Biz| Budućnost| Društvo| Ekologija| Sex

Nova luka ili miris napalma ujutru

albicilla RSS / 14.05.2017. u 15:08

beljarica600%201_zpsohquo742.jpgKiša je stala, razvedrilo se, samo su bare na putu ostale. Čuje se veliki trstenjak – krekeće, kroz žbunje vidim pokret na vodi, uoštrim... barska kokica, ali eno, još nešto se mrda duboko u pozadini, zaranja, izranja, uoštrim podalje... nutrija? Ne, taj oblik njuške, pomalo nalik foki, ovakvo ponašanje sam već gledao – ovo je vidra, i to dve! Igraju se? Ili udvaraju?

Na bari Revi u Krnjači sam ih više puta posmatrao, sve dok ne počeše radove na asfaltiranju puta i izgradnji kanalizacionog kolektora. A od početka radova, niko nije više video vidre na Revi.

Zato im se posebno radujem ovde, na Beljarici, plavnoj zoni Dunava uporedo s Kovilovom. Iz topole se čuje pesma crnoglave grmuše. Krupna ptica na suvoj grani, slutim šta je, mašam se dvogleda... belorepan. Najveći orao Evrope, i to samo prvi od pet koliko ću ih ovde sresti. Na grani pored puta stoji rusi svračak, u pozadini peva zeba. Čujem kukavicu, potom i vidim jednu, pa drugu dugorepu siluetu špicastih krila. Kad sam kod špicastih krila, i soko lastavičar je tu. A iz krošnje vrbe dopire „mrnjauu“ zelentarke.

Proleće mala bela čaplja. Iz pozadine doziva zviždak. Labud grbac leži na gnezdu, i par mu je u blizini. Čuje se flauta, to jarkožuti mužjak vuge doziva ženku. Siva muharica na vrhu suve grančice, moja prva ovog proleća. Dva kosa se jure, oba mužjaci, biće da je jedan zalutao preblizu gnezdu drugog. Čuje se drozd pevač, pa visoko „cin cin“ senice vuge koja pravo ona loptasta viseća gnezda, kao afričke tkalje.

Sledeća ptica je... čuvar nasipa. Priča, bili su skoro ovde Kinezi, pet-šest automobila, nešto gledali, pričali. Niko ne zna o čemu, nije bilo prevodioca, ali se priča da će, ukoliko se uskoro potpiše ugovor, radovi na potpunoj anihilaciji svega ovoga, ili na izgradnji nove beogradske luke – stvar ugla posmatranja, početi na jesen. Svih 870 ha rukavaca, bara i kubika, vrbovo-topolovih šuma, zajedno s plantažnim zasadima klonskih topola, predviđeni su za nasipanje i betoniranje.

A tokom istraživanje poslednjih godina, ovde je zabeleženo prisustvo 29 vrsta riba, 8 vodozemaca, 9 gmizavaca i 62 vrste sisara, uključujući 20 vrsta slepih miševa, kao i divlje svinje, srne, divlje mačke, šakala, vidre, kune belice i zlatice, tekunice i slepog kučeta, mrkog i stepskog tvora, itd.

beljarica600%205_zpsdhcdk4ai.jpgIBA Ušće Save u Dunav

Ptičji svet ove plavne zone – koja predstavlja uzvodni deo područja za ptice od međunarodnog značaja (IBA) “Ušće Save u Dunav” – ima preko 210 do sada zabeleženih vrsta, a tokom poslednjih sedam godina ovde ih je zabeleženo 136 (nepotpuni spisak ptica). Među njima su i tri do četiri gnezdeća para belorepana – najveća gustina populacije po jedinici površine ma gde u zemlji. Druge vrste od posebnog značaja su čaplje (ovo je veoma značajno hranidbeno područje), patka njorka, mali detlić i zelena žuna, siva muharica i žuti voljić.

Ali, od pomenutih 136 vrsta ptica, 108 su strogo zaštićene, a sledećih 28 su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom. Dalje, u  Aneksu II Bernske konvencije nalazi se 45 od ovih vrsta, a u Aneksu III naredna 91 vrsta. Konvencija o migratornim vrstama (Bonska konvencija) navodi dve od ovih vrsta – patku njorku i belorepana – u Aneksu I, uz dalje 64 vrste u Aneksu II. Najzad, 24 vrste iz Aneksa I Direktive o pticama Evropske unije zabeležene su u ovom području (država ima obavezu da za te vrste osnuje specijalna zaštićena područja i upravo Beljarica je od nacionalnog značaja za njih), a belorepan je već viđen kao kvalifikaciona vrsta za nominaciju ovog područja za ekološku mrežu NATURA2000. I 51 SPEC vrsta, koje zahtevaju posebne mere zaštite na nivou Evrope, zabeležena je u ovom području. Imajući na umu kako broj vrsta, tako i staništa od međunarodnog značaja za zaštitu, zaštita Beljarice i njenog biodiverziteta je očigledno tema od šireg, evropskog, a ne samo lokalnog značaja.

beljarica600%204_zpswb8iobnu.jpgPredloženo za zaštitu

Pre tri godine iskusili smo katastrofalne poplave, kada su vodostaji premašivali projektovane stogodišnje maksimume, a čitavi gradovi su se našli pod više metara dubokom vodom. Za Beograd, pa i Pančevo, Beljarica je pojas za spasavanje. Budući približno veličine Novog Beograda, ona može da primi značajan deo poplavnog talasa i uspori maticu dalje nizvodno. Znam o čemu govorim – ptičario sam na Beljarici u vreme poplava. Vodostaj nije premašivao polovinu nasipa, a Beograd je bio pošteđen.

Studija Svetskog fonda za prirodu (WWF) pokazuje da je do kraja XX veka uništeno preko 80% plavnih područja u slivu Dunava. Ovakve plavne zone čine ekološki koridor kojim se život duž reke obnavlja, onoliko dugo koliko je koridor neprekinut. Jednom ispresecan građevinskim zahvatiima većih razmera, preostala izolovana zelena ostrva osuđena su na gubitak značajnog dela svoje biološke raznovrsnosti. Kako bi se takvi negativni uticaji smanjili i predupredili, pokrenuta je međunarodna inicijativa za stavaranje zelenog koridora sačinjenog od zaštićenih područja duž Dunava.  

beljarica600%203_zpsyidhhlte.jpgPredloženo za potpuno uništenje

Inicijativu za zaštitu ovog područja pokrenula je Liga za ornitološku akciju 2010. godine u okviru projekta Krila preko Balkana, kojim je rukovodio BirdLife International. Sekretarijat za životnu sredinu grada Berograda prihvatio je inicijativu i preneo nadležnost na Zavod za zaštitu prirode Srbije, koji je 2013. završio elaborat s predlogom zaštite 1860 ha forlanda leve obale Dunava, približno od Pančevačkog mosta pa do iznad Kovilova. U leto 2015. predlog zaštite našao se na dnevnom redu zasedanja Skupštine Beograda, ali je u poslednjem trenutku povučen, pre nego što je do glasanja došlo. Avgusta 2016. najavljena je izgradnja nove beogradske luke unutar najvrednijih 870 ha već predloženog zaštićenog područja.

Postoji li alternativa ovoj lokaciji za luku? Pre nego što je 2014. završen Pupinov most, razmatrane su dve alternativne lokacije, jedna u Krnjači, druga u Vinči. Javnosti nije objašnjeno zašto su ove dve odbačene, niti zašto je Beljarica odabrana. Ono što je ovde nužno jeste ono što zakon već izričito zahteva, strateška procena uticaja na životnu sredinu, transparentna od početka do kraja, koju bi izradila nezavisna institucija ili grupa stručnjaka čija su imena poznata i priznata u javnosti.

beljarica600%202_zpsb3xeghar.jpg 

Od kakvog je značaja ovaj proces? Njime se ne definiše samo budućnost međunarodnog ekološkog koridora duž Dunava kao i prirodno okruženje glavnog grada, već se postavljaju i  politički okviri pridruženju Srbije Evropskoj uniji u trenutku kada zemlja pokušava da otvori poglavlje 27 pretpristupnih pregovora o životnoj sredini i klimatskim promenama.



Komentari (14)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Boris Drenca Boris Drenca 16:16 14.05.2017

neverovatno

Verovatno kršenje mnogih zakona, potpuno amatersko planiranje posao od 1,3 do 16 milijardi evra državnih (naših) para (o prirodi da ni ne pričamo) i niko ni je zainteresovan? Ni oni što ne žele da se davi Beograd ni oni što su za zaštitu zakona,....ni oni koji bi to mogli da iskoriste kao sredstvo u političkoj borbi...Paranoja od dešavanja u ovoj Sprdiji bi me mogla zavarati i navesti na razmišljanje da se 'svi' nadaju nečemu od toga.
albicilla albicilla 16:20 14.05.2017

Re: neverovatno

Generalni urbanistički plan Beograda je područje nove luke označio kao „područje u postupku zaštite“. Takvo područje se po Zakonu o zaštiti prirode već smatra zaštićenim, a primenjuju se mere zaštite iz studije Zavoda za zaštitu prirode.

aureus aureus 16:22 14.05.2017

Зелени коридор

Мени је и даље фасцинантна чињеница да изнад главног града лети нешто што има распон крила од два и по метра.
Београд има фантастичну позицију, а те двије ријеке са својим зеленим појасом право су благо за душу и очи. Природа која га окружује и прожима има и образовну улогу, јер мали Београђанин не мора далеко да иде да би видио богатство биљног и животињског свијета. Живи у милионском граду, а ипак може да види орла белорепана.

На крају, то је нешто што Београд разликује од многих других главних градова.
Сачувати.
49 41 49 41 18:57 14.05.2017

Zasto?

na pr. su nasi zooloski i botanicki (ako ih ima) vrtovi sprckani na male prostore?!?
Nemamo prostora za takav luksuz.

Ti si mi dokazao, orlovskim snimkom; da nemamo zemlje na raspolaganju za tako nesto.

Za vikendice, koje uglavnom zvrje prazne, izgradjene "pravno" ili bespravno - tu smo svetski maheri.

https://youtu.be/QXkGhllK_Xo
zilikaka zilikaka 20:43 14.05.2017

Na lokalu

Teško da će se problem rešiti.
Postoji li šansa da se traži pomoć spolja, od evropskih nadležnih institucija?
Mislim da jedino tako, ako od se neka ozbiljna institucija umeša, možda nešto uspe.

..a to da će "naši" prodati sve što mogu, to je poznato:(
49 41 49 41 00:19 15.05.2017

Re: Na lokalu

zilikaka
Teško da će se problem rešiti.
Postoji li šansa da se traži pomoć spolja, od evropskih nadležnih institucija?
Mislim da jedino tako, ako od se neka ozbiljna institucija umeša, možda nešto uspe.

..a to da će "naši" prodati sve što mogu, to je poznato:(


Bio kao vic, al' izgleda da nije.

Na svakom sajmu automobila u BG, kupci najskupljih auta bili seljaci.
Dodje seljak u caksirama, pita posto onaj BMW; zavuce ruku u caksire izvadi cash plati i ode.

Kad je bio kao model izlozen Mercedes 600 na tom istom sajmu, opet seljak pikira na njega.
- Ne to se ne prodaje!
Takav auto postoji samo jedan u YU i samo se Predsednik moze voziti njim.

Kako ga ne mogu kupiti?!?
Pa i ja sam prodao zemlju kao on; kako sad nema prodaje za mene?
sevarlica sevarlica 15:58 15.05.2017

vinca

Postoji li alternativa ovoj lokaciji za luku? Pre nego što je 2014. završen Pupinov most, razmatrane su dve alternativne lokacije, jedna u Krnjači, druga u Vinči.


Iskreno ne znam gde bi to bilo u Vinči, pošto se postojeće "pristanište" nalazi na samom ulazu u arheološko nalazište Belo brdo što je takođe, složićete se, bitan komad zemlje (mada im nije smetalo da koknu deponiju do nalazišta).
Moglo bi između Vinče i Ritopeka, od uliva Bolečice u Dunav, ali za to je potrebno da neko pokrene izgradnju kraka obilaznice oko Beograda na potezu Bubanj Potok-Vinča-Starčevo, gde bi trebao i most da se pravi.
Pošto živimo gde živimo od toga nema ništa još barem 20-30 godina.
albicilla albicilla 16:05 15.05.2017

Re: vinca

Uzvodnije, na mestu sadasnje bare, ovde

sevarlica sevarlica 16:21 15.05.2017

Re: vinca

albicilla
Uzvodnije, na mestu sadasnje bare, ovde



Tu tek nema puta, pa ni zemljanog
jezda92 jezda92 13:06 16.05.2017

Put do lica mesta

Poštovanje,
zna li neko kako se stiže do ovog priobalja Dunava? Verovatno iz Kovilova?
albicilla albicilla 15:20 16.05.2017

Re: Put do lica mesta

jezda92
Poštovanje,
zna li neko kako se stiže do ovog priobalja Dunava? Verovatno iz Kovilova?


Iz Zemuna i iz Kovilova.

Do zemunske strane Pupinovog mosta može 85, 17, 73, pa sići pre mosta (85 prelazi most, ali je sledeća stanica tek 7 km dalje), odatle peške preko mosta, niz stepenice na nasip i odatle levo, na sever. Što dalje idete, broj vrsta ptica raste.

Do Kovilova ide 106, a od okretnice dalje vodi asfalt do pred sam nasip, oko 4,5 km dalje.

Vožnja nasipom nije dozvoljena, ali peške i bicikl jeste.
banexe banexe 13:27 16.05.2017

Re:

Na putu prema nekakvoj Evropi, stigli mi tamo pre ili kasnije, ako uopšte negde i stignemo, ekologija je duboko na začelju. Ergo, opasnost za to područje je više nego realna, jer i jesen je odmah tu, iza ćoška. Osim ako Vesić i ovde ne okasni, kao po gradu celome. I u svu tu priču se ne umeša međunarodni faktor. Jer svaki kvadrat travnate površi, svako stablo je na prodaju. Zar se svaki put mora dići buka i tako spašavati razni Peti parkići ili Blokovi, 44 i 70A npr. ? Da ne pominjem Zvezdarsku šumu
vokivasic vokivasic 21:03 16.05.2017

Igra

Igra se nastavlja živo

Sve dok ima ruku
Sve dok ima nogu
Sve dok ima bilo čega.

(Vasko Popa)

Apelujem na sve Šorošove organizacije civilnog društva, naučne i druge institucije kojima je još ostalo makar u tragovima časti i ponosa, pravobranioce i zaštitnike makarčega, advokatske i ostale komore i pretkomore, esnafe i udruženja, pisce, novinare, slikare i fotografe (njih naročito), nenasilne šetače, udarače u šerpe, lonce, korita, dobošare i zviždače, dijasporu i svakog onog koji ima građamske kuraži,

DA TRAŽI I ZAHTEVA NA UVID

javni dokument koji se zove Strateška studija uticaja na životnu sredinu za projekt nove luke na levoj obali Dunava (ili tako nekako), a koji je obavezan po zakonu.

Ako to ne daju, onda nema razloga da se razmišlja šta da se radi. Ostaje nam tada od zakonskih prava samo nužna samoodbrana.
NNN NNN 22:45 17.05.2017

Sukob (ličnih) interesa

vučićeva državna strategija "rasprodajmo prirodna bogatstva Srbije za šaku pirinča" u ovom slučaju može da šteti "porodičnom biznisu" Beograd na vodi
jer ako se ova plavna zona "ukine" ta voda će morati negde da ode,
a među prvima na udaru će biti BGH2O
(ili možemo opet da žrtvujemo tamo neki Obrenovac, a i ti ljudi što su tada tamo stradali su umrli prirodnom smrću, a ionako nisu hteli da slušaju - ili jesu...)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana