Astronomija| Muzika| Nauka| Planeta

Muzika sfera

nsarski RSS / 10.05.2017. u 22:43

 

 exoplanet20170223b.png

Pre nešto manje od 3 meseca NASA je objavila otkriće planetarnog sistema TRAPPIST 1, u sazvežđu Vodolije, na rastojanju od oko 39 svetlosnih godina od nas. Zvezda je približno veličine našeg Jupitera, dakle ne preterano velika. Ova vest je posebno uzbudljiva jer se radi o sedam planeta koje se nalaze na takvim rastojanjima od matične zvezde da je na njima, barem u principu, moguć razvoj života. Naime, temperature na 3 od otkrivenih 7 planeta se nalaze u “zelenom pojasu”, tj pojasu koji imaju takve uslove da bi život na njima bio moguć (prisustvo tečne vode i slično). Mase svih 7 planeta su približno slične masi Zemlje.

 

Na donjoj slici je prikazano poređenje izmedju Sunčevog sistema i sistema TRAPPIST 1 sa označenim odgovarajućim “zelenim pojasima”. Slike su, naravno, reskalirane radi boljeg poređenja (ceo otkriveni system bi mogao komotno da se smesti unutar orbite našeg Merkura). Vidi se da planete e, f i g spadaju u “nastanjivu” oblast oko nove zvezde.  Sve zajedno, ovo otkriće je pobudilo nadu da zaista postoje delovi kosmosa gde su fizički uslovi slični onima na Zemlji, i vest je munjevito obišla našu planetu.

 

exoplanets2.jpg

 

Jedno od važnih pitanja vezanih za novi sistem je njegova fizička stabilnost. Naime, pošto se planete nalaze “blizu” svoje zvezde onda one moraju brzo da se kreću da bi ostale u stabilnoj orbiti. Periodi rotacije ovih sedam planeta su prikazani na slici dole.

 

copyedited.news_.planet.hjeong-01-900x580.png

 

Orbitalni period najbliže planete je, jasno, najkraći (jer ona mora brže da se kreće da ne bi pala na matičnu zvezdu) i iznosi svega 1.5 dana. Dalje planete imaju sve duže orbitalne periode, a za sada nije precizno utvrđen period najdalje planete, h.

Uzimajući u obzir sve poznate parametre za matičnu zvezdu i svaku od planeta – udaljenost, mase, brzine – astronomi su odmah napravili kompjuterske simulacije iz kojih su mogli da predvide stabilnost celog sistema. Medjutim, sa podacima koje su imali, ispostavilo se da je sistem nestabilan, tj., da bi gravitaciona sila mogla da ozbiljno poremeti ovaj sistem za nekih milion godina, a to je samo tren na kosmičkim vremenskim skalama.

Ovo otkriće je malo zbunjujuće, jer ipak sistem postoji i postojao je, veruje se, ipak malo duže. Kako je moguće da planetarni sistem TRAPPIST 1 stabilno opstaje uprkos teoriji koja kaže da je to malo verovatno?

Odgovor na ovo je nedavno nađen: kod orbitirajućih planeta ponekad postoji “orbitalna rezonanca”, kada se periodi orbitiranja odnose jedan prema drugom kao prosti celi brojevi. Tipičan primer za to su periodi orbitiranja Neptuna i Plutona, koji su u rezonanci 2:3, i koja sprečava da ove dve planete izbace jedna drugu iz orbite.

 

 Aha! Kakva je situacija sa novo otkrivenim sistemom? Pogled na tabelu orbitalnih perioda prikazanu gore, vidi se da za svakih 8 orbita koje napravi najbliža planeta, prva sledeća napravi 5 orbita, naredna 3 orbite, sledeća 2 orbite, itd. Ispostavilo se da je TRAPPIST 1 najkompleksniji rezonantni sistem koji je do sada otkriven. Kada se ovo uzme u obzir prilikom numeričkih simulacija, TRAPPIST 1 sistem postaje stabilan za period od oko 50 miliona godina! Da bi ostale u “životu”, planete ovog sistema moraju, kao Aska, da plešu i tako odlože svoj neumoljiv kraj.

Medju ljudima koji su simulirali i proučavali system TRAPPIST 1, nalazio se i jedan postdoc koji je takodje i muzičar (svira džez gitaru) i koji je predložio da komponuje muziku zasnovanu na orbitalnoj rezonanci novih planeta. Orbitalni period najudaljenije planete, h, koji je oko 3 nedelje, umnožen 200 miliona puta, daje frekvenciju note C. Frekvencije ostalih, unutrašnjih planeta, onda se dobijaju prostim odnosom orbitalnih rezonanci.

Džez muzičar ne bi bio džez muzičar kada ne bi celu ovu muzičku priču ekstra “zasolio”. Naime, svaki put kada unutrašnja pleneta prestigne prvu spoljašnju do nje, “uleti” bubanj. Kada se sve ovo sastavi, dobija se harmonija, možde ne kakvu je Pitagora zamišljao, ali dobije se muzika po kojoj plešu planete sistema TRAPPIST 1 da bi opstale u stabilnom životu. To muzičko ostvarenje je objavljeno danas. Uživajte!



Komentari (224)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zilikaka zilikaka 22:54 10.05.2017

Dobro zvuči

Četvrta i peta planeta malo remete harmoniju na koju smo naviknuti, ali ne previše.

Eto, još jedan dokaz da muzika nije samo umetnost.

P.S. Izvinjavam se, nisam dobro prebrojala. Peta i šesta.
nsarski nsarski 22:57 10.05.2017

Re: Dobro zvuči

Eto, još jedan dokaz da muzika nije samo umetnost.

To je još Pitagora znao

P.S. A i su oni te planete su nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.
Ah, da! Svaki put kad planeta prođe ispred zvezde (gledano s desna) njena nota se čuje.
Milan Novković Milan Novković 23:08 10.05.2017

Re: Dobro zvuči

nsarski
Eto, još jedan dokaz da muzika nije samo umetnost.

To je još Pitagora znao

P.S. A i su oni te planete su nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.
Ah, da! Svaki put kad planeta prođe ispred zvezde (gledano s desna) njena nota se čuje.

Dobro ide uz Ličko Gluvo Kolo, koje, btw, pršti i od Pitagore (ja bih mogao da pevam


mirelarado mirelarado 23:10 10.05.2017

Re: Dobro zvuči

A i oni su te planete nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.


Vidi se da su požurili. Ako se sistem zove TRAPPIST1, onda bi planete mogle biti: bri, ementaler, rikota, čedar, mocarela, kamamber i kajmak. :)

P. S. Lepa vest i lep post. Hvala, NŠarski!
nsarski nsarski 23:16 10.05.2017

Re: Dobro zvuči

Dobro ide uz Ličko Gluvo Kolo, koje, btw, pršti i od Pitagore (ja bih mogao da pevam


Da pevaš?! Nemoj, srećo, nemoj danas...
nsarski nsarski 23:18 10.05.2017

Re: Dobro zvuči

mirelarado
A i oni su te planete nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.


Vidi se da su požurili. Ako se sistem zove TRAPPIST1, onda bi planete mogle biti: bri, ementaler, rikota, čedar, mocarela, kamamber i kajmak. :)

P. S. Lepa vest i lep post. Hvala, NŠarski!

Pa, makar to. Možda bi privukli miševe da se nasele...
aureus aureus 23:21 10.05.2017

Re: Dobro zvuči

nsarski

P.S. A i su oni te planete su nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.

S0-2, S0-102 - oznake za dvije zvijezde u centru našeg spiralka zvanog Miliječni put, u čijoj blizini se izgleda nalazi masivna crna rupa.

To se stvarno pamti samo ako se svaki dan baviš time.
mirelarado mirelarado 23:28 10.05.2017

Re: Dobro zvuči

nsarski
mirelarado
A i oni su te planete nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.


Vidi se da su požurili. Ako se sistem zove TRAPPIST1, onda bi planete mogle biti: bri, ementaler, rikota, čedar, mocarela, kamamber i kajmak. :)

P. S. Lepa vest i lep post. Hvala, NŠarski!

Pa, makar to. Možda bi privukli miševe da se nasele...


Jeste, ali postoji (ne tako mala) verovatnoća da bi ih na one tri planete iz zelenog pojasa dočekali neki domaći stanovnici.

U stvari, najzanimljiviji je ovaj ples (rezonanca) kao uslov njihovog opstanka u orbiti.

Ovako nekako:


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:37 11.05.2017

Re: Dobro zvuči

Milan Novković
kad planeta prođe ispred zvezde (gledano s desna) njena nota se čuje.



Dobro ide uz Ličko Gluvo Kolo, koje, btw, pršti i od Pitagore (ja bih mogao da pevam)







ja ću da đuskam, đansr iz d densr

cassiopeia cassiopeia 08:45 11.05.2017

Re: Dobro zvuči

Milan Novković

Dobro ide uz Ličko Gluvo Kolo




Zar nije gluvo glamočko?
docsumann docsumann 09:23 11.05.2017

Re: Dobro zvuči

nsarski
mirelarado
A i oni su te planete nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.


Vidi se da su požurili. Ako se sistem zove TRAPPIST1, onda bi planete mogle biti: bri, ementaler, rikota, čedar, mocarela, kamamber i kajmak. :)

P. S. Lepa vest i lep post. Hvala, NŠarski!

Pa, makar to. Možda bi privukli miševe da se nasele...


mirelarado mirelarado 20:10 11.05.2017

Re: Dobro zvuči

Ako se za trenutak manemo mlečnih delicija, vredi čuti ovog fizičara i saksofonistu koji zanimljivo govori i piše o vezi između džeza i univerzuma:

Kazezoze Kazezoze 06:31 12.05.2017

Re: Dobro zvuči

mirelarado
Ako se za trenutak manemo mlečnih delicija, vredi čuti ovog fizičara i saksofonistu koji zanimljivo govori i piše o vezi između džeza i univerzuma:


To o čemu Stephon Aleksander govori je bliže pitagorejskoj školi zasnovanoj na hermetičkoj harmoniji između mikro i makro kosmosa. Da bi se čovek, po Pitagori, uskladio sa kosmičkim sferama mora da poštuje dva kosmička zakona: zakon trojke (to je Stephon objanio preko trouglova) i zakon sedmice, odnosno zakon oktave.
Zakon trojke je zakon manifestacije, koji kaže da svaka manifestacija nastaje kada se susretnu tri sile: aktivna, pasivna (sila otpora) i neutralna sila.
U atomu, na primer, su to elektron, proton i neutron. kada se te tri sile spoje one čine trougao.

Zakon oktave je zakon poretka, odnosno zakon primene tri sile.

U oktavi svaka nota ima svoju vibraciju, a od gustine vibracija zavisi koju notu sviraš. Gustina vibracija je suprotna gustini materijalnosti. Znači, što je materijalnost veća, gustina vibracija je manja (deblje žice na gitari daju dublje tonove). U oktavi imamo 7 nota, a vezuju ih polutonovi. Samo na dva mesta u oktavi nema polutona, a to je između nota Do i Si i nota Fa i Mi. Upravo ta dva mesta i čine da se oktava ne pretvori u linearno kretanje, nego se kretanje iz oktave u oktavu pretvara u krug, što daje boju u kosmičkoj harmoniji.
Zemlja se u kosmičkoj oktavi nalazi upravo na mestu gde nema polutona, između nota Fa i Mi, a organski život na zemlji zamenjuje poluton i njena materijalnost je 48 Pitagorinih trouglova (zakona trojki). To je gustina vibracije koju stvara život na zemlji.
Ako na nekoj planeti u kosmosu postoji život, ta planeta će morati da se nalazi između nota Fa i Mi na kosmičkoj oktavi i da vibrira istom gustinom kao i Zemlja.
Milan Novković Milan Novković 10:20 12.05.2017

Re: Dobro zvuči

cassiopeia
Milan Novković

Dobro ide uz Ličko Gluvo Kolo




Zar nije gluvo glamočko?

Može Glamočko, može Ličko, tj ja mislim da imamo izbor
Milan Novković Milan Novković 10:23 12.05.2017

Re: Dobro zvuči

Srđan Fuchs
Milan Novković
kad planeta prođe ispred zvezde (gledano s desna) njena nota se čuje.



Dobro ide uz Ličko Gluvo Kolo, koje, btw, pršti i od Pitagore (ja bih mogao da pevam)



ja ću da đuskam, đansr iz d densr


They ain't kidding, može, ti preuzmi igru, samo da ja dobijem priliku da zapevam, a Šarskog posadimo u prvi red
mirelarado mirelarado 12:11 12.05.2017

Re: Dobro zvuči

Kazezoze
mirelarado
Ako se za trenutak manemo mlečnih delicija, vredi čuti ovog fizičara i saksofonistu koji zanimljivo govori i piše o vezi između džeza i univerzuma:


To o čemu Stephon Aleksander govori je bliže pitagorejskoj školi zasnovanoj na hermetičkoj harmoniji između mikro i makro kosmosa. Da bi se čovek, po Pitagori, uskladio sa kosmičkim sferama mora da poštuje dva kosmička zakona: zakon trojke (to je Stephon objanio preko trouglova) i zakon sedmice, odnosno zakon oktave.
Zakon trojke je zakon manifestacije, koji kaže da svaka manifestacija nastaje kada se susretnu tri sile: aktivna, pasivna (sila otpora) i neutralna sila.
U atomu, na primer, su to elektron, proton i neutron. kada se te tri sile spoje one čine trougao.

Zakon oktave je zakon poretka, odnosno zakon primene tri sile.

U oktavi svaka nota ima svoju vibraciju, a od gustine vibracija zavisi koju notu sviraš. Gustina vibracija je suprotna gustini materijalnosti. Znači, što je materijalnost veća, gustina vibracija je manja (deblje žice na gitari daju dublje tonove). U oktavi imamo 7 nota, a vezuju ih polutonovi. Samo na dva mesta u oktavi nema polutona, a to je između nota Do i Si i nota Fa i Mi. Upravo ta dva mesta i čine da se oktava ne pretvori u linearno kretanje, nego se kretanje iz oktave u oktavu pretvara u krug, što daje boju u kosmičkoj harmoniji.
Zemlja se u kosmičkoj oktavi nalazi upravo na mestu gde nema polutona, između nota Fa i Mi, a organski život na zemlji zamenjuje poluton i njena materijalnost je 48 Pitagorinih trouglova (zakona trojki). To je gustina vibracije koju stvara život na zemlji.
Ako na nekoj planeti u kosmosu postoji život, ta planeta će morati da se nalazi između nota Fa i Mi na kosmičkoj oktavi i da vibrira istom gustinom kao i Zemlja.


Pa neka posle kažu da niko na blogu ne otvara linkove i ne sluša klipove! Hvala za ovo obrazloženje, Kaz. Muzika i matematika jesu jezik kojim nam univerzum kazuje o sebi.


tasadebeli tasadebeli 10:05 13.05.2017

Re: Dobro zvuči

nsarski
mirelarado
A i oni su te planete nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.


Vidi se da su požurili. Ako se sistem zove TRAPPIST1, onda bi planete mogle biti: bri, ementaler, rikota, čedar, mocarela, kamamber i kajmak. :)

P. S. Lepa vest i lep post. Hvala, NŠarski!

Pa, makar to. Možda bi privukli miševe da se nasele...



Нисам видео у овом твом тексту објашњење за назив TRAPPIST 1.

Негде прочитах да тај назив долази од телескопа TRAPPIST (Transiting Planets and Planetesimals Small Telescope) у Чилеу који је коришћен при откривању овог система.


И да додам:

Да, уживао сам у овом посту.


Даштање:

Питам се, питам се, како би изгледао неки планетарни систем који би функционисао на овим резонанцама?




8c_competizione 8c_competizione 13:43 13.05.2017

Re: Dobro zvuči

nsarski
mirelarado
A i oni su te planete nemaštovito označili kao b,c,d,e,f,g,h.


Vidi se da su požurili. Ako se sistem zove TRAPPIST1, onda bi planete mogle biti: bri, ementaler, rikota, čedar, mocarela, kamamber i kajmak. :)

P. S. Lepa vest i lep post. Hvala, NŠarski!

Pa, makar to. Možda bi privukli miševe da se nasele...


aureus aureus 22:59 10.05.2017

Opet neka pitanja

Ljudi, pa ova muzika uopšte nije loša!

Na ovim ludim planetama svi bismo živjeli kao unaprijeđene verzije starozavjetnih staraca.

Ili ne bismo?
Da li bi nam metabolizam bio brži?

nsarski nsarski 23:03 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

Ljudi, pa ova muzika uopšte nije loša!

Mene je potpuno oborila s nogu i inspirisala da ovaj post napišem.
nsarski nsarski 23:04 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

Da li bi nam metabolizam bio brži?

Da ti godina traje 6 dana, na primer? Možda, ali bi češće imali godišnji odmor.
aureus aureus 23:09 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski
Da li bi nam metabolizam bio brži?

Da ti godina traje 6 dana, na primer? Možda, ali bi češće imali godišnji odmor.

A pošto je riječ o planeticama, vjerovatno bismo bili teški kilo-dva, možda 200 grama.
nsarski nsarski 23:14 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

A pošto je riječ o planeticama, vjerovatno bismo bili teški kilo-dva, možda 200 grama.


Ne. Svaka od tih planeta ima masu približno jednaku masi Zemlje. Bili bi slično teški.

P.S. KIlaža se kontroliše vežbanjem i pravilnom ishranom, a ne selidbom na druge planete.
zilikaka zilikaka 23:15 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski
Ljudi, pa ova muzika uopšte nije loša!

Mene je potpuno oborila s nogu i inspirisala da ovaj post napišem.

Ja sam upravo zloupotrebila podmladak da mi na brzinu, s vrata, uvati intervale. Kaže da niz izgleda ovako:
5,4,5,5,5,6 (kvinta, kvarta...)
Eto sad zabave za dalju matematičku obradu.
aureus aureus 23:23 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

sarski

Ne. Svaka od tih planeta ima masu približno jednaku masi Zemlje. Bili bi slično teški.

Promaklo mi. Stoji u tekstu:

Mase svih 7 planeta su približno slične masi Zemlje.
 

Idem u ćošak da se stidim pet minuta zbog propusta.
zilikaka zilikaka 23:28 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

KIlaža se kontroliše vežbanjem i pravilnom ishranom, a ne selidbom na druge planete.

To zavisi od ciljanog procenta. Do 10% smanjenja sigurno nema smisla ali za veće vrednosti nije zgoreg razmotriti koja se opcija više isplati.
nsarski nsarski 23:33 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

Do 10% smanjenja sigurno nema smisla ali za veće vrednosti nije zgoreg razmotriti koja se opcija više isplati.

Toliko teško, ha?
aureus aureus 23:54 10.05.2017

Re: Opet neka pitanja

Neko je bio toliko vrijedan da je već napravio umjetnički prikaz površine jedne od planeta:

aureus aureus 00:12 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

Planeta h je dosta lagana.

h 0.086±0.084 Me,
gdje je Me - masa Zemlje.

(Znači ipak lakši. Ali nije nastanjiva. )

g 0.566±0.038 Me

f 0.36±0.12 Me

e 0.24+0.56−0.24 Me

d 0.33±0.15 Me

c 1.63±0.63 Me

b 0.79±0.27 Me

Zilikaka, ipak se može razmisliti o preseljenju na ove planete!
Koeficijenti su dosta zgodni, pa kol'ko kome treba.

Radijusi su zaista približni zemljinim (i to toliko da je to prosto nevjerovatno!):

b 1.086±0.035 Re
c 1.056±0.035 Re
d 0.772±0.030 Re
e 0.918±0.039 Re
f 1.045±0.038 Re
g 1.127±0.041 Re
h 0.715+0.047−0.043 Re

nsarski nsarski 00:16 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

Daleko je ovo od težine 200gr, ili par kila, koju si priželjkivao.
aureus aureus 00:22 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski
Daleko je ovo od težine 200gr, ili par kila, koju si priželjkivao.

Ma ko bi priželjkivao 200 grama ili par kila?

Nego, pogledaj planetu b. (Kaže b 0.79±0.27 Me)
Odeš tamo sa 100 kila i misliš da ćeš imati 79.
Kažeš kul.
Kad ono se ispostavi 106.
Ili 52.

Dok se ne ispegla ovo plus/minus (daju malo preciznije procjene) ne mrdam nigdje!
nsarski nsarski 01:06 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

aureus
Neko je bio toliko vrijedan da je već napravio umjetnički prikaz površine jedne od planeta:


Lepo, ali gde je ovde Zagor?!
aureus aureus 01:09 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski
aureus
Neko je bio toliko vrijedan da je već napravio umjetnički prikaz površine jedne od planeta:


Lepo, ali gde je ovde Zagor?!

Zagor je trenutno zauzet.



Ali doći će on ubrzo.
aureus aureus 01:16 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski

Lepo, ali gde je ovde Zagor?!

- Šta treba, Šarski?

nsarski nsarski 17:43 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

aureus
nsarski

Lepo, ali gde je ovde Zagor?!

- Šta treba, Šarski?


Ја се не плашим типова са улубљеном фацом и фризуром а ла Хитлер.
aureus aureus 18:30 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski
aureus
nsarski

Lepo, ali gde je ovde Zagor?!

- Šta treba, Šarski?


Ја се не плашим типова са улубљеном фацом и фризуром а ла Хитлер.

Е свашта!
Загор се прво ријешио неког зликовца, а затим читаву ноћ летио с лијане на лијану да би ти понудио помоћ, а ти одмах помислио да ће да те бије.

Ред би био да овај пут ти идеш у ћошак на пет минута због паничарења и неповјерења.
Кад је Дух Са Сјекиром тукао професоре физике, ај' реци кад?
nsarski nsarski 20:32 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

Кад је Дух Са Сјекиром тукао професоре физике, ај' реци кад?

Ja sam od nekih klinaca saznao da je Kostur Iz Klanca najstrašniji od svih. Kad se proglasiš za Kostura Iz Klanca svi ostali klinci zaneme.
aureus aureus 22:09 11.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski
Кад је Дух Са Сјекиром тукао професоре физике, ај' реци кад?

Ja sam od nekih klinaca saznao da je Kostur Iz Klanca najstrašniji od svih. Kad se proglasiš za Kostura Iz Klanca svi ostali klinci zaneme.

Samo se nemoj pretvoriti ni u kakvo čudovište.
Jednom se Tonka krenuo naizmjenično pretvarati čas u dlakavo čudovište čas ponovo u čovjeka, i onda je Zagor žurio s njim do pustinjaka Hogala kako bi Tonka ispio napitak prije konačne transformacije.
Bilo je napeto.

8c_competizione 8c_competizione 13:47 13.05.2017

Re: Opet neka pitanja

nsarski
....KIlaža se kontroliše vežbanjem i pravilnom ishranom, a ne selidbom na druge planete.




nask nask 23:57 10.05.2017

third rock from the TRAPPIST 1

nsarski

Kada se ovo uzme u obzir prilikom numeričkih simulacija, TRAPPIST 1 sistem postaje stabilan za period od oko 50 miliona godina! Da bi ostale u “životu”, planete ovog sistema moraju, kao Aska, da plešu i tako odlože svoj neumoljiv kraj.


Ajde da napravimo jednu analogiju između naše zemlje i njihove treće planete. Njima je jedna godina što je nama 4 dana. Recimo jedno faktor 100. 100 puta je evolucija ubrzana. To onda znači da njihovih 50 miliona godina x 100 odgovra našim 5 milijardi.
nsarski nsarski 00:04 11.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

Ajde da napravimo jednu analogiju između naše zemlje i njihove treće planete. Njima je jedna godina što je nama 4 dana. Recimo jedno faktor 100. 100 puta je evolucija ubrzana. To onda znači da njihovih 50 miliona godina x 100 odgovra našim 5 milijardi.


OK, slažem se. Šta dalje?

100 puta je evolucija ubrzana.

Ovo ne bih smeo da tvrdim. Evolucija ne radi po kosmičkom satu, bar da ja znam. Evolucija se dešava kada se uslovi života promene, a mi ne znamo koliko brzo se oni tamo menjaju.
nask nask 10:45 11.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

OK, slažem se. Šta dalje?


Pa 50 miliona godina je nekako kratko za evoluciju da stigne do nečega što bi bio pandan čoveku ali 100x turbocharge ... možda ispadne nešto na toj Trapistovoj trećoj steni pre nego dožive svoj neumoljiv (zvezdani) kraj. Naravno samo vežba iz mašte.
docsumann docsumann 11:43 11.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

nask
OK, slažem se. Šta dalje?


Pa 50 miliona godina je nekako kratko za evoluciju da stigne do nečega što bi bio pandan čoveku ali 100x turbocharge ... možda ispadne nešto na toj Trapistovoj trećoj steni pre nego dožive svoj neumoljiv (zvezdani) kraj. Naravno samo vežba iz mašte.


a možda i živi organizmi zasnovani na drugačijoj bio-hemiji drugačije (dinamičnije) evoluiraju od ovih nama poznatih.

vježba br.2


nsarski nsarski 17:17 11.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

a možda i živi organizmi zasnovani na drugačijoj bio-hemiji drugačije (dinamičnije) evoluiraju od ovih nama poznatih.

Moguće, moguće. Takvo saznanje bi nam bilo dragoceno.

Nedavno sam nešto čitao o brzini evolucije ustanovljeno na konkretnim paleološkim primerima.
Evolution Is Slower Than It Looks and Faster Than You Think. Naime, male promene se brzo dešavaju, ali velikim treba mnogo više vremena.

Finnish biologist Björn Kurtén noticed something unusual in the fossilized horses he was studying. When he compared the shapes of the bones of species separated by only a few generations, he could detect lots of small but significant changes. Horse species separated by millions of years, however, showed far fewer differences in their morphology. Subsequent studies over the next half century found similar effects—organisms appeared to evolve more quickly when biologists tracked them over shorter timescales.
blogov_kolac blogov_kolac 21:17 11.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

Postoji ogroman broj neophodnih slucajnosti i osetljivih preduslova koje moraju da se poklope da bi se na nekom nebeskom telu razvio zivot, tako da uverenje da osim nas u svemiru sigurno i negde drugde ima zivota, ukljucujuci tu gotovo izvesno i nasu "Mlecni put" galaksiju, ne potice od biologa nego od astrofizicara. Oni nisu nicim opovrgli tu izuzetno nisku verovatnocu da bilo kakvi oblici zivota nastanu sami od sebe na nekoj planeti, ali kako se tehnologija za osmatranje i razumevanje kosmosa razvijala, utvrdili su da samo u nasoj galaksiji ima preko 100 milijardi zvezda, a u celom univerzumu preko 100 milijardi galaksija. Shodno tome, ma koliko mizerna bila verovatnoca da se zivot negde pojavi i uspesno dalje odrzava i razvija, broj planeta gde bi to teorijski mozda moglo da se dogodi (tj terminologijom ovog bloga - koje pripadaju "zelenom pojasu" raznih zvezda) je toliko veliki vec samo na nivou nase galaksije, da je matematika jasno na strani pobornika teze da zivota itekako ima jos negde u svemiru, a po svemu sudeci i u nasoj galaksiji.

Nasuprot tome, cinjenica je da iako je nasa tehnologija za osmatranje i osluskivanje svemira jako uznapredovala, do sada nije pronadjen jos nijedan relevantan trag "vanzemaljskog" zivota u svemiru. "Kosmicka buka" koju je npr preko radio talasa covecanstvo pocelo da stvara jos sredinom proslog veka, koliko sam razumeo je dovoljno velika da je detektuje bilo ko iz nase galaksije na nasem danasnjem tehnoloskom nivou za manje od sledecih 100 hiljada godina (naravno, sto nam je blize, to pre), ali je cinjenica da mi sami nismo detektovali nikoga takvog. Taj ipak neocekivani fenomen s obzirom na teoriju velikih brojeva mogao bi se objasniti na vise nacina. Na primer da je verovatnoca da ce se pojaviti negde zivot zapravo jos mnogo manja nego sto je procenjeno, ili da vanzemaljske superinteligentne civilizacije neuporedivo diskretnije pokazuju svoje prisustvo od nas, ili najzastrasujuca teorija da su vrste koje dostignu toliki nivo tehnoloskog razvitka sklone brzom samounistenju pa trag o njihovom postojanju je samo treptaj u kosmickom vremenu. Ali najlogicnija je ipak onda pretpostavka da i tamo gde se jednom zaceo zivot i uspesno odrzava, mizerno je mala verovatnoca da ce se pojaviti oblik zivota sposoban da se tehnoloski razvije na danasnjem nivou nas ljudi sa Zemlje!

Ovo zvuci potpuno besmisleno kada se zna koliko se munjevito u zadnjih nekoliko milenijuma razvila nasa vrsta, a potom i civilizacija, a takodje kako je nasem dalekom rodjaku bilo dovoljno da ovlada koriscenjem vatre i toljage pa da se nametne kao dominantna vrsta na planeti i jos tada obezbedi nasoj grani evolucije povlasceni status. Ali cinjenica da smo se mi pojavili tek posle 4.5 milijarde godina od postanka Zemlje, i bar 3.5 milijarde godina posle pojave prvih mikroorganizama, govori da cak ni na primeru nase planete gde se to dogodilo, ne moze da se tvrdi kako je najlogicniji sled evolucije zivota na nekoj planeti pojava dovoljno inteligentne vrste sposobne da stvori dovoljno razvijenu tehnologiju kojom bi "oglasila" svoje prisustvo sirom svemira, ili cak krenula u njegovu kolonizaciju. Izgleda da smo mi, i nasa planeta, u tom smislu prilicno veliki izuzetak. Mene je recimo uvek fascinirao smesan (tj tuzan) odnos velicine mozga i tela kod dinosaurusa, i kako su prolazili brojni milioni godina u kojim su im evoluirali takoreci svi ostali organi i mehanizmi osim tog "upravljackog" koji je ostao limitiran ispod nivoa najneinteligentnijih danasnjih ptica.
predatortz predatortz 08:51 12.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

a možda i živi organizmi zasnovani na drugačijoj bio-hemiji drugačije (dinamičnije) evoluiraju od ovih nama poznatih.


Kada bi čovek izgledao kao vo i boga bi zamišljao kao vola.

To je problem sa nama ljudima - sve ravnamo po sebi.
Teško nam je i pomisliti da postoje neke civilizacije koje mogu da žive u uslovima ni nalik našim, koje ne liče na nas i koje nemaju iste potrebe kao mi.
docsumann docsumann 10:00 12.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

Kada bi čovek izgledao kao vo i boga bi zamišljao kao vola.


mislim da analogija nije baš najadekvatnija.

u mnogim religijama Bog se predstavlja kao nepojamno biće. beskonačno, bestjelesno, vanvremensko.
u pravoslavlju recimo postoji tzv. apofatična predstava Boga, kroz koju se on, u nedostatku pojmova koji bi ga mogli odrediti, "definiše" svim onim što nije (nije onizak, čupav i dlakav
u islamu, slično.

čovjekolike i čovjekolikoidne predstave boga su više svojstvene starijim paganskim vjerovanjima.


Teško nam je i pomisliti da postoje neke civilizacije koje mogu da žive u uslovima ni nalik našim, koje ne liče na nas i koje nemaju iste potrebe kao mi.


zato vrhunci SF i jesu ona dijela koja su uspjela da dočaraju to nešto posve drugačije.

recimo, na prvu mi pada na pamet neprikosnoveni Solaris.
Milan Novković Milan Novković 10:16 12.05.2017

Re: third rock from the TRAPPIST 1

docsumann
...
Teško nam je i pomisliti da postoje neke civilizacije koje mogu da žive u uslovima ni nalik našim, koje ne liče na nas i koje nemaju iste potrebe kao mi.


zato vrhunci SF i jesu ona dijela koja su uspjela da dočaraju to nešto posve drugačije.

recimo, na prvu mi pada na pamet neprikosnoveni Solaris.

Ja mislim da uopšte nije teško, pa Star Trek, fenomen, kult, ide od 1966. i tamo ima na desetine uslova ni nalik našima, inspirisanih piscima, filozofima, fizičarima i ostalim hemičarima.

Uskoro nećemo samo zamišljati nego stvarati - synthetic life, AI, roboti, mreže, immersive realities, mreže razne.

Mi se još uvek čvrsto držimo za nemušnu strast za povlačenjem granica, ali njih bujica odnosi polako.
blogovatelj blogovatelj 00:10 11.05.2017

Hit im i nije nešto.

Samo 3677 klikova do sada.
Ekrem je za dan imao 100.000 klikova. Sećam se da sam video Rambovu objavu na Fejsu za Ekremov hit i kad sam pogledao bilo je oko deset hiljada klikova. Sutradan sam pokazao drugu i bilo je deset puta više.

PS

I mogao je malo da mu ga da po orkestraciji, da ubaci i više harmonike.
nsarski nsarski 00:13 11.05.2017

Re: Hit im i nije nešto.

I mogao je malo da mu ga da po orkestraciji, da ubaci i više harmonike.


Pa, eto zabave za tebe ako se razumeš u muziku (ja se ne razumem). U svemiru vladaju sloboda i demokratija - možeš da radiš sta god hoćeš.

P.S. A možda je ova muzika zapravo himna neke od tih planeta i ne znam koliko bi oni bili srećni da ima uvedeš novi "aranžman". Možda da se kandiduju za Evroviziju?
blogovatelj blogovatelj 06:54 11.05.2017

Re: Hit im i nije nešto.

Pa, eto zabave za tebe ako se razumeš u muziku (ja se ne razumem). U svemiru vladaju sloboda i demokratija - možeš da radiš sta god hoćeš.


Nisam ni ja neki stručnjak, ali znam da je svaka oktava u odnosu na prethodni isti ton (npr c, pa onda sledeće c) u stvari dva puta viša frekvencija. Mogao je na primer da doda neke duplo niže i duplo više frekvencije, pa bi zvuk bio puniji.
nsarski nsarski 07:06 11.05.2017

Re: Hit im i nije nešto.

Nisam ni ja neki stručnjak, ali znam da je svaka oktava u odnosu na prethodni isti ton (npr c, pa onda sledeće c) u stvari dva puta viša frekvencija. Mogao je na primer da doda neke duplo niže i duplo više frekvencije, pa bi zvuk bio puniji.


Ispod onog youtube klipa koji sam postavio ima detaljnije objašnjenje kako je kompozicija napravjena.
zilikaka zilikaka 07:20 11.05.2017

Re: Hit im i nije nešto.

blogovatelj
Pa, eto zabave za tebe ako se razumeš u muziku (ja se ne razumem). U svemiru vladaju sloboda i demokratija - možeš da radiš sta god hoćeš.


Nisam ni ja neki stručnjak, ali znam da je svaka oktava u odnosu na prethodni isti ton (npr c, pa onda sledeće c) u stvari dva puta viša frekvencija. Mogao je na primer da doda neke duplo niže i duplo više frekvencije, pa bi zvuk bio puniji.

Nisam sigurna da baš tako ide. Treba pogledati virtuelnu klavijaturu. Tamo imaš sve dato.(ja nit imam vremena nit bih da bodem s telefona)

E, ali, ovse već imaš jednu oktavu, izmedju 1. i 3. planete, pa ne možeš tek tako.
Osim toga, ni to nisu baš tačne vrednosti. Štimeri prvo srede eletronski pa onda ručno malo "pokvare" da zvuči kako treba.
nsarski nsarski 22:33 11.05.2017

Re: Hit im i nije nešto.

Možda da se kandiduju za Evroviziju?

Kad pomenuh Evroviziju, prijavljujem da sam maločas bacio pogled. Bogo moj! Horor. To je kao kad bi te neko naterao da popiješ 5 litara koka-kole na iskap. I da se sve vreme plastično osmehuješ.
blogovatelj blogovatelj 00:14 11.05.2017

impresionira i pravilnost ritma

Postoji harmonija i u linearnom poravnavanju.
49 41 49 41 01:32 11.05.2017

Sve bilo je muzika

100 dronova, 100 gudala; na nebeskom svodu.

https://youtu.be/mOBQXuu_5Zw

https://youtu.be/mOBQXuu_5Zw
cassiopeia cassiopeia 08:07 11.05.2017

...

Konačno jedan blog gde se, nadam se, niko neće posvađati. :)

Dobro zvuče ove planete. Podsetile su me na ovaj deo u filmu Bliski susret treće vrste



alselone alselone 08:12 11.05.2017

Re: ...

Konačno jedan blog gde se, nadam se, niko neće posvađati. :)

Sta oces ti?
cassiopeia cassiopeia 08:22 11.05.2017

Re: ...

alselone
Konačno jedan blog gde se, nadam se, niko neće posvađati. :)

Sta oces ti?


Znala sam odmah čiji je komentar

Pošalji neki dobar lebac da se otrujem
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:00 11.05.2017

Re: ...

naći ćemo već nešto za fajt, ne zvali se mi - ljudi.

blind.willie blind.willie 14:38 11.05.2017

Re: ...



blind.willie blind.willie 14:39 11.05.2017

Re: ...



nsarski nsarski 17:47 11.05.2017

Re: ...

Sta oces ti?

Š'a se, bre, ti širiš ovde, zn'š!? Keva ti je TRAPPIST-1.
alselone alselone 21:17 11.05.2017

Re: ...

Pošalji neki dobar lebac da se otrujem

Ti si jedna od najpozitivnijih osoba ovde. Hvala ti sto dolazis.
cassiopeia cassiopeia 08:28 12.05.2017

Re: ...

Alselone




Hvala ti!
alselone alselone 08:15 11.05.2017

Muzika po kojoj plešu planete

Sjajan blog.

Svemir je zaista fascinantan i prikazuje sve lepote verovatnoce i igre slucajnosti.
nsarski nsarski 08:21 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

alselone
Sjajan blog.

Svemir je zaista fascinantan i prikazuje sve lepote verovatnoce i igre slucajnosti.

Hvala.
Ja mislim da ćemo uskoro otkriti još "neobičnije" svetove - sada se planetarni sistemi mnogo efikasnije detektuju.
alselone alselone 08:25 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Ja mislim da ćemo uskoro otkriti još "neobičnije" svetove - sada se planetarni sistemi mnogo efikasnije detektuju.


I ja se nadam. Meni je fascinantno koliko informacija i zakljucaka astronomi mogu da izvuku iz tako malo informacija koje dobiju teleskopima.

Jedino mi je zao sto necemo moci nista saznati o njima, cak i ako postoje, a bas bih voleo da uzivo vidim Bogovi licno.
cassiopeia cassiopeia 08:42 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

nsarski
sada se planetarni sistemi mnogo efikasnije detektuju.


Skoro sam pričala sa prijateljicom baš na temu povećanja broja naučnih otkrića, i moj i njen utisak je da se sve ubrzalo sve većim protokom informacija.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:58 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

drugovi Uč'telji,

Naime, pošto se planete nalaze “blizu” svoje zvezde onda one moraju brzo da se kreću da bi ostale u stabilnoj orbiti.


određena sila ih uvezuje u to, zar ne, odnosno nešto ih gura u to brže kretanje, zar ne?

nsarski nsarski 09:07 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

određena sila ih uvezuje u to, zar ne, odnosno nešto ih gura u to brže kretanje, zar ne?


Da. Da bi planete imale stabilnu orbitu, onda "centrifugalna sila", koja se povećava sa većom brzinom, mora da balansira gravitaciono privlačenje koje potiče od zvezde. Bliže zvezdi gravitaciono privlačenje je veće.
Takva situacija je i u našem sistemu: na planetama bližim Suncu godine su kraće, tj brzine rotacije su veće.



milisav68 milisav68 19:43 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

alselone
Jedino mi je zao sto necemo moci nista saznati o njima, cak i ako postoje, a bas bih voleo da uzivo vidim Bogovi licno.

Bogovi su pali na teme.



ps.ne mogu da nađem klip kada se posle svađaju oko poklona bogova.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:29 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Da bi planete imale stabilnu orbitu, onda "centrifugalna sila", koja se povećava sa većom brzinom, mora da balansira gravitaciono privlačenje koje potiče od zvezde. Bliže zvezdi gravitaciono privlačenje je veće.



sjajno, kako je udešen čitav svemir. skroz je čudno stvarno da nismo nagazili još na neki život, stvarno je krajnje čudno da smo mi samci u u tolikoj kućerini.
alselone alselone 21:32 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

kako je udešen čitav svemir. skroz je čudno stvarno da nismo nagazili još na neki život, stvarno je krajnje čudno da smo mi samci u u tolikoj kućerini.


Ja se iskreno pitam jedno pitanje - da li je potreban ovoliki svemir da bi kreirao dovoljno veliku verovatnocu kako bi se napravio jedan (inteligentni) zivot.


Sasa Zorkic je imao odlican blog na tu temu. Sacu ga iskopam.
nsarski nsarski 21:34 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

sjajno, kako je udešen čitav svemir. skroz je čudno stvarno da nismo nagazili još na neki život, stvarno je krajnje čudno da smo mi samci u u tolikoj kućerini.


Mi zaista ne znamo da li smo jedini. (Istina, bilo bi čudno da smo baš toliko unikatni). U "tolikoj kućerini" mi ni prag nismo prešli, ali pokušavamo...
alselone alselone 21:34 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

nsarski nsarski 21:47 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

alselone
Evo ga.

Odlično, thx!
Od nastanka elementarnog "života", ili nečega tome nalik, do "malih zelenih" je ogroman korak, i totalno neizvestan. Svaki korak razvoja ka kompleksnijem je rezultat promenljivih uslova, slučajnih procesa, srećnih okolnosti i sve to u nepredvidljivom okruženju.
Ja mislim da među naučnicima preovladava mišljenje da neka forma zivota mora da postoji, ili se pojavila, negde u kosmosu, ali to je toliko daleko od nas, trenutno, da nije ni bitno. Možda na ivici naše galaksije postoji nebesko telo na kome rastu neke gljive. OK, neka postoji.
Ovo je metafora, naravno.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:02 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

nsarski
sjajno, kako je udešen čitav svemir. skroz je čudno stvarno da nismo nagazili još na neki život, stvarno je krajnje čudno da smo mi samci u u tolikoj kućerini.


Mi zaista ne znamo da li smo jedini. (Istina, bilo bi čudno da smo baš toliko unikatni). U "tolikoj kućerini" mi ni prag nismo prešli, ali pokušavamo...


ja kapiram da moja Leda radi na tome da vam nađe pogon da možete da šibate kroz kosmos da šljakate i istražujete - mada, poznavajući je, njen pronalazak će završiti u rukama Prognanih a ne kod NASA-e.
zilikaka zilikaka 22:08 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Nasuprot tome, cinjenica je da iako je nasa tehnologija za osmatranje i osluskivanje svemira jako uznapredovala, do sada nije pronadjen jos nijedan relevantan trag "vanzemaljskog" zivota u svemiru. "Kosmicka buka" koju je npr preko radio talasa covecanstvo pocelo da stvara jos sredinom proslog veka, koliko sam razumeo je dovoljno velika da je detektuje bilo ko iz nase galaksije na nasem danasnjem tehnoloskom nivou za manje od sledecih 100 hiljada godina (naravno, sto nam je blize, to pre), ali je cinjenica da mi sami nismo detektovali nikoga takvog.

....
Mi zaista ne znamo da li smo jedini


Ja samo da pitam, onako, sa treće galerije.

Kad pričamo o tome da li smo jedini, gotovo svi mislimo na sadašnjost.
Ako ćemo pošteno, mi kao vrsta tek neki 50-60 godina imamo nekakve sprave kojima bismo mogli da hvatamo eventualne signale o drugim civilizacijama, ako na to mislimo.
S druge strane kad pogledaš, životni ciklusi planeta u onosu na vreme od kad postoji život na zemlji je potpuno različit red veličine. Pa onda tako od primitivnog života do postanka naše vrste, opet isto, pa na kraju od vremena pećinskih crteža do pokušaja komunikacije sa vanzemOljcima...svaki put usitnjavamo za onoliko nula.

I sad, neka je mesta za nastanak života onoliko, al da se trefi da taj neko pošalje signal o svom postojanju koji ćemo mi primiti baš u vreme kad smo sposobni da ga primimo...

Meni to liči kao kad bi se na celoj teritoriji Srbije izlegla ukupno tri mrava u 10 godina, sa životnim vekom od po nekoliko nedelja, i onda očekujemo da bar dva iste sekunde dignu najprednju desnu nogu.
P.S. I pri tome budu dovoljno blizu da mogu da se međusobno vide ili osete.

...ili principijelno grešim?

nsarski nsarski 22:09 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

ja kapiram da moja Leda radi na tome da vam nađe pogon da možete da šibate kroz kosmos da šljakate i istražujete


To što Lidija radi nema veza sa kosmičkim istraživanjima. Ona se bavi elementarnim česticama, i fokusirana je na Higgsov bozon.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:11 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

alselone


Ja se iskreno pitam jedno pitanje - da li je potreban ovoliki svemir da bi kreirao dovoljno veliku verovatnocu kako bi se napravio jedan (inteligentni) zivot.



možda čovek treba da nađe prvo peace sa sobom, između drugih ljudi i sa planetom na kojoj obitava eda bi se otvorili portali drugih svetova? mi nismo ni okeane istražili kako treba, već ih napunili smećem, a hoćemo da idemo u svemir... mislim, ne morališem nešto, samo kažem da mi se čini da ni do kakvog otkrivanja komšiluka neće doći dok ne sredimo kuću (iskorenimo mržnju)... mada ne znam, živi bili, jeli umereno slaninice i rake pili, kanabisa samo medicinskog , pa videli u ovom stoleću šta Nauka radi (a šta Vojska)?


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:16 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

nsarski


To što Lidija radi nema veza sa kosmičkim istraživanjima. Ona se bavi elementarnim česticama, i fokusirana je na Higgsov bozon.


jes' al' ja kapiram da ja makro sadržan u mikro, tj. da se na taj neki fazon može unaprediti Universal Humankind, tu, ako se otkrije sprega najelementarnije čestice. kapiram tako, uostalom, ona je oduvek slabo pričala o svojim istraživanjima pošto smatra da smo mi braća bitange i lenčuge.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:18 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Meni to liči kao kad bi se na celoj teritoriji Srbije izlegla ukupno tri mrava u 10 godina, sa životnim vekom od po nekoliko nedelja, i onda očekujemo da bar dva iste sekunde dignu najprednju desnu nogu.

alselone alselone 22:20 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

ona je oduvek slabo pričala o svojim istraživanjima pošto smatra da smo mi braća bitange i lenčuge.


Ali ne sumnjam da si ti njoj puno pricao o istorijsko-teoloskim temama. Secam se ono jedared kad smo nas dvojica seli na kafu, tamo u Cara Lazara, pa krenuli slicne teme, a zavrsili sa flasom Malvazije. :)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:26 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

alselone


Ali ne sumnjam da si ti njoj puno pricao o istorijsko-teoloskim temama.


pa nisam, sa njom smo oduvek imali stav da joj je prosto previsoka inteligencija za nas malu raju, pa ako nam se obrati da onda nas četvorica braće imamo blagoslove da lupetamo... napravila je neku vrstu kompromisa pošto voli sport, politiku, diplomatiju, čisto da opšti s nama Zemljanima.




nsarski nsarski 22:28 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

ona je oduvek slabo pričala o svojim istraživanjima pošto smatra da smo mi braća bitange i lenčuge.

Ja sam bio na njenim predavanjima kad je u Bg. i znam čime se bavi. Nijedan ozbiljni fizičar se ne bavi "unapređenjem Univerzalnog Humankinda". Ona je ozbiljan fizičar.
alselone alselone 22:30 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Srx ima taj lepsavi stil izarazavanja, on je covek emocije, teologije, istorije i politike. Ne zameri mu profo sto nije decidiran.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:31 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

nsarski
ona je oduvek slabo pričala o svojim istraživanjima pošto smatra da smo mi braća bitange i lenčuge.

Ja sam bio na njenim predavanjima kad je u Bg. i znam čime se bavi. Nijedan ozbiljni fizičar se ne bavi "unapređenjem Univerzalnog Humankinda". Ona je ozbiljan fizičar.



uh, što ste surovi, vi vrhunski naučnici, rekao sam samo šta kapiram da bi mogao bude outcome njenog rada u nekoj budućnosti. povlačim se, nisam šćeo da se tučem.
Milan Novković Milan Novković 22:36 11.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

nsarski
Svaki korak razvoja ka kompleksnijem je rezultat promenljivih uslova, slučajnih procesa, srećnih okolnosti i sve to u nepredvidljivom okruženju.

Dinamika u ovom skupu što si naveo postaje sve interesantnija: Firestorm brewing as scientists work to create synthetic human DNA

blogov_kolac blogov_kolac 00:10 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

zilikaka

I sad, neka je mesta za nastanak života onoliko, al da se trefi da taj neko pošalje signal o svom postojanju koji ćemo mi primiti baš u vreme kad smo sposobni da ga primimo...

Meni to liči kao kad bi se na celoj teritoriji Srbije izlegla ukupno tri mrava u 10 godina, sa životnim vekom od po nekoliko nedelja, i onda očekujemo da bar dva iste sekunde dignu najprednju desnu nogu.

Zloslutna "kosmicka tisina" od strane bilo kakvih "malih zelenih" je ustvori potpuno suprotna svim matematickim ocekivanjima.

Gledaj to iz drugog ugla - mi smo tek sredinom proslog veka poceli sa Zemlje da emitujemo dovoljno snazne znakove i signale koje bi mogli da prime i detektuju vanzemaljci koji su na tehnoloskom nivou naseg danasnjeg razvoja. Kada se odavde posalje jedan snazan radio talas, on je talas, a ne uzak snop, pa ce se ravnomerno kretati u svim pravcima, i kao sto sam negde gore vec pominjao, za manje od 100 hiljada godina bio bi detektovan iz svakog kutka nase galaksije (ako se ne varam, vec u prvih 10-ak godina dospeo bi do 30-ak nama najblizih zvezda). E sad, ako su sa Zemlje poceli tokom XX veka da se emituju takvi signali koji snazno sugerisu nekakvu neprirodnu aktivnost, zasto se oni takvi ili jos jaci sa nase Zemlje ne bi emitovali i sledecih milijardu godina?! Nasa tehnologija ce se samo jos razvijati, a ako neko drugi i preuzme od nas planetu, to ce biti nase od nas jos pametnije masine, samim tim sposobne da stvore neka jos veca cudesa od nas. Znaci nema nekog ultimativnog razloga zbog kojeg se informacija o nasim aktivnostima nece siriti svemirom sledecih, da zaokruzimo, milijardu godina.

E kada obet obrnemo perspektivu - to je ono sto niko nije ocekivao, da kada smo naculjili dovoljno svoje usi i uperili dovoljno kvalitetan pogled svojim hiperosetljivim tehnoloskim pomagalima konstruisanim zadnjih decenija - mi ama bas nikakvu poruku ni znak te vrste nismo niti videli niti culi. Ja sam vec pomenuo moguca objasnjenja poput pogresne procene o verovatnoci da se negde zacne zivot (tj da je mnogo manja nego sto se mislilo), da mozda visokotehnoloske civilizacije iz nekog razloga ne ostavljaju glasne tragove svoga postojanja svuda unaokolo ili cak da su sklone izuzetno kratkom trajanju (citaj - samounistenju), i ono sto sam izdvojio kao najverovatnije, da ako se negde i pojavi zivot, sanse da ce se na kraju pojaviti tamo visokorazvijena civilizacija (bar nas danasnji nivo) su jako male - iako nama mozda deluje to kao najlogicniji ishod evolucije. Ako se ne varam, kada su se pre nesto vise od pola veka napokon pojavili dovoljno snazni alati za detektovanje raznih signala iz svemira postojalo je sveopste uverenje da cemo cuti ogroman broj takvih dokaza vanzemaljskih aktivnosti (pa cak i poruka) iz svih pravaca, ali do dan danas nista. Bilo je nekoliko laznih uzbuna iza kojih su se ponekad cak krila stvarna velika otkrica, poput neutronskih zvezda pulsara.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 00:18 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Brate, je l' ti pušiš Albanku? Sprijateljio sam se s njima i dogovorio da svaka zemlja uzgaja svoju gandžu.
aureus aureus 00:19 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

blogov_kolac

Gledaj to iz drugog ugla - mi smo tek sredinom proslog veka poceli sa Zemlje da emitujemo dovoljno snazne znakove i signale koje bi mogli da prime i detektuju vanzemaljci koji su na tehnoloskom nivou naseg danasnjeg razvoja. Kada se odavde posalje jedan snazan radio talas, on je talas, a ne uzak snop, pa ce se ravnomerno kretati u svim pravcima, i kao sto sam negde gore vec pominjao, za manje od 100 hiljada godina bio bi detektovan iz svakog kutka nase galaksije (ako se ne varam, vec u prvih 10-ak godina dospeo bi do 30-ak nama najblizih zvezda). E sad, ako su sa Zemlje poceli tokom XX veka da se emituju takvi signali koji snazno sugerisu nekakvu neprirodnu aktivnost, zasto se oni takvi ili jos jaci sa nase Zemlje ne bi emitovali i sledecih milijardu godina?! Nasa tehnologija ce se samo jos razvijati, a ako neko drugi preuzme od nas planetu, to ce biti nase jos pametnije masine, samim tim sposobne da stvore neka jos veca cudesa od nas.

Tražimo vraga. Ako vanzemaljci otkriju nas prije nego mi njih, pa još dođu do naše planete...to će značiti da su na višem tehnološkom nivou, i bolje da se molimo da su dobroćudni.
A i tad bismo morali paziti šta radimo.

blogov_kolac blogov_kolac 00:26 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

Srđan Fuchs
Brate, je l' ti pušiš Albanku? Sprijateljio sam se s njima i dogovorio da svaka zemlja uzgaja svoju gandžu.

Ako si trenutno u tim nekim sferama, mozda ce ti od ove kosmicke diskusije bolje leci nesto ovako (a ovo je ionako izmedju ostalog i muzicki blog):
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 00:34 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

blogov_kolac blogov_kolac 01:04 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

aureus

Tražimo vraga. Ako vanzemaljci otkriju nas prije nego mi njih, pa još dođu do naše planete...to će značiti da su na višem tehnološkom nivou, i bolje da se molimo da su dobroćudni.
A i tad bismo morali paziti šta radimo.
Ako ti je to neka uteha, po vazecim fizickim zakonima gde je sve ograniceno brzinom svetlosti, mladja (ocekivano slabija) napredna civilizacija ce zapravo pre da sazna za onu stariju (ocekivano razvijeniju). Ako mi npr danas primimo signal naprednih vanzemaljaca koji se nalaze na nekoj planeti udaljenoj milion svetlosnih godina od nas, to znaci da su oni toliko napredni bili jos pre milion godina, a da ce oni o nama prve signale primiti tek za milion godina posto smo se tek od skoro tehnicki osposobili da ih emitujemo. Tako da najraniju posetu od njih ili njihovih laserskih zraka za intergalakticko cepanje planeta mozemo docekati najranije za dva miliona godina, pa ako neko i strada zbog toga, to ce biti one oceubice i djubrad od robota sto smo ih mi stvorili a oni nas istisnuli sa rodjene planete. Naravno, ukoliko postoji neka pritajena (koja sama ne salje jake signale) vanzemaljska sila na svega nekoliko stotina svetlosnih godina od nas, ili makar delovi njene dobro naoruzane "flote", stvar je manje naivna. Ali opet, postavlja se pitanje zasto bi takva napredna civilizacija krenula da unisti svakoga koga detektuje. Jer kako je vec nekoliko puta pomenuto na ovome blogu - nema potrebe da sve ravnamo po svojoj planeti i vrsti...
aureus aureus 01:17 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

blogov_kolac
aureus

Tražimo vraga. Ako vanzemaljci otkriju nas prije nego mi njih, pa još dođu do naše planete...to će značiti da su na višem tehnološkom nivou, i bolje da se molimo da su dobroćudni.
A i tad bismo morali paziti šta radimo.
Ako ti je to neka uteha, po vazecim fizickim zakonima gde je sve ograniceno brzinom svetlosti

A šta ako nije?

Ajnštajn je bio genije, ali to ne znači da je bio nepogriješiv.





Ali opet, postavlja se pitanje zasto bi takva napredna civilizacija krenula da unisti svakoga koga detektuje. Jer kako je vec nekoliko puta pomenuto na ovome blogu - nema potrebe da sve ravnamo po svojoj vrsti...

Ja tebi kažem - svašta može da se desi ako dođu po nas.
Evo samo neke mogućnosti:







Tako da...
vera.nolan2 vera.nolan2 08:17 12.05.2017

Re:


Srđan Fuchs

..., samo kažem da mi se čini da ni do kakvog otkrivanja komšiluka neće doći dok ne sredimo kuću (iskorenimo mržnju)...


O, još kako će, stvari se hijerarhijski neće promeniti,... ako dođe do naseljavanja drugih planeta ili bežanije sa ugrožene, sumnje nemaj da će vladajuća svetska elita sa sobom povesti samo roblje za svoje potrebe, a plebs prepustiti svim pošastima planete i/ili društvenoj destrukciji ...
zilikaka zilikaka 08:45 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

E sad, ako su sa Zemlje poceli tokom XX veka da se emituju takvi signali koji snazno sugerisu nekakvu neprirodnu aktivnost, zasto se oni takvi ili jos jaci sa nase Zemlje ne bi emitovali i sledecih milijardu godina?!

Milijardu godina? Da ovde opstane ne samo život nego i civilizacija?
Mnogo, brate. Ja bih komotno te nule prepolovila, kolko za početak priče.


eloy eloy 09:53 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

bladerunner92 bladerunner92 10:35 12.05.2017

Re: Muzika po kojoj plešu planete

aureus
Tražimo vraga. Ako vanzemaljci otkriju nas prije nego mi njih, pa još dođu do naše planete...to će značiti da su na višem tehnološkom nivou, i bolje da se molimo da su dobroćudni.


ja sam sigurna da su dobrocudni
verovatno nas vec gledaju i krste se

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana