Društvo| Ekonomija| Gost autor| Politika

ТРАГЕДИЈА ЕВРА , Филип Багус

freehand RSS / 20.11.2011. u 10:42

Gost-priređivač: Srđa Zlopogleđa

Philipp Bagus, THE TRAGEDY OF THE EURO

ДВЕ ВИЗИЈЕ ЕВРОПЕ

Постојао је сукоб између заступника две различите идеје Европе, од
самог настанка Европске Уније.
Које становиште усвојити:
визију класичног либерализма, или визију социјалистичке Европе?
Увођење евра је одиграло кључну улогу у стратегијама ове две визије и
у циљу разумевања трагедије евра и његовог настанка, важно је бити
упознат са ове две основе, раздвајајуће визије, као и са тензијама
које су претходиле увођењу јединствене валуте.

euro-statue.jpg 


ВИЗИЈА КЛАСИЧНОГ ЛИБЕРАЛИЗМА

Оци-оснивачи ЕУ, Шуман (Француска, рођен у Луксембургу), Аденауер (Немачка)
 и де Гаспери (Италија), сва тројица католици који су говорили немачки,били су следбеници Европе класичног либерализма. Такође су били Хришћани и демократе. Класична либерална
визија поставља слободу појединца као најважнију културну вредност
Европљана и Хришћанства. По овој визији, суверене европске државе
јемче права својине и економију слободног тржишта у Европи отворених
граница, тако омогућавајући слободну размену робе, услуга и идеја

Споразум из Рима, потписан 1957. године, био је најзначајније достигнуће какласично-либералној визији Европе. Споразум је установио четири основне слободе: слободан
промет робе, слободно пружање услуга, слободно кретање капитала и
слободу миграција. Споразумом су обновљена права која су била од
суштинског значаја за Европу током класичног либералног периода у 19.
веку, али су била напуштена током доба национализма и социјализма.
Споразумом се одаљавало од социјализма, који је водио ка конфликтима
између европских држава, који су кулминирали у два светска рата.
Визија класичног либерализма има за циљ обнављање слобода из 19. века.
Слободна конкуренција, приликом уласка на тржиште, требало би да
преовлада на заједничком европском тржишту. По овој визији, нико не би
могао да забрани немачком фризеру да сређује фризуре у Шпанији, и нико
не би могао да да опорезује Енглеза што пребацује новац у из немачке у
француску банку, или што улаже на италијанској берзи. Нико не би могао
да спречи, регулацијама, француског пивара да продаје пиво у Немачкој.
Ниједна Влада не би могла да субвенцијама сузбија конкуренцију. Нико
не би могао да спречи Данца, од бежања из своје државе благостања, и
екстремно високих пореских стопа, и миграрања у државу са ниским
пореским оптерећењем, као што је то Ирска.

Да би се остварио овај идеал мирољубиве сарадње и процват размене,
ништа више од слободе би било неопходно. У овој визији не би било
потребе за стварање, европске супердржаве. У ствари, следбеници визије
класичног либерализма су веома скептични према централизованој
европској држави, коју сматрају штетном по слободе појединца.
Философски гледано, многи браниоци ове
визије су инспирисани католичанством, и границе европске заједнице су
одређене простором Хришћанства. У складу са католичком социјалним
учењем, принцип субсидијарности би требало да преовлада:
проблеме би ваљало решавати на најнижем и најмање концентрисаном
могућем нивоу. Једина прихватљива централна установа би била Европски
суд
, чија би активност била ограничена на конфликте међу државама чланицама, и
јемству четири основне слободе.

Гледано са позиције класичног либерализма, требало би да постоји много
конкурентних политичких система, као што је био случај у Европи
вековима. У средњем веку, до деветнаестог века, постојали су веома
различити политички системи, као што су независни градови Фландрије,
Немачке и северне Италије. Постојала су краљевства, попут Баварије или
Саксоније, а било је и република, попут Венеције. Политичка
разноврсност била је најизраженија у веома децентрализованој Немачкој.
Под културом различитости и плурализма, наука и индустрија је цветала.

Конкуренција на свим нивоима је од суштинског значаја за класичну
либералну визију. Она води до повезаности, јер стандарди производа,
фактор цена, и посебно плате теже да конвергирају. Капитал се креће
где су плате су ниске, повећава их; радници, с друге стране, одлазе
тамо, где су стопе зарада високе, те их обарају. Тржишта нуде
децентрализована решења за еколошке проблеме засноване на приватном
власништву. Политичка конкуренција обезбеђује најважнију европску
вредност: слободу. Пореска конкуренција подстиче ниже пореске стопе и
фискалну одговорност. Људи гласају "ногама", избегавајући претеране
пореске стопе, као што то чине и компаније. Различити национални
порески суверенитети се сматрају за најбољу заштиту од тираније.
Конкуренција преовлађује и у области новца. Различите монетарне власти
такмиче се у понуди валуте високог квалитета. Власти које нуде
стабилније валуте врше притисак на друге да ураде исто.


ВИЗИЈА СОЦИЈАЛИЗМА http://en.wikipedia.org/wiki/Socialism

У директној супротности класично либералној визији је социјалистичка
или имепријалистичка визија Европе, брањена од стране политичара,
попут Жака Делора  или Франсоа Митерана . Коалиција етатистичких интереса националистичких, социјалистичких, и конзервативних кругова, ради оно што може да спроведе своју агенду.
Она жели да види Европску унију као империју или тврђаву:
протекционистичку према споља и интервенционистичку унутра. Овај
етатистички сан централизоване државе са ефикасним технократама је у
примени - тако владајући технократски етатисти и замишљају себе, како
том државом управљају.

По овом идеалу, центар Империје ће владати над периферијом. Требало би
бити заједничко и централизовано законодавство. Браниоци
социјалистичке визије Европе желе да створе европску
мега државу, копирајући националне државе на европски ниво. Они желе
европску државу благостања, која ће им омогућити редистрибуцију,
регулацију и усклађивање законодавства у Европи. Усклађивање пореза и
социјалне регулације би требало обављати на највишем нивоу. Ако се ПДВ
разликује од 15 до 25% међу земљама, социјалисти би га ускладили на
стопи од 25% за све земље. Таква хармонизација социјалне регулације је
у интересу најзаштићенијих, најбогатијих, и најпродуктивнијих радника,
који себи могу да "приуште" такве прописе, док други радници то не
могу. Уколико би се немачки социјални прописи применили на Пољаке, на
пример, потоњи би имали проблеме у конкуренцији са првима.

На дневном реду социјалиста је да се одобри све више моћи за централну
државу, тј, за Брисел. Социјалистичка визија за Европу је идеал
политичке класе, бирократа, интересних група, привилегованих, и
субвенционисаних сектора који желе да користе моћи централне државе за
своје богаћење. Присталице овог сагледавања, европску државе виде као
неопходност, и сматрају да је само питање времена када ће постати
реалност.

Током социјалистичког пута, Европска централна држава ће једног дана
постати толико моћна да ће јој суверене државе постати потчињене. (Већ
можемо видети први индикатор таквих понизности
у случају Грчке. Грчка се понаша као протекторат Брисела, који
усмерава владу Грчке како да рукује својим дефицитом.)

Социјалистичка визије не даје очигледна географска ограничења за
Европске државе за разлику од католичко-инспирисаног посматрања
класичне либералне визије. Политичка конкуренција се види као препрека
за централну државу, која се изузима од јавне контроле. У том смислу,
централна држава у социјалистичкој визији постаје све мање и мање
демократска, како се моћ пребацује бирократама и технократама. (Пример
пружа Европска комисија, извршни орган Европске уније. Комесари нису
изабрани, већ постављени од стране владе држава чланица).

Историјски гледано, претходници овог старог социјалистичког плана
оснивања контролишуће централне државе у Европи су Карла Велики,
Наполеон, Стаљин и Хитлер. Разлика је, међутим, да
овог пута успостављање директним војним средствима не би било
неопходно. Али, државна моћ принуде се користи се за јачање централне
европске државе.

Из тактичке перспективе, кризне ситуације посебно би биле коришћене од
стране присталица социјалистичке визије за стварање нових институција
(као што је Европска централна банка (ЕЦБ) или евентуално, у
будућности, европско Министарство финансија), као и да се прошире
овлашћења постојећих институција као што је Европска комисија или ЕЦБ.

Класичне либералне и социјалистичке визије Европе су, сходно томе,
непомирљиве. У ствари, повећање снаге централне државе као што је
предложила социјалистичка визија подразумева смањење опсега четири
основне слободе, и свакако мање слободе појединца.

http://vimeo.com/24493467
http://vimeo.com/7500958
http://vimeo.com/12958508



Komentari (142)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mirelarado mirelarado 21:27 23.11.2011

Крај је све ближе?

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 00:52 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

mirelarado
Свеже вести...

Кај валуте долази кроз њено обезвређивање, а обезвређивање се постиже инфлацијом, а инфлација, најчешће, кроз буџетске дефиците.

Како власти троше новац који немају?
Ако имате три јабуке у корпи, не можете појести пет јабука, јер их, напросто нема.
Како онда буџет може имати дефицит?
Ево овако. Имате три глисте у корпи. Власти желе пет како би пецале сомове (знам, глисте и сомови). Оне затим постојеће три глисте, тј. две од три поделе. И добију пет. Али мањих дужина.
Тако и са новцем. Одштампају новац, и онда онај новац који је већ у оптицају има мању вредност.

А шта кажу банкари?
Спасите финансијски сектор! (Имате реалан сектор, и имате финансијски, који неки зову и имагинарним)
А да би спасили тај сектор, одштампајте паре. Дакле, они позивају на сопствени спас, даљим уништавањем валуте, које би било наплаћено оним најсиромашнијим, кроз инфлацијски порез.
freehand freehand 00:57 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

А да би спасили тај сектор, одштампајте паре. Дакле, они позивају на сопствени спас, даљим уништавањем валуте, које би било наплаћено оним најсиромашнијим, кроз инфлацијски порез.

Što se toga tiče - ovo je zemlja eksperata, tu smo tate.
Samo je uvek potrebna moć koja će dirigovati tempo u štampariji. U slučaju Srbije - u pitanju je bila ogoljena politička moć i finansiranje državnog rezona.
Nisam siguran (štaviše) da je to u EU slučaj.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 01:17 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

freehand
А да би спасили тај сектор, одштампајте паре. Дакле, они позивају на сопствени спас, даљим уништавањем валуте, које би било наплаћено оним најсиромашнијим, кроз инфлацијски порез.

Što se toga tiče - ovo je zemlja eksperata, tu smo tate.
Samo je uvek potrebna moć koja će dirigovati tempo u štampariji. U slučaju Srbije - u pitanju je bila ogoljena politička moć i finansiranje državnog rezona.
Nisam siguran (štaviše) da je to u EU slučaj.

Ја, евро није инфлаторан, евро је злато чак и ако злато то негира.
Неће тај евро дуго, али колико дуго, ко то зна?

P.S.
mirelarado mirelarado 12:38 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Неће тај евро дуго, али колико дуго, ко то зна?


A када тај крај дође, нешто ми говори да цех неће платити они који су, почетком миленијума, на његовом стварању највише профитирали.
metrevelic metrevelic 13:16 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

A када тај крај дође, нешто ми говори да цех неће платити они који су, почетком миленијума, на његовом стварању највише профитирали.


"Euro će na kraju priče izaći čvršči i jači i povezat sve evropske narode i narodnosti u naprednoj državi"
Dragec
Milan Novković Milan Novković 13:35 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

A када тај крај дође, нешто ми говори да цех неће платити они који су, почетком миленијума, на његовом стварању највише профитирали.

Mirela, teško da će Evru doći kraj

Neki su, verovatno, profitirali samo od Evra, ali većina je imala "paket", Eu i Evro i većina, ako ne svi, je profitirala.

Ne znam na koga misliš, ali Nemci, npr, bi imali prejaku Marku danas da nije bilo Evra, pa im ekonomija ne bi bila ovoliko kompetitivna (oni su imali višegodišnji period između pojave Evra i prošle krize gde je im je ekonomija bila u mnogo manje zdravom stanju nego sad, Grci, Španci, Irci su se pokazali kao vešti EU operatori itd.

Naravno, fiskalna nedisciplina i nedostatak jedinstva su se pokazali kao vanredno opasni ali:

- To se znalo i pre Evra

- I znalo se da je nemoguće doći do jače fiskalne integracije u samom početku - integracija je proces u kome članice EU-u polako gube suverenitet nad raznim sferama državnog života.
freehand freehand 13:51 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

I znalo se da je nemoguće doći do jače fiskalne integracije u samom početku - integracija je proces u kome članice EU-u polako gube suverenitet nad raznim sferama državnog života.

A da li misliš da tu Superstrukturu kreira samo briselska Superbirokratija, "euro svesne" evropske nacionalne države i nihove vlade (trend postaje formiranje bez izbora), ili neko/nešto treće?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 13:53 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Ne znam na koga misliš, ali Nemci, npr, bi imali prejaku Marku danas da nije bilo Evra, pa im ekonomija ne bi bila ovoliko kompetitivna (oni su imali višegodišnji period između pojave Evra i prošle krize gde je im je ekonomija bila u mnogo manje zdravom stanju nego sad, Grci, Španci, Irci su se pokazali kao vešti EU operatori itd.

Zato su se odlucili da provuku Grcku kroz manji pakao. Cisto da Nemacka dobije na globalnoj konkurentnosti. Evropski!
freehand freehand 13:57 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Zato su se odlucili da provuku Grcku kroz manji pakao. Cisto da Nemacka dobije na globalnoj konkurentnosti. Evropski!

Pazi kad nisam pametan šta se tu sve zbiva, ali su mi sjajni fenomeni kao ovaj gde libertarijanac, fanatični zagovornik stri-ktnog poštovanja zakona i propisa, bez reči staje u odbranu države u kojoj je "lako ćemo" osnovna dogma u upravljanju državnim finansijama?!
Milan Novković Milan Novković 13:58 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

A da li misliš da tu Superstrukturu kreira samo briselska Superbirokratija, "euro svesne" evropske nacionalne države i nihove vlade (trend postaje formiranje bez izbora), ili neko/nešto treće?

Mislim da neko/nešto treće vuku mnoge konce i da se radi o širem strategijskom projektu kao, između ostalog, odgovoru na multipolarnost.
Milan Novković Milan Novković 14:09 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Pazi kad nisam pametan šta se tu sve zbiva, ali su mi sjajni fenomeni kao ovaj gde libertarijanac, fanatični zagovornik stri-ktnog poštovanja zakona i propisa, bez reči staje u odbranu države u kojoj je "lako ćemo" osnovna dogma u upravljanju državnim finansijama?!

Ja nemam izbora nego da ovo Srđi kažem preciznijim i konciznijim rečima:

1. Grci su pozajmili previše novca dok je novac bio jeftin.

2. Veliki deo nisu iskoristili da bi podigli produktivnost ili, u širem smislu, prihod. I da jesu uvek postoji "previše dugova".

3. Struktura zaposlenosti u javnom sektoru im je posebno loša - veliki deo ništa ne proizvodi (tj ni indirektno, ne doprinosi pravljenju vrednosti), dok su im ugovori o radu napisani u vanredno anti-liberalnom maniru.

4. I onda je novac postao skuplji pa su dugovi postali mnogo veće breme.

5. Svašta se može uraditi, ali ljudi iz javnog sektora neće to tako olako da "kupe", tj bore se za svoje privilegije pa su veliki, sastavni deo tog "pakla".
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:10 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

freehand
Zato su se odlucili da provuku Grcku kroz manji pakao. Cisto da Nemacka dobije na globalnoj konkurentnosti. Evropski!Pazi kad nisam pametan šta se tu sve zbiva, ali su mi sjajni fenomeni kao ovaj gde libertarijanac, fanatični zagovornik stri-ktnog poštovanja zakona i propisa, bez reči staje u odbranu države u kojoj je "lako ćemo" osnovna dogma u upravljanju državnim finansijama?!

O kojim zakonima pricas? Zakonima Grcke ili odlukama, donesnim negde van Grcke, u koridorima EK?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:13 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Milan Novković
A da li misliš da tu Superstrukturu kreira samo briselska Superbirokratija, "euro svesne" evropske nacionalne države i nihove vlade (trend postaje formiranje bez izbora), ili neko/nešto treće?Mislim da neko/nešto treće vuku mnoge konce i da se radi o širem strategijskom projektu kao, između ostalog, odgovoru na multipolarnost.

To su male Djokice zamislile da to tako moze.
A kada se sve to polomi, onda ce faule da pokupe mali, a veliki ce nastaviti po novim pravilima.
freehand freehand 14:14 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

O kojim zakonima pricas? Zakonima Grcke ili odlukama, donesnim negde van Grcke, u koridorima EK?

Bemliga, koje ti zakone poštuješ i braniš, i po kom principu ih biraš?
Milan Novković Milan Novković 14:21 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

To su male Djokice zamislile da to tako moze.
A kada se sve to polomi, onda ce faule da pokupe mali, a veliki ce nastaviti po novim pravilima.

Možda jesu Đokice, samo ja bih rekao da su velike, baš "liberalne" Đokice

Nije mi najjasnije! Šta ti misliš da će se polomiti, i kad otprilike?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:24 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Milan Novković

1. Grci su pozajmili previše novca dok je novac bio jeftin.
2. Veliki deo nisu iskoristili da bi podigli produktivnost ili, u širem smislu, prihod. I da jesu uvek postoji "previše dugova".
3. Struktura zaposlenosti u javnom sektoru im je posebno loša - veliki deo ništa ne proizvodi (tj ni indirektno, ne doprinosi pravljenju vrednosti), dok su im ugovori o radu napisani u vanredno anti-liberalnom maniru.
4. I onda je novac postao skuplji pa su dugovi postali mnogo veće breme.
5. Svašta se može uraditi, ali ljudi iz javnog sektora neće to tako olako da "kupe", tj bore se za svoje privilegije pa su veliki, sastavni deo tog "pakla".

A ja cu, isto koncizno da odgovorim.
Da nije bilo zameseteljstva ECB, EU i ostalih negativaca...
1. Novac ne bi bio tako jeftin,
2. Manje bi se zaduzili,
3. Dosli bi u situaciju da ne mogu otplatiti dugove mnogo ranije, sa manjim dugom, pao bi ima rejting, kreditori bi popili kosku, al manju,
4. Smanjili bi javni sektor, povecali bi konkurentnost (ukinuli neke eu zakone),
5. I krenuli bi id pocetka.

A sta se sada desilo?
Upali su u jamu, iz koje se nece skoro izvuci. Nisu im unistene mogucnosti zaduzivanja, vec iz velicine duga, oduzimanja suverenosti, poreskog opterecenja, propisa koji umanjuju konklurentnost, to je basket case ekonomija koja se nece dici decenijama. Je l' to projekat? Men' lici na tesku pljacku i oduzimanje buducnosti.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:30 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

freehand
Bemliga, koje ti zakone poštuješ i braniš, i po kom principu ih biraš?

Suverenost Grčke da pravi sranja u svom dvorištu koliko ište!
Bolje nego da to rade drugi.
freehand freehand 14:33 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Upali su u jamu, iz koje se nece skoro izvuci. Nisu im unistene mogucnosti zaduzivanja, vec iz velicine duga, oduzimanja suverenosti, poreskog opterecenja, propisa koji umanjuju konklurentnost, to je basket case ekonomija koja se nece dici decenijama. Je l' to projekat? Men' lici na tesku pljacku i oduzimanje buducnosti.

Ovde bih morao da se složim, i meni to tako izgleda. Ali mi i ti ličiš na popa koji gleda život a sluša kanon...
Milan Novković Milan Novković 14:37 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Da nije bilo zameseteljstva ECB, EU i ostalih negativaca...
1. Novac ne bi bio tako jeftin,
2. Manje bi se zaduzili,

Zašto?

Da li bi bilo manje novca u svetu i zašto? Kad na nekom grafu vidimo da je francuska banka pozajmila Grcima novac nadam se da je jasno da to nije samo francuski ili EU novac nego da su svetski tokovi novca vrlo fluidni.

Eto, ja sam pomenuo negde interest rate spread kad se pišu obveznice. Zašto bi taj spread bio značajno manji za Grke da nema EU-a?

Koji bi delovi bili značajno manji i zašto? Sovereign (osnovna kamata neke imaginarne, idealne vlade), credit, volatility, funding, operativni, forex, ...da ne nabrajam u sitne detalje.

Zašto misliš da je osnovna odgovornost u "kupoprodaji" novca na onome ko nudi kredite, a ne na onome ko ih uzima?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:38 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Milan Novković
Možda jesu Đokice, samo ja bih rekao da su velike, baš "liberalne" Đokice
Nije mi najjasnije! Šta ti misliš da će se polomiti, i kad otprilike?

Rekao bih da su se "zaljubili" u NRK, u njenu nedemokratičnost, i povećanje produktivnosti, pa nešto slično, al' "zeleno", prave u Evropi.

To "zeleno" uništava konkurentost, i čak ako Nemac istrpi što pljačkaju, Grk što su ga sjebali skroz, kad-tad će nivo siromaštva preći nivo tolerancije stanovništva, i nastaće gadna lomljava, unutar država. Mis'im, u Hellas već uveliko traje... Kada će u Deutschland, to je pitanje. Mrgode se.
Ko zna kada, nisam vidovit, al' ako SSSR nije uspeo, što bi EU?
Milan Novković Milan Novković 14:45 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Kada će u Deutschland, to je pitanje

Evo grafa nemačkog GDP-ja!

Ako stavimo vertikalu kroz trenutak kad je uveden Evro kako ti tumačiš oblik grafa sa leve i desne strane?

Kako objašnjavaš strukturalnu tranziciju?

EDIT: Url sluđuje blog softver

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:51 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

freehand
Ovde bih morao da se složim, i meni to tako izgleda. Ali mi i ti ličiš na popa koji gleda život a sluša kanon...

Odlično što to kažeš, zaista odlično.
Evo ti sam kraj Bagusove knjige, kao vrsta opklade, longterm.

What will the future bring for a system whose incentives destine
it for self-destruction?
The system may break up. A country might exit the EMU because
it becomes advantageous to devalue its currency and default on its
obligations. The government may simply not be willing to reduce
government spending and remain in the EMU. Other countries may
levy sanctions on a deficit country or stop to support it.
Alternatively, a sounder government such as Germany may decide
to exit the EMU and return to the Deutschmark. German trade
surpluses and less inflationary policy would likely lead to an appreciation
of the new Deutschmark. The appreciation would allow for
cheaper imports, vacations and investments abroad, and increased
standard of living. The Euro might lose credibility and collapse.
While this option is imaginable, the political will—for now—is still
to stick by the Euro project.
The SGP will be reformed and finally enforced. Harsh and automatic
penalties are enacted if the three percent limit is infringed
upon. Penalties may consist in a suspension of voting rights and
EU subsidies, or in outright payments. But there are incentives for
politicians to exceed the limit, making this scenario quite unlikely.
The members of the EMU are still sovereign states, and the political
class may not want to impose such harsh limits that limit their
power.
Incentives toward having higher deficits than the other countries will
lead to a pronounced transfer union. Richer states pay to the poorer
to cover deficits, and the ECB monetizes government debts. This development
may lead to protests of richer countries and ultimately to
their exit, as mentioned above. Another possible end of the transfer
union is hyperinflation caused by a run on the printing press.
In the current crisis, governments seem to be hovering between
options two and three. Which scenario will play out in the end is
anyone’s guess.

E, ovde dodatak. Čak i da biraju 2-3 opciju, na srednji rok, doći će do kraja Jote.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 15:00 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Ako stavimo vertikalu kroz trenutak kad je uveden Evro kako ti tumačiš oblik grafa sa leve i desne strane?

Šta je sa desne strane?
Meni prvo pada na um inflacija. Naravno, kada je Nemačka u pitanju, neosporan je rast produktivnosti.

Samo me intrigira 1984. godina.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 15:46 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Milan Novković
Zašto?

Zato što im niko ne bi čuvao leđa.
Milan Novković
Da li bi bilo manje novca u svetu i zašto? Kad na nekom grafu vidimo da je francuska banka pozajmila Grcima novac nadam se da je jasno da to nije samo francuski ili EU novac nego da su svetski tokovi novca vrlo fluidni.

Heh, pa nije poenta u količini novca. Da je tako, Sloba bi dobio zlatnu medalju. Poenta je šta sa tim novcem možeš da kupiš.
Milan Novković
Eto, ja sam pomenuo negde interest rate spread kad se pišu obveznice. Zašto bi taj spread bio značajno manji za Grke da nema EU-a?

Zato što im niko ne bi čuvao leđa.
Milan Novković
Koji bi delovi bili značajno manji i zašto? Sovereign (osnovna kamata neke imaginarne, idealne vlade), credit, volatility, funding, operativni, forex, ...da ne nabrajam u sitne detalje.

Ukratko, svi. Rizici bi bili viši, ali to bi zavisilo i od potencijalne politike, da kažemo imaginarne, tj. one koja se nije desila. Da li bi imala konzervativniji pristup (save, save, save!), il' spend, spend, spend! Spread, spread, spread!
Milan Novković
Zašto misliš da je osnovna odgovornost u "kupoprodaji" novca na onome ko nudi kredite, a ne na onome ko ih uzima?

Nisam rekao da je osnovna, već da je podeljena. Inače, Šajlok bi bio cool lik. Pazite, krediti za nekretnine u SAD-u su savršen etalon. Da li je trebalo pozamljivati ljudima bez naročite kreditne sposobnosti? Da li su samo oni odgovorni što su kredite uzeli? Da li bi banke ikad dale te kredite, da nije bilo podrške Vlade?
apacherosepeacock apacherosepeacock 16:12 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Pazite, krediti za nekretnine u SAD-u su savršen etalon. Da li je trebalo pozamljivati ljudima bez naročite kreditne sposobnosti? Da li su samo oni odgovorni što su kredite uzeli? Da li bi banke ikad dale te kredite, da nije bilo podrške Vlade?


Hm, koliko znam ne samo da su pozajmljivali vec su i nudili/uvaljivali od kuce do kuce agenti bancini, po slobodnoj proceni narocito onima nesklonim da citaju sitna slova na ugovoru, i hipoteku na hipoteku? (bold moj)
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:35 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

apacherosepeacock
Hm, koliko znam ne samo da su pozajmljivali vec su i nudili/uvaljivali od kuce do kuce agenti bancini, po slobodnoj proceni narocito onima nesklonim da citaju sitna slova na ugovoru, i hipoteku na hipoteku? (bold moj)

To je za mene komplikovana stvarcica. Ima veze sa derivatima, opet podrzanim od centralne banke (preko tih hipoteka). Znaci, stvoren je podsticaj (zarada) za banke, sa uvecanje kredita, a rizik je smanjen (zbog garancija).
metrevelic metrevelic 16:48 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

Evo grafa nemačkog GDP-ja!

može li u zlatu ili bakru
Milan Novković Milan Novković 17:52 24.11.2011

Re: Крај је све ближе?

može li u zlatu ili bakru

Graf?

Nema potrebe kad je, bar meni, blog papir ovoliko jeftin, besplatan
freehand freehand 16:04 24.11.2011

Centrifuga ubrzava

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:29 24.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

freehand
Portugalija, a bogami i srce Evrope.

Ova vest na b92, odlicna je.
Merkelova se odlučno protivi ideji monetizovanja duga evrozone posredstvom ECB, strahujući da bi to "razvodnilo" mandat te banke za sprečavanje rasta inflacije. Najveća evropska ekonomija, sa teškim sećanjima na međuratnu hiperinflaciju, ostaje odlučno protiv bilo kakve mere koja bi se pokazala kao jednostavno štampanje novih količina evra


Predsednik Francuske Nikola Sarkozi pozvao je namačku kancelarku Angelu Merkel da odustane od protivljenja ideji da se Evropskoj centralnoj banci (ECB) dozvoli da postane "kreditor poslednjeg utočišta" i time zaštiti nacionalne budžete od skeptičnih tržišta.


Francuska smatra da bi omogućavanje da ECB postane "kreditor poslednjeg utočišta", po modelu američke Uprave federalnih rezervi (Fed) ili Banke Engleske, ponovo uverilo tržišta da ne postoje rizici od bankrota članica evrozone zbog nemogućnosti vraćanja dugova.

Milan Novković Milan Novković 17:49 24.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

srdjazlopogledja

Ti si, Srđo, baš navijački raspoložen

To jeste interesantna "utakmica" iako je teško videti kako će Nemačka da dobije!

Svi imaju svoje početne pozicije, licituju i blefiraju, samo:

- I Nemačka ima 5,000 milijardi spoljnog duga

- I dok kod većine država "njihov" spoljni dug nije samo njihov, zbog tokova novca (vidi Luksemburg, npr, 3 miliona po glavi stanovnika, US 50 hiljada ) Nemci su relativno "prosta" postavka ("dosadna": red, rad, disciplina, pamet, manufaktura, dogovori itd) i mnogo veći je procenat njihovog duga njihov nego kod UK, npr, koja živi od finansijskih usluga.

Tako, ako od 5,000 milijardi 500 mora da se refinansira godišnje, pa kamata skoči za 0.5% to je dodatnih 2.5 milijardi troška godišnje, "niotkuda".

Dalje, to ostaje dodatnih 2.5 milijardi i za godinu dana, a dolazi novih 2.5, znači dodatnih 5 milijardi u godini 2, 7.5 milijardi u godini 3 itd, ako se nije oprezno u igranju svetske finansijske "igre".

Usput, u nekoj hipotetičkoj tačci u budućnosti, ostali po Evropi već uveliko bankrotiraju, Evro puca, DEM se vraća i naglo skače protiv "korpe" ostalih valuta, nemački proizvodi 15% skuplji u svetu odjednom, i "ode" Nemačka.

Ovo je samo šačica fakata potrebnih za posmatranje igre, pošto vidim da i Freehand, fleksibilno, ima fleksibilniju definiciju konspirativnih teorija

Usput su ovih dana opet krenuli sa "ultimatumom" UK-u - tj da biraju između EU ili finansijski usluga kako su do sad navikli, što je, naravno, što blefiranje što trgovina pošto su finansijske usluge veliki deo UK zarade, i odjednom više ni Nemci ne mogu tako lako da prodaju obveznice. Ovo kažem zabave radi, interesantna je koincidencija, ali je osnova to da je 2% na nemačkim obveznicama mala kamata, u svetu gde ima sve više profitabilnijih investicija, a na tom tržištu obveznica, u svakodnevnom poslu, ima svašta, nekad se nabiju na gomilu razni prodavci (države i velike korporacije). Zatim, svako malo i kinesko pregrevanje "neko" vrati u igru kao priču, pa se neki investitori ohlade malo, itd.

Sve u svemu, nema šaha ili preferansa koji su ovoliko interesantni!
metrevelic metrevelic 18:46 24.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

Merkelova se odlučno protivi ideji monetizovanja duga evrozone posredstvom ECB, strahujući da bi to "razvodnilo" mandat te banke za sprečavanje rasta inflacije. Najveća evropska ekonomija, sa teškim sećanjima na međuratnu hiperinflaciju, ostaje odlučno protiv bilo kakve mere koja bi se pokazala kao jednostavno štampanje novih količina evra


Anđa je dala (Srđo moje saučešće)
freehand freehand 21:07 24.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

pošto vidim da i Freehand, fleksibilno, ima fleksibilniju definiciju konspirativnih teorija

To je zato što je Freehand potpuna dileja za te finansijske komplikacije (kao i za većinu drugih stvari, uostalom); mada sam siguran da tu ima debelih elemenata antisrpstva, jašta!
Ali da mi se semr kojim se stvari kreću ne sviđa - tu nema dileme. Jedino me Milan pomalkice teši ovim svojim vragolansko-mudrijaškim zevzečenjem i optimističkim prognozama o osvitu nove zore za oko četri generacije...
Milan Novković Milan Novković 22:33 24.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

...optimističkim prognozama o osvitu nove zore za oko četri generacije...

Pucanje Evra nikome ne odgovara, na svetskom nivou.

Tako, i pored sve "igre", na kraju se ipak radi o velikom zatvorenom sistemu u kom kako god da rastežeš stvari na kraju se sile ipak nekako izjednače i sistem je ponovo u nekoj ravnoteži.

To može da potraje još godinu-dve, tj u pravu si, smer nije za sviđanje, ali pošto ima mnogo materijala za razna rešenja iz izlaska iz krize na kraju će učesnici prosto morati da se dogovore oko jednog rešenja, koje može da ima razne komponente.

Primeri:

- Kina izvozi mnogo u EU (20%) i ne odgovara joj pucanje i produženo siromašenje Evrope. To bi se opasno uhvatilo pod ruku i sa njihovim pregrevanjem u raznim sektorima.

- US su preko finansija i geo-politike žestoko uvezani sa Evropom. Ovo dvoje su dosta uvezani i poslednje što US treba je što više što nezavisnijih državica u Evropi ("zavadi" pa vladaj je riskantnija strategija u situaciji gde si u poziciji da "vladaš" i nad nezavađenim).

- Nemačkoj bi skočila valuta ako bi se vratila na DEM i postala bi manje konkurentna u svetu koji u krizi ionako manje pazari. A i moraju da pažljivo rade domaću političku scenu.

- Grčka je mala, nije toliko bitna.

- Španija ako se vrati na Pezetu ta Pezeta će žestoko da opadne i (oni su, u stvari, bili disciplinovani u EU ali im je labour force malo presisao u platama što nose kući, mimo ekonomske logike) sa padom valute standard će im pasti, pa im je "jeftinije" da ga kontrolisano obore pod Evrom.

- Francuskoj je Evropa "crown jewel" i za svaki problem koji bi Nemačka imala u popucaloj Evropi Francuska bi imala dva.

- Italija nije toliko loša nego kuburi sa malim rastom odavno. Da izađe iz Evra: bila bi konkurentnija, ali ima tolike dugove, i toliko bi igrača izbugilo novac da bi došla u tako nezavidnu finansijsko-operativnu situacija gde bi mnogo više izgubila kidanjem veza sa svetskim tokovima kapitala nego što bi dobila obaranjem valute. Oni imaju cool brand i umeju da rade interesantne stvari nego ih je Berluskoni Inc umrtvio porpilično (imali su probleme sa rastom i pre njega, ali da je umesto njega bila pametnija ekipa odavno bi krenuli sa nekim rešenjem)

- Preko UK je plasirano mnogo novca na sve evropske strane i nikako im ne odgovaraju krize.

Tako, u sredini gde imamo krizu, a ne želimo pucanje Evra svima je u interesu manje rizika i više vlasti.

Ovi što su se prezadužili su sad saterani pomalo u ćorsokak gde se polako opraštaju (nemaju izbora) od delenja vlasi na jednakoj osnovi.

I najverovatnije će se fiskalno pomalo čvršće uvezati u obrasce i procese gde će moćniji imati više vlasti. Kad je bilo koji moćnik bio protiv toga?

No opet, jbg, i ja sam najobičniji amater - jesam radio sa raznim ljudima, ali sam IT i čitam uglavnom popularnu štampu. A tek što štampa ume da lupa, i ovde, da ne pričam, to nije teško zamisliti, pa nije ni čudo što mi razni vidimo utakmicu na razne načine.

Filozofski govoreći:

- Unutrašnje sile koje guraju svetsku integraciju su ogromne. Primer: kakav bi bio interes običnih ljudi u US, EU, Rusiji, Kini i Indiji da svako pravi svoj GPS sistem? Nema interesa, traći se na desetine milijardi.

- Te sile rastu u snazi sa novčanom i informativnom uvezanošću u svetu i taj rast ubrzava.

- I dalje je to dug proces, i ovde pričamo o generacijama, 3,4,5 ko zna koliko.

Ali teško je za 100 godina zamisliti "gustinu" političara u svetu kakvu imamo danas.

U tom smislu Srđa nema pojma koliko sam ja, u stvari, liberalan u veri i prognozi

U ujedinjenom se, u opštijem slučaju, ne podriva liberala, nego podržava. Zamisli razjedinjeno: što više državica to više liberale ispod-prosečnim političarima, ne običnim ljudima, koji tako imaju prostor za vršljanje i maltretiranju podanika u svom malom održavotvorenom "kraljevstvu".

A levo, to što sam ja levo od političkog centra i to što smatram da civilizacijska reka vuče ulevo - pa to je posledica pravljenja vrednosti. Ne forsirane raspodele! primer: niko nije nikom naredio da ti da besplatan Linux! A besplatan Linux je "leva" stvar.

Sutra će biti besplatna kola, bukvalno, i niko proizvođača neće terati da ti ih daje besplatno, nego će se model pomeriti, daće ti besplatna kola pa ako nećeš sam da ih održavaš (a što bi ulagao slobodno vreme u to ako imaš drugih interesovanja koja ti više prijaju, i finansijski si ok) otići ćeš kod proizvođaća po uskugu, pretplatu na održavanje. (ne izmišljam ovo, imam veliku knjigu i ima interesantnih primera šta se dešava, samo nemam sad vremena

freehand freehand 22:42 24.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

imam veliku knjigu i ima interesantnih primera šta se dešava, samo nemam sad vremena

O sunce ti jebem, pa kolko bi pisao da imaš vremena?!
Nego:
Pucanje Evra nikome ne odgovara, na svetskom nivou.

Tako, i pored sve "igre", na kraju se ipak radi o velikom zatvorenom sistemu u kom kako god da rastežeš stvari na kraju se sile ipak nekako izjednače i sistem je ponovo u nekoj ravnoteži.

Kao da čitam Nevila Čemberlena, da prostiš.
Al mi godi uhu da me jedan taki blogovski Mića Tatić teši i ufa.
Milan Novković Milan Novković 22:51 24.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

O sunce ti jebem, pa kolko bi pisao da imaš vremena?!

Vidi stvarno koliki komentar ispade Ali improvizovan je na brzaka, bez razmišljanja i provere
milisav68 milisav68 00:24 25.11.2011

Re: Centrifuga ubrzava

freehand freehand 12:00 25.11.2011

Milane, druže

daj nešto optimistički, moral mi je sve niži!
I šta će jadni Crnogorci ako im ode Evro?!
Milan Novković Milan Novković 12:20 25.11.2011

Re: Milane, druže

freehand
daj nešto optimistički, moral mi je sve niži!
I šta će jadni Crnogorci ako im ode Evro?!

Optimističi, kažeš!

Pa ok, što se mora nije teško. Evo dva scenarija, da ljudi mogu da biraju:

- Skuckaće tih nesrećnih 4-tir hiljade milijardi Evra za fond. Koji ne mora sav da se potroši, nego će kao garancija oboriti kamate na novim obveznicima koje će i dalje nastaviti, dobrim delom, da kupuju neevropljani.

- Reći će Nemačka: ok eurobonds (sve države pozajmljuju preko "centrale", jednog mesta koje ima jedan kredit rejting, "usrednjen", a ne N). Pošto će taj rejting biti značajno bolji od Italijanskog kamate će pasti značajno ispod 7%. Svima u problemima mnogo bolje, Italija i Francuska nisu više problem.

Nemačka će nešto dobiti za uzvrat (grčka ostrva, Severnu Italiju, Sveti Stefan, Pančevo i Prigrevicu itd)

A šta se najverovatnije dešava: daće se bankama mnogo bolje kreditne linje da mogu da kupuju obveznice po Evropi. Ali to je proces koji treba da se odradi uz dosta namerne buke:

- Ni jednoj banci nije lako da potegne prva, ili druga za tom kreditnom linijom pošto to implicira da banka ima probleme sa likvidnošću.

- Svi, bar ovi jači, treba, u političkom smislu, da ispadnu pobednici.
freehand freehand 12:35 25.11.2011

Re: Milane, druže

E super. odagnao si mi strepnje!
Ja već video bežaniju iz štednje, haos u odnosima valuta, navalu na slamu i dušeke, pucanje berzi...
Ono - srećna nova '29...
metrevelic metrevelic 21:44 25.11.2011

Re: Milane, druže

Ono - srećna nova '29...


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana