2007-12-04 09:48:25

Holodomor - lična priča

MilutinM RSS / 04.12.2007. u 10:48

Pre desetak dana postavio sam blog o Holodomoru, velikoj gladi kojom su boljševici desetkovali Ukrajinu početkom tridesetih godina prošlog veka. Poslao sam link prijatelju čija žena je Ukrajinka. Juče mi je stiglo njeno pismo, u kome mi iznosi priču njene familije. Prenosim ga u celini, verujući da će nekome biti interesantno.


Dear Šile,

It has been quite a surprise for me to get a question about famine in Ukraine. I am not an expert on this topic and I think nobody is because of the lack of information, but there is something I am able to tell you and moreover it will be my pleasure to do so.

 
2022-06-19 15:43:38
Život

Kolevka majka Zemlja

Milutin Milošević RSS / 19.06.2022. u 16:43

180914-Stara-planina-Panorama-Ar.jpg

Beskrajno plavetnilo neba koje lagano tamni nad livadom u Velereči. Polako se naslućuju Velika i Mala Kola, Mesec i Severnjača, gore, daleko. Mirišu pozne trave i šunja se opojni, vlažni i prohladni šumski vazduh, od koga staje dah, a u utrobi zatreperi na pradavnine. Livada je krčevina na sastavku dva brda i spušta se strmo, do šume u dnu.

U tom žlebu ležim na leđima, dlanova položenih na toplo telo, tlo se opušta u osećanju sigurnosti, kao u majčinoj utrobi ili kolevci, Večna zemlja.
 
2014-12-23 17:44:39
Gost autor

Fabrika

AlexDunja RSS / 23.12.2014. u 18:44
jedan moj prijatelj je napisao priču:

Fabrike u Srbiji uvek su na periferiji, a moja je biv
ša na rečnom ostrvu, na samom kraju prilaznoga puta, nad starom deponijom, pod brdašcem šuta ... tu, u fabrici kraj rečnog rukavca, odradio sam svoje živeći život žabice iz barice - po’malo u vodi, po’malo na suvom - skakutao sam oprezno, jer morao sam da pazim: da me ne ulove i da me reka ne odnese.
Nisu me ulovili, ali …  potonuo sam.
Ipak, isplivao sam …  samo  ne znam: gde?
To je to. Kratko.
images?q=tbn:ANd9GcRuRKdJCMrifC16JUT1xc-QnHPlUUSCwgJIjCFZNT26gN5ndaQC
 

Bitno je da u ovoj teškoj situaciji (sic!) ne preovladaju neki tvrdokorni tradicionalisti uparloženi u svoje stereotipe i spreče da na scenu stupi nova misao koja vodi do zelene grane ... (1)

Moda za poneti, brza hrana koja se nosi u kesi i jede u hodu, muzika u hodu sa sluškama na ušima, brzi kursevi zarad sticanja nekih znanja odmah, digest knjige pa „Rat i mir“ na tri strane, sve to kao predlošci nastajanja nove civilizacije. U svetu već podosta odmakle. Ovde u Beogradu ima od toga, u nekim detaljima se i prednjači (ili preteruje a to se čini kad je skraćeno uverenje da je ok to što se čini) ne bi li se pokazalo da i tu pored ušća, ispod Pobednika živi jedno od od mesta gde se napredak generiše. Ipak, izgleda da urbanizam kasni, blokiran stereotipnim, naviknutim pravilima i metodama struke, nije uvek u stanju da spreči uticaj na gradsku sliku i priliku onih bržih koji su prihvatili stvari za poneti kao način mišljenja i delanja pa menjaju i vršljaju po urbanoj matrici koja preti da takođe postane medij za poneti.

 

 Narod se nađe ovde odjedanput obezglavljen a posledice strašne, niti da gleda, niti da diše a usta za reći, popiti i pojesti štogod odoše u bestraga, mišljenje do sada nije preterano upražnjavano pa oko toga bar nije bilo nekog zakeranja.

8124336036_710128eb1d_z.jpg 

 Nadvila se neka sumorna maglina nad ljudima i dođoše oni da spas potraže i dočeka ih Jedan od zaduženih za narod, prvi u rangu iz koga je iskrilo iskustvo stečeno preturanjem preko glave toliko toga, od radikalnih svetonazora, onda činjenja u levom mišljenju sa predznakom nacionalnog, pa doticanja demokratije u prolazu i najzad dosezanja do uzdržane evropejske provinijencije. Zaista, iako bez glave, narod je instinktom osetio gde treba da priđe i izlaz iz magle zatraži.

Zavapi narod mahanjem ruku pred Jednim od zaduženih jer govor narodu beše uskraćen a on, Jedan odgovoran i preduzetan, obuče baštovansko odelo, zaseja u bašti seme za naglavljivanje obezglavljenih,

 

Građevinarstvo u Srbiji je u krizi.

Gradi se po neka malo veća kuća, uglavnom tržni centri, ponegde se završavaju zgrade započete ranije u vreme kad je bilo komotnije graditi, uglavnom su u toku sitne dogradnje i popravke i poneko krečenje a i divlja gradnja je utihnula ne zato što su zadovoljene potrebe u nastanjivanju već ti autentični neimari nemaju više ni za sekundarni materijal.  I onda treba imati na umu da se radi o više desetina hiljada ljudi, delatnika i učesnika u gradnji koji su pogođeni posledicama krize a to su zidari, projektanti, opremaši, proizvođači materijala, naravno i investitori a ima ih još veoma mnogo u ovoj branši pa bi nabrajanje svih moglo izazvati depresiju kod čitaoca.

 

Alo ... PPV, nemoj da si takav ... zar ti nisu dovoljni ti tamo dole ... šta ću ja posle, ne umem ništa drugo da radim ... a uostalom, da ti ja kažem ... kraj sveta je blizu,  u to se bar razumem i nema smisla sada menjati ... kasno je za promene ...

 

mob+scan0001.jpg 

 

 
2014-02-28 10:12:40
Društvo| Kultura| Moj grad

Čitanje grada

Đorđe Bobić RSS / 28.02.2014. u 11:12

Beograd je kao otvorena knjiga iz koje se mogu pročitati gradske priče još od nekada, ali se može proniknuti i u ono što sledi. Svaka ulica, zgrada ili neki kvart su poglavlja ili pasusi te knjige gde je zapisano šta tu jeste ili šta je nekad bilo, pa pažljivi čitač, ljubitelj gradske literature, ima priliku da sriče o događajima i promenama koje su mnogi pisci knjige odvajkada zapisivali. A posebno su na ceni oni koji su se trudili da pišu o arhitekturi, jer su arte facti iz te sfere uočljivi, nezaobilazni i dugo traju u gradu. Arhitektonika grada sadrži i emituje informacije o stvaranju gradske matrice i gradskog lika kroz sebe samu u vremenu od kada je grad nastao sve do ovog stanja u sadašnjici.

 
2014-03-31 09:57:02
Društvo

Svetla pozornice ... artističke

Đorđe Bobić RSS / 31.03.2014. u 10:57

Mađioničar ŠARLO u lakoj predvečernjoj konverzaciji je objasnio da zečevi, miševi i ostali kadrovi koji su do sada bili nezaobilazni posle tolike podrške publike nisu više neophodni i potrebni ... 

scan0009_fin.jpg

... trik za narod u areni može da se izvede i na sasvim novi način, inovativan, umesto svih njih može sam sa sobom, naravno bez plišanog šešira i dalje neće ići pa je tu neophodan kompromis !

 
2014-04-13 13:02:01
Kultura| Život

Beleške o belom papiru

Đorđe Bobić RSS / 13.04.2014. u 14:02
U ponedeljak, 14. aprila u Domu omladine u 19h je otvaranje izložbe crteža arhitekata "ARHITEKTURA NA MARGINAMA ". Izložba je otvorena do 24 aprila.  Tim povodom eto teksta pisanog pre neku godinu pošto sam bio isprovociran drskošću komada jednog belog papira na kome sam pokušavao crtežom da kažem šta mislim o budućoj zgradi dok se on opirao i na različite načine sabotirao moje napore.  
 
Arhitekta ima pred sobom, svojom voljom, beli papir i započinje skicu zgrade a posle iscrtavanja postavlja pitanje zašto je nacrtao baš to što mu je iz ruke izašlo, kako to da se desi baš tako nešto na belom papiru na kojem pre nije bilo ništa. Od svih mogućih oblika buduće zgrade, na papiru se pojavio jedan koji je, veoma često, uzročnik rađanja dilema, a onda sledi i pitanje šta je bilo u glavama arhitekata koji su bitno menjali arhitekturu u pojedinim vremenima, na primer Korbizije, pa Rajt ili neki koji sada upravo to rade negde na planeti ali i zašto je grčki graditelj hrama baš tako nešto uradio a oni su isto tako bili prozivani od belog papira koji je ležao pod njihovom rukom, koji je iščekivao i nemo postavljao pitanje, očekujući odgovor ...
 
2015-04-26 09:40:53
Moj grad

Welcome to the new Eden ... !

Đorđe Bobić RSS / 26.04.2015. u 10:40

 ... čuo sam da je potpisan ugovor za Beograd na vodi ... izgleda da smo sa ovim rajskim vrtom konačno pukli ... svi će sad tamo ...
 
541588_10203735419337414_9027774802251810055_n.jpg?oh=da7d462f322ae14e74167e560644649a&oe=55D63792&__gda__=1436257307_a48f3d78b93fdd5e2a09fd03c912e411
 
2015-06-02 08:20:45
Planeta| Život

Pejsaž u (ne)vremenu ...

Đorđe Bobić RSS / 02.06.2015. u 09:20

Bila je pećina na južnoj padini brda obrasloj gustom šumom, ispod padine prostrla se dolina sa neukroćenim pašnjacima gde su biljožderi koristili prednosti obilnog zeleniša a mesožderi kapitalizovali produkte bogatog prirodnog okruženja čime je neophodna ravnoteža u lancu ishrane prilježno održavana. Onda teku već poznata događanja, pećinu je naselio Praotac sa plemenom, posle, kad mu je pećina postala tesna otisnuo se u okolni zatečeni pejsaž i počeo da seče drveće za svoju nastrešnicu a kad je zatrebalo i za gorivo. Dakle, tako je počelo. Praotac je uzimao od prirode ono što mu je bilo potrebno u količini koja mu je odgovarala ne vodeći u tom trenutku računa o posledicama, jedino na šta je obraćao pažnju je da ne seče biljke u blizini svog staništa da ne bi narušio mogućnost (načelo) što manje primetljivosti, sekao je malo dalje. Padina je oćutala nasilje, očuvala je reljef ali, lišena zelenih krošnji, naoko je delovala ogoljeno, zelenu boju lišća nadvladalo je sivilo tla. Ipak, mogla se uočiti izgrađena  nastešnica te je arhitektura tako, prvi put, postala deo pejsaža.

 
2015-06-19 06:39:27
Budućnost| Moj grad

Budućnost (svetla) na vodi ...

Đorđe Bobić RSS / 19.06.2015. u 07:39

 ... ovih dana jesmo mi pod vodom ali, ako isplivamo i osušimo se svetla budućnost Beograda nas čeka tamo NA VODI ...
BGD-na-vodi-010004-fin-300x263.jpg 
 

 ... izgleda da je došla godina i vreme za novu kapitalnu investiciju ... da najzad proširimo ovu baru ...

 15781074_628175510688718_3241805866820896475_n.jpg?oh=63c71371a88937664574545addbcf0d1&oe=591DAEB1

 

Preturam po arhivi i nađem papire iz 1982 godine o pokušaju promene mišljenja o gradu ... tada smo to pregnuće zvali „Za umereni Beograd“ ... pa evo nekih od zatečenih papira, tek podsećanja radi ...

 

Radionica za popravku grada pod geslom „Za Beograd, ovde i odmah“ je bila akcija čiji je inicijator Skupština grada Beograda, idejni tvorac Gradonačelnik Bogdan Bogdanović, izvedena je u organizaciji preduzeća „Beograd projekt – Centar za planiranje urbanog razvoja“ sa ciljem da se obnove zapušteni i zanemareni delovi prestonice uz učešće građana samogradnjom i ličnim angažovanjem. Akcija je usporena a kasnije ugušena jer je bila na putu da umanji uticaj institucija i unese novu energiju pravljenja grada van institucija i do tada nepoznatu  slobodu građana u odnose sa dužnosnicima.

Učesnici akcije: Goran Božović, Đorđe Bobić, Miša David, Romana Ćirić, Miodrag Ferenčak, Slobodan Lazić, Vladimir Macura, Nenad Novakov i Mihajilo Novitović   

 

 RADIONICA ZA POPRAVKU GRADA

BILTEN : BROJ 1... OKTOBAR 1982. ... GODINA IZDANJA I

Hoćemo da u Radionici radimo na menjanju načina razmišljanja o Beogradu, jer su se vremena i uslovi promenili te je potrebno istaći princip: Za Beograd, ovde i odmah

 ZA UMERENI BEOGRAD 

Očigledno je da Beograd doživljava krizu koja potresa veliki broj gradova, a koja je izmeđju ostalog uzrokovana nedovoljnom efikasnošću urbanističke prakse i nedostatku novih svežih ideja i koncepta. Moglo bi da se ukaže na neke probleme.

Moderno planiranje se sve oštrije suočava u zadnjoj deceniji sa jednim novim, predhodnom vremenu nepoznatom gradu – gradom energetske krize, gradom koji stagnira, gradom koji siromaši, gradom koji ne obezbeđuje svojim stanovnicima dovoljan kvalitet života.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana

Najaktivniji autori u poslednjih 15 dana