Istorija| Putovanja| Sport| Životni stil

Pariz-Brest-Pariz 1891.

ulicni-muzicar RSS / 10.10.2023. u 22:29
Neverovatna priča o prvom Pariz-Brest-Pariz: 1891. godina je, pobeđuje onaj ko uopšte ne spava... 71 sat!

Prvo izdanje PBP-a dogodilo se 6. septembra 1891, kao plod ideje Pierre Giffard-a, velikog ljubitelja bicikala i glavnog urednika "Petit Journal"-a, koji je nekoliko meseci ranije objavio knjigu o biciklizmu "La Reine Vélo".

PARIGI-BREST-PARIGI-1891-05-Storia-della-prima-edizione-il-vincitore-Charles-Terront-affiche.png

Te godine PBP postao je najduža biciklistička trka organizovana do tada. Maksimalno vreme za uspešan završetak bilo je 10 dana. Propisi su nalagali da učesnici mogu da koriste samo po jedan bicikl na celoj ruti, a kako bi se izbegla njegova zamena, organizatori na startu trke stavljaju poseban pečat na svaki bicikl.

Naučnici su se pobunili. Doktori jednoglasno sude:
"Ova ideja je čista ludost." "Preterivanje u biciklizmu smrtonosno je za bicikliste kao i predoziranje arsenom. Loše će se završiti".

Ali uprkos tome što je nauka bila protiv njega, PBP je odmah naišao na veliko interesovanje javnosti. Kotizacija za učestvovanje, 5 ondašnjih franaka, dostupna je svima i uredništvo Petit Journal-a ubrzo je bilo preplavljeno prijavama za učešće. Stiže ih čak 576. Mnogi su se kasnije predomislili, ali njih 300 prihvata izazov, a među njima je i 7 žena! Ali u poslednjem trenutku Pierre Giffard odlučiće da ne prihvati predstavnice nežnijeg pola.

Najpre se htelo da trka ima internacionalni karakter, ali ipak je prevladao nacionalni duh i na startu su bili samo Francuzi. Postojao je strah od Engleza, smatrani su prejakima, tako da nisu pozvani. Doslovno su uništili Francuze, u junu mesecu iste godine, na prvoj trci Bordo-Pariz, na kojoj je pobedio George Pilkington Mills iz Londona.

Nagrade koje se mogu osvojiti su vredne: 2000 franaka za pobednika, 1000 franaka za drugoplasiranog, 500 za trećeplasiranog itd. do 21. mesta.

PARIGI-BREST-PARIGI-1891-02-Storia-della-prima-edizione-planimetria.jpg

Ruta vijuga duž "Route Nationale numéro 12", od Pariza do Bresta, prolazeći kroz Versailles, Trappes, Pontchartrain, Houdan, Dreux, Nonancourt, Verneuil, Mortagne-au-Perche, Alençon Pré-en-Pail, Mayenne, Laval, Vitré, Châteaubourg, Rennes, Lamballe, Saint-Brieuc, Guingamp, Belle-Isle-en Terre, Morlaix i Landerneau. Okret na pola puta, u Brestu (place du Champ-de-Bataille), i povratak istom rutom. Na kontrolnim tačkama su predstavnici biciklističkih klubova iz Bretanje, osnovani za tu priliku.

PARIGI-BREST-PARIGI-1891-04-Storia-della-aprima-edizione-Partenza-foto-355906345.png

Zora je 6. septembra 1891, samo tri meseca nakon prvog izdanja trke Bordo-Pariz (5 godina pre prvog Paris-Roubaix, 12 godina pre prvog Tour de France), ispred redakcije dnenvog lista okupilo se 206 trkača (nisu svi od 300 prijavljenih došli). Među biciklima na startu je i 10 tricikala, 2 tandema i jedan velosiped bicikl (onaj da ogromnim prednjim i malim zadnjim točkom). Znak za start, u 7:03 sati, daje se trubom.

Nakon prolaska ispod Porte-Dauphinea, pioniri PBP-a započinju svoju avanturu dugu 1.198 kilometara, koju će gotovo u potpunosti voziti po zemljanim putevima.

Charles Terront (34 godine, iz Bayonnea), koji će pobediti na ovoj trci, vozi Humber, engleski čelični bicikl, težak 21 kg, sa Michelin gumama, revolucionarnim u to vreme. Braća Michelin, Edouard i André, angažovala su ga da testira njihov novi proizvod: gumu koja se lako skida i koja se može ponovno namontirati običnim šrafcigerom, sve za manje od pola sata.

Charles Terront je izvanredno građen, kreće žestoko i ubrzo je sam u vođstvu. Ali nakon 278 km buši gumu i njegov najveći konkurent, 36-godišnji Jiel Laval iz Bordoa, sustiže ga i prestiže. Ali Laval je malo razmažen, gubi previše vremena na jelo i tuširanje, dok Terront zaustavljanja smanjuje na minimum i uskoro mu je za petama. Počinje i trka unutar trke, jer jedan koristi gume Michelin, drugi gume Dunlop.

Na oba bicikla postoji i zvono. Koristi se, ne samo kao sredstvo za upozoravanje, nego i protiv umora i pospanosti: noću, ako zatreba, zvoniš i to ti pomaže da ostaneš budan.

Terront i Laval voze rame uz rame satima. Torront ponovi buši gumu i opet zaostaje za konkurentom. Na okretnicu u Brestu Laval dolazi sam.

Popodne je, ponedeljak, 7. septembar. Prvu polovinu trke prešao je za 34 i po sata, sa prosečnom brzinom od 17,5 km/h. Na kontrolnoj tački na obali Atlantskog oceana, okrenulo je 106 biciklista (zabeleženo je već 100 odustajanja).

Terront kasni 51 minut za vodećim. Zaostatak se stalno povećava i iznosi sat i 20 minuta na ulazu u Guingamp. Ali tu se događa preokret...

Pada noć i vodeći Laval dobija savet od svojih trenera da se odmori barem nekoliko sati. Međutim, vest stiže do suparničkog tima i Terront ne okleva da iskoristi priliku. Prkoseći snu, odlučuje da obiđe Guingamp, kako ga Lavalovi članovi tima ne bi primetili. Zaobilazi grad sporedni putem i prelazi u vođstvo. Laval mirno spava, a kad se probudio kasnio je već par sati za liderom trke.

Ali Pariz-Brest-Pariz je dugačak i iznenađenjima nije kraj.

Charles Terront prolazi kroz Mortagne-au-Perche (koji je i dan danas jedna od kontrolnih tačaka na PBP-u) i već je viđen kao pobednik trke. Usred noći pozdravlja ga razdragana publika, čak su mu priredili i vatromet. Ali, nakon izlaska iz grada, na spustu, udara glavom u granu jednog drveta i pada. Lomi jednu kurblu, očajan je, ali nastavlja da okreće pedale samo jednom nogom, sve do obližnjeg grada Saint-Maurice. Imao je sreću da brzo pronađe kovačku radnju, gde mu majstor popravlja kvar. Laval je još daleko, a Terront sve bliže ulazu u Pariz.

Njegovi prijatelji i stotine biciklista dočekuju ga u gradu Versailles (Versaj). Zaustavlja se nakratko i slavi s njima uz čašu šampanjca. Od Versaja do Pariza prati ga more obožavatelja na biciklima.

U sredu 9. septembra, u rano jutro, Terront prolazi kroz cilj, na Boulevard Maillot, gde se okupilo 10.000 ljudi, a mnogi su tu proveli čitavu noć čekajući pobednika.

440px-Charles_Terront_en_1891.jpg

Tri dana i tri noći u sedlu: 71 sat i 37 minuta. 1.198 kilometara, sa prosekom od 16,78 km/h.

Terrontovo vreme je odlično, i u današnje vreme bilo bi za poštovanje. Kad je Laval stigao, već je bilo popodne. Drugi je, ali zaostao je za pobednikom 8 sati i 27 minuta. Treći, Henri Couillebeuf, stigao je u Pariz tek narednog dana.

Prvi Pariz-Brest-Pariz završilo je 98 biciklista. Samo petorica za manje od od 100 sati. Izvesni Laurent, iz Saint-Etienne-a, stiže na cilj sedam dana posle pobednika. Njegovo vreme je 245 sati. A dvojica biciklista stići će još kasnije, daleko izvan vremenskog limita.

Za kompaniju Michelin to je veliki trijumf. Charles Terront, koji je postao zvezda francuskog biciklizma, izjavljuje da je na PBP pobedio zahvaljujući novim gumama: "Imao sam pet bušenja guma, ali zbog jednostavnog demontiranja, za njihove zamene nisam potrošio ukupno više od tri i po sata".

Zvuči nestvarno, ali sve ovo dogodilo se pre 132 godine. 12 godina pre nego što je izmišljen Tour de France, 5 godina pre rađanja modernih Olimpijskih igara.

*

Prvi PBP: 206 startera, 98 finišera.

1. Terront Charles 71:37
2. Jiel-Laval Pierre 80:04
3. Coullibeuf Henri 94:43
4. Jean-Marie trči 95:31
5. Gras Ernest 97:20
6. Allard Marius 104:20
7. Lavoncourt Guillaume 104:58
8. Joyeux Théodore 108:55
9. Taylor Ernest 109:11
10. Germaux Maurice 109:23


napisao Alberto Ferraris, za reviju "Cicloturismo"



Komentari (134)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

shmoo shmoo 22:08 15.10.2023

Re: Алстерски хибрид


milisav68
shmoo
bene_geserit
Ради тада у нама нешто (назовимо га адреналин или како год) што нас тера да идемо и преко те границе за коју смо пре тога мислили да је крајња граница наше издржљивости.

Ja sam jednom igrao preferans 72 sata bez prestanka.
I puno puta 48+ sati, ali ovo gore mi je rekord.
E sad, bez obzira na sve negativno, kad je čovek mlad podnosi stvari ali ko zna kako to utiče na zdravlje, srce i ostalo dugoročno, ali
mi je pomoglo da razvijem kondiciju što se tiče držanja koncentracije
što je jako bitno u mojoj struci
jer kad je frka i treba da se stvari reše na o-ruk, biti sposoban da držiš koncentraciju npr. 16 sati je jako korisno
kad svi prolupaju od umora.



Ваљда нам тада, у тим тренуцима, организам прелази на посебан режим рада какав нема свакодневно.

И онда се само поставља питање колико организам може да функционише у том посебном режиму рада,. а то је вероватно код свакога од нас различито.



Ma naravno, možeš kako hoćeš, al ne možeš dokle hoćeš.

Nismo svi "sastavljeni" od istog materjala.

Neko će da vrti pedale 50km, a neko će da skoči 2,5m u vis.



Да, наравно.

Али то је физичка издржљивост организма.

А то са спавањем/неспавањем је посебна прича.

Читао сам помало о несаницама и испитивањима несанице.

(Неки моји у фамилији су имали тај проблем којки их је доводио до потпуне исцрпљености организма и физичких обољења.)

Неки не могу уопште да спавају.

Некима успева али траје 2 сата таман када из РЕМ фазе треба да пређу у дубоки сан који је прави ресет мозга и једини задовољавајући одмор за мозак. Као да им нешто не да да утону у дубоки сан. Па онда опет задремају па после 2 сата се опет буде.

И замисли у једној стдији Краљевског колеџа у Лондону (медицина) пронађем да од несанице могу да пате чак и бебе од 6 месеци. Имали су такве случајеве.

Еј, Милисаве, бебирони од 6 месеци!

Па њихов мозак тек треба да се пуни. Који је разлог?

Што рече ономад Чомски говорећи о главном питању науке данас, заиста би требало да будемо понизни колико мало знамо о људском мозгу и свести човека.

ulicni-muzicar ulicni-muzicar 22:55 15.10.2023

Re: Алстерски хибрид

Dok se vozi bicikl, najpre se javljaju halucinacije, pa onda zaspeš na po koju sekundu, pa onda sasvim zaspeš i padneš...

Ja sam više puta doživljavao te halucinacije. Obično to bude noću, neki udaljeni predmeti dobijaju razne druge oblike (ja sam često "viđao" ljudske figure). Ali svestan sam da mi se pričinjava, pa bude čak i zanimljivo. Kao... toliko stvarno deluje, aj da vidim na šta će da ispadne kad se približim. Obično bude igra nekih senki.

((( A i dok sanjam (ne dok vozim ), dešava mi se da pomislim "kako ovo deluje stvarno, kako je moguće da je san..." Nekoliko puta sam i prisilio sebe da se probudim, kad sam bio u nekoj teškoj situaciji... čisto da se izvadim iz nje. )))

A par puta mi se desilo da možda zaspim na koju sekundu.

Najopasnije je na dugačkim spustovima, kad prestaneš da motaš (recimo, spust ka Jošaničkoj banji).

Naravno, nisam nikad namerno isušavao sebe, nego tako... desi se da sam u nekoj nedođiji i nemam gde da legnem, ili je mrak (i plašim se), ili je dan, ali neki kamenjar i ima zmija, ili imam još malo do kuće/cilja...

promoter promoter 08:37 16.10.2023

Re: Алстерски хибрид

bene_geserit
Ради тада у нама нешто (назовимо га адреналин или како год) што нас тера да идемо и преко те границе за коју смо пре тога мислили да је крајња граница наше издржљивости.

Ja sam jednom igrao preferans 72 sata bez prestanka.
I puno puta 48+ sati, ali ovo gore mi je rekord.
E sad, bez obzira na sve negativno, kad je čovek mlad podnosi stvari ali ko zna kako to utiče na zdravlje, srce i ostalo dugoročno, ali
mi je pomoglo da razvijem kondiciju što se tiče držanja koncentracije
što je jako bitno u mojoj struci
jer kad je frka i treba da se stvari reše na o-ruk, biti sposoban da držiš koncentraciju npr. 16 sati je jako korisno
kad svi prolupaju od umora.

Ja sam, rutinski, mogao da 'crtam šeme' ili 'pišem kod' oko 35 sati, preko 40 nikada nisam išao - ni za koje pare.
dragosevacprekjuce dragosevacprekjuce 19:45 16.10.2023

pa da rascistimo

maksa

Prvo da raščistimo - nisi u pravu, ispravno je i jedno i drugo. (Lako se proveri.) Dalje, sad kad znamo da je to ravnopravno da kažem i da mislim da je bolje reći Indijci zato što se tako izbegava dvosmisao da su u pitanju pripadnici Hindu vere (i kulture), pošto je Indijci nedvosmisleno zbirna imenica i za Hindu i Muslimane i Budiste i Hrišćane i Zoroastrijance koji žive u toj zemlji, a Indus može značiti i stanovnik Indije i pripadnik Hindu vere/kulture.

Sad kad smo raščistili šta jeste i šta nije ispravno i šta je bolje moram da pitam po kojoj logici insistiraš na tome? To su Indusi zato što je to ... šta tačno? Naš izgovor engl. množine Hindus? A Srbi su stanovnici Srbije jer mi sebe tako zovemo? A zašto se po tvojoj polomljenoj logici analogno ne zovemo engleski transkribovano Srbs, pa po našem Srbusi?

Drugo mesto na kome puca tvoja "logika" je da su stanovnici Srbije - Srbi, jer zapravo nisu. Osim što Srbi žive i izvan Srbije i Rusini su stanovnici Srbije, i Slovaci i Hrvati, i...


1) u pravu sam

2) apropo 'zbirne' imenice - ko ju je proglasio 'zbirnom'? maksa?

ako su 'indijci' - jel onda zbirna za rumune i rusine, da ne kazem 'rvate; da nisu u pitanu 'srbijci'? ili mozda nesto trece, sto bi bilo adekvatno 'indijancima'?

i... kako bese 'zbirno' za stanovnike (ili mozda drzavljane??) hrvatske? nesto nece da mi izadje na televizor? zbririnh katolika i pravoslavaca nema, ali ima zbirnih hindu i muslica?

a logika je da se na srpskom indus kaze indus, i nemam pojma sto engleze trpas u to.

kad vec trpas nek ti bude - jer je i na ruskum indus.

i pajz sad, tvoj gugleta kad vec trpas engleski kaze da je engleski 'indian' na ruskom - indus.

a pajz' sad sta kaze gugleta za srpski

indian
​Look up details
6 / 5,000
Translation results
Translation result
Индијанац
Indijanac
​Look up details

gedza, pa ti, pa klajn. nema treceg
(tasivoje i ja u potpalublju).

(by the way, gledaj da zatvoris ovu diskusiju ovde, da te ne jurim na treci blog).






shmoo shmoo 21:32 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

(tasivoje i ja u potpalublju).



Јављам се покорно из потпалубља, тамо где су Дравиди. Закопкала ме ова ваша расправа, па почео да копам мало дубље од правописа и одох и испод потпалубља.

(Индија је за наша схватања огромна земља са толико разноликим а многобројним становништвом које говори преко 200 језика... Због тога одох и дубље од потпалубља.)

Кажу да може и једно и друго, и Индијац и Индус, али...

('Бем ти, увек се нађе неко али које ми се забоде као игла у буљу и тера ме да идем и даље...)

Индијац или Индус

Индијац је становник Индије (без обзира на националну и верску припадност).

Индус је припадник народа индоевропског порекла настањеног претежно у Индији.


ЛИНК

Из овога онда мени логички следи да су сви становници Индије Индијци, али да су само становници Индије аријевског (индоевропског) порекла Индуси.

Аријевци (они белопути) су око 1500. године пре Христа упали у Индију из Авганистана и покорили Дравиде (оне тамнопуте) уз многобројне сукобе и ратове. И вероватно још од тада датира подела на касте у Индији

Црвеном бојом на мапи означена су подручја где се говоре дравидски језици:





Претпоставља се да су Дравиди створили прве веома развијене цивилизације у долини реке Инда али су технолошки надмоћнији северњаци Аријевци (оружје од бронзе) покорили Дравиде и освојили уз многобројне ратове неке провинције које постоје и у данашњој Индији. И од тада су потомци белопутих Аријеваца по кастинском систему у Индији господари над тамнопутим Дравидима.

Претпоставља се да су Роми данас расути широм света дравидског порекла и да су у своје сеобе по свету које и данас трају кренули око 1000. нове ере. О правим узроцима њихових сеоба се и данас само нагађа, али ја претпостављам да би један од могућих узрока био управо тај подређени положај у кастинском систему Индије који и данас постоји.

Једна занимљива прича поводом још увек јаког кастинског система у Индији.

Мој рођак, бивши пилот ЈАТ-а и инструктор летења радио је пре десетак година на уговор неко време у Индији као инструктор летења за њихове пилоте. Он и његов другар из Србије имали су током трајања тог уговора на располагању кућу у коју су им долазиле две жене, једна задужена да спрема храну, а друга да чисти по кући. Обезбеђена им је и храна итд.

Пошто је хране било и више него што је њима двојици било потребно, мој рођак повади све то из фрижидера (да се не баци, гре'ота је - српска посла) стави на сто и понуди овим двема женама. Прва присутна је ту била ова која им је кувала и она је узела свој део и спаковала, а за ову другу жену, спремачицу која је тек требало да дође, рекла мом рођаку:

"А не. Њој морате да спустите сву ту храну за њу на под. Она вам то неће узети са стола. Узеће само ако јој спустите на под. Она је нижа каста... Њој је забрањено да узима храну са стола..."

Мој рођак се забезекнуо:

"Како, бре, да дајем храну људском бићу са пода као кучету!"

И разумем га... Нама Србима је људско биће људско биће као и ми сами што смо. И тако и третирамо свако људско биће на овој планети без обзира на боју коже, вероисповест, националну припадност или припадност одређеној култури.

Тако смо билдовани васпитањем.

Али ето, у Индији то није тако.

Тешко ми можемо да појмимо тако велику земљу са тако шареноликим становништвом и компликованим друштвеним односима, страховитим материјалним разликама између друштвених класа (једни се купају у купатилима са златним славинама, а други спавају на парчету картона на улици јер је то све што имају од имовине) које су се надовезале на тај њихов строги окамењени кастински систем стар хиљадама година.

Ето докле дођох копајући из потпалубља још дубље због Индијац или Индус.

Контам да о Аријевцима знамо много више него о Дравидима јербо смо и сами аријевског, северњачког (стари Словени) порекла и Индоевропљани, па зато овде мало више о Дравидима.


Dravidi – crnoputi, miroljubivi trgovci

Na tibetanskoj zaravni izvire rijeka Ind. Na putu dugom preko 3000 km teče kroz Kašmir u Indiji i Pakistan te se ulijeva u Arapsko more. Upravo tim vodenim putom crnoputi prastanovnici indijskog potkontinenta putovali su do Mezopotamije.

Trgovci s indijskog potkontinenta donijeli su u Mezopotamiju, između ostalog, sezamovo ulje, pečate, utege za određivanje mase i luksuzne predmete izrađene od poludragog kamena plave boje. Mezopotamci su ih vrlo vjerojatno nazivali Meluhha, a danas ih nazivamo Dravidima. Njihova civilizacija nema poseban naziv, nego se spominje kao Civilizacija doline Inda.

Dravidi su se doselili na obale rijeke Inda u današnjem Pakistanu već u 4. tisućljeću pr. Kr. Tu su razvili jednu od najstarijih i najrazvijenijih civilizacija koja je cvala između 2700. i 1800. pr. Kr. Za usporedbu, Keops gradi veliku piramidu kod Gize 2590. pr. Kr. Dok je egipatska civilizacija u zapadnom svijetu poznata oduvijek, dravidska se kultura počela otkopavati tek 20-ih godina prošloga stoljeća.


Napokon su otkrivena središta civilizacije, smještene u plodnoj dolini Inda. To su bili Harappa, Mohenjo Daro i Lothal. Dravidi su planski gradili svoja naselja u obliku mreže. Glavne ulice sjekle su se pod pravim kutom. Kuće su građene oko središnjeg dvorišta. U gradu su vladali visoki higijenski uvjeti. Svoj otpad Dravidi su bacali u kanalizacijske odvode blizu kuća. U nekim kućama pronađeni su bazeni. Postojale su septičke jame i javni bunari. Bogatiji su se kupali u svom domu, a siromašni u javnim kupalištima.

Svoje domove Dravidi su gradili od opeka, kao i Sumerani ili Babilonci, ali su je pekli na vatri za razliku od naroda Mezopotamije koji su je sušili na suncu. U gradu su postajala skladišta, žitnice i trgovine. Očito su bili vrlo organizirani i napredni. Imali su i standardizirane mjere, pogotovo za masu, što je bilo važno za trgovanje. Usto su bili vrhunski obrtnici.

Od svih najstarijih civilizacija u Aziji, čini se da je Civilizacija doline Inda bila najrazvijenija, a o njoj najmanje znamo. Njihovo je pismo možda i starije od sumerskog, ali nije dešifrirano. Stoga je ova fascinantna civilizacija još obavijena velom tajne. Arheološki nalazi potvrđuju da nisu bili ratoboran narod, barem u odnosu na ostale. Nisu pronađeni hramovi niti građevine koje bi upućivale na kult ličnosti. Što se tiče religije, pretpostavlja se da je postojao neki prvotni oblik hinduizma.

Nestanak civilizacije u dolini Inda uzrokovale su prvenstveno klimatske promjene. Oko 1900. pr. Kr. nastupilo je sušnije razdoblje zbog sve rjeđih monsunskih kiša. Stanovnici gradova polako sele na jug i istok. Oko 1500 pr. Kr. na područje dravidske kulture u valovima dolaze Arijevci, narod indoeuropskog porijekla, i donose sanskrt. Na tom jeziku ariya znači plemenit. Arijevska plemena zauzimaju područje nekadašnje visoko razvijene dravidske kulture i miješaju se sa starosjediocima, koji postaju najniža kasta.

Danas Dravidi čine skupinu srodnih naroda u Indiji, Pakistanu, Šri Lanki i Maleziji. Zbog miješanja s pripadnicima arijevskih plemena, Dravidi su vrlo različita izgleda, a zabilježeno je 70 jezika koji su se razvili iz drevnog dravidskog. Smatra se da na jugu Azije živi oko 200 milijuna Dravida. Nažalost, znanstvena istraživanja su teško provediva zbog političke situacije u Pakistanu i na sjeveru Indije. Ironično je da na području civilizacije koja je prije 4000 godina bila miroljubivija od ostalih, dan-danas traju sukobi oko podjele teritorija.

(Piše: Marsela Alić)








За онај пасус о високим хигијенским условима у насобинама Дравида потврдио ми је и мој другар који је боравио неко време у Гуџарату (провинција у Индији) у неком селу на позив свог другара, Индуса из Лондона.

Каже он, у том селу сви се и данас снабдевају водом из неког малог прљавог и блатњавог језерцета одакле вуку воду у своје куће у кофама.

А на само пар километара одатле налазе се рушевине старе дравидске насеобине старе неколико хиљада година где се јасно виде изграђен водоводни и канализациони систем на који је била повезана свака кућа исто као и у градовима у старом Риму, рецимо.



(by the way, gledaj da zatvoris ovu diskusiju ovde, da te ne jurim na treci blog).




Од сутра увече овде више неће бити ниједног блога уколико нас неко од аутора (ВИП или не, свеједно) не изненади својим новим уратком.

dragosevacprekjuce dragosevacprekjuce 22:09 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

tasivojeeee

prvo

i jos jednom

ja cu da stanem ovde sto se tice indije i indusa. mislim da je jasno.

ovaj sajt sto si linkovao je veoma zanimljiv - evo zanimacije za maksivoja, ne dozvoljava right click niti kopiranje. neko se potrudio.

elem, trazio sam kod njih ali ne nadjoh (mozda postoji neki link
stranicu koja kaze:

srbijac ili srbin
srbijac je stanovnike srbije, bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost
srbin pripadnik ameboidnog naroda nastanjenog pretezno u srbiji.

ispravi me ako gresim.

i da zapazih jos nesto

новим уратком.


andjooooooo upomoc tasivoje ne zna gramatiku ('rvatsku)




bene_geserit bene_geserit 22:11 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

Аријевци (они белопути) су око 2500. године пре Христа упали у Индију из Авганистана и покорили Дравиде (оне тамнопуте) уз многобројне сукобе и ратове

To što zoveš Arijevcima su generalno plemena sa stepe koja su između 3000. i 2500. godine pre nove ere migrirala tij. upala, ne samo u Indiju, već i u Evropu sve tamo do Španije i Engleske, pobila sve muškarce a žene nisu, što pokazuju genetska istraživanja.
Živeli su na teritoriji današnje Ukrajine i Rusije.
Što ne znači da imaju previše veze sa današnjim Ukrajincima i Rusima.
Hitler je to posle nešto pobrkao i zamenio Arijevce sa germanskim plemenima (čija etnogeneza će da dođe par hiljada godina kasnije).



usput, na osnovu ove mape gore zaključujem da je neko zajeban živeo na Kavkazu, neki proto Čečeni verovatno
i verovatno Arijevcima konji nisu predstavljali prednost po planinama kao u stepi
shmoo shmoo 22:19 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

dragosevacprekjuce

srbijac ili srbin
srbijac je stanovnike srbije, bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost
srbin pripadnik ameboidnog naroda nastanjenog pretezno u srbiji.






Наравно, брате, прво смо настали ми Срби па амебе па Јевреји.

А Чарли и Милан Новковић су најстарији од свих нас Срба овде присутних па ти сад види кога морамо беспоговорно да слушамо.







Ја нисам на заједничкој нам слици јербо сам као мали упао у казанче па су ме послали да по наруџби однесем пар стећака муштеријама.)



новим уратком.


andjooooooo upomoc tasivoje ne zna gramatiku ('rvatsku)



Ја се заиста дубоко извињавам.

Требало је да пише ураДком.

Не знам шта ми би.

bene_geserit bene_geserit 22:20 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

U gradu su vladali visoki higijenski uvjeti. Svoj otpad Dravidi su bacali u kanalizacijske odvode blizu kuća. U nekim kućama pronađeni su bazeni. Postojale su septičke jame i javni bunari.

Deluje da su bili bolji pre 4500 godina nego danas.
bene_geserit bene_geserit 22:25 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

A izgleda da te indo-evropske migracije imaju veze sa pripitomljavanjem konja kao domaće životinje.
To im je izgleda dalo prednost u odnosu na ove druge.
Oni kompozitni lukovi su tek bili u začetku, pa ne verujem da njih možemo da "optužimo".
bene_geserit bene_geserit 22:41 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

Dravidi su se doselili na obale rijeke Inda u današnjem Pakistanu već u 4. tisućljeću pr. Kr. Tu su razvili jednu od najstarijih i najrazvijenijih civilizacija koja je cvala između 2700. i 1800. pr. Kr. ...
Arheološki nalazi potvrđuju da nisu bili ratoboran narod, barem u odnosu na ostale.

Kako da ne.
Pa bili su ratoborni tad kad su se doselili i pobili domaće.
I onda kad je 1000 godina kasnije došao neko jači i njih skenjao onda čitaš "nisu bili ratoborni".
shmoo shmoo 22:44 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

bene_geserit
Аријевци (они белопути) су око 2500. године пре Христа упали у Индију из Авганистана и покорили Дравиде (оне тамнопуте) уз многобројне сукобе и ратове

To što zoveš Arijevcima su generalno plemena sa stepe koja su između 3000. i 2500. godine pre nove ere migrirala tij. upala, ne samo u Indiju, već i u Evropu sve tamo do Španije i Engleske, pobila sve muškarce a žene nisu, što pokazuju genetska istraživanja.



Да, наравно.

Индоевропљани.

Не зовем их само ја Аријевцима, то је широко распрострањен назив.

Додуше, као што ти и рече носи мало негативну конотацију због Хитлера и нациста из 20. века које ни ја не волим али шта да се ради, такав је пос'о.

Извини што мораш да скролујеш слику лево-десно, али њу сам одабрао да би се јасно видело шта пише на слици која је допуна твоје одлично одабране илустрације о Индоевропљанима и њиховим сеобама.







Živeli su na teritoriji današnje Ukrajine i Rusije.
Što ne znači da imaju previše veze sa današnjim Ukrajincima i Rusima.


Имају утолико везе што су Руси и Украјинци Индоевропљани исто као и ми Срби.

И уз то смо још сва три овде наведена и Словени.

Сеобе Индоевропљана на исток и запад, ка Европи и Индији, трајале су у етапама вековима. Много генерација би живело на једном месту када би се доселили, а онда би се кренуло у нове сеобе (и освајања и ратове).

Ми Срби смо пре доласка на Балкан живели северније, у такозваној балто-словенској заједници народа због чега су нам данас литвански и летонски језик од изузетног значаја за упоредну граматику словенских језика и упоредну граматику индоевропских језика пошто и литвански и летонски и дан-данас чувају неке фонетске и морфолошке особине тог протоиндоевропског језика из којег су се током векова развили ови данашњи индоевропски језици у Европи за које знамо.

А одатле, из тог периода те балто-словенске заједнице на тим подручјима, данас немачким-германским, још увек имаш топониме словенског порекла: Лајпциг (од Липница), Грац (од Градац) итд.

Тек недавно је откривено мало више грађе о тим сеобама са тих подручја некадашње балто-словенске заједнице на Балкан па добисмо захваљујући томе и књигу.

Ми смо у школи учили своју историју углавном од Немањића и нешто врло мало пре тога јер та грађа тада није била позната па су нас учили оно што је до тада било потврђено историјским налазима.

(И иначе су истраживања прошлости Словена проблематична... Мало остатака има. Све правили од дрвета, нису имали писмо да запишу, своје кипове-идоле од дрвеног материјала које су свом у верском заносу тадашњи хришћани Европе спаљивали и уништавали...

Рецимо, Луј Леже је своју Словенску митологију писао скоро искључиво на основу Несторове хронике о балтичким Словенима и њиховој насеобини на острву Рујан коју је Нестор писао крајем 11. и почетком 12. века. ЛИНКДакле, како то кажу историчари, секундарни извор јер примарног нема. Тако је и ова књига Марка Алексића писана на основу откривања тих неких секундарних извора.

Мало, врло мало словенских остатака пре 10. века, у поређењу са Германима, има по Европи па је зато свако овакво откриће злата вредно.)





dragosevacprekjuce dragosevacprekjuce 22:55 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

A izgleda da te indo-evropske migracije imaju veze sa pripitomljavanjem konja kao domaće životinje.
To im je izgleda dalo prednost u odnosu na ove druge.
Oni kompozitni lukovi su tek bili u začetku, pa ne verujem da njih možemo da "optužimo".


The Scythians and Sarmatians

These two peoples of ancient times both spoke languages in the Iranian language family and lived in the area north of the Black Sea. The languages and cultures of the Scythians and Sarmatians were related but distinct. In particular their styles of warfare were different. The Scythians were noted as mounted archers. They may have been the inventors or one of the inventors of the stirrup. The stirrup enabled mounted archers to fire (shoot) arrows reasonably accurately while riding. The Scythians attacked in a mass firing of arrows. If their adversaries were not overwhelmed by the hail of arrows then the Scythians turned and rode to a safe distance for regrouping to mount another mass attack.

Most adversaries were overwhelmed by the Scythian battle tactics. It was only the Sarmatians who found a successful counter-strategy to withstand the Scythians. The Sarmatian warriors and their mounts were protected with armor. Usually the armor consisted of metal plates of bronze or iron sewn onto leather garments. This armor enabled the Sarmatians to withstand a Scythian attack. After a Scythian onslaught the Sarmatians would attack the Scythians with fifteen-foot-long lances. The Sarmatians were probably the originator of the armored knights of medieval Europe.



The Surprising Appearances of Sarmatians in European History



• In medieval times there were kingdoms, called White Serbia and White Croatia, located not in the Balkan peninsula but in Bohemia and southeastern Germany. The signfificance of white in Slavic languages for proper names such as White Russia is western. White Serbia and White Croatia were kingdoms established by Sarmatians over Slavic populations. The Sarmatian ruling class was eventually assimilated into the Slavic culture and some of the Serbians and Croatian moved into the Balkans where their descendants now live. However not all migrated. There are remnants of the Slavic White Serb population of eastern Germany still there, known as Sorbs or Wends.

• Some the aristocratic families of Poland were founded by Sarmatians and the family crests reflect this by the appearance of particular symbol, a sort of hash mark.

• The principal tribe of the Sarmatians in later history was the Alans. The Alans show up in odd places.

• The Roman Empire brought Alans into southern France to help control the Celts.

• Marco Polo wrote of finding a town of ten thousand Alans in South China in his journeys.

• One branch of the Alans took refuge in the Caucasus Mountains where they became known as the Ossetes. Joseph (Stalin) Djugashvili's mother was Osset, so Stalin was half Sarmatian



*This is a mistake made by author. Stalin’s father was Ossetian. His mother was ethnic Georgian. (R.K)

For more info on J.Stalin see

http://ossetians.com/eng/



• The Sarmatians adopted the dragon motif from the Han Empire of China. The image of the dragon was brought to Britain when the Roman Emperor Marcus Aureleus sent 5500 Sarmatian warriors to Britain to guard against the attacks by the Celts of northern Britain. This was in the third century A.D. This may have been the source of the legends of King Arthur. Arthur's father was Uther Pendragon. Pendragon means dragon head which came from the image of a dragon's head which he carried on his shield. The altar in the Sarmatian's religion seems to have been a sword embedded in a stone.





S[url=http://ossetians.com/eng/news.php?newsid=437&f=31]ome historical information about Serbs and Croats
Are Serbs, Croats and Ossetians related?[/url]



bene_geserit bene_geserit 22:57 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

Ми Срби смо пре доласка на Балкан живели северније, у такозваној балто-словенској заједници народа због чега су нам данас литвански и летонски језик од изузетног значаја за упоредну гртаматику словенских језика и упоредну граматику индоевропског језика пошто и литвански и летонски и дан-данас чувају неке фонетске и морфолошке особине тог протоиндоевропског језика из којег су се током векова развили ови данашњи индоевропски језици у Европи за које знамо.

Te analize jezika su moćno oružje u rukama istoričara.
A danas imaju i genetske analize, koje su direktne (sa druge strane sa analizom jezika je zabavnije jer je u pitanju posredno zaključivanje).
Deluje da će zvanična istorija da pretrpi dosta promena kako krenu sa ozbiljnijim genetskim analizama.

Btw, sećam se kad u onoj seriji o Unibomberu (onom liku što je slao bombe poštom), koga su identifikovali uz pomoć analize jezika, uzeli Slovene kao primer. Ne znam koliko ima veze sa stvarnošću, ali primer ide ovako, pošto se nije znalo tačno na kojim teritorijama su živeli stari Sloveni, analizom staroslovenskog jezika su došli do zaključka da su reči za neke biljne vrste (npr. hrast) preuzeli iz susednih jezika, pa je zaključak bio da su živeli tamo gde hrastova nije bilo, tj. po nekim močvarama u današnjoj Ukrajini.
Milan Novković Milan Novković 23:07 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

shmoo
dragosevacprekjuce

srbijac ili srbin
srbijac je stanovnike srbije, bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost
srbin pripadnik ameboidnog naroda nastanjenog pretezno u srbiji.






Наравно, брате, прво смо настали ми Срби па амебе па Јевреји.

А Чарли и Милан Новковић су најстарији од свих нас Срба овде присутних па ти сад види кога морамо беспоговорно да слушамо.







Ја нисам на заједничкој нам слици јербо сам као мали упао у казанче па су ме послали да по наруџби однесем пар стећака муштеријама.)



новим уратком.


andjooooooo upomoc tasivoje ne zna gramatiku ('rvatsku)



Ја се заиста дубоко извињавам.

Требало је да пише ураДком.

Не знам шта ми би.


Spring chicken za Čera, Mikelea i Bobića - ja 65, a Emsi nema ni 70
shmoo shmoo 23:09 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

bene_geserit
Dravidi su se doselili na obale rijeke Inda u današnjem Pakistanu već u 4. tisućljeću pr. Kr. Tu su razvili jednu od najstarijih i najrazvijenijih civilizacija koja je cvala između 2700. i 1800. pr. Kr. ...
Arheološki nalazi potvrđuju da nisu bili ratoboran narod, barem u odnosu na ostale.

Kako da ne.
Pa bili su ratoborni tad kad su se doselili i pobili domaće.
I onda kad je 1000 godina kasnije došao neko jači i njih skenjao onda čitaš "nisu bili ratoborni".



Које домаће?

Оне што су сакупљали дрењине и остале бобице по околишу и ловили дрвеним копљима живећи у малим насеобинама или шпиљама основаним на породичном нивоу?

Можда су их и побили а можда су их Дравиди и усвојили.

Ко ће то сада знати.

Ако се пронађу неки остаци развијених цивилизација у долини реке Инда које су настале пре Дравида, можда ћемо онда моћи да кажемо да су и Дравиди били ратоборни јер су побили те претходне и ту градили своју цивилизацију.

Али за сада то не знамо.

Добро је да су се открили и ови остаци дравидске цивилизације у долини Инда да макар то данас знамо.

Рецимо, за Аинуе у Јапану знамо данас али тешко можемо да кажемо да су те њихове насеобине биле развијене да бисмо их називали цивилизација када су на острва стигли Јапанци.


Ono što je posebno zaintrigiralo zapadne istraživače bilo je to da su Ainui posjedovali gotovo europske crte lica. Kako su se i izgledom i jezikom sa­svim razlikovali od naroda u čijem su okruženju živjeli, mnogi euro­pski i japanski istraživači smatrali su Ainue posebnim, dalekim i izoliranim ogrankom bijele rase kojoj pripadaju Europljani i velik dio stanovništva zapadne Azije. Oni su svoje tvrdnje uglav­nom temeljili na kavkazoidnim karakteristikama Ainua: izduženo lice, bujna, neobuzdana, čupava kosa, gusta brada koju nakon nekog uzrasta više nisu šišali, istaknut nos, oblik i boja očiju koje su bile duboko usađene i otvorene, snažna, mišićava i dlakava tijela. Sve ih je to vrlo razlikovalo od pripadnika žute rase. Također su imali prirodno dostojanstveno držanje tijela čime su odudarali od uglavnom skromnog držanja Japanaca. ЛИНК


Вероватно су и у долини Инда постојале неке људске насеобине, али не на нивоу развијене цивилизације.

Али не знамо то данас...

Како воле поетично да кажу, ако је и постојало, сада је обавијено тамом векова.

shmoo shmoo 23:11 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

Milan Novković

Spring chicken za Čera, Mikelea i Bobića - ja 65, a Emsi nema ni 70



И Воју Стојковића!

Пардонирам се. Поменуо сам само вас двојицу, племенске друиде из Већа мудраца, а заборавио сам на чланове Сената Блога Б92.

shmoo shmoo 23:45 16.10.2023

Re: pa da rascistimo

bene_geserit

A danas imaju i genetske analize, koje su direktne

Deluje da će zvanična istorija da pretrpi dosta promena kako krenu sa ozbiljnijim genetskim analizama.



Јесу директне.

(Претпостављам заједно са математичким моделима распрострањености одређених гена, па тако испадне да Џингис Кан данас у свету има на милионе потомака.)

Али нисам сигуран да ће много значити самој историји.

Па према последњим генетским истраживањима установљено је да су Хрвати заправо Срби, а да су Срби у ствари Грци.

Ти пристајеш на то?

Ја богами не.


Btw, sećam se kad u onoj seriji o Unibomberu (onom liku što je slao bombe poštom), koga su identifikovali uz pomoć analize jezika, uzeli Slovene kao primer. Ne znam koliko ima veze sa stvarnošću, ali primer ide ovako, pošto se nije znalo tačno na kojim teritorijama su živeli stari Sloveni, analizom staroslovenskog jezika su došli do zaključka da su reči za neke biljne vrste (npr. hrast) preuzeli iz susednih jezika, pa je zaključak bio da su živeli tamo gde hrastova nije bilo, tj. po nekim močvarama u današnjoj Ukrajini.



И не само биљне врсте.

Животињске врсте, алатке за пољопривреду,... Много тога. Сточари и номади позајмљују називе од ратара за ратарство, ратари опет од ових за сточарство итд. итд.

Најмање се позајмљује од других у тзв. семантичким пољима за породичне односе, боје, делове људксог тела итд.

Чик да те видим да ти тамо неком Амеру објасниш шта је то заова или јетрва. То ни многи Срби, мушки Срби углавном, такође не знају. Мој таст се до краја свог живота чудио што се жене толико жале на своје свекрве када он ето са својом свекрвом нема никаквих проблема. (Мислио је на ташту, мученик.)

Ех, језици у контакту, на томе сам дипломирао.

Па сам тако млад и надобудан на првој или другој години факса упорно тврдио да смо ми реч за чамац, чун, преузели од Мађара (csonak) све док ми професор упоредних граматика индоевропских и словенских језика није изнервиран подвикнуо:

"Колега, када смо ми веслали у чамцима, Мађари су још увек јели живо коњско месо и пишали са коња у трку!!!"

А за храст... Па шта знам, могуће... Како год, нама Србима остаде име Растко, а остадоше нам и пракци које товимо жиром пуштајући их да пасу по храстовој шуми исто као што каубоји на Дивљем западу пуштају говеда да пасу по ливадама.

Мени је занимљив старословенски назив за књигу - буки.

(book на енглеском, је л' тако?)

Аз буки вједи глагољ...

(Ја књигу знам говорити... То јест знам да читам... Отуд и буквар. Лепо и практично.)

Па се онда сетим дрвета букве и помислим, можда су Словени ипак и пре Ћирила и Методија урезивали неке своје знакове које бисмо данас могли сматрати писмом по стаблима букве у густим шумама у којима су живели... А обавезно поред река као саобраћајница.




П.С. - Кад рекох саобраћајнице... Кажу да су Викинзи на својим дракарима правили пун круг око Европе улазећи из Балтичког мора преко Неве и долазећи пловним путевима до Волге ишли до Црног мора и Цариграда, па кроз Медитеран и Гибралтар у Атлантик и онда одатле опет у Балтичко море.

Успут све тргујући, ратујући, пљачкајући, насељавајући се, оснивајући државе (нпр. Русија) итд.

bene_geserit bene_geserit 00:08 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

Ако се пронађу неки остаци развијених цивилизација у долини реке Инда које су настале пре Дравида, можда ћемо онда моћи да кажемо да су и Дравиди били ратоборни јер су побили те претходне и ту градили своју цивилизацију.

A ako su pobili nerazvijene domorotce onda nema veze?
1. U to vreme je svako bio ratoboran, ili nije mogao da izgradi nikakvu civilizaciju
2. Moguće da u nekom periodu nisu imali direktu pretnju u okolini, pa pošto dobra vremena naprave kilav narod, su se jelte okilavili i postali "neratoborni"
3. Što im se obilo o glavu kad je stigla prva ozbiljna opasnost
Ali članak je napisan tako da ta "neratobornost" deluje kao nekakva osobina ili kulturna karakteristika, što je budalaština.
shmoo shmoo 07:33 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

bene_geserit

A ako su pobili nerazvijene domorotce onda nema veze?



Не, нисам то рекао.

Рекао сам:

1) А шта ако тих домородаца није ни било?

или

2) А шта ако су се ти домороци одмах асимиловали у развијенију цивилизацију која им је нудила веће погодности од живота у пећини и скупљања дрењина и осталих бобица по околном грмљу.

А што се тиче освајача, имаш и супротних примера...

Татарско племе Бугари су покорили неке Словене на Балкану али су се у међувремену у потпуности асимиловали у оне које су покорили, усвојили чак и њихов језик, па тако од татарског освајачког племена остаде само назив - Бугари.

Вероватно се тим Татарима код Словена допало што не једу живо коњско месо и не пишају са коња у трку па скроз запишају панталоне и онда решише да се утопе међу оне које су покорили.

Асимилација је чудесна појава. И може ићи у оба смера.

Имаш и неуспеле покушаје асимилације покорених народа. Види на пример Срби под Турцима. Једва Турци дочекаше да побегну од нас оваквих какви смо иако су им првобитне намере биле сасвим другачије.



Ali članak je napisan tako da ta "neratobornost" deluje kao nekakva osobina ili kulturna karakteristika, što je budalaština.


А где си ти срео трговце који нису ратоборни?

(Види само ове агресивне трговачке путнике што ти данас иду од врата до врата или те малтретирају телефонским позивима. Ако то није агресивно, онда не знам шта је...)

Како другачије трговци да продају своју робу и да зараде?

Само што трговци не ратују огњем и мачем.

Зато се за такве цивилизације каже да су нератоборне (види пример Дубровачке републике која је трајала вековима а да није ратовала оружјем но трговином и дипломатијом).

Нема код таквих физичког насиља и освајања и покоравања оружјем него нечим другим. Зато се за такве каже да су нератоборни.

(Имаш све то у причи о Каину и Авељу.)








П.С. -
A ako su pobili nerazvijene domorotce onda nema veze?


Не могу се сви протекли векови и миленијуми мерити и гледати искључиво кроз ова данашња мерила и данашње наочаре глобализације која је у ствари американизација читаве земаљске кугле (за разлику од оног другог француског модела глобализације - нека цвета хиљаду цветова).

И у тој американизацији ти такође трговци продају некакву назови "демократију и људска права", па ако нећеш да прихватиш то што ти нуде, онда ти лупе бомбу по глави становника.

Ничему не вреде такве наочаре и таква мерила англоамеричанског 20. и 21. века када се посматрају цивилизације које су постојале хиљадама година уназад.

Препорука за читање на ову нашу тему разговора, писано за широку читалачку публику (ЛИНК):





zoja444 zoja444 07:57 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

taso, sta cemo ako umre blog? umrla tv corba prosle nedelje, niko sem mene nije ni registrovao.
promoter promoter 07:58 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

shmoo

...

Кажу да може и једно и друго, и Индијац и Индус, али...

('Бем ти, увек се нађе неко али које ми се забоде као игла у буљу и тера ме да идем и даље...)
...

Šmuuuuu!
Bolje je da ti se u bulju zabode igla, nego nešto drugo.
Istina, ima i onih koji su za to da je bolje da im se u bulju zabode nešto drugo.
Ima svakakvog sveta.
maksa83 maksa83 08:40 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

1) u pravu sam

Jesi kurac.

Evo i Tasa ti objasnio da može i jedno i drugo, ali i Indus - Indijac distinkciju, bukv. ono što sam ja tamo napisao.
solo solo 08:52 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

Spring chicken za Čera, Mikelea i Bobića - ja 65, a Emsi nema ni 70



solo solo 08:54 17.10.2023

Rijaliti

taso, sta cemo ako umre blog?




Idete u Zadrugu!!

p.s.

Ili kao sav normalan gerijatrijski svet.....

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 09:26 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

maksa83
1) u pravu sam

Jesi kurac.

Evo i Tasa ti objasnio da može i jedno i drugo, ali i Indus - Indijac distinkciju, bukv. ono što sam ja tamo napisao.


raspravljaš se sa dogodinedragom o jel pravilno indus ili indijac pravopisu..
samo kažem..
gedza.73 gedza.73 09:31 17.10.2023

Re: Rijaliti

Ili kao sav normalan gerijatrijski svet...









maksa83 maksa83 09:43 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

raspravljaš se sa dogodinedragom o jel pravilno indus ili indijac pravopisu..
samo kažem..

Ok, u vojsci sam bacao parket na tenk, besmisao mi nije stran.
shmoo shmoo 10:17 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

promoter
shmoo

...

Кажу да може и једно и друго, и Индијац и Индус, али...

('Бем ти, увек се нађе неко али које ми се забоде као игла у буљу и тера ме да идем и даље...)
...

Šmuuuuu!
Bolje je da ti se u bulju zabode igla, nego nešto drugo.
Istina, ima i onih koji su za to da je bolje da im se u bulju zabode nešto drugo.
Ima svakakvog sveta.



Дај шта даш.

У овом себичном и егоистичном свету ни та игла није мало.

shmoo shmoo 10:24 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

zoja444
taso, sta cemo ako umre blog?



Умреће онда и наши никнејмови и аватари.

Ти, Зоја, к'о моја сестра од тетке која је својевремено чекала резултате неке медицинске анализе јер се сумњало на најгоре па седи са мном уз кафицу и каже:

"Ето, много се бринем... Шта ћу да радим ако умрем?"

Ја јој рекао:

"Немој, дадо, ништа да се секираш. Како да ти кажем, ако умреш онда нећеш више баш ништа да радиш. Зато и нема потребе да се бринеш шта ћеш да радиш ако умреш."





shmoo shmoo 10:29 17.10.2023

Re: Rijaliti

solo
taso, sta cemo ako umre blog?


Idete u Zadrugu!!




Ваљда си хтео да кажеш ИДЕМО у Задругу.

Прво лице множине.

Не друго лице множине. Прво.

Кад будеш прешао на треће лице множине када говориш о себи, то значи да ти је време да посјетиш становиту медицинску установу која се бави психом.

Те установе се обично налазе поред неких касапница, кланица и кафилерија.

Лепо и практично.



p.s.

Ili kao sav normalan gerijatrijski svet.....




Онда боље игла у буљу јер се на тим крузерима обично фасује нешто друго у буљу.


promoter promoter 11:14 17.10.2023

Re: Rijaliti

shmoo
solo
taso, sta cemo ako umre blog?


Idete u Zadrugu!!




Ваљда си хтео да кажеш ИДЕМО у Задругу.

Прво лице множине.

Не друго лице множине. Прво.

Кад будеш прешао на треће лице множине када говориш о себи, то значи да ти је време да посјетиш становиту медицинску установу која се бави психом.

Те установе се обично налазе поред неких касапница, кланица и кафилерија.

Лепо и практично.



p.s.

Ili kao sav normalan gerijatrijski svet.....




Онда боље игла у буљу јер се на тим крузерима обично фасује нешто друго у буљу.



Šmuuuu!
Stigao spas!
Blog neće umreti.
Jedan je Bobić!

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:43 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

maksa83
raspravljaš se sa dogodinedragom o jel pravilno indus ili indijac pravopisu..
samo kažem..

Ok, u vojsci sam bacao parket na tenk, besmisao mi nije stran.


što je besmisleno i bogu je drago!
zoja444 zoja444 14:28 17.10.2023

Re: pa da rascistimo

bobic je doneo cvece. crni humor, hehe.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana