjce

rade.radumilo
Microsoft ucenjuje proizvodjace da stavljaju hardware za koji ne postoji dokumentacija pa ne moze biti portovan na Unix da bi na takav hardware stavili OEM Win8 ili Win 10


Ma jeste, imaju tajno odeljenje koje ide i ucenjuje proizvođače. Zovite Moldera i Skali.
Na svim mašinama koje sam ikada imao, uvek sam ima instaliran i neki distro Linuxa, kao second boot. Nikada, nikakvih problema sa HW-om nisam imao, ali jesam imao sa tripom open source community-ja:
Ono što je napravljeno za CentOS 6 ne radi na CentOS 7, ili ako radi na Ubuntu 13.x ne radi na Ubuntu 14.x itd.
Ako ne daj bože povuče noviji dependancy, pola rešenja koja su se oslanjala na prethodnu verziju složno odlepi.
Znam nekoliko firmi koje su se opekle tako. Rešili da ne koriste Win uopšte po kancelarijama. Vendori im napravili rešenje za distro i verziju Linuxa koju su odabrali. To su platili određenu cenu, i sve bilo lepo. Onda je HW dotrajao, prošlo je nekoliko godina i trebalo ga je zanoviti.
Naravno, ta verzija distroa nije imala podršku za noviji HW (mada su neke od njih nosile oznaku LTS) pa su instalirali noviju. Bilo je tu raznih varijanti, RedHat-a, SuSE-a, Fedore, Ubuntu-a, od firme do firme. Svi su morali da vendoru plate da im poslovnu aplikaciju prepakuje na novu verziju. Cijena? Prava sitnica.
Na Windows-u 10, bez većih problema možeš terati aplikacije pravljene za Windows 9x. To je ono što prodaje Windows, kao što UX prodaje Apple proizvode.


Pre manje od mesec dana instaliram jednom 14-godisnjaku OpenBSD na lap i napravim mu program rada po kome ce da radi. Upozorim ga da ce, ukoliko se bude drzao programa, vec sledece skolske godine, kada u srednjoj skoli bude dobio predmet informatika, primetiti kako mnoge pojmove razume bolje od profesora, kao i od svojih skolskih drugova. Bice u svakom pogledu superioran, ako bude odradio nekoliko osnovnih stvari.

Upozorim ga da povodom informatike nikada ne treba ni za koga da kaze da je glup. Dovoljno je reci "on koristi Vindouz".

Posto si ti u citiranom tekstu uspeo da tvrdis (parafraziram):

1) ne postoji hardverski problem kod Linuksa, to je izmisljotina (jer ti nikada nisi imao takav problem, a "uvek" si imao dual boot);
2) znas firme koje su kupile novi hardware gde ranije izabrani Linuks nije radio na novom hardveru (zbog cega su doticne firme morale da plate na cupriji za doradu postojeceg aplikativnog softvera za drugu distribuciju, umesto da su platile na mostu kada su planirale kupovinu novog hardvera);

'ajde leba ti reci nam koliko neko treba da "koristi Vindouz" da bi tvrdio ovako nesto u istom postu?

Usput, ovde je tema upotreba slobonog softvera u obrazovanju, a ne po firmama. Da si procitao moj prvi tekst na ovoj temi, video bi da ja slabo sta imam sa Linuksom. Kada bi slobodni softver bio upotrebi u obrazovanju, onda bi doticne firme lakse dosle do "vrhunskog" eksperta koji bi ih upozorio da prilikom kupovine hardvera provere da li je isti podrzan od strane operativnog sistema koji vec koriste i za koji imaju napisanu aplikaciju.

BTW, OS X je DarwinBSD.
rade.radumilo rade.radumilo 15:30 12.02.2016

Re: Pitanjce

Upozorim ga da povodom informatike nikada ne treba ni za koga da kaze da je glup. Dovoljno je reci "on koristi Vindouz".


Ovo je upravo razlog zbog koga OpenSource, kod običnih korisnika, nikada nije zaživeo ozbiljnije. Od jedne odlične i krajnje neophodne ideje, da se fundamentalni elementi IT-a ne stave u ruke korporacija, pretvorio se u elitistički intelektualni snobizam u kome svako ko ume da instalira aplikaciju, samostalno je kompajlirajući, sebe smatra za višu rasu.

1) ne postoji hardverski problem kod Linuksa, to je izmisljotina (jer ti nikada nisi imao takav problem, a "uvek" si imao dual boot);
2) znas firme koje su kupile novi hardware gde ranije izabrani Linuks nije radio na novom hardveru (zbog cega su doticne firme morale da plate na cupriji za doradu postojeceg aplikativnog softvera za drugu distribuciju, umesto da su platile na mostu kada su planirale kupovinu novog hardvera);


1) Nikada nisam imao problem da instaliram aktuelnu verziju bilo kog distroa na nov ili stariji HW.
2) Instalacija starije verzije bilo kog OS-a na noviji HW je problem sa svim OS-ovima bez razlike. Ako vendor OS-a ili HW-a podrži novi hardver, onda ok, ali ako je razmak 5 ili više godina mrka kapa.

Namerno loše parafraziraš. Ja eksplicitno tvrdim da su svi imali problema sa novijom verzijom istog distroa. Ne sa drugim distroima.
Ne jednom sam morao da prepravljam kod aplikacije, jer je neka budalina rešila da u novijoj verziji istog distroa izmeni neke API-je, ili neka druga budala u biblioteci, u novijoj verziji izmeni potpuno potpise metoda.

Usput, ovde je tema upotreba slobonog softvera u obrazovanju, a ne po firmama.


A za šta treba da ih osposobi to obrazovanje? Za čučanje na birou rada, ili za rad u firmama (po mogućstvu u zemlji, a možda i u svetu)?

eksperta koji bi ih upozorio da prilikom kupovine hardvera provere da li je isti podrzan od strane operativnog sistema koji vec koriste i za koji imaju napisanu aplikaciju.


I šta ćemo da radimo ako takav ne postoji? Pogotovu se kod nas u firmama hardver zanavlja sa dosta razmaka, zbog onih veselih obračuna amortizacije osnovnih sredstava, a i zbog troškova.

What Killed the Linux Desktop

Backwards compatibility, and compatibility across Linux distributions is not a sexy problem. It is not even remotely an interesting problem to solve. Nobody wants to do that work, everyone wants to innovate, and be responsible for the next big feature in Linux.

So Linux was left with idealists that wanted to design the best possible system without having to worry about boring details like support and backwards compatibility.

Meanwhile, you can still run the 2001 Photoshop that came when XP was launched on Windows 8. And you can still run your old OSX apps on Mountain Lion.

Back in February I attended FOSDEM and two of my very dear friends were giggling out of excitement at their plans to roll out a new system that will force many apps to be modified to continue running. They have a beautiful vision to solve a problem that I never knew we had, and that no end user probably cares about, but every Linux desktop user will pay the price.

That day I stopped feeling guilty about my new found love for OSX.

bestragamuglava bestragamuglava 08:06 13.02.2016

Re: Pitanjce


rade.radumilo
..
A za šta treba da ih osposobi to obrazovanje? Za čučanje na birou rada, ili za rad u firmama (po mogućstvu u zemlji, a možda i u svetu)?...


Rade,

Ja ne smatram da cilj obrazovnog sistema treba da bude da najbolji polaznici dodju kod tebe da budu pripravnici.

Ti nista drugo ne mozes ni da zamislis.

Mislim da nemam sta dalje da ti kazem, jer bih morao da sa "on koristi Vindouz" budem eksplicitniji, sto bi bilo nepristojno, a sasvim moguce i netacno.

Pozdrav.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:25 13.02.2016

Re: Pitanjce

filip.maric
Pogotovo u osnovnom i srednjem obrazovanju. Imam dete VIII razred koje na informatici SVE, buvalno SVE što se predaje su Microsoft tehnologije. Ne mogu da ti opišem koliko je pogrešno državnim novcima i državnom prinudom gajiti korisnike jednoj kompaniji.

Ruku na srce, svi nastavni planovi i programi su pravljeni tako da ostavljaju slobodu izbora konkretne implementacije na kojoj će koncepti biti prikazani (na primer, zadata tema je rad sa stilovima u procesoru teksta, a onda nastavnik može da odabere da li će da to prikaže koristeći MS Office ili LibreOffice). Problem je u nastavnom kadru koji ne želi ni da razmotri slobodne alternative Microsoft-ovim proizvodima, a koje su sasvim dovoljne da se kvalitetno ispoštuje plan i program do kraja srednje škole.


Filipe, ja na to nisam naleteo u ovih VIII razreda do sada, čak ni terminološki, da budem iskren. Npr nigde nemaš sintagmu "tekst procesor" već stoji jasno i glasno i nedvosmisleno:
Obrada teksta se vrši u Microsoft Office paketu. I onda nabraja verzije istog iz praistorije.
kbcz kbcz 12:26 10.02.2016

Rasvetljenje

Urose svaka cast, maksimalno podrzavam!
kwazzars kwazzars 18:09 10.02.2016

Podržavam napore prosvetnih radnika

Konferencija o kojoj je Uroš pisao je deo programa od nacionalnog interesa za promociju nauke u 2015 godini kojeg podržava CPN Centar za promociju nauke.

Konferenciju je akreditovao Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije a njena najava je bila na sajtu ZUOV-a.

Podržavam napore prosvetnih radnika da u školama primene alate slobodnog softvera.

Bio sam na konferenciji i oduševljen sam količinom entuzijazma i kreativnosti koju su izlagači radova podelili sa nama. Na konferenciji su svoje radove tj. primere primena slobodnog softvera u nastavi prezentovali učitelji, nastavnici geografije, pedagozi, nastavnici stranih jezika... Sve do univerzitetskih profesora.

Naročito su me oduševila iskustva nastavnika iz Švedske koja su predstavljena na video konferenciji unutar jedne od sesija.

U ovom slučaju nastavnici informatike su bili samo inicijatori ove konferencije koji su dodatno motivisali učitelje, nastavnike da koriste slobodan softver. Ovo nije at hoc akcija jer u prethodnoj godini 490 nastavnika (neinformatičara) je prošlo onlajn obuku za korišćenje slobodnog softvera u nastavi.

Poenta konferencije nije bila primena operativnog sistema već softvera kojeg nastavnici mogu da koriste u nastavi. Znamo u kakvim uslovima oni rade i za divljenje je to što sve oni moraju da rade kako bi ispunili obaveze nametnut zastarelim planom i programom i sa još starijom opremom.

Hvaal Urošu koji podržava ovu i slične inicijative.
Lionsgate Lionsgate 08:26 11.02.2016

Jos jedno pitanje

Interesuje me kako se stoji sa kontrolom legalnosti software-a u skolama u Srbiji, vidim da ovde ima ljudi koji su povezani sa obrazovnim sistemom. Da li se uopste vrsi i ko je zaduzen za nju.
predatortz predatortz 09:49 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Interesuje me kako se stoji sa kontrolom legalnosti software-a u skolama u Srbiji,


Bolje da ne znaš! Do nedavno je i Poreska uprava radila na divča softveru.
Lionsgate Lionsgate 10:11 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Bolje da ne znaš! Do nedavno je i Poreska uprava radila na divča softveru.

Poreska uprava je radila proveru legalnosti softvera po preduzecima, mislim da i sad radi to. Ali nije mi jasno ko je radi u skolama ako se uopste radi. Racunari u skolama nisu umrezeni, ne postoje serveri a danas se provere legalnosti vrse iskljucivo online, niko vise ne taba po terenu.
predatortz predatortz 10:22 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje


Poreska uprava je radila proveru legalnosti softvera po preduzecima, mislim da i sad radi to


Rade, a sami su radili na softveru za koji nisu obnovili licence. Kada je Đinđić postigao dogovor sa Microsoft-om, država je dobila određeni broj licenci za svoje organe besplatno, ali da se ugovor kasnije zanavlja. Isto tako, dobijen je i određen broj akademskih licenci. Poreska je, dugo, radila na tim licencama koje nisu obnavljali - dakle na divlje. Posle su menjali hardver i softver, no o tome ti Rade može reći daleko više od mene.
rade.radumilo rade.radumilo 10:40 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Rade, a sami su radili na softveru za koji nisu obnovili licence


Za proveru legalnosti softvera su koristili aplikaciju, koja je bila besplatna ali je tvorac aplikacije u EULA eksplicitno napisao da softver ne smeju koristiti vlada i vladine organizacije, bilo koje zemlje.
rade.radumilo rade.radumilo 10:43 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Posle su menjali hardver i softver, no o tome ti Rade može reći daleko više od mene.


To ti ni Microsoft ne može reći. Ni njihove kancelarije nemaju baš tačne podatke o broju licenci.
Uglavnom, za radne organizacije svih vrsta, uzima se Volume Licence, ali koliko instanci se može instalirati, zavisi od x nekih stvari, a opet koliko se stvarno instalira je pitanje za kviska.
Takođe, MS menja s godinama modalitete. U poslednje vreme, akademske institucije mogu da dobiju puno toga za dž.
Lionsgate Lionsgate 10:52 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Jel to znaci da proveru instalisanog sofvera po obrazovnim institucijama, osnovnim i srednjim skolama, niko nije a ni sad ne radi? Znaci da je taj software besplatan te se pitam koja je razlika izmedju uvodjenja besplatnog Linuxa i takodje besplatnog WinOS sem navijecke zelje? Kad imate dve stvari za dzabe uzmete onu koja je daleko bolja za istu "cenu". A kad se jedna od njih bude stvarno placala onda ces verovatno da predjes na onu koja ti je isplativija. Znaci preduslov je da Srbija postane pravna drzava, zasticena autorska prava i tajrad, onda ce opsta nemastina da sve natera na Linux i sekta linuxasa ce na kraju doci do toga da su bili vizonari.
predatortz predatortz 10:54 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati. A to je, sviđalo se to nama ili ne, Microsoft.
rade.radumilo rade.radumilo 11:06 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Znaci preduslov je da Srbija postane pravna drzava, zasticena autorska prava i tajrad, onda ce opsta nemastina da sve natera na Linux i sekta linuxasa ce na kraju doci do toga da su bili vizonari


Ko što rekoh, Microsoft daje gomilu stvari za dž. i samo imaš zabranu da to koristiš u komercijalne svrhe. Takođe, za studentariju i slično, licence za neke stvari su jeftine i za naše uslove.
rade.radumilo rade.radumilo 11:10 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati. A to je, sviđalo se to nama ili ne, Microsoft.


Ne sasvim. Kada je razvoj "kancelarijskih" aplikacija u pitanju, Microsoft je tu neprikosnoven. Međutim, na Web-u i naravno mobilnim platformama, oni su na margini. Kada su baze podataka u pitanju, Oracle i MySQL dominiraju globalnim tržištem, ali ni MS SQL server ne zaostaje puno.
Menja se u vremenu. Jedan period bude dominantan MS, pa onda neko drugi, pa opet oni. Zato je bitno da klinci nauče fundamentalne stvari iz IT-a. Aktuelne tehnologije treba da uče, ali ako nauče fundamentalne stvari neće imati problem da se šaltaju sa platforme na platformu.
predatortz predatortz 11:16 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Zato je bitno da klinci nauče fundamentalne stvari iz IT-a. Aktuelne tehnologije treba da uče, ali ako nauče fundamentalne stvari neće imati problem da se šaltaju sa platforme na platformu.


Slažem se da to važi za buduće IT-evce. No, ja govorim o 'širokim narodnim masama'. Neznatan procenat klinaca će kasnije nešto razvijati. Velika većina će biti klasični korisnici, na niskom nivou.
Lionsgate Lionsgate 11:21 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati. A to je, sviđalo se to nama ili ne, Microsoft.


Ko što rekoh, Microsoft daje gomilu stvari za dž. i samo imaš zabranu da to koristiš u komercijalne svrhe. Takođe, za studentariju i slično, licence za neke stvari su jeftine i za naše uslove.


To i jeste sustina, treba biti praktican. Ako je za dzaba i babi je milo...
kao sto cika Predarorz kaze, ovo se odnosi na siroke radne mase.
rade.radumilo rade.radumilo 11:52 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Velika većina će biti klasični korisnici, na niskom nivou.


Alati se ne menjaju tako brzo, da stvar bude zabavnija. Mislim dodaju se nove funkcionalnosti, ali sam alat ostaje suštinski isti. Kad pogledaš, ti alati postoje već decenijama. Neki od njih i za više platformi.
MS Office postoji u verziji za OS-X i Windows, i ma šta open source ekipa pričala, OpenOffice i LibrOffice ne mogu da se mere sa istim. Dobro korištenje Word-a, Excel-a, PowerPoint-a i Outlook-a je elementarna IT pismenost. Neverovatno koliko iskusnih IT ljudi znam koji u Word-u stranicu odvajaju tako što raspale po "enteru", a headings nikada ne koriste.
Zatim Adobe i Corel alati. Oni koji će se baviti grafikom, dizajnom i fotografijom treba da se dobro obuče u njihovom korišćenju, ali bi svi trebali imati osnovna znanja, makar da im fotke sa rođendana ne izgledaju kao "pogibija crnaca u tunelu." Postoji PhotoShop express, postoji Gimp ima još ponekog alata na tu temu.
Mašincima, građevincima i ostalima su AutoCAD, ArchiCAD, Catia itd. obavezni koliko i sve ostalo. Klinci još uvek skapavaju nad hamerima, pausima i rapidografima. To treba da nauče, ali to je odavno trebalo da bude u manjem fondu časova, a korišćenje CAD alata dominantno.
Svi bi trebalo u školi da nauče da koriste i MatLab i primenjuju ga u fizici, hemiji itd.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana