Društvo| Ekologija| Gradjanske inicijative| Ljudska prava| Planeta

Diskusija: nova luka ili rezervat prirode?

albicilla RSS / 18.09.2016. u 13:42

Csl-SonUsAAC1zX_zpsxjkrdhvs.jpg 

 Aj’ da pokrenem diskusiju ovde, da li nam treba nova luka, deset puta veća od sadašnje (s planiranih skoro 900 ha, približno površine Novog Beograda) ili nam je potrebniji već predložen pa potom stopiran zaštićeni rezervat prirode i plavno područje koje prima višak vode i ublažava i visinu plavnog talasa i brzinu kojom udara u beogradske obaloutvrde?

Početkom avgusta, b92 navodi „da nasuprot svih ekonomskih koristi stoji veliki broj ograničenja, a glavni problem predstavlja ogromna ekološka žrtva ove obimne urbanizacije.

„Planirana luka nalazi se na levoj obali Dunava, na prostoru koji je deo ekološke mreže od međunarodnog značaja. Prostor je plavna zona Dunava sa aluvijalnim staništima, rukavcima i mrtvajama koje su dom za stotine autohtonih biljnih vrsta, raznih sisara, ptica i insekata. Kao takav, ovaj prostor štite međunarodne konvencije i domaća legislativa, iako je predlog žastite uklonjen iz skupštinske procedure 2015. godine.“

Haliaeetus%20albicilla%20by%20Sasa%20Preradovic%20630_zpsghxsq2re.jpgMladi orao beorepan fotografisan u plavnoj zoni Beljarica (aka Crvenka), predloženom za izgradnju nove beogradske luke. Sa 3 do 4 gnezdeća para belorepana, ovo područje ima najveću gustinu populacije po jedinici površine ma gde u državi. Foto Saša Preradović

Kako to područje i zgleda? Evo, o njemu sam več pisao pre tri godine: Pomeranje sata

 

A pre toga i ovde: Beogradsko Ušće – od međunarodnog značaja

Pa još jednom, prošle godine: Beogradski nacionalni park – al’ zamalo

Untitled2%201_zpsdnlz8ws4.pngZavod za zaštitu prirode Srbije predložio je „Forland leve obale Dunava u Beogradu“ za zaštitu. Predlog se našao na dnevnom redu Skupštine grada, ali je povučen pre nego što je do glasanja i došlo. 

Pre nekoliko dana, Novosti o tome pišu: „Ekolozi smatraju da bi izgradnja luke mogla da napravi nenadoknadive ekološke gubitke. Sekretarijat za zaštitu životne sredine i Zavod za zaštitu prirode Srbije smatraju da luku ne treba graditi na ovom mestu, već da ovaj prostor treba da se zaštiti kao predeo izuzetnih odlika u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

„U Sekretarijatu objašnjavaju da je Zavod za zaštitu prirode Srbije pre tri godine napravio Studiju zaštite "Forlanda leve obale Dunava kod Beograda" - druga faza, na osnovu koje su započeli postupak zaštite ovog područja. U pripremljenom nacrtu rešenja, koje još nije doneto, navodi se da "Forland Beograda" obuhvata ritove, ade, plavne šume i druga vlažna staništa i predstavlja značajno područje za ptice.“

130096655657ab4a2781b9a579944589_orig_zpsuppnmox1.jpg870 ha plavnog područja Beljarica (aka Crvenka) odabrano je za izgradnju nove beogradske luke. 

U elaboratu Urbanističkog zavoda (inače, neočekivano skromnog obima, dostupnom OVDE) se navodi:

Захваљујући очуваном режиму периодичног плављења, форланд је задржао бројне природне процесе који омогућавају присуство богате флоре и фауне. Као својеврсно „еколошко острво“, које има висок степен међусобне зависности и условљености присутних елемената, поседује вредности значајне за очување биолошке (ботаничке, орнитолошке, ентомолошке и сл.) и станишне разноврсности. Предметни простор је део скоро потпуно континуалне плавне зоне која се протеже уз Дунав, која као коридор омогућује функционалну повезаност популација врста, посебно оних везаних за влажна станишта, на ширем простору Европе. Имајући у виду присуство бројних врста са међународним статусом заштите, овај простор превазилази оквире националног значаја у погледу заштите биодиверзитета.

На подручју форланда Београда и његовој ужој околини евидентирано је укупно 216 аутохтоних и алохтоних биљних врста, 136 врста птица, 139 врста инсеката (ентомофауне), 98 врста риба и колоуста (ихтиофауне) и 62 врсте сисара. Међу евидентираним врстама флоре и фауне, велики број врста и њихових станишта (воде, влажна станишта, кубици,...) је строго заштићен у складу са одредбама националне легислативе, али и међународних конвенција које су ратификоване од стане наше земље (извор података: Елаборат Завода за заштиту природе Србије), са којима, кроз даљу разраду предметног подручја, треба ускладити планско решење.

Подручје планског обухвата у форланду леве обале Дунава (око 872 ha (95%)), као и река Дунав, представљају Подручје еколошке мреже РС од међународног значаја, кога на конкретном простору чине:

- међународно значајно подручје за птице (Important Bird Area – IBA) под називом „Ушће Саве у Дунав“ (класификациони код RS017IBA), велико плавно подручје које обухвата ушће Саве у Дунав (10 km) и 39 km тока Дунава са приобаљем (од 1184. до 1145. km), укупне површине 9.808 ha. Значај подручја је у особеним алувијалним стаништима уз две велике реке, са бројним острвима, рукавцима и мртвајама, значајно за заштиту влажних станишта и врста, гнежђење, сеобу и зимовање птица;

- еколошки коридор - река Дунав, обухвата водоток и његов обалски појас. Eколошком мрежом се управља на начин који обезбеђује очување повољног стања осетљивих, ретких и угрожених типова станишта од посебног значаја за очување популација строго заштићених и заштићених дивљих врста, од националног и међународног значаја, као и одржање и унапређење функционалне и просторне повезаности њених делова

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

У складу са законским прописима Завод за заштиту природе Србије је 2013. године израдио Студију заштите „Форланд леве обале Дунава код Београда“ као стручну основу за израду предлога акта за проглашење заштићеног природног добра, која је 2015. године повучена из скупштинске процедуре пред усвајањем.

6.Trajna_dobra_Beograda_GUPcrop_zpsb1dmsnmg.jpgGeneralni urbanistički plan Beograda je područje nove luke označio kao „područje u postupku zaštite“. Takvo područje se po Zakonu o zaštiti prirode već smatra zaštićenim, a primenjuju se mere zaštite iz studije Zavoda za zaštitu prirode. 

Nešto dalje se u istom tekstu navode ograničavajući faktori za izgradnju luke u ovom prostoru:

Основна ограничења изградње и уређења обухваћеног подручја у односу на која ће се дефинисати планско решење у фази израде Нацрта плана у сарадњи са ЈКП и другим надлежним институцијама су:

• Недостатак саобраћајне и комуналне инфраструктуре које ће се дефинисати у фази израде Нацрта плана уз сарадњу са надлежним институцијама

• Према инжењерскогеолошкој реонизацији према погодности за градњу, предметни терен припада неповољним теренима за урбанизацију. У даљој фази планирања извести детаљна геолошка истраживања а све у складу са Законом о рударству и геолошким истраживањима (Сл. гласник РС бр. 101/15)

• Плављена инундација Дунава која захтева насипање терена. Пројекат насипања биће предмет засебне пројектне документације.

• Предметно подручје и непосредно окружење карактерише неуређен водни режим и високи ниво подземне воде, па је кроз израду пројектне документације потребно дефинисати хидротехничко решење којим се изградњом луке неће нарушити режим подземних и површинских вода у залеђу.

• Река Дунав и пловни пут (коридор VII). Обзиром на карактер поменутог коридора, све активности у простору потребно је ускладити са међународним правним оквиром (конвенције, уредбе, меморандуми...), као и домаћом законском регулативом, што ће се прецизно дефинисати у фази израде Нацрта плана у сарадњи са надлежним Министарством

• Предметно подручје представља Подручје еколошке мреже РС од међународног значаја. Уколико се у поступку издавања услова заштите природе, према члану 10, Закона о заштити природе („Службени Гласник РС“, бр. 36/09, 88/10, 91/2010 и 14/16), утврди да постоји вероватноћа да планови, основе, програми, пројекти, радови и активности могу имати значајан утицај на циљеве очувања и целовитост еколошки значајног подручја, Министарство, односно орган надлежан за послове заштите животне средине јединице локалне самоуправе, спроводи оцену прихватљивости. Имплементација пројеката се може одобрити једино у случају када се кроз поступак оцене прихватљивости утврди да планирана активност нема значајан негативан утицај на основне вредности (станишта и врсте) које су идентификоване за дато еколошки значајно подручје. За планове, основе и програме за које се, у складу са посебним законом, спроводи поступак стратешке процене и за пројекте, радове и активности за које се у складу са посебним законом, спроводи поступак процене утицаја, оцена прихватљивости спроводи се у оквиру тих поступака. Мере заштите еколошке мреже прописане су Уредбом о еколошкој мрежи („Сл. гласник РС“, бр. 102/10) другим прописима.

• Састојине еуроамеричких топола (Populus x euroamericana) имају примарну функцију да штите насип и брањено подручје од поплавних таласа Дунава. Такође, се користе за производњу дрвне масе и то као једна од најпродуктивнијих јединица у Србији.

• У складу са законским прописима Завод за заштиту природе Србије је 2013. године израдио Студију заштите „Форланд леве обале Дунава код Београда“ као стручну основу за израду предлога акта за проглашење заштићеног природног добра, која је 2015. године повучена из скупштинске процедуре пред усвајањем.

LukaPrePanceva1%202_zpss3js4wtq.jpgAlternativne lokacije (sidro) za luku u Krnjači i Vinči.

Koje su alternative? Pre izgradnje Pupinovog mosta, bile su razmatrane dve lokacije – Vinča i Krnjača; a često se čuje i pitanje da li je pored nedaleke pančevačke Beogradu potrebna još jedna luka? Dakle, da li nam je pored postojeće, potrebna nova luka? Da li je nužno da ona bude površine Novog Beograda? Da li je na ovom mestu bolje da imamo plavnu zonu koja nas štiti od poplava i rezervat prirode, ili je bolje da je betoniramo i, s ekološkog stanovišta, ubijemo? Da li je ovo dobra lokacija za luku? Ako jeste, zbog čega? Ako nije, zašto nije?

Kako je ova blogopozornica tradicionalno okupljalište univerzalnih sveznalica i univerzalnih neznalica, partijskih glasnogovornika i trolova, ali i manjeg broja pravih stručnjaka iz najraznovrsnijih oblasti, a u odsustvu prave demokratske javne rasprave o ovoj temi (uvid u elaborat bio je moguć na vrhuncu sezone godišnjih odmora, dok se vest o njuemu u medijima pojavina samo dva dana pred zatvaranje uvida), evo prilike da kažete svoje i da to ovde ostane zapisano.



Komentari (31)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 13:51 18.09.2016

Ostao sam ti duzan sa proslog bloga

sliku sokolica sa terase. Evo je.



Sto se tice konkretnog pitanja bloga, iako apsolutno ne znam nista o temi (sto me naravno ne sprecava da imam misljenje), rekao bih da se treba potruditi i pronaci alternativne lokacije ako je iako moguce.
albicilla albicilla 13:57 18.09.2016

Re: Ostao sam ti duzan sa proslog bloga

vetruska, verovatno tek poletela mlada ptica :)

a za luku se slazem
mariopan mariopan 14:05 18.09.2016

Re: Ostao sam ti duzan sa proslog bloga

Sto se tice konkretnog pitanja bloga, iako apsolutno ne znam nista o temi (sto me naravno ne sprecava da imam misljenje), rekao bih da se treba potruditi i pronaci alternativne lokacije ako je iako moguce.

Isto, nisam stručna ali imam mišljenje da se mora naći alternativna lokacija i da se iz više razloga ne sme uništiti ono što je priroda već stvorila i što lepo funkcioniše.

Korisno i ljudima (štiti od poplava) i živom svetu koji tamo obitava.

Luka može da se gradi i na nekom manje biološki osetljivom mestu?

Vratiće nam se sa kamatom sve ono što uništimo, ako ne nama onda našoj deci.
Jukie Jukie 15:42 18.09.2016

nas niko ništa ne pita

Odlučiće premijer, izaći će za govornicu i reći će "biće luke"...
stopalo stopalo 18:53 18.09.2016

samo objasnjenje ne i opravdanje

objasnjenje je dato na jednoj od fotografija u tekstu

beograd nema luku zato sto je postojeca poklonjena i na neprikladnon mestu

luke su veoma skupa investicija koja se meri sa nekoliko stotina miliona evra

ova lokacija je pogodna jer su relativno male investicije za povezivanje na severnu tangentu i na postojecu prugu

ni krnjaca ni vinca to nemaju (eventualno vinca kada se zavrsi obilaznica oko bg)


i to je to
little_radojica little_radojica 19:18 18.09.2016

Ево не знам богами...


Заиста није јасно објашњено зашто је баш та локација изабрана. Прочитао сам елаборат УЗ (додуше укосо) и не нађох никакво образложење избора локације. Уствари, елаборат се позива на Одлуку, а ова на Стратегију развоја водног саобраћаја коју је вероватно израдило министарство, а не УЗ. Можда тамо постоји анализа могућих локација и образложење зашто је баш ова изабрана и зашто баш толика. Заиста је немогуће овако рећи, али делује нелогично с обзиром на самопрокламовану потребу да се не угрози животна средина. С друге стране, чини ми се да је очигледна идеја да се две луке у широј метрополитанској области Београда (Београд и Панчево) сместе на ободу прстена око Београда обезбеђујући бољу дистрибуцију робе, тако да она алтернативна локација не би имала смисла јер би луке биле преблизу једна другој, а НБГи сремска страна би опет остале одсечене од речног саобраћаја (Бг се снажно развија у том правцу, поготово привреда, мислим).

А што се угрожености екосистема тиче, волео бих да знам да ли еколози уопште могу са сигурношћу да тврде да ће смањивање предметног подручја заиста и довести до нестајања врста. Не знам како то иде, па зато питам. Да ли птице могу да свију гнезда нешто даље низ Дунав? Подручје није мало, чак и кад му се откине овај део.

albicilla albicilla 20:24 18.09.2016

Re: Ево не знам богами...

А што се угрожености екосистема тиче, волео бих да знам да ли еколози уопште могу са сигурношћу да тврде да ће смањивање предметног подручја заиста и довести до нестајања врста. Не знам како то иде, па зато питам. Да ли птице могу да свију гнезда нешто даље низ Дунав? Подручје није мало, чак и кад му се откине овај део.


ovako izgleda obala beljarice i to su autohtone sastojine vrba i topola. to je jedini deo predlozenog rezervata koji nije okupirala divlja gradnja vikendica, potom pratecih puteva, bandera, deponija, sece ogrevnog drveta itd. dalje nizvodno se samom obalom nizu vikendice, ljudi stalno sspartaju, rostiljaju, "muziciraju"...



predlozena povrsina rezervata je 1860 ha. a predlozena povrsina luke je 870 ha, ali ne ma kojih, vec samog srca rezervata (i najvece pretekle plavne zone unutar isusenog pancevackog rita), najmanje pod antropogenim pritiskom (mada ga, naravno, svuda ima).

ne gnezde se orlovi slucajno u divljini povrsine novog beograda, a ne u onoj uskoj cigareti od plavne zone dalje nizvodno. a ona sira zona naspram ratnog ostrva je bas pod antropo.pritiskom, i vikendice i cela vikend naselja, plus sljunkare. odatle su pre cca. 6 godina i pobegli na ratno ostrvo.

inace, sto se povrsine luke tice, procitah negde (beobuild mozda) da su preporuke EU za povrsinu luke 400 ha.
little_radojica little_radojica 15:15 23.09.2016

Re: Ево не знам богами...

ne gnezde se orlovi slucajno u divljini povrsine novog beograda, a ne u onoj uskoj cigareti od plavne zone dalje nizvodno. a ona sira zona naspram ratnog ostrva je bas pod antropo.pritiskom, i vikendice i cela vikend naselja, plus sljunkare. odatle su pre cca. 6 godina i pobegli na ratno ostrvo.


Тотално сам пренебрегао Томине викендице... То би све требало порушити одмах, ту је јасно да је већи јавни интерес очување екосистема. Лука је ипак, важна развојна ставка, мора човек бити баш опрезан.

Покушавам да разумем критичност тог подручја за птице и ине живуљке, али ту сам баш-баш танак, па морам још да запиткујем,праштај. Са оног списка од 121 врсте, које врсте се гнезде само на том подручју (и нигде другде на свету) и да ли постоји реална опасност да са смањивањем тог подручја нека врста потпуно нестане? Огроман део Дунава је ненасељен, дивљи, како је могуће да је тако критично подручје баш само надомак великог града (или је то баш због тога)?
Да ли мислиш да је смањивање предложеног подручја луке прихватљиво решење или би близина буке свакако угрозила тај екосистем?

albicilla albicilla 16:50 23.09.2016

Re: Ево не знам богами...

Покушавам да разумем критичност тог подручја за птице и ине живуљке, али ту сам баш-баш танак, па морам још да запиткујем,праштај. Са оног списка од 121 врсте, које врсте се гнезде само на том подручју (и нигде другде на свету) и да ли постоји реална опасност да са смањивањем тог подручја нека врста потпуно нестане? Огроман део Дунава је ненасељен, дивљи, како је могуће да је тако критично подручје баш само надомак великог града (или је то баш због тога)?


Kao sto dobro i sam znas, naravno da bas tu nema niti jedne vrste koja bi bila endemit tih 900 ha. Srz je da je tih 900 ha sustinski vazan deo medjunarodnog ekoloskog koridora, u kome je "108 [vrsta ptica] are strictly protected and further 28 protected by Serbian legislation. Furthermore, Annex II of the Bern Convention lists 45 of these bird species, with further 91 species in the Annex III. The Convention on Migratory Species (the Bonn Convention) lists two of these species – the Ferruginous Duck and the White-tailed Eagle – in the Annex I, with further 64 species in the Annex II. Finally, 24 species in Annex I of the EU Bird Directive were recorded in this area (the country is obliged to create SPAs – Special Protection Areas for those species, and this particular area is of national importance for them), with the White-tailed Eagle already seen as the qualifying species to nominate this area for the NATURA2000 ecological network. Lastly, there are 51 Species of European Conservation Concern (SPEC) recorded in this area. Considering the number of species, but also habitats of international conservation concern, protection of this area and its biodiversity is clearly an issue of wider European and not merely local significance."

(Izvor)
little_radojica little_radojica 17:19 23.09.2016

Re: Ево не знам богами...

Srz je da je tih 900 ha sustinski vazan deo medjunarodnog ekoloskog koridora


Океј, хвала.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 19:19 18.09.2016

Bunch of...

evo prilike da kažete svoje i da to ovde ostane zapisano.


Šta ono rekoše za Marketing Department of the Sirius Cybernetics Corporation? A, da!

A bunch of mindless jerks who'll be the first against the wall when the revolution comes.

A kako se na francuskom kaže

Are the people at the Competition Bureau just a bunch of morons?

Serait-ce parce que tous ceux qui y travaillent sont des crétins?

Elem, nego dosta o edukativnoj književnosti, vidim da si nešto pominjao novu Luku? Baš lepa, pa velika, pa... ček, zaboravih da pitam, a čija je sva ona zemlja u zaleđini što će da se proda po dvadesetostrukoj ceni? Pitam se, pitam... ;>





NNN NNN 14:58 19.09.2016

Bojim se da će biti

kao u tvom prvom tekstu ovde:

"WE ARE JUST MONEY GRUBBERS"

Kad ovdašnjim vlastodršcima zine dupe za pare, nikakav zdrav razum ih ne može zaustaviti.
NNN NNN 15:12 19.09.2016

Re: Bojim se da će biti

Inače idiotizam nije naša ekskluzivna osobina,
ljudski rod je generalno proklet,
evo npr. pogledajte grb tasmanije

na grbu dominiraju dva tilacina (tasmanijskih tigrova ili vukova kako gde)
e pa slepci su ih istrebili!
Poslednji primerci su uginuli u zatočeništvu 30-ih godina 20. veka
uvek me rastuže njihove fotografije


Tako i mi npr. uništavamo mesta gde se gnezde orlovi belorepani (najbliži onom dvoglavom kakaduu koji nam je na grbu)...
albicilla albicilla 17:00 19.09.2016

Re: Bojim se da će biti

NNN
Inače idiotizam nije naša ekskluzivna osobina,
ljudski rod je generalno ogavan,
evo npr. pogledajte grb tasmanije

na grbu dominiraju dva tilacina (tasmanijskih tigrova ili vukova kako gde)
e pa slepci su ih istrebili!
Poslednji primerci su uginuli u zatočeništvu 30-ih godina 20. veka
uvek me rastuže njihove fotografije


Tako i mi npr. uništavamo mesta gde se gnezde orlovi belorepani (najbliži onom dvoglavom kakaduu koji nam je na grbu)...


izgugluj, sad je negde 80. godisnjica izumiranja tas.tigra i u cini mi se predgradju melburna je snimljen mutan video zivotinje koja se provlaci kroz necije dvoriste

srednji deo tela jeste mutan, ali glava donekle lici, a zadnje noge i rep bas jako lice
NNN NNN 17:49 19.09.2016

Re: Bojim se da će biti

Ovaj zvanično poslednji je valjda uginuo 1936.
a čini mi se da je neka procedura da se vrsta zvanično proglasi izumrlom da niko ne dokumentuje 50 gaodina da je viđen živ primerak...

ovog ga sam se setio, jer sam skoro našao neki album Super zoo (iz 1973.) i u njemu "postoji" tilacin


Bilo bi lepo da negde u nekim šumama i dalje živi daleko od ljudi...
Jukie Jukie 19:14 19.09.2016

Re: Bojim se da će biti

albicilla


izgugluj, sad je negde 80. godisnjica izumiranja tas.tigra i u cini mi se predgradju melburna je snimljen mutan video zivotinje koja se provlaci kroz necije dvoriste

srednji deo tela jeste mutan, ali glava donekle lici, a zadnje noge i rep bas jako lice

To je verovatno neki pas iz pitbulske loze
albicilla albicilla 11:15 20.09.2016

Radna lista ovde zabeleženih vrsta ptica

Nepotpuna (radna) lista vrsta ptica zabeleženih na ovom lokalitetu
Beljarica (kod Pupinovog mosta, naspram Kovilova)—unutar IBA Ušće Save u Dunav, Beograd
od strane članova LOA

121 species (introdukovane ili podivljale populacije su u zagradi):
(Kanadska guska Branta canadensis)
Labud grbac Cygnus olor
Šarena utva Tadorna tadorna
Čegrtuša Anas strepera
Zviždara Anas penelope
Gluvara Anas platyrhynchos
Plovka kašikara Anas clypeata
Šiljkan Anas acuta
Grogotovac Anas querquedula
Krdža Anas crecca
Riđoglava patka Aythya ferina
Patka njorka Aythya nyroca
Ćubasta patka Aythya fuligula
(Fazan Phasianus colchicus)
Mali gnjurac Tachybaptus ruficollis
Ćubasti gnjurac Podiceps cristatus
Crna roda Ciconia nigra
Bela roda Ciconia ciconia
Mali vranac Microcarbo pygmeus
Veliki vranac Phalacrocorax carbo
Čapljica Ixobrychus minutus
Siva čaplja Ardea cinerea
Crvena čaplja Ardea purpurea
Velika bela čaplja Ardea alba
Mala bela čaplja Egretta garzetta
Žuta čaplja Ardeola ralloides
Gak Nycticorax nycticorax
Kašičar Platalea leucorodia
Osičar Pernis apivorus
Eja močvarica Circus aeruginosus
Poljska eja Circus cyaneus
Kobac Accipiter nisus
Jastreb Accipiter gentilis
Crna lunja Milvus migrans
Belorepan Haliaeetus albicilla
Mišar Buteo buteo
Barska kokica Gallinula chloropus
Liska Fulica atra
Vlastelica Himantopus himantopus
Vivak Vanellus vanellus
Žalar slepić Charadrius dubius
Sprudnik ubojica Calidris pugnax
Crnotrba sprutka Calidris alpina
Mala sprutka Calidris minuta
Barska šljuka Gallinago gallinago
Polojka Actitis hypoleucos
Sprudnik pijukavac Tringa ochropus
Crni sprudnik Tringa erythropus
Krivokljuni sprudnik Tringa nebularia
Sprudnik migavac Tringa glareola
Obični galeb Chroicocephalus ridibundus
Morski galeb Larus michahellis
Sinji galeb Larus cachinnans
Crna čigra Chlidonias niger
Belobrka čigra Chlidonias hybrida
Obična čigra Sterna hirundo
(Domaći golub Columba livia domestica)
Golub grivnaš Columba palumbus
Grlica Streptopelia turtur
Gugutka Streptopelia decaocto
Obična kukavica Cuculus canorus
Šumska sova Strix aluco
Crna čiopa Apus apus
Pupavac Upupa epops
Vodomar Alcedo atthis
Pčelarica Merops apiaster
Srednji detlić Dendrocopos medius
Veliki detlić Dendrocopos major
Seoski detlić Dendrocopos syriacus
Vetruška Falco tinnunculus
Siva vetruška Falco vespertinus
Lastavičar Falco subbuteo
Rusi svračak Lanius collurio
Veliki svračak Lanius excubitor
Vuga Oriolus oriolus
Sojka Garrulus glandarius
Svraka Pica pica
Gačac Corvus frugilegus
Vrana Corvus cornix
Gavran Corvus corax
Bregunica Riparia riparia
Seoska lasta Hirundo rustica
Gradska lasta Delichon urbicum
Plava senica Cyanistes caeruleus
Velika senica Parus major
Senica vuga Remiz pendulinus
Dugorepa senica Aegithalos caudatus
Brgljez Sitta europaea
Carić Troglodytes troglodytes
Brezov zviždak Phylloscopus trochilus
Obični zviždak Phylloscopus collybita
Šumski zviždak Phylloscopus sibilatrix
Trstenjak rogožar Acrocephalus schoenobaenus
Veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus
Crnoglava grmuša Sylvia atricapilla
Siva grmuša Sylvia borin
Grmuša čavrljanka Sylvia curruca
Obična grmuša Sylvia communis
Siva muharica Muscicapa striata
Crvendać Erithacus rubecula
Mali slavuj Luscinia megarhynchos
Obična crvenrepka Phoenicurus phoenicurus
Obična travarka Saxicola rubetra
Crnoglava travarka Saxicola rubicola
Obični kos Turdus merula
Drozd borovnjak Turdus pilaris
Drozd imelaš Turdus viscivorus
Čvorak Sturnus vulgaris
Žuta pliska Motacilla flava
Potočna pliska Motacilla cinerea
Bela pliska Motacilla alba
Planinska trepteljka Anthus spinoletta
Strnadica žutovoljka Emberiza citrinella
Velika strnadica Emberiza calandra
Zeba Fringilla coelebs
Severna zeba Fringilla montifringilla
Zelentarka Chloris chloris
Češljugar Carduelis carduelis
Konopljarka Carduelis cannabina
Vrabac pokućar Passer domesticus
Poljski vrabac Passer montanus
krkar krkar 07:37 21.09.2016

Luka


Otkako postoji GUP Beograda (1976.) lokacija za luku oduvek je bila Vinča, uz predviđeni most na obilaznici autoputa koji bi bio kombinovani i nosio i železnički kolosek.

Nisu urbanisti iz 1976. bili budale, naprotiv. Sve strateške saobraćajne koridore uradili su povezano i smisleno pa je most Vinča deo sistema koji uključuje i novi železnički most (evo ga nov već 30 godina) i sistem tunela, i izmeštanje glavne železničke stanice u Prokop, i obilaznicu i UMP. Izgradnja luke u Vinči ima smisla i organizaciono i saobraćajno i na svaki mogući način.

Glede sada predložene lokacije za luku i ona saobraćajno i organizacijski ima smisla a dodatno bi i gradnja bila jeftinija nego u Vinči jer je samo potrebno nasipanje bez nekih velikih geotehničkih radova.

Ali forland treba posmatrati upravo kao ključni element odbrane od poplava i to na području neposredno pre ušća Save u Dunav. Ko god je išta u životu pročitao o plavnim udarnim talasima na rekama zna da je jedini način za kontrolu redovnih i očekivanih poplava ispuštanje viška vode u plavna područja. Da bi se očuvala ta funkcija terena kao rezervoara za prijem vršnih voda ne sme biti nikakvih nasipa za puteve i pruge koji sprečavaju i otežavaju normalan protok vode.

Ako se plavni udari Dunava ne kompenzuju PRE Beograda onda svaki udara na ušće i direktno ugrožava stara naselja na desnoj obali Save ali i novogradnje koje se planiraju bez i najmanjeg kompenzacionog polja (kao što su ona na novoizgrađenom delu desne dunavske obale od Venecije do Ušća i leve savske od blokova do Ušća.

Treba ovim debilima objasniti da kineska luka direktno ugrožava Beognavod. DIREKTNO.

Priroda im sigurno ne znači toliko, ipak je sve to pobeglo iz prirode u društvo.

NNN NNN 09:01 21.09.2016

Re: Luka

Ti si protiv reformi i stranih investitora!
stopalo stopalo 09:34 21.09.2016

Re: Luka

Treba ovim debilima objasniti da kineska luka direktno ugrožava Beognavod. DIREKTNO.


to krkare - udario kinez na arapa

nisi bas sve* u pravu ali verujem da je strategija dobra

*u odnosu pre svega na UMP kao i odbranu bgd od poplava ali to i nije tema ovog bloga
krkar krkar 16:50 21.09.2016

Re: Luka

*u odnosu pre svega na UMP kao i odbranu bgd od poplava ali to i nije tema ovog bloga


Jeste, UMP je noviji nije iz 1976. Ali je još tada ostavljen koridor za brzi unutrašnji prsten (jer spoljni tada nije projektovan iako je već tada mnogim stručnjacima bilo jasno da će biti neophodan).

A za odbranu od poplava nisam siguran da sam shvatio u čemu to nisam u pravu
stopalo stopalo 08:40 23.09.2016

Re: Luka

UMP tj. ono sto ce od njega biti je sam po sebi toliko problematican da me mrzi cak i teze da postavim

jednom si bas ti cini mi se prokomentarisao da je zbog lokalne svinjarije i precutne dozvole da se grade nelegalne kuce u batajnici, petlja kostala nekoliko puta vise

cini mi se da je nesrecna zirafa, harfa ili kakogod isti primer

a odbrana bgd od poplava nije samo planirana uzvodno nego i nizvodno

recimo nizvodno od krnjaca, pa je sto se predmeta ovog bloga tice, vinca ipak najbolja lokacija, pod uslovom da se obilaznica konacno zavrsi

i drugo, mnogo veca opasnost za bgd je sava, odnosno slucaj kada velika sava udari u veliki dunav

itd, itd

nesesvadjamo
michiganac michiganac 10:18 23.09.2016

Re: Luka

Ajde da pokusam ovako laicki:

-ja sam se uvijek npr. cudio kako je taj basen oko Rakovice postao glavna industrijska zona BG-a, a ne, primjera radi, okolina jedne Grocke koja je prilicno nizvodnije (mislem zbog vaskolikih otpadnih voda i sl.)?! Nikad se ranije nije razmisljalo o tome? Ili se ipak veci problem nazirao u oblacima izduvnih otrovnih gasova ako je znano da Koshava duva u pravcu JI-SZ, odnosno od Smedereva ka samoj prestonici i time bi, jelte, neposredno bivao ugrozen najveci dio grada?!

Za ocekivati je valjda i da potencijalna luka biva prakticno oslonjena na jednu privredno-industrijsku zonu sl. gabarita, samo ipak ne onakvu iz proslog vijeka ciji bi 'skyline' parali visoki fabricki dimnjaci umotani u oblake cadji i gasova, vec se pod tim danas prevashodno podrazumijeva laka preradjivacka industrija uz veleprodajne centre. Ako se ukalkulisu tu jos i buduci lagerski kapaciteti, zatim spediterske ispostave i sl., blizina buduce obilaznice i lokacija novog planiranog drumsko-zeljeznickog mosta preko Dunava kod Vince, taj izbor dole mi se takodje cini najtrezvenijim ako vec postoje objektivni uslovi za sve navedeno.
Ovo sve posmatram i iz perspektive jednog Beca koji je takodje najveci dio svojih luckih kapaciteta stacionirao relativno nizvodno pri industrijskoj zoni Schwechat-a uz kog je jos i sam aerodrom.
krkar krkar 12:18 23.09.2016

Re: Luka

UMP tj. ono sto ce od njega biti je sam po sebi toliko problematican da me mrzi cak i teze da postavim

jednom si bas ti cini mi se prokomentarisao da je zbog lokalne svinjarije i precutne dozvole da se grade nelegalne kuce u batajnici, petlja kostala nekoliko puta vise



Tu se slažemo 100%. Samo još i da spomenemo izlazne petlje i priključne saobraćajnice na desnoj strani džamijskog mosta gde je prvenstveni zahtev projektantu bio da se očuva teren hipodroma koji je vlasnik pošteno stekao i čeka da mu skoči cena.


cini mi se da je nesrecna zirafa, harfa ili kakogod isti primer


Ovo jok razumem.



a odbrana bgd od poplava nije samo planirana uzvodno nego i nizvodno

recimo nizvodno od krnjaca, pa je sto se predmeta ovog bloga tice, vinca ipak najbolja lokacija, pod uslovom da se obilaznica konacno zavrsi



Što se ne samo predmeta ovog bloga nego i generalno pitanja Beograda i reka tiče - ključno je očuvati plavne zone na levim obalama Save i Dunava. Jer su leve obale, panonske, ravne i niske i samo na njima postoji potencijal za bezopasno preuzimanje viška vode izlivanjem. Kako pre tako i posle Beograda. Uostalom, još su Austrijanci pa trula Kraljevina to znali pa su tako i podizali dolme, ne da štite svaki ar nego ono što treba štititi ali su ostavljali velike bafere.

i drugo, mnogo veca opasnost za bgd je sava, odnosno slucaj kada velika sava udari u veliki dunav


Ovde su 2 problema: 1. što je pred Beogradom leva obala Save blokirana i regulisana u sve većoj dužini (od ušća) tako da nema druge opcije nego da se sva visoka voda gura u Dunav. A kad je i Dunav sisok onda dolazi do onoga što si ti naveo - sranja za Beograd.

Jedino sistemski smisleno rešenje bilo bi kopanje velikog rasteretnog kanala koji bi povezivao Savu negde iznad Ostružnice sa Dunavom negde na potezu oko Banovaca gde je desna obala Dunava relativno niska i stvaranje plavne zone (ili plavnih zona) oko tog kanala. Nešto slično vrlo uspešno je uradio Zagreb posle katastrofalne poplave iz 1964.

Naravno, za to treba da postoji država. Makar i trula i u kojoj vlada mrkli mrak.
krkar krkar 12:21 23.09.2016

Re: Luka

-ja sam se uvijek npr. cudio kako je taj basen oko Rakovice postao glavna industrijska zona BG-a, a ne, primjera radi, okolina jedne Grocke koja je prilicno nizvodnije (mislem zbog vaskolikih otpadnih voda i sl.)?! Nikad se ranije nije razmisljalo o tome? Ili se ipak veci problem nazirao u oblacima izduvnih otrovnih gasova ako je znano da Koshava duva u pravcu JI-SZ, odnosno od Smedereva ka samoj prestonici i time bi, jelte, neposredno bivao ugrozen najveci dio grada?!



Razlozi su vrlo jednostavni i prilično prozaični: Rakovica je na glavnoj pruzi, ima i tramvajsku vezu sa Beogradom (produžena pruga do Topčidera) a imala je i reku (Topčidersku). Grocka je saobraćajno slepo crevo koje nikad nije imala ni pošten put do BG a prugu nema ni dan-danas.
little_radojica little_radojica 14:49 23.09.2016

Re: Luka

Što se ne samo predmeta ovog bloga nego i generalno pitanja Beograda i reka tiče - ključno je očuvati plavne zone na levim obalama Save i Dunava. Jer su leve obale, panonske, ravne i niske i samo na njima postoji potencijal za bezopasno preuzimanje viška vode izlivanjem. Kako pre tako i posle Beograda. Uostalom, još su Austrijanci pa trula Kraljevina to znali pa su tako i podizali dolme, ne da štite svaki ar nego ono što treba štititi ali su ostavljali velike bafere.


Има још једна ствар - то не мора да се ради непосредно пред градом као у доба Царевине и Краљевине, могу плавне зоне да се обезбеде и мало даље, а да се сам град првенствено брани насипима и помоћним оградама (то је ипак сигурније, него да се надаш да су плавне зоне довољне). У том смислу ми је најслабији аргумент у овој дискусији потреба за одбраном од поплава.

NNN NNN 15:21 23.09.2016

Re: Luka

Voda uvek nađe put!

I to što bi se eventualno odbranilo nasipima i ogradama - moralo bi negde da otekne.

Mi ovde već imamo plavnu zonu (koja je uz to realno i rezervat prirode) i planovi su da joj se promeni namena, a da se čak pri tome nigde zvanično ni ne diskutuje o bilo kakvim drugim vidovima zaštite od poplava su ludost.
Čak i kada bi se dalo tim prokletim "stranim investitorima" da prave luku,
verovatno nigde ne bi postojala klauzula u ugovoru o izgradnji naspia, bedema i sl. (+ što bi onda trebalo obezbediti neku drugu plavnu zonu )

Ovo malo podseća na "dobićemo Južni tok ako rusima poklonimo NIS" (mada se u ugovoru nije pominjao nikakav Južni tok,
kao i konstantna balavljenja da će "strani investitori" u Beogradnavodi da ulože 3 i po milijarde evra, a u ugovoru nema ništa nalik tome.

Dakle, čak i da nije u pitanju područje koje bi trebalo da bude rezervat prirode,
potpuna je ludost da se tu napravi luka (ili bilo šta drugo),
a da se ne reši (novonastali) problem odbrane od poplava.
little_radojica little_radojica 15:36 23.09.2016

Re: Luka

Зато ми дискутујемо. Шта ако тај проблем не постоји? Не можеш узети здраво за готово да смањивање плавног подручја нужно значи поплаве. Треба нам више релевантних информација пре него дигнемо куке и мотике. Информације које су планери можда имали, али нису нашли за сходно да објасне пуку. Неко рече доле да је Сава већи проблем и мени се чини, на основу овог кратког животног искуства да је то баш тако, да је поплава увек претила са те стране.

А то што нам власт потписује штетне уговоре то је сасвим друга тема, која већ има свој фронт.
NNN NNN 21:10 23.09.2016

Re: Luka

Не можеш узети здраво за готово да смањивање плавног подручја нужно значи поплаве.

A tek ne može da se uzme zdravo za gotovo da izgradnja luke (i to baš tu) nužno znači prosperitet i blagostanje
little_radojica little_radojica 22:48 23.09.2016

Re: Luka

NNN
Не можеш узети здраво за готово да смањивање плавног подручја нужно значи поплаве.

A tek ne može da se uzme zdravo za gotovo da izgradnja luke (i to baš tu) nužno znači prosperitet i blagostanje


Наравно, не видим да је ико то овде и тврдио. Ово је једна од најкомплекснијих тема ових дана, а таква је да захтева или јасан став или хитну акцију, а ми о проблематици не знамо скоро ништа, није објашњено, а наша одокативна опажања су овде углавном бескорисна, с обзиром на размеру. Пази, ово је моја струка, планирање и пројектовање а имао сам и екологију грађене средине код Крњетина (он се својевремено борио против луке у Новом Саду на Дунавцу), учествовао и на прилично великом симпозијуму о грађењу на рекама, а и прилично сам осетљив на питања екологије, али признајем да ме ово скроз надилази. Тако да је мој став засад једино да би требало захтевати боља објашњења и гаранције.
albicilla albicilla 19:09 21.09.2016

Hague court for environmental crimes

The International Criminal Court announced Thursday it will now hold corporate executives and governments legally responsible for environmental crimes.

https://www.theguardian.com/global/2016/sep/15/hague-court-widens-remit-to-include-environmental-destruction-cases?CMP=share_btn_fb

"In a change of focus, the ICC said on Thursday it would also prioritise crimes that result in the “destruction of the environment”, “exploitation of natural resources” and the “illegal dispossession” of land. It also included an explicit reference to land-grabbing."

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana