Zabava

Anketa

niccolo RSS / 03.10.2017. u 19:15

Zanimljivo je da blogeri preskaču da se osvrnu na trenutnu krizu u Španiji i referendum o nezavisnosti Katalonije. Vidimo da su srpski politički prvaci krenuli u ofanzivu objašnjavanja svom narodu da EU primenjuje dvostruke standarde kada su u pitanju Kosovo i Srbija u odnosu na Španiju i Kataloniju.

 

Međutim, 

 mene ne zanima zaista šta kažu srpski politički prvaci. Zanima me iskreni stav blogera, za koga navijaju - Španiju ili Kataloniju? I, naravno, zašto?



Komentari (249)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Lionsgate Lionsgate 19:55 03.10.2017

Da razbijem tisinu

Evo ja sam za Katalonce, nije zato sto mi se svidja Barcelona kao grad (ali ne i kao klub) nego iz razloga da nije u redu drzati nekoga silom u vezi sa sobom.

Edit.
Mada i moj gornji razlog mora da se definise nekom granicom, recimo vojvodjani su za to da odu iz Srbije, OK, Srbi Bacvani su da odu iz takve Vojvodine, OK, novosadisti su za to da odu iz takve srpske Backe, OK, Srbi sa Salajke, Podbare a pogotovo Klise i Vjeternika su da odu iz takvog Ujvideka.. gde bre stati, kome bre oduzeti pravo da se cepa od onoga iznad sebe?
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:08 03.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

gde bre stati, kome bre oduzeti pravo da se cepa od onoga iznad sebe?


Stati, tj. trebalo je stati kod teritorijalnog integriteta država, kod nepovredivosti granica, helsinškog ugovora...ali kad se tu nije stalo, da, i ja sam na strani Katalonaca (ako oni zapravo stvarno žele da se cepaju) pa da vidimo gde će stati.
Ovako, kako EU kaže, samo Kosovo i kraj, teško da će moći.
Lionsgate Lionsgate 20:31 03.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Stati, tj. trebalo je stati kod teritorijalnog integriteta država, kod nepovredivosti granica, helsinškog ugovora...ali kad se tu nije stalo, da, i ja sam na strani Katalonaca (ako oni zapravo stvarno žele da se cepaju) pa da vidimo gde će stati.
Ovako, kako EU kaže, samo Kosovo i kraj, teško da će moći.

Sine, pa to ide od slucaja do slucaja, nema tu nekih principa, samo interesa... pa se onda mi rugamo nasem Filipu Mladenovicu po blogu, covek samo usvojio medjunarodne principe
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:59 03.10.2017

Lliure Catalunya!

Lionsgate
Evo ja sam za Katalonce, nije zato sto mi se svidja Barcelona kao grad (ali ne i kao klub) nego iz razloga da nije u redu drzati nekoga silom u vezi sa sobom.

Edit.
Mada i moj gornji razlog mora da se definise nekom granicom, recimo vojvodjani su za to da odu iz Srbije, OK, Srbi Bacvani su da odu iz takve Vojvodine, OK, novosadisti su za to da odu iz takve srpske Backe, OK, Srbi sa Salajke, Podbare a pogotovo Klise i Vjeternika su da odu iz takvog Ujvideka.. gde bre stati, kome bre oduzeti pravo da se cepa od onoga iznad sebe?



situacija je donekle slična sa vošom, odnosno sa vošom tamo kroz stotinjak godina, kada budemo stigli do tog nivoa finansijske solidnosti i mentalne i duševne slobode - trenutno, mrka kapa (link, pogledaj);

elem, bili ovog leta u Katalunji, super smo se proveli, super su ljudi, pričali smo sa svima koje smo sreli, hteo sam da pišem post o tome, al' kako je blog u nekom učmalom stanju, kao i cela srbija uopšte, u krizi autoriteta, dig'o sam ruke...

uglavnom, narod Katalunje je levičarski, u fazonu hasta siempre, Commandante; vlast je žestoko korumpirana i desna. njihovo otcepljenje se može dobro porediti sa nekakvom imaginarnom Vojvodinom pod vođstvom Čanka, za kojeg svaka ptičica na grani zna da je korumpiran i nasilan, i da nije alergičan na zajedničke investicione fondove sa maticom beogradskom, ranije sa Pajtelom i Pastorom, a sada sa Pastorom i AV-bandom. u narodu, starija generacija Katalonaca je pro-ESPexit, i najmlađa generacija, međutim, ova srednja, svesna nije za to, ne pod ovim okolnostima jer je svima jasno da katalonska vlast koristi referendum kao paravan da ne bi odgovarala krivično za kleptokratiju, dakle, ono što srednja generacija želi, a i mlađa, je miran sporazuman razlaz sa espanhom, bez neprijateljstava sa Madriđanima. u svakom slučaju, ponosniji su i slobodniji više nego što će to ikada bilo ko u Vojvodini biti, smeliji. to je nezgodna stavka. u kolektivnom sećanju Katalonaca je da ih je Madrid pripojio silom, a i da ih sada drže silom. Madrid je kolonizovao Katalunju u XIX veku, verovatno u strahu od ovakvog scenarija u budućnosti. inače, mi smo tokom dve nedelje provedene kod njih, špansku nacionalnu zastavu videli samo na aerodromu u Barsi, i na jednom brodu koji je doplovio dole od Milančeta, iz Šumadije tj. Valensije, a sve ostalo su bile katalonske i SI zastave. inače, narod je onako anarho-socijalistički, cocaine socialism varijanta...

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:13 03.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

hoochie coochie man


Stati, tj. trebalo je stati kod teritorijalnog integriteta država, kod nepovredivosti granica, helsinškog ugovora...ali kad se tu nije stalo, da, i ja sam na strani Katalonaca (ako oni zapravo stvarno žele da se cepaju) pa da vidimo gde će stati.
Ovako, kako EU kaže, samo Kosovo i kraj, teško da će moći.


to što želi da se otcepi je izašlo na referendum, negde oko 55%, u svakom slučaju dovoljno za - chao.

al' kako se EU blamira>

Ona je istakla da je međunarodno pravo univerzalno i da ga EU "u potpunosti poštuje".

Kocijančičeva je, povodom jučerašnjeg stava Evropske komisije da su slučajevi Kosova i Katalonije “neuporedivi”, naglasila u izjavi za Tanjug da “ne postoje dvostruki standardi”.

"Kosovo je sui generis slučaj”, rekla je Kocijančičeva Tanjugu.

“Kao što je to potvrdio Savet (Evropski savet), Kosovo je sui generis slučaj i kao takav se ne može uporediti sa bilo kojom drugom situacijom. Dvostrukih standarda nema. Međunarodno pravo mora biti univerzalno primenjeno, a EU ga u potpunosti poštuje”, stoji u pisanom odgovoru Kocijančičeve za Tanjug.

Kocijančičeva nije direktno odgovorila na pitanje Tanjuga kakvu “političku poruku” EU šalje zemljama kandidataima, posebno Srbiji, stavom da je ”Španija država članica” te da su zbog toga “slučajevi Kosova i Katalonije neuporedivi”.

Ona je, naime, ponovila stav da Srbija i Zapadni Balkan imaju “jasnu EU perspektivu”, koju su potvrdili i Evropski savet i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker u svom govoru o Stanju unije.

“Očekujemo da pozdravimo premijerku Srbije Anu Brnabić sledeće nedelje u Briselu, kada ćemo nastaviti razgovore o novim koracima na EU putu Srbije”, zaključila je Kocijančičeva.

Portparol Evropske Komisije Margaritis Shinas juče je na pitaje novinara o različitim pristupima EU pitanju nezavisnosti Kosova i Katalonije odgovorio da je “Španija zemlja članica” i da za njih ta dva slučaja “nisu uporediva”.

“Kada je priznanje Kosova u pitanju, to je bio vrlo specifičan kontekst. To je pozicija usvojena od strane Saveta, a na osnovu UN deklaracije i različitih rezolucija UN i međunarodne zajednice. U pitanju je veoma specifičana geo-politička logika i kontekst sa specifičnim razlozima. Za Evropsku komisiju te situacije nisu uporedive”, poručio je u ponedeljak portparol Evropske komsije Margaritis Shinas.


kao nije isto međunarodno pravo pošto SRB nije u EU. daj bre, sloboda Katalunji i odmah referendum u Srpskoj i na sev. Kosovu. ovako, drže sve na silu, pod pretnjom murije i finansijskog kinjenja, dok ne poludi narod i krene sam da deli pravdu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:32 03.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

to što želi da se otcepi je izašlo na referendum, negde oko 55%, u svakom slučaju dovoljno za - chao.


Takve neke posrednoneposredne informacije i do mene stižu, zato sam i napisao ako žele.
Naime, ćera mi ima neke prijatelje Katalonce, (Barselonđane:), bila kod njih tu skoro, pre nekoliko meseci, i naravno krene i o tome razgovor.
Po njenim utiscima oni, ti njeni prijatelji, nisu baš načisto sa sobom, nemaju neki črst stav, više naginju nezavisnosti ali ne nešto žustro. A i ukupna atmosfera, makar kkako mi je ona opisala, je daleko od ove uzavrele koja se može videti ovih dana na TV.

Zbog toga me čudi ovako žustra rekacija Madrida. Uhvatim čak momenat kad nekog momka na ulici pitaju o reakciji policije i dečko kaže, ja sam protiv nezavisnosti, ali ovo što rade je strašno.

Koji im je đavo to trebalo?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:40 03.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Koji im je đavo to trebalo?



brate, pitaš duhovnog Sefarda koji je đavo Madridu? stara je to fašistička lola.
Lionsgate Lionsgate 22:05 03.10.2017

Re: Lliure Catalunya!

njihovo otcepljenje se može dobro porediti sa nekakvom imaginarnom Vojvodinom pod vođstvom Čanka, za kojeg svaka ptičica na grani zna da je korumpiran i nasilan, i da nije alergičan na zajedničke investicione fondove sa maticom beogradskom, ranije sa Pajtelom i Pastorom, a sada sa Pastorom i AV-bandom. u narodu, starija generacija Katalonaca je pro-ESPexit, i najmlađa generacija, međutim, ova srednja, svesna nije za to, ne pod ovim okolnostima jer je svima jasno da katalonska vlast koristi referendum kao paravan da ne bi odgovarala krivično za kleptokratiju, dakle, ono što srednja generacija želi, a i mlađa, je miran sporazuman razlaz sa espanhom, bez neprijateljstava sa Madriđanima. u svakom slučaju, ponosniji su i slobodniji više nego što će to ikada bilo ko u Vojvodini biti, smeliji. to je nezgodna stavka. u kolektivnom sećanju Katalonaca je da ih je Madrid pripojio silom, a i da ih sada drže silom. Madrid je kolonizovao Katalunju u XIX veku, verovatno u strahu od ovakvog scenarija u budućnosti. i

Sine, pa nije bas priblizno poredjenje Katalonije i Vojvodine, u Kataloniji zivi vecinski narod sa drugim jezikom od onog u ostatku Spanije, u onome sto ti zoves Vojvodina (a mi iz Srema: Srem, Banat i Backa) vecinski narod govori istim jezikom kao i oni juzno od Save i Dunava.

Katalonci se kao "razvode" od ostatka Spanije zbog novca, kad bi se zajebavali, ali danas u EU nije popularno reci da ne volis nekog zato sto govori drugi jezik ili zato sto je druge vere ili, ne daj boze, druge boje koze. A takodje nije popularno pricati o vekovnoj medjusobnoj netrpeljivosti naroda, nece svi da budu u ulozi Srbi-Hrvati.
Ribozom Ribozom 22:17 03.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Kosovo, Krim, Kurdistan, Katalonija.
Nek se spremi Korzika, pa onda moze Kalifornija.


p.s. mnogo dobrih blogova u poslednje vreme.
muzicka pozadina: manu chao
Lionsgate Lionsgate 22:31 03.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Kosovo, Krim, Kurdistan, Katalonija.
Nek se spremi Korzika, pa onda moze Kalifornija.

Sve ode u K*rac, to si hteo reci?
tasadebeli tasadebeli 00:09 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Lionsgate
Kosovo, Krim, Kurdistan, Katalonija.
Nek se spremi Korzika, pa onda moze Kalifornija.

Sve ode u K*rac, to si hteo reci?



Ма боли нас уво, имамо ми форе. Док стигну до слова С у прозивнику, звониће за крај часа.

А ти си беше, Лаве, у Кењади?

Оца му јебем!

Па шта да ти кажем... Ништа, брате... Спреми се да одговараш лекцију.







mirelarado mirelarado 00:12 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Па шта да ти кажем... Ништа, брате... Спреми се да одговараш лекцију.


Мислиш, да се спреми Квебек?
tasadebeli tasadebeli 00:16 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

mirelarado
Па шта да ти кажем... Ништа, брате... Спреми се да одговараш лекцију.


Мислиш, да се спреми Квебек?






То!


Морам да повежем некако Лава и мог Кума, па да њих двојица одмах оснују Српску Аутономну Област у Ванкуверу када белај почне.

Имаће подршку из матице, ја им гарантујем.



Lionsgate Lionsgate 01:40 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

mirelarado
Па шта да ти кажем... Ништа, брате... Спреми се да одговараш лекцију.


Мислиш, да се спреми Квебек?

Do njih ima jos fore, oni su na Q a ovi odozgo na C ili K, ovde cirilica ne prolazi

Uzgred, vec dva puta su kvebecani imali referendume, prvi 1980 (60% za ostanak u Kanadi) i drugi 1995 ( tesnih 50.5% za ostanak u Kanadi). Mislim zabole vecinu stanovnika Britanske Kolumbije sta ce da uradi Quebec, to je tako daleko, nama su blize komsije sa Pacifica (California, Oregon i Washington) i zivimo slicnije njima nego zabojedcima. Oni sa onim njihovim dlakavim zenama neka idu u Francusku, za bolje i nisu
alselone alselone 03:15 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

recimo vojvodjani su za to da odu iz Srbije

I ovo je jako veliko pitanje, ko je za ocepljenje i koliko ih je. Da, manjine su za to da se ocepe, kao i u Crnog Gori recimo sto su zajedno sa MIlovcima i undead-ovima koji su se podigli da glasaju i ostalim metodama kradje, izglasali ocepljenje. Boze moj, legitimno je i njihovo pravo je, samo, 'nako konstatujem.

Prosecan "Vojvodjanin" je cesce za prestanak Beogradizacije drzave nego sto je za ocepljenje.
Lionsgate Lionsgate 04:34 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

I ovo je jako veliko pitanje, ko je za ocepljenje i koliko ih je. Da, manjine su za to da se ocepe, kao i u Crnog Gori recimo sto su zajedno sa MIlovcima i undead-ovima koji su se podigli da glasaju i ostalim metodama kradje, izglasali ocepljenje. Boze moj, legitimno je i njihovo pravo je, samo, 'nako konstatujem.

Prosecan "Vojvodjanin" je cesce za prestanak Beogradizacije drzave nego sto je za ocepljenje.

Ma znamo, o otcepljenju grakcu samo neki preziveli likovi iz nekadasnje pokrajinske administracije u stilu zal za mladoscu i njihovom velicinom, potomci autonomaskih politicara i neki klinci koji maglovito nesto o tome znaju a zeleli bi da se prikazu zescim lokalpatriotama (tipa, moji su nadjosi jos od Marije Terezije, mrzim dodjose, ijekavce, beogradjane).. i naravno "bratski" narodi kojima nikad nije prijalo da su Srbi dominantan narod severno od Dunava i Save. Vojvodina je samo primer koji mi se omakao prilikom podela u crevca.

Uzgred, prijavila mi supruga da joj je neko virio u linkedin..
alselone alselone 04:39 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Ma znamo, o otcepljenju grakcu samo neki preziveli likovi iz nekadasnje pokrajinske administracije u stilu zal za mladoscu i njihovom velicinom, potomci autonomaskih politicara i neki klinci koji maglovito nesto o tome znaju a zeleli bi da se prikazu zescim lokalpatriotama (tipa, moji su nadjosi jos od Marije Terezije, mrzim dodjose, ijekavce, beogradjane).. i naravno "bratski" narodi kojima nikad nije prijalo da su Srbi dominantan narod severno od Dunava i Save.



Kad pomenu bratske narode. U Segedinu (koji je jako lep grad) ima Srpska ulica. A to sam saznao preko paprike. :) Tamo ima fabrika za preradu paprike i pravljenje zacina, pa mi je kolega sa posla koji se tamo udaje, pa ide svaki vikend, doneo jednu flasicu. Odlicna stvar - cedjeno seme ljute paprike. Nakapas par kapi u rucak koji nisi smeo da napravis ljutim zbog dece i - voila, ubija kao dve supene kasike Bezdanske paprike.


Uzgred, prijavila mi supruga da joj je neko virio u linkedin..


Ovo ne razbiram.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:29 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Ma znamo, o otcepljenju grakcu samo neki preziveli likovi iz nekadasnje pokrajinske administracije u stilu zal za mladoscu i njihovom velicinom, potomci autonomaskih politicara i neki klinci koji maglovito nesto o tome znaju a zeleli bi da se prikazu zescim lokalpatriotama (tipa, moji su nadjosi jos od Marije Terezije, mrzim dodjose, ijekavce, beogradjane).. i naravno "bratski" narodi kojima nikad nije prijalo da su Srbi dominantan narod severno od Dunava i Save. Vojvodina je samo primer koji mi se omakao prilikom podela u crevca.



to ljiga za socijaljdemokrate radi, al' to nije naivno uopšte, ako bude trebala da se štroji srbija. inače, stara srpska vojvođanska ekipa je cela, listom, bila socijalistička i rodoljubiva i za pripajanje matici, i, zanimljivo po sebi, hrvatski glas je bio taj koji presudio.

Dan prisajedinjenja Vojvodine Srbiji
Bunjevci koji žive u Srbiji proslavljaju Dan Velike narodne skupštine održane u Novom Sadu 25. novembra 1918. godine. Bunjevci su taj dan izabrali za nacionalni praznik jer su tada ostvarene njihove vekovne želje da žive u južnoslovenskoj državi.


Vojvodina je od 1918. deo Kraljevine Srbije, o čemu je odlučila Narodna skupština i u Novom Sadu 25, novembra te godine proglasila prisajedinjenje Vojvodine, odnosno Banata, Bačke i Baranje, Kraljevini Srbiji. Prethodnog dana istu odluku donela Skupština Srema u Rumi.

Odluku o priključenju Kraljevini Srbiji kao jedinstvenoj državi pročitao novinar, političar, publicista Jaša Tomić, jedan od prvaka Srba nekadašnje Austrougarske.

"Priključujemo se Kraljevini Srbiji koja svojim dosadašnjim radom i razvitkom ujemčava slobodu, ravnopravnost i napredak u svakom pravcu, ne samo nama, nego i svim, pa i neslovenskim narodima koji s nama žive", izgovorio je tada Tomić.

A povodom inicijativa iz Zagreba da bi zemlje dotadašnje Austro-Ugarske nastanjene Južnim Slovenima trebalo zajedno da nastupe prema Beogradu, Jaša Tomić je, iz današnje perspektive dalekovido razmišljao i odgovorio:

"Od srca ćemo u Jugoslaviju, ali naš put tamo vodi samo preko Beograda. Ako ne nađemo u Jugoslaviji Srbiju i Crnu Goru, nemamo u Jugoslaviji drugo tražiti!".


Vojvodina stupila u Jugoslaviju kao sastavni deo Srbije.

Skupštini koja je odlučila o prisajedinjenju prisustvovalo je 757 poslanika, i to 578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, šest Nemaca, tri Šokca, dva Hrvata i jedan Mađar.

Nekoliko dana potom 1. decembra 1918. u palati Krsmanović, na Terazijama u Beogradu, regent Aleksandar Karadordević proglasio stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (prvobitni naziv bio je Kraljevstvo S.H.S.).

Zahvaljujući vizionarstvu srpskih prvaka iz negdašnje Južne Ugarske, medu kojima su bili: Joca Lalošević, Petar Konjović, Jovan Hranilović, Slavko Miletić, i mnogi drugi, pa i Jaša Tomić, u novu zajednicu, obrazovanu te 1918. Vojvodina je stupila kao sastavni deo Srbije.

Pored odluke o prisajedinjenju Kraljevini Srbiji, Velika narodna skupština u Novom Sadu je tada takođe donela odluke o formiranju Narodne uprave (neka vrsta vlade), dok je Veliki narodni savet imao ulogu Skupštine, za Banat, Bačku i Baranju.

Za predsednika Narodne uprave izabran je tom prilikom dr Jovan Joca Lalošević, a na čelu Velikog narodnog saveta našao se dr Slavko Miletić. Ta tela formalno su postojala do marta 1919.

Prvo spominjanje polovinom 19. veka - Srpsko Vojvodstvo

Vojvodina, koja se prvi put spominje kao Srpska Vojvodina (Srpsko Vojvodstvo) polovinom 19. veka, bila je svojevrsni izraz vekovnog nastojanja Srba sa prostora negdašnje Južne Ugarske da uobliče teritoriju na kojoj će moći da ostvare puna nacionalna prava.

Iako se neretko kao period masovnog naseljavanja Srba na prostor današnje Vojvodine uzima vreme Velika seoba Srba 1699. pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem, nesumnjivo je da velika koncentracija Srba na tom prostoru postoji od ranog srednjeg veka. Konačno, gotovo svi srpski manastiri na prostoru današnje Vojvodine stariji su od vremena Čarnojevićeve seobe.

Nakon izbijanja mađarske (Košutove) revolucije 1848. tamošnji Srbi su se zbog vrlo isključivog odbijanja revolucionarnih mađarskih vlasti da izađu u susret srpskim težnjama, koje su bile veoma umerene, opredelili ipak da podrže bečki dvor.

Pojam Vojvodina pojavio se nakon što su srpski prvaci na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima (13-15 maj, 1848. godine) proglasili Srpsku Vojvodinu, u čiji sastav su ušli Srem, Banat, Bačka i Baranja.

Za vojvodu je tada izabran Stevan Šupljikac, austrijski general. Odluke Majske skupštine dobile su potvrdu austrijskog dvora.

Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat ukinuti 1860.

Kada je Košutova revolucija ugušena novembra 1849. godine, austrijski dvor oformio je posebnu administrativnu jedinicu pod imenom Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat (Wojwodschaft Serbien und Tamisch Banat), u njen sastav ušli su veći deo Banata i Bačke i deo Srema. Južni delovi tih teritorija nalazili su se u sastavu Vojne granice, a administrativni centar bio je u Temišvaru.

Pokrajina Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat ukinuti su 1860. godine kada je dvor odlučio da izađe u susret mađarskim nastojanjima.

Pošto je 1918, kao posledica vojnog sloma Austro-Ugarske, Vojvodina ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Jugoslavije) ona je u tom statusu bila do 1941. kada je došlo do rasparčavanja Jugoslavije.

subotica.com


interesantno gde su bili folksdojčeri i mađari i zašto nisu učestvovali na skupštini? nalupao ih Kralj Pera pa ih nisu ni zvali?
Lionsgate Lionsgate 05:30 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

U Segedinu (koji je jako lep grad) ima Srpska ulica. A to sam saznao preko paprike. :) Tamo ima fabrika za preradu paprike i pravljenje zacina, pa mi je kolega sa posla koji se tamo udaje, pa ide svaki vikend, doneo jednu flasicu. Odlicna stvar - cedjeno seme ljute paprike.

Segedin je lep grad, centar grada je pravi austougarski grad, a periferni delovi me podsecaju na bilo koje panonsko mesto. I u Pesti imaju Szerb utcu

U prodavnicama evropske hrane po S.Americi ima segedinske paprike koliko hoces ali mi smo otkrili spanski pimenton i mogu da ti kazem da je zakon za segedince.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:32 04.10.2017

Re: Lliure Catalunya!

(a mi iz Srema: Srem, Banat i Backa)



ah, kada se Osmanliji mili da bude Prečanin? a i SAJ i migovi (oba miga) su kod vas, nećemo da se zajebavamo s vama. a, i inače smo pičke, guze nas Crnogorci po Vojvodini kako stignu - od fudbala do dileraja.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:45 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Iako se neretko kao period masovnog naseljavanja Srba na prostor današnje Vojvodine uzima vreme Velika seoba Srba 1699. pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem, nesumnjivo je da velika koncentracija Srba na tom prostoru postoji od ranog srednjeg veka. Konačno, gotovo svi srpski manastiri na prostoru današnje Vojvodine stariji su od vremena Čarnojevićeve seobe.



Joca Neša




Lionsgate Lionsgate 05:46 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

interesantno gde su bili folksdojčeri i mađari i zašto nisu učestvovali na skupštini? nalupao ih Kralj Pera pa ih nisu ni zvali?

Oni su bili porazena strana u ratu, doduse bili su i Hrvati ali su se provukli uz Srbe kao pobednici. I kao fora oni su se za nesto pitali, Kraljevina SHS je bila tamo dokle su srski vojnici dosli, i dokle su im to dopustili Englezi i Francuzi

Zanimljivo je da se vidi i iz tog teksta da Srem nije bio uz teritorije preko Dunava, samostalno je usao u sastav kraljevine Srbije i da autori teksta guraju pojam Vojvodina iako su 1918 postojale samo Backa, Banat i Baranja.
Interesuje me sto autonomasi uvek preskacu taj detalj, o dve razlicite skupstine, o dva razlicita datuma pristupanja kraljevini Srbiji, ne odgovara im jer potkopava njihovu pricu o jedinstvenosti teritorije severno od Save i Dunava?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:50 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

zar nije bila neka skupština u Sremskim Karlovcima u XIX veku već, tamo ispod onog nekog lepog, starog drveta, kada je vostanovljeno Srpsko Vojvodstvo (to Taske zna)? Srem mu dođe nešto kao poslednja i prva opet slobodna srpska država?
Lionsgate Lionsgate 05:57 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Srđan Fuchs
zar nije bila neka skupština u Sremskim Karlovcima u XIX veku već, tamo ispod onog nekog lepog, starog drveta, kada je vostanovljeno Srpsko Vojvodstvo (to Taske zna)? Srem mu dođe nešto kao poslednja i prva opet slobodna srpska država?

Jeste, zvalo se Vojvodstvo Srbija, Srpska Vojvodina ili Vojvodovina Srbija i Tamiski Banat i trajalo je samo 12 godina. Sto autonomasima takodje ne odgovara da bude u opticaju, ne ide im nikako ono Srbija uz Vojvodstvo.

Uhh, smorismo, odoh da spavam.
alselone alselone 08:23 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Segedin je lep grad, centar grada je pravi austougarski grad, a periferni delovi me podsecaju na bilo koje panonsko mesto. I u Pesi imaju Szerb utcu


Dobra stvar kod Madjarske je to sto je decentralizovana, kao Nemacka. Nije sve u Budimpesti, nego su razliciti gradovi centri za razlicite stvari.

Segedin je na primer centar za neurologiju, kako sam medicinski fakultet, tako i za istrazivanja na institutu i lecenje u bolnici.
tasadebeli tasadebeli 09:15 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Srđan Fuchs

to Taske zna



Код чесме?





Јесте, у праву је Лав. Користило се таласање изазвано револуцијом 1848. када су се Мађари побунили против Хабзбурга тражећи национална права. (Не могу да се сетим ко, али вероватно Кошут има један стих:"Заклињемо се да робови више никада нећемо бити." ) Отуд после као резултат свега тога и двојна монархија К унд К из 1867. и промена назива империје у Аустроугарска.

Ма, све је то, 1848, револуције ол овер Јуроп итд. јахало на таласу романтизма (оно, национално ослобођење, национална традиција, историја итд.) Зато је Милан Новковић у праву када каже да ми данас, читав глоб, проживаљвамо неку врсту реновираног романтизма. Са новим тапетама и офарбаном столаријом, али ипак романтизма.

Ми Срби нисмо тада, у 19. веку, уопште заостајали за европским трендовима у томе са Вуком, Радичевићем, Његошем и, мало касније, Лазом Костићем, Змајем, Ђуром Јакшићем. Били смо у тренду.

Срби хтели да искористе таласање револуције из 1848. за себе, па стали на страну Беча, а против Пеште, па отуд тај моменат за проглашење Српске Војводине. После су нам се Мађари грдно осветили, правили покоље по српским насељима равним онима из доба Хортија у 20. веку.

Јбг, ето и ту смо стали на страну јачег и опет најебали.

(Сад ће Браја да ме оптужи да стално кукам, али шта да се ради, браћо, када нам историја и јесте за кукњаву. Ја нашу српску историју кроз векове увек видим као неку баку у дубокој црнини због жалости. Така ми персонификација...)


И где си се, Срки, сетио Јоце Неше? И њега су сјебале велике силе када је постао трн у оку свима, и на Истоку и на Западу. (Шта ћеш, судбина. Она српска судбина.)


Него, поводом сеоба.

Пошто тако то памтимо, већини нас се у главама, када поменеш сеобе, појави слика Паје Јовановића и Велике сеобе Срба из 1690. А јесте она и била најмасовнија. Према неким записима, мислим да је Руварац, кажу да је тада, после једног од многобројних сукоба Хабзбурга са Турцима током векова у којем су Срби овај пут стали на страну Шваба надајући се да ће им они ослободити земљу од Турака, и после повлачења Хабзбурга са територије испод Дунава и Саве, у страху од турске одмазде са Чарнојевићем кренуло око 40 000 породица. За оно време много. Контам, апроксимативно, да је породица у просеку имала 5 чланова (а вероватно је то било и више), то значи 200 000 људи. За оно време огроман број. К'о да смо свих нас 7 милиона из Србије када је почело бомбардовање 1999. кренули онако групно, на гомили, преко границе у Мађарску.


Међутим, сеобе Срба на север и запад од централне територије на којој је и настала прва српска држава трајале су вековима. И биле су и колективне (масе народа), посебне (читава села и племена) и појединачне (породице и појединци). (Релације у којима су Срби живели до пре само стотинак и нешто година су племе-род-братство-породица-поједиац. Не заборавите тај детаљ.)

Али најважније разумети да се ради о веома дугачким временским периодима и да су сеобе трајале генерацијама. Отприлике као када ја клинцима у школи покушавам да представим Велику сеобу народа у Јевропу, па им кажем да то није изгледало тако да су сви Индоевропљани једног викенда спаковали куфере и преселили се на данашњи хабитат, него је то ишло у таласима и у етапама. Па једна генерација се насели негде, а следећа оде још даље у сеобама итд.

А зашто су се Срби у толиким бројевима селили са простора Херцеговине и Црне Горе (колевка државе у средњем веку) на север и запад?

Углавном је разлог сеоба, осим покушаја да се избегне непосредно изгинуће у ратовима великих сила, одувек била потрага за бољим животом. као и данас, уосталом.

Упоредиш дебелог Лалу и мршавог спеченог Херцеговца или Црногорца и све ти је јасно.

Економски разлози, брате.

(Оне потоње сеобе са простора плодних Косова и Метохије смо већ више пута овде елаборирали и не бих сада о њима.)


А сеобе најбоље показују језички наноси током векова када су Срби у питању.

Рецимо, у околини Суботице данас живе Буњевци који говоре икавски. ( "Пиваћемо липе писме" - што каже велики мештар Звонко Богдан)

Али истих тих Буњеваваца има и код Сења, у Приморју који такође говоре исти тај икавски (то ми фамилија женина, био ја са њом тамо, па упоређивао те говоре. Исто.)

Е, сад, ко зна у ком веку су они сви кренули из Херцеговине, са реке Буне, као племе (јер то чувају у предањима и одатле им и име) и ко зна када су се раздвојили у две гране од којих једна кренула ка данашњој Суботици, а друга ка Приморју.

Знају још само, такође по предањима, да су покатоличени у 18. веку у доба Марије Терезије.






Или рецимо моја колегиница из школе (из кола српских сестара и мене једог брата) радила својевремено свој дипломски на Филозофском у Неопланти истражујући порекло свог необичног презимена за Срем одакле је она. (Лаћарак, онај свињски Срем.) И установи да су њени преци ту у Срем дошли из Босне у доба још док су Турци имали своје поседе у Срему вероватно 16. или 17. век када су Турци држали већи тај део са Будимом и Пештом. И пошто су се населили на земљи једног Турчина, он им је ту земљу и оставио у наслеђе под условом да носе његово презиме јер он није имао деце. И тако и било... Моја колегиница и данас носи то презиме које је пре својствено балканским муслиманима иако је она Српкиња, православка, слави Светог Јована. Чак јој се недавно преко фејсбука јавио један муслиман из Босне мислећи да су рођаци.


Моји су, рецимо, са бабињих страна, Стеванови из Кекенде и Плештићи из Титела. А кад су дошли, питај бога. Помиње се неки Плештић из Титела, официрчина славонско-подунавскох полка царствујушче императорке Марије Терезије код Симеона Пишчевића у Мемоарима (и следствено томе код Црњанског), али да ли ми је предак, немам појма.

Знам само да повремено ноћу, док спавам, сањам неке људе на коњима како јуре кроз магловите равничарске врбаке, поред река.



А поводом данашњих аутономаша.

'Ајде прво онај виц:

Питали једног Војвођанина шта мисли о аутономији Војводине, а он одговорио:"А што ћ', болан, Војвод'ни аутономија?"


Та моја поменута колегиница Сремица (Разлика између Сремице и болести је у томе што болест мож' бит' доброћудна! ) каже за једну другу нашу колегиницу из школе која је из Сомбора:"Јао, што је мени ова смешна када почне да се трси около како је она Војвођанка, а њени дошли из Лике као колонисти, нису ни 100 година саставили на овој војвођанској земљи."


И тако, браћо Срби и сестре Српкиње, та наша српска прича са сеобама је много сложена и слојевита да би могла да се објасни поједностављеним црно-белим сликама.


Што се мене тиче (јес да ме нико и не пита), сви смо ми Срби.

И смрти нема. Има сеоба.

Пунктум.







И нешто мало из архива у Осеку. Пардон, то је деда Црњански тако писао у Сеобама. Хтедох рећи, из Осијека.










EDIT: Ех, да, и умало да заборавим на крају! За моје прадеде са бабињих страна...


Apoteoza


Gospodo, jednu pijanu čašu Banatu!

Puna žuči, otrovane krvi i smeha, rumen njena rumenija mi je od pričešća, a ruka mi drhti više nego da dižem putir. Ponoć je, pustite me da nazdravim, i ja.

Prospem li vino po belom vašem čaršavu, ostaće na njemu rumen vinograda. Prospem li vino, zamirisaće beo čaršav kao sneg po žitu nevidljivom, ali niklom, i ozelenelom. Gospodo, nazdravili ste svakom. Još jednu pijanu čašu mom Banatu. Pijem u slavu druga svog, Šustera Proke Naturalova, generalštabnog kaplara slavne armade Bečkog ćesara, koga su streljali 916, novembra prvog.

Zid je bio tek okrečen, beo kao ovaj čaršav, po kome su prsnule rumene mrlje njegovog mozga i krvi, rumene kao ove mrlje pijanog vina mog.

Gospodo, prvu čašu u slavu druga mog. Šustera Proke Naturalova, generalštabnog kaplara slavne armade Bečkog ćesara, koga su streljali 916, novembra prvog.

Gospodo, ovu čašu onom bosiljku što smo ga našli u svilenoj vrpci oko njegova vrata. Ovu čašu u slavu svetog Jovana, slave njegove, ikone stare, koju je poljubio pre smrti. Ovu čašu velikoj selendri Kekendi, o kojoj nam je pričao da je najlepša varoš na svetu.

Čašu u slavu banaćanskog rata, čašu generalštabnom kaplaru, koga su streljali u štabu banaćanske divizije, u jednoj veneričnoj bolnici slavne habzburške dinastije.

Ovu čašu banaćanskoj diviziji, koja će izići sva pogrbljena od najgadnijih bolesti, pred Obilića, sa veselim smehom i bezbrižnim urlikom, punim smeha. Čašu banaćanskoj diviziji.

Gospodo, u slavu druga mog, koga su streljali u jednoj veneričnoj bolnici.

Gospodo, ovu čašu, u slavu onog dana kad mu svezaše ruke. Beše jesenji dan, veseo dan. Pod nebom su kružile krilatice, a po ulicama su se lepršale novine, pobedonosno, nad lišćem žutim, poletelim, pa klonulim.

U slavu izmučenih šajkača zarobljenika što su ležali oko plotova nabijenih žicama, trnovitim i oštrim. U slavu plotova visokih, koji su krili sraman i stidan štab banaćanske divizije, od sveta i grada. U slavu plotova nabijenih žicama, pod kojima su stojale straže počasne, sa batinom, sve u slavu svetle banaćanske divizije. U slavu njenog generalštabnog kaplara, Proke Naturalova, plemenitog fon Kekenda, koji je bio prošao bolnicu za oči, za trahom, za bolesna usta, za bolesni stomak, za bolesna pluća, za bolesne noge, za gluve uši, i Ludnicu.

Pijem u slavu kotlova čađavih u kojima su vrile pomije koje su jeli kad zvona zazvone podne. Pijem u slavu jednog jesenjeg dana i jedne venerične bolnice. Stideo bih se da je moja zdravica prva, ponosim se da sam poslednji.

Pijem u slavu daščara punih stenica, nad glavama njinim; nažalost ne znam da vam ih opišem, gospodo. One nisu zidane u hladnom mermeru, kao crkve, nisu barok, ni rokoko, ni renesans, ni gotika, ni ampir. One su duge i pune postelja, lepo poređanih, kao grobovi vojnički, koje su naše dame okitile hrizantemama, gospodo.

Pijem u slavu njihovih malih prozorčića i u slavu lekara, belih, i ugojenih, koji su im dolazili, odeveni u belo, kao žene. Gospodo, u slavu njihovih postelja, sramnih, punih crvenih, krvavih, mrlja, koje ne mogu da opišem, jer nisu ličile na ruže avinjonske.

Gospodo, ovu čašu onima što su ležali na tim posteljama, što nisu bile čiste kao postelje naše, bračne. Ovu čašu onima što su se previjali na tim posteljama, od muka. Mladićima kršnim i lepim koji su mirisali na jodoform, na miris što liči na maskot, koji rado upotrebljavaju naše dame. Ovu čašu mladićima što su ležali na tim posteljama i pisali pisma u Banat i pitali: da li je žito niklo?

Pijem još jednom šupama dernim i smradnim i mračnim, opkoljenim visokim plotovima, nabijenim žicama trnovitim, u kojima su, noću, bludele strašne, pogurene senke. Pijem u slavu puka Banaćana, koji behu verne sluge Bečkog ćesara. U slavu kola Banaćana, što se tu igralo oko stolova na koje su ih bacali i sekli. Sekli nemilice, noževima strašnim, što su zadirali duboko, i besno, ali nisu mogli da iseku ni jedan jauk, iz tela njihovog, punog rana, okuženog, žutog, grobnog, jadnog. Pijem u slavu kola Banaćana.

Nek se u mom vinu, što ga evo prosipam pijan, na vaš beo čaršav, zatrese sila očajne radosti, i stida, zatrese kolo uz besne poskočice. Gospodo, jednu čašu poskočici druga mog. „Drž’ se, seko, za kajiš, evo tociljajka!“ Jednu čašu poskočicama pre smrti. Nek se u mom vinu zgrče bolna lica, strašne glave ludih mučenika, i zaori kolo Banaćana, što će pogureni, puni smeha, izići pred Miloša.

Pijem u slavu ritavih pešaka, najboljih pešaka dične habzburške dinastije, što nisu koračali po bojištu, nego igrali kolo u jednoj veneričnoj bolnici.

Pijem u slavu generalštabnog kaplara, koji je komandovao, slavno, vojsku bolesti, svakojakih, po Banatu. Jednu čašu u slavu rumenih ruža, što su počele da cvetaju na usnama slavnih pešaka slavne vojske Habzburga.

Pijem u slavu smeha Banaćana koji je lagan kao i kolo njino, ali oštriji od jatagana. Bataljona Banaćana, što su puni smeha, sa veselom pesmom, opkoljeni stražom, marširali u bolnice. U slavu smeha Banaćana, koji je lagan kao i kolo njino, ali oštriji od jatagana.

Dajte mi čašu da napijem praznicima.

Da napijem nedelji, kad se zvona oglase i kad Sunce grane. Da napijem ženama što stajahu nedeljom, pred kapijama. Belom kruhu i vrućoj pogači, zveketu dukata i svilenoj, devojačkoj marami. Devojci koja se nije plašila i nije se gadila rana, nego je zagrlila brata. Ovu čašu ženama koje nisu prezirale gnojne karanfile na usnama Banaćana, zanemelim od stida i besa. Čašu kapijama, u nedelju, kad zvona zvone i dolaze žene, seljanke. Mirisu rublja ženskog i belog kruha, iz kojeg ćarlija bogatstvo banatskog žita i smeha Banaćana, koji je tvrđi od kamena.

Ovu čašu onoj ženi što je dopratila muža i nasmešila se jednim osmehom koji ne mogu da vam opišem, gospodo, jer ne liči na osmeh Đokonde. Ovu čašu ženama što mirišu na žito.

Nek ovo vino, što evo prosipam, zarumeni lepše nego one rane na braći njihovoj, što su bili viši nego kose, tvrđi nego motika i veseliji nego ralo, kad uđoše. A pogureni i bledi, i suhi kao đeram kad iziđoše pred žene, sestre, i majke. Čašu u slavu one nedelje kad su pitali: da li žito niče?

Čašu ovu onoj majci što je, smežurana i seda, pogurena i hroma, došla i rekla sinu: „Čedo moje, kako bi te nana o Sv. Aranđelu ostavila bez kolača?“ Gospodo, ne mogu da je opišem, za nacionaliste, jer nije ličila na caricu Milicu. A ni internacionalistima, jer nije ličila na Rembrantovu mater.

Ja pijem u slavu njihovog kola večernjeg, nedeljom. Svetiljke su bile prašnjave i male. U malim prozorima ne beše svile nebesne, plave, ona je bila poderana. Čašu ovu u slavu rite!

Po krevetima, u mraku, ležale su senke. Muževi, ocevi, braća, deca u stidu i sramu. Ja pijem u slavu smeha Banaćana, koji je oštar kao kolac.

Pijem u slavu pesme Banaćana, široke kao ravnica, lagane kao ugojena stoka, što hrani kao žito. U slavu one pesme koja se orila cele jeseni, 1915, iz jedne habzburške venerične bolnice. Čašu za onu mračnu gomilu oko postelje najkužnijeg druga mog. On mi je bio pesmovođa, banaćanski, bećarski. Ja pijem u slavu smeha Banaćana, što je ponosniji od čelika. Pijem jednoj veneričnoj bolnici, iz koje se cele jeseni orila bećarska pesma.

Nek moje vino, koje prosipam evo besno po ovom belom, svečanom, čaršavu, zarumeni u slavu druga mog, kaplara Proke Naturalova, koga su streljali, 916, novembra prvog.

Pijem u slavu onoga dana kad je doveden. Pijem u slavu papira rumenog što su ga čitali vojsci, pobedonosnoj, nasred bolnice. Rečima kojima se pretilo smrću bataljonima Banaćana. Pijem u slavu smeha Banaćana koji nisu hteli da idu u smrt. Još jednu čašu diviziji Banaćana.

Nek zdravica moja zaboravi vašar careva i naroda, nek zdravica moja klikne Banaćanima. Još jednu čašu za druga mog, za dan kad su ga doveli. Beše veseo dan, jesenji dan.

Još jednu čašu svatovcu, onom koji se te večeri pevao u njegovu čast, slavnog generalštabnog komandanta banaćanskih bolnica. Svatovcu punom materinih suza, devojačke kose, ruzmarina i rose. Jednu čašu mladosti njegovoj.

Zid je bio beo kao ovaj čaršav, poprskan krvlju, kao ovaj vinom. Pijem u slavu onog austrijskog vojnika koji mu je prišao da mu zaveže oči. U slavu banaćanskog smeha kojim je to odbio. Njegovoj poslednjoj želji da mu dadu slavsku ikonicu da je celiva, poslednji put. U slavu onog dana kad su ga odveli.

Pijem za prostitutku kojoj je platio stotinarku da ga zarazi. Onog istog dana kad se, spreman u boj, zaklinjao da će: i po danu, i po noći, u svakoj borbi, na zemlji i na vodi, i u zraku, ostati veran zastavi Habzburga, što se, pobedonosno, vila nekada po Evropi, u rukama Banaćana. Pijem u slavu te banaćanske stotinarke koja je plaćena za najgadniju bolest, a sve u slavu Bečkog ćesara.

U zdravlje te prostitutke koja ga je izdala.

Nek moje vino polije ovaj čaršav beo, da ne vidim na njemu njeno bledo lice, kad se pokajala pred Sudom i pala pred njim na kolena.

A on joj se smejao besno, lagano, banaćanski.

Pijem u slavu Vojnog Suda i barjaka crno žutih, kojima se nasmejao kad ga osudiše na smrt. Pijem u slavu jeseni koja je gledala, kroz prozore, pogurenog druga mog, generalštabnog kaplara, šustera Proku Naturalova, koga su streljali, 916, novembra prvog, u jednoj veneričnoj bolnici, dične habzburške dinastije.

U slavu kola Banaćana koje je tako rado igrao.

U slavu poruke njegove!

Poručio nam je da se, na povratku sa streljanja, otpeva banaćanski bećarac i odigra kolo. U slavu pogurenih i kužnih koji su igrali, i stražara koji su ih tukli batinama. Ovu čašu poruci njegovoj. Bosiljku koji mu je nađen oko vrata. Plaču gorkom i jecanju koje se čulo cele noći, za njim.

Banaćanskom bećarcu kojim ga ispratiše do kapije, kad je odveden pred Sud. Čašu za svežanj siromašni, sa belim kruhom, koji mu ostade pod krevetom. U slavu visokih plotova, nabijenih žicom trnovitom. Nek moja zdravica prospe ovo vino što ne može da utoli žeđ. Nek moje vino zarumeni u slavu kola Banaćana, punog bećaraca, što se igralo besno, bez jauka, u jednoj veneričnoj bolnici dične habzburške dinastije.

Ovu čašu pijem pogurenom i sramnom drugu mom, generalštabnom kaplaru divizije Banaćana, koga su streljali, 916, novembra prvog.

Gospodo, jednu pijanu čašu Banatu!


(Miloš Crnjanski)
tasadebeli tasadebeli 11:12 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Lionsgate

Do njih ima jos fore, oni su na Q a ovi odozgo na C ili K, ovde cirilica ne prolazi



Ма пусти ти то, ту тај IQ не пролази.

Ја рекох Кењада, а Кебек је ту само иницијална кап'сла, што би рекао мој поручник из ЈНА.


Вама у Ванкуверу ће ионако Чајнези ускоро прогласити независну социјалистичку кинеску покрајину. (ЛИНК)









Читао сам својевремено нека социолингвистичка истраживања о међусобној нетрпељивости англофоних и франкофоних говорника у Кењади.

Занимљиви резултати. Веома занимљиви резултати. Висок степен нетолеранције. И занимљивост је у томе што степен нетолеранције расте упоредо са степеном образовања. Што је било неочекивано јер би човек пре рекао да они најобразованији треба да буду и најтолерантнији. А оно обрнуто.

(Писао сам већ о томе на Блогу, па да се не понављам.)

Па размишљам сада нешто, ако су ти англофони толико нетрпељиви према својим франкофоним суграђанима с којима су ту вековима, какви ли су тек према онима којима матерњи језик није ни енглески ни француски. (Франкофони су ми ту разумљиви, у мањини су.)


Шта да вам кажем, Лаве, држ' те се и ти мој Кум тамо. Навијам за вас.


Јужњачка утеха, јбг...






EDIT: Е, да, а моја драга боравила на овом универзитету:





Била и на светском сајму домородаца читавог глоба. Знаш какве је мокасине купила ту. Праве индијанске. (Заборавих да јој дам моје опанке кад је кренула тамо па да их трампи за још једне мокасине и за мене.)


Е, то ја зовемн толеранцијом...


Али то важи само за Сескечуан.


У Ванкуверу их вероватно боли уво за домороце скупљене са свих страна света.



Ribozom Ribozom 12:16 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Lionsgate
Kosovo, Krim, Kurdistan, Katalonija.Nek se spremi Korzika, pa onda moze Kalifornija.Sve ode u K*rac, to si hteo reci?


E, do Kurda - to sam hteo reci.

Мислиш, да се спреми Квебек?


Ja sam ucestvovao u svemu tome ubedjivavsi nekoc katalonce da ne treba da se odcepljuju. I time potpomogao da im razvijem INAT.
Sada uzivem u znojenju natofila i hrvatskih trolova u pokusaju da nesto istroluju. Ljige. Msm, pazi kad pokusavaju da aktuelizuju Vojvodinu koja je ad akta po tom pitanju.

Lionsgate Lionsgate 16:17 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Msm, pazi kad pokusavaju da aktuelizuju Vojvodinu koja je ad akta po tom pitanju.

Ma oni aktuelizuju svaku selendru u Srbiji u kojoj ima 2 (dva) Hrvata, pa cak i ovaj blog gde je prisutan samo Krkar. Ali im se necemo dati, a?

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:54 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

kao što kažu crnogorski hrvati srbi na kapijama Kotora -

tuđe nećemo, svoje nedamo!

zilikaka zilikaka 18:07 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

А зашто су се Срби у толиким бројевима селили са простора Херцеговине и Црне Горе (колевка државе у средњем веку) на север и запад?

Углавном је разлог сеоба, осим покушаја да се избегне непосредно изгинуће у ратовима великих сила, одувек била потрага за бољим животом. као и данас, уосталом.

Упоредиш дебелог Лалу и мршавог спеченог Херцеговца или Црногорца и све ти је јасно.


Imala bih ja ovde nešto da dodam.

Sve to stoji i ima rezona, ali u nekom vremenu nakon onih prvih velikih seoba.
Daleko da mi je istorija jača stana al imam nešto saznanja sa terena koja kad uklopiš daju malo drugačiju sliku.
Dakle, dosta dugo je motiv za selidbu bila živa glava na ramenima te to i nisu bile selidbe neg bežanije.
Msm, svi znamo da i potojeći deo grada na toj lokaciji još kako s razlogom nosi takvo ime.

Ono, daleko da je ljuti krš bio neko mesto za život, al onolke močvare s druge strane nisu ni toliko.
Život u zemunicama, bez zdrave vode, na području koje redovno plave okolne reke...uz komarce i boleštine koje su se podrazumevale, nikako nije moglo da se nazove obećanom zemljom.

Kad kreneš da pratiš položaje starih srpskih sela, shvatiš da su se ljudi smeštali u početku tamo gde je moglo.
Zaista takva sela uglavnom imaju visoke atare gde sad nema ni mnogo podzemnih voda, a zna se za slučajeve da su prva sela istog imena bila na drugim mestima pa su "od Cara" molili da se premeste negde gde ne plavi.
Trebalo je dosta da prođe da se reke ukrote i zemlja kultiviše da pa ovo ovde počne da liči.

A to što smo debeli, a jesmo, i to sam pričala da sam slušala da je direktan rezultat prirodne selekcije u više generacija.
Oni mršavi su manje otporni na tuberkulozu, pa siroti nisu uspeli da iza sebe ostave dovoljno takvih potomaka. Bude al vrlo retko.

...i nemoj da bi mi neko pominjo da je to od slanine, kad nije.
alselone alselone 18:13 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

...i nemoj da bi mi neko pominjo da je to od slanine, kad nije.


I nije, nego je od zitarica. Svi narodi koji u svojoj ishrani imaju znacajno zastupljen procenat zitarica, malo su masniji od onih drugih.
Lionsgate Lionsgate 18:28 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Dobra stvar kod Madjarske je to sto je decentralizovana, kao Nemacka. Nije sve u Budimpesti, nego su razliciti gradovi centri za razlicite stvari.

Segedin je na primer centar za neurologiju, kako sam medicinski fakultet, tako i za istrazivanja na institutu i lecenje u bolnici.


Madjarska je podeljena na zupanije i zupanijske vlasti imaju lokalnu upravu, nema nikakve pokrajine koja bi imala neku vrstu autonomije kao kod nas. Celokupna vlast na nivou drzave je u Pesti. Po zahtevu EU su uveli i neku podelu na regije ali u realnom zivotu ne haju oni mnogo za to, njihova unutrasnja politicka podela je na zupanije i Budimpestu a za parlament EU imaju te regije. U Nemackoj imas i pokrajinske vlade koje kroje politiku u pokrajini, to im je istorijsko nasledje.

Za univerzitete u Madjarskoj nemam pojma, samo znam da je beogradski na saangajskoj listi presisao naveliko Etvos Lorand iz Budapesta kao i svu ostalu boraniju do Italije i Nemacke. Uzgred, ne vidim kako je dokaz decentralizacije u nekoj drzavi to da je neki univerzitetski centar jaci od onog u prestonici te drzave.
Lionsgate Lionsgate 19:06 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Zaista takva sela uglavnom imaju visoke atare gde sad nema ni mnogo podzemnih voda, a zna se za slučajeve da su prva sela istog imena bila na drugim mestima pa su "od Cara" molili da se premeste negde gde ne plavi.
Trebalo je dosta da prođe da se reke ukrote i zemlja kultiviše da pa ovo ovde počne da liči.

Pa zato su i Rimljani stali na juznoj obali Dunava, bacili pogled u Banat i Backu sa sremskih visova, digli ruke od svega preko i lupili limes po sredini Dunava. I dan-danas je tu.

I nije, nego je od zitarica. Svi narodi koji u svojoj ishrani imaju znacajno zastupljen procenat zitarica, malo su masniji od onih drugih.

Sem preteranog unosa secera na debljinu uticu i soli i masti. Nije da me interesuje ali redovno slusam moju bacvanku kako mi o tome zvoca
tasadebeli tasadebeli 19:12 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

zilikaka

Ono, daleko da je ljuti krš bio neko mesto za život, al onolke močvare s druge strane nisu ni toliko.
Život u zemunicama, bez zdrave vode, na području koje redovno plave okolne reke...uz komarce i boleštine koje su se podrazumevale, nikako nije moglo da se nazove obećanom zemljom.



А што б' радила земљу ако те царствујушча императорка и императори плаћају као војника да им чуваш границу империје и још те за то ослобађају од пореза?

Слажем се, прва озбиљнија култивација Војводине почела тек у 18. веку, половином 18. века највише, када је склопљен први трајни мир са Турцима и Граница се колико-толико усталила.

Тад су Србима одузели оружје (војска граничарска више није била потребна, а поготово не наоружани православци на граници католоичке империје који очас могу и да пређу на противничку страну као што су то често и чинили), почели да им ушорују села и од некадашњих војника направили паоре са сталним местом боравка јер су везани за земљу.

У праву си да је оно пре Велике сеобе углавном било спасавај се ко може. То са простора између три Мораве што каже Добрица Ћосић, али и из Херцеговине, Црне Горе. Да би се неко негде населио, прво мора та територија да се испразни. А Војводину је највише испразнио Сулејман Величанствени 1521. освајајући Београд (па попалио и уништио све одакле је могла стизати помоћ том Београду), а затим Пешту и Будим.

А иначе било је српских насеља и манастира по Срему много и пре тога. Сланкамен, Купиново, на Фрушкој манастири...

А Банат и Бачка углавном били оно што Мађари зову пуста са ретко посејаним утврђењима угарских, ердељских и влашких великаша.


Ма, тада је било много лакше прелазити границе... Нису знали за чиповане пасоше.


Занимљива мапа политичке ситуације почетком 14. века. (ЛИНК)

Мислим, нисам сигуран, да исту такву имају и клинци у 6. разреду у историјском атласу.


...i nemoj da bi mi neko pominjo da je to od slanine, kad nije.









EDIT: И хвала империји Хабзбурга, односно браћи Киш, јер то што су радили непосредно је утицало на ово о чему причамо:

Први канали у Војводини, која је до тада углавном била мочварно подручје јер су је реке немилосрдно плавиле, изграђени су почетком 18. века. У Банату је 1718. године започето ископавање вештачког канала дужине 70 km на Бегеју, од Темишвара до Клека, у делу који је био најугроженији од поплава. У Бачкој су направљена два канала – први 1785. године између Куле и Врбаса и други између Сивца и Врбаса, изграђен 1787. године.

За претечу Хидросистема ДТД сматра се Велики бачки канал, који је грађен између 1793. и 1801. године по пројекту браће Јожефа и Габора Киша. Дугачак 114 километара, Велики бачки канал је у своје време представљао највећи водопривредни систем у дунавској регији и Југоисточној Европи.



ISTORIJSKI RAZVOJ UREĐENJA VODNOG REŽIMA ZEMLJIŠTA PRIMENOM
ODVODNJAVANJA I NAVODNJAVANJA U VOJVODINI (ЛИНК)



Vojvođanski kanali, nekada razlog za ponos, danas za stid (ЛИНК)


maksa83 maksa83 19:13 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Pa zato su i Rimljani stali na juznoj obali Dunava, bacili pogled u Banat i Backu sa sremskih visova,


Lionsgate Lionsgate 19:21 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

maksa83
Pa zato su i Rimljani stali na juznoj obali Dunava, bacili pogled u Banat i Backu sa sremskih visova,



Jel vlasnik Swissliona Draskovic? Jel Draskovic rodom sa nekih hercegovackih cuka? E, to se zove zavicajni zov, slicno Draganu Jove Torbice
maksa83 maksa83 19:28 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Jel vlasnik Swissliona Draskovic? Jel Draskovic rodom sa nekih hercegovackih cuka? E, to se zove zavicajni zov, slicno Draganu Jove Torbice

Nisam provalio da je SwissLion (uzgred, SwissLion je kapitalno zajebao Sveti Srpski Eurokrem, to više niko normalan ne kupuje), samo mi bilo smešno - troglavi Alpi usred Banata...
Lionsgate Lionsgate 19:34 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

ISTORIJSKI RAZVOJ UREĐENJA VODNOG REŽIMA ZEMLJIŠTA PRIMENOM
ODVODNJAVANJA I NAVODNJAVANJA U VOJVODINI (ЛИНК)

Imao sam jednog drugara na studijama koji je iako rodjen i ziveo u centru Novog Sada, na Zlatnoj gredi, dosao da studira hidrotehniku u Beograd pored fakulteta koji mu je bio na 500m od kuce. Razlog, nisu imali smer za hidrotehniku na novosadskom univerzitetu a njegova porodica je tad vec po tradiciji radila na kanalima u Backoj, cale mu cak tad bio direktor DTD kanala. I pored svega toga on je zbog rasula koje je zavladalo i u toj oblasti pre 10-tak godina napustio Novi Sad i danas zivi i radi u carskoj Vijeni.

Jednom mi je rekao da bi njegov otac umro od muke kad bi video u kom su stanju danas kanali po Backoj i Banatu.

niccolo niccolo 19:35 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

to više niko normalan ne kupuje

Nije loš ovaj neki (zaboravio sam kako se zove) od onih Nišlija, Benlian Foods. Oni imaju ok i neke od onih "zdravih hrana" i tako...
freehand freehand 19:36 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Život u zemunicama, bez zdrave vode, na području koje redovno plave okolne reke...

Zato postoji selo koje se zove Izbište (rumunsko doduše).
Izbe nisu ni zemunice, usko gledajući, već rupe u zemlji bez ikakve potporne potkonstrukcije.
Lionsgate Lionsgate 19:42 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Nisam provalio da je SwissLion (uzgred, SwissLion je kapitalno zajebao Sveti Srpski Eurokrem, to više niko normalan ne kupuje), samo mi bilo smešno - troglavi Alpi usred Banata...


Kazu da nije hteo da placa licencu Italijanima (Gandolini se valjda zovu), on ce to bolje od njih, slicno bratu politicaru jelte, i dobio je nesto sto veze sa kremom nema.

Mozda je dizajner omota cokolade hteo reci da je prave od cistog alpskog mleka iz Banata, nekad su i Ljubljanske mlekare pravile alpsko mleko u zemunskoj mlekari ( do 1990 je to bio pogon ljublanske mlekare)... pa eto uzora.
Lionsgate Lionsgate 19:45 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Nije loš ovaj neki (zaboravio sam kako se zove) od onih Nišlija, Benlian Foods. Oni imaju ok i neke od onih "zdravih hrana" i tako...

Secam se da smo mi provalili neki turski krem od lesnika, uvozio ga Aman. Bio je odlican, sa najvecim % lesnjaka unutra.
Lionsgate Lionsgate 19:50 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Izbe nisu ni zemunice, usko gledajući, već rupe u zemlji bez ikakve potporne potkonstrukcije


Da.
maksa83 maksa83 19:55 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Secam se da smo mi provalili neki turski krem od lesnika, uvozio ga Aman. Bio je odlican, sa najvecim % lesnjaka unutra.

Ovo sa Eurokremom me podseća na onaj vic:

Prodavao tip paštetu od zeca, i dođe mu TV ekipa u posetu.

- Vi pravite i prodajete paštetu od zeca?
- Da.
- Aha, pa je l' to baš skroz od zeca, ili ne sasvim?
- Pa ... ima i konjetine.
- Aha, a u kom odnosu?
- 50-50.
- Aha, dakle na 1kg konjetine bude 1kg zečetine.
- Ne, nego na jednog konja ide jedan zec.
- Ali tu se onda zečetina uopšte ne oseća?!
- Pa da, zato je i ne stavljam...
maksa83 maksa83 19:55 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

,
freehand freehand 20:00 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

maksa83
,

Ono kad se Mujo i Haso u opkoljenom Sarajevu sretnu posle više meseci a ono Haso tajkun: džip, Versaće garderoba, dve ribe pored.
- Haso bolan, otklen ti pare?
- Trgujem sa UNPROFOR-om
- Šta bolan, štaš ti njima prodavat?
- Lignje brate
- Ama otklen tebi lignje, hajvane?
- A šta oni znaju kako se mi sunetimo?
Lionsgate Lionsgate 20:08 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Ehh, tek sad uvideh, kremovi od lesnika i evropska politika itekako imaju veze, Cesi i Madjari su provalili da su gradjani II reda u EU na osnovu razlika u kvalitetu nutele. U dobrom pravcu se krecemo sa diskusijom, nema nikakvih trolova
zilikaka zilikaka 20:34 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Svi narodi koji u svojoj ishrani imaju znacajno zastupljen procenat zitarica, malo su masniji od onih drugih.

Da, i šta im fali?!
Milan Novković Milan Novković 20:36 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

maksa83
...
- Pa da, zato je i ne stavljam...

Strašno

Zamišljam kako bi ovo išlo u neki IT rečnik, gramatiku, šemu, ontologiju .... šta god

A opet, može se zamisliti, softver će jednog dana imati smisla za humor (dobro, ima ga i sada, dovoljno je da pogledamo neki svoj stari code
niccolo niccolo 20:50 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Secam se da smo mi provalili neki turski krem od lesnika, uvozio ga Aman

Kupujmo domaće.

Šalim se, ja do ove godine nisam ni znao za tu firmu (mada sam se posle na ovogodišnjem Nišvilu setio da sam video da su se reklamirali i prošle godine), pa su mi trenutno simpatični - dobar, rekao bih, dizajn ambalaže, ok asortiman, navijam za njih da rastu.

Lionsgate Lionsgate 21:21 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Kupujmo domaće.

Šalim se, ja do ove godine nisam ni znao za tu firmu (mada sam se posle na ovogodišnjem Nišvilu setio da sam video da su se reklamirali i prošle godine), pa su mi trenutno simpatični - dobar, rekao bih, dizajn ambalaže, ok asortiman, navijam za njih da rastu.

Naravno, mi smo se uvek trudili da kupimo domaci prozivod ako ne sa nekog malog gazdinstva a ono industrijski proizvod, sam ako nije neki kriminal kao svislajonov eurokrem.

Imali smo svoje snabdevace domacim jajima iz Besonova sa Fruske, meso i preradjevine iz Kukujevaca, domaci sir iz Surduka, kajmak sa Rajca, brasno (spelta) iz Back.Gradista, helhino sa Pestera itd. A po beogradskim pijacama sam jurio prodavnice mlecnih prozivoda iz malih mlekara, odlicno kiselo mleko (ovcije i kozje) su imali iz mlekare Stara planina iz Dimitrovgrada itd. U Srbiji ima odlicne hrane, dobrih prozivodjaca ali cesto nemaju bas otvoren put do kupaca.

Cak i u iseljenju, u omiljenoj italijanskoj prodavnici na polici gde su dzemovi se odusevim kad vidim da dzemovi proizvedeni u Srbiji zauzimaju najvise mesta, Bakina tajna, EuroFood (iz Krusevca, imaju OK proizvod i odlicnu ambalazu), Nektar.
zilikaka zilikaka 21:33 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

Cak i u iseljenju, u omiljenoj italijanskoj prodavnici na polici gde su dzemovi se odusevim kad vidim da dzemovi proizvedeni u Srbiji zauzimaju najvise mesta, Bakina tajna, EuroFood (iz Krusevca, imaju OK proizvod i odlicnu ambalazu), Nektar.

Pa to!
I ja sam negde mislila da se valja baciti na takve stvari. Em imamo sirovinu em umemo, al izgleda da stvari nisu tako jednostavne.

Da stavimo na stranu sve uslove koje moraš da ispuniš da bi bio prihvaćeni proizvođač. Ono, mi pre svega nemamo kontrolisanu i stabilnu sirovinu. Dosta da ti u nekoj turi uleti voće sa više pesticida i puko si načisto, al nije to glavni problem.
Kod dobrog džema ti ne možeš da varaš. Moraš da ga praviš od voća. Nema hemije koju možeš da smućkaš.

Zato se najviše isplati praviti kojekakve majoneze i slične proizvode. Čista hemija al lepo upakovana i brendirana.

Kad svedeš prodajnu cenu i trošak sirovine, znaš zašto radiš.

Izgleda da je to tajna uspeha.
vcucko vcucko 21:54 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

tasadebeli


А што б' радила земљу ако те царствујушча императорка и императори плаћају као војника да им чуваш границу империје и још те за то ослобађају од пореза?

Тад су Србима одузели оружје и од некадашњих војника направили паоре са сталним местом боравка јер су везани за земљу.



Carica Mara (što bi moja pokojna baka Banijka rekla, Car'ca Moora).

To što nas je izuzela od poreza, urnisala nas je zadugo. Jedan od osnova razvijenog društva je efikasan, svrsishodan i pravedan poreski sistem. Ostavši van toga, ostali smo, khm, ima lep Ćopićev izraz pomalo divljačni.
Seti se divljačnog Todora iz "Proloma".

Opet, ako bi neki proto-cucko odstrelio jelena iz carske šume, bio bi efikasno uhićen i obješen o prvu solidnu granu. To bi video njegov brat proto-cucko2 i zapamtio zauvek: no-no carsko!

O tom dualitetu i mnogo čemu, moglo bi se danima. Ali ima nešto drugo.

Iz te gole i surove Hercegovine i iz sličnih krajeva (Banija nema veze s tim, Banija je ista Šumadija, ko je bio zna; problem Banije je isključivo versko-nacionalni, na manje od 50 km od Zagreba), vekovima dolaze Srbi u Vojvodinu. I nikako da se onako pravo prime. Uvek tu oko milion-milion i po, nikad puna ekspanzija. Ni brojna, ni ekonomska ni kulturna. Ono ima, ali ništa da kažeš suštinski.

Zlobnici bi rekli: skinuli im -ić, ostavili -ov i od ajduka napravili paore

Da se razumemo: izuzetno poštujem Vojvodstvo srpsko. U neku ruku, to je moja država (da kažemo država austro-ugarskih Srba). Pod mestom boravka uvek smatram Novi Beograd, Srem (neka mi neko dokaže suprotno?!). Ali ovo su činjenice, jbg...

U to ime, jedan od našijeh:

Lionsgate Lionsgate 21:59 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

I ja sam negde mislila da se valja baciti na takve stvari. Em imamo sirovinu em umemo, al izgleda da stvari nisu tako jednostavne.

Nije Srbija ne znam kolika zemlja i neki veliki proizvodjac ali to sto ima treba napraviti kvalitetno i upakovati da na nesto lici. A u belom svetu ima dovoljno nas koji smo poreklom odatle i koji cemo rado kupiti nase proizvode, kupice i neko pored nas pa ako mu se svidi mozda kupuje to i dalje. Mislim da za sad jedino te preradjevine od voca (dzemovi, sokici) i eventalno vina i rakije mogu napolju da uspeju, ostalo tesko.
tasadebeli tasadebeli 22:08 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

vcucko

To što nas je izuzela od poreza, urnisala nas je zadugo. Jedan od osnova razvijenog društva je efikasan, svrsishodan i pravedan poreski sistem. Ostavši van toga, ostali smo, khm, ima lep Ćopićev izraz pomalo divljačni.
Seti se divljačnog Todora iz "Proloma".

Opet, ako bi neki proto-cucko odstrelio jelena iz carske šume, bio bi efikasno uhićen i obješen o prvu solidnu granu. To bi video njegov brat proto-cucko2 i zapamtio zauvek: no-no carsko!

O tom dualitetu i mnogo čemu, moglo bi se danima.



Што рече неко на једном мом забринутом посту о помереним роковима за плаћање пореза које нису најавили и објавили:

Ма шта се секираш, Тасо, Срби су ионако сјебали сваку државу која их је терала да плаћају порез.



vcucko vcucko 22:33 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

tasadebeli


Report:

Bio u Hali sportova. Kad sam ušao, već je počela ženska košarka. Partizan - Medveščak Zagreb (neka regionalna liga? nemam pojma). Poluvreme pola koša za naše. Igra, realno, biže Š nego A kategoriji. Kad se samo setim, da se tu pre par godina igrala LŠ sa Marinom na klupi i Dabovićkama i kvalitetnom Amerkom u timu. Ali jbg, koliko para toliko muzike.

Tribine solidno pune. Naravno, jug sa JNA. Pevalo se Zeki i Bjeki, u stvari njihovim familijama Na poluvremenu, Miša Tumbas gađao trojku. Promašio za malo, dupla koska. Cela hala uzdah i aplauz

Onda sam video neke propuštene pozive, izašao i posle mi se nije dalo da se vraćam. Tako da sam propustio Grupu JNA.

EndOfReport
tasadebeli tasadebeli 23:23 04.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

vcucko

(neka regionalna liga? nemam pojma)



Мислим да сам крајичком ока негде видео да осим мушке постоји и женска регионална кошаркашка лига... Не знам, немам појма, не пратим баскет уопште... Ватерполо (и све остало у вези са водом), фудбал, бокс... Тим редоследом. Остало може, а и не мора.


Miša Tumbas gađao trojku. Promašio za malo, dupla koska. Cela hala uzdah i aplauz



Видео сам га недавно овде код мене у крају, па смо се испричали... Ма шта год ти помислио кад то кажем...

А кад га се само сетим још из оних његових раних дана, његове и моје младости.Стално се у то време мувао на Брду. Мислим да је он из Барича, али нисам сигуран.

Дође недељом у десет пре подне на Цареву ћуприју на утакмицу БАСК-а и још некога из београдске зоне, али од ових приградских... Рецимо, Борча или Мали Мокри Луг или тако некако.

Па он сам навија за БАСК, једини се дере, зеза госте (знаш већ како то он ради), а гостујући навијачи, њих 20-30 хоће да га бију јер не знају ништа о њему.

Он онда побегне на терен да га они не би јурили и тукли, текма се прекида... Молимо га сви да изађе са терена, а он неће, уплашио се од ових.

Једва смо га на пљескавицу намамили да изађе са терена, замало да нам судија одсвира крај, па да изгубимо 0:3 пар форфе јер нисмо обезбедили основне услове за игру.

Данас то већ не би могло да се деси... Тумбас је сада медијска звезда. Сви га знају широм Србије, Балкана и Европе.

Е, а ми смо га још онда звали Тумбас... Крај седамдесетих, прва половина осамдесетих.

Ко зна откада му је тај надимак и ко му га је дао.

Он ми је један од оних ликова Београда моје младости који су ми много драги и увек се обрадујем када га сретнем... Некако се, к'о времепловом, вратим у то време...
michiganac michiganac 00:34 05.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

tasadebeli


У праву си да је оно пре Велике сеобе углавном било спасавај се ко може. То са простора између три Мораве што каже Добрица Ћосић, али и из Херцеговине, Црне Горе. Да би се неко негде населио, прво мора та територија да се испразни. А Војводину је највише испразнио Сулејман Величанствени 1521. освајајући Београд (па попалио и уништио све одакле је могла стизати помоћ том Београду), а затим Пешту и Будим.



Ne znam koliko je ovo sve (ne)svjesno napisano, ali zašto se izostavlja slučaj Bosne (kad je već pomenuta i Hercegovina) i njenog življa u kontekstu tih smutnih vremena previranja u Panoniji, okvirno da ih uzmemo od Sulejmana do utvrđivanja habsburške vlasti u njoj nakon karlovačkog mira 1699.

Sa povlačenjem Eugena Savojskog sa Balkana preko Save i Dunava paralelno npr. sa Čarnojevićevim Srbima, hvatali su maglu i bosanski katolici iz centralne Bosne, slivova Vrbasa i Bosne. Neke validno pretpostavljene brojke ukazuju takođe o nekim desecima hiljada duša koje su se potom razmiljele po pustoj Slavoniji. Stoga danas između Drave i Save gotovo da nema grada i sela u kojem ne žive pojedinci koji nose prezimena tipa Bosanac, Bošnjak, /-ović, i sl..

Slavonija je takođe prethodno popaljena u nadiranju Sulejmanovih podanika, a njena pređašnja populacija isto tako najvećma rastjerana i između ostalog begala sve do podno Beča (Burgenland a.k.a Gradišće).


U apsolutnom nimalo mi nije bila namjera da stavim akcenat na mitsko "velikosrbovanje", ali uzgredno zanimljive su mi npr. tvrdnje nekih eminentnih slavonskih katolika iz potonjih vremena, a prije konačnog urušavanja otomanske imperije na balkanu ukraj 19.vijeka i istovremenog upostavljanja savremenih nac. identiteta na istom, poput Matije Antuna Reljkovića u svom 'Satiru' iz 1762: "..Vaši stari jesu knjigu znali, serbski štili a serbski pisali.." aludirajući izvjesno na Ćirilicu kojom su prethodno pisali u srednjovjekovnoj Bosni (odn. potonjoj "Bosančici" ), ili Andrije Torkvata Brlića 1864 kada zagrebačkim vlastima, uz protivljenje da se organizuje zajednička poljoprivredna izložba Hrvatske (, Dalmacije) i Slavonije, piše odgovor u kojem npr. navodi kako je "..Slavonija skoro izključivo napučena Serbstvom rimske i gerčke crkve.."


Ali ipak da ne širimo priču dalje.


tasadebeli tasadebeli 01:11 05.10.2017

Re: Da razbijem tisinu

michiganac

Ne znam koliko je ovo sve (ne)svjesno napisano, ali zašto se izostavlja slučaj Bosne



Ма ко, бре, изоставља Босну?


tasadebeli

Или рецимо моја колегиница из школе (из кола српских сестара и мене једог брата) радила својевремено свој дипломски на Филозофском у Неопланти истражујући порекло свог необичног презимена за Срем одакле је она. (Лаћарак, онај свињски Срем.) И установи да су њени преци ту у Срем дошли из Босне






Него је ово ипак Блог. Мало необавезније тандркање од неког академског предавања или академског рада, па зато и нисам сматрао за неопходно да баш у сваком коментару понављам све из претходних коментара набрајуајући опет све крајеве одакле су ишле сеобе на север и запад.


EDIT: Ево овде за почетак имаш дијалектолошку карту српскохрватског језика (објављена када смо још увек имали заеднички језик) из које можеш да наслутиш све правце сеоба.





Карта је из књиге "Српски народ и његов језик" Павла Ивића. Одабрао сам њу да ти одатле то покажем јер је писана тако да могу без проблема да је прате сви, а не само они који имају неко лингвистичко образовање.

У тој књизи имаш и карту праваца сеоба, али њу нисам успео да пронађем на интернету.


U apsolutnom nimalo mi nije bila namjera da stavim akcenat na mitsko "velikosrbovanje", ali uzgredno zanimljive su mi npr. tvrdnje nekih eminentnih slavonskih katolika iz potonjih vremena,


piše odgovor u kojem npr. navodi kako je "..Slavonija skoro izključivo napučena Serbstvom rimske i gerčke crkve.."




А ти мислиш да сам ја Чаругу ставио тек онако случајно после приче о сеобама, а пре Апотеозе Црњанског.

Јово Станисављевић Чаруга. У осијечком архиву су и црквене нњиге и пописи из тог доба где поред његовог имена лепо пише "вјероисповест: православна". (Мада ја мислим да тај није веровао ни у кога и ни у шта сем у самог себе. ) Мислим да се то види и у оном документарцу.

Пај 'вамо! Да разјасним нешто!

Рекох већ, мени су бабе из Кекенде и Титела. Један деда рођен у Крагујевцу, али у ствари његов отац ту добегао са Косова, односно Метохије. Други деда роЏени Нишлија.

Дакле, ја сам ти некако као оно обично домаће српско џукелче из централне авлије ако занемаримо обе бакуте које су још као деца стигле у Београд.

Сви ти моји поменути рођени су у распону од 1897-1905.

Али је зато моја драга племенита от Упишански, како је то за њу као једину унуку говорио њен деда (петорица браће су били племенити от Усеровски), Србин из Славоније, Липик, Пакрац. (Још увек чува моја тазбина тапију на неку шуму тамо у том крају подно Папука иако су они трећи пут и последњи пут дефинитивно избегли из Хрватске 1941. да се више тамо никада не врате. Прва два пута се склањали 1914. и 1928.)

Једна баба јој је Буњевка из Приморја, икавка, католкиња, али као што рекох, са сачуваним предањем да су покатоличени у доба Марије Терезије.

Друга баба јој је Српкиња рођена у Загребу.

А ту бабу је родила прабаба славонска Швабица рођена Осијеку, али се удала у Загребу за Србина. (Знаш да су те Швабе насељене колонизацијом исто онако као и Личани и Црногорци и остали у доба Југославије? Довели их у Славонију и Војводину из Лотарингије још у 18. веку да би колико-толико разбили српску националну масу осталу ту после укидања Војне крајине.)

Једино јој је један деда "из одавде" што би се рекло, тј. из оног села Радовања (тамо где су гекнули Карађорђа сикирчетом по наредби његовог кума Милоша).

Сви ти њени поменути рођени у распону 1908-1910.


Зато немој да ми приговараш да ја некога ту прескачем по питању сеоба јер то и не смем кад смо ми (мислим на моју породицу) одасвуда, брате рођени.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:05 03.10.2017

Ја сам ЗА...

... али не знам за шта.

Но, ево разјашњења онога чему смо сведочили.

1) HYPE
То ми је први утисак: поводом референдума развио се и нарастао медијски и емотивни HYPE. Зашто то кажем? Па, медијима требају вести. Они живе од вести, од узбудљивости које препакују и продају својим читаоцима. После Брегзита и Макарона, каталонски референдум је био сјајна прилика нове медијске експлозије. И сви су је најављивали, наоштрили се...
А онда... а онда су се неколике сцене условно речено претеране употребе полицијске силе бесомучно вртеле и понављале, падало се у ватру, лупетало се, а чињенице, чињенице су гуране у страну. Била је, да подсетим, досадна недеља, ниједан лудак није пуцао по Америци, ISIS није никог живог тог дана спалио, ниједан дерби на програму, геноцид на Рохингама у Бурми ником није интересантан, тако да... Каталонија хоће независност, а они јој не дају!!! Уааа!!!

2) ЧИЊЕНИЦЕ
Чињенице кажу да је један референдум већ недавно одржан 2014, па садашњи, нови, делују мало исхитрено, зар не? Шта се то ново десило од тада? Уистину -- ништа. Тада се, по неким подацима, 38% грађана Каталоније изјаснило ЗА независност, по другим 40%. Сада је однос сличан: изашло је око њих 40%, а преко 90% том приликом гласало за независност. Па?
Па, када 40% неке популације захтева нешто, тих 40% никако се не могу квалификовати као већина. Очигледно да је Каталонија значајно подељена по питању независности, али индипендисти не чине квалификовану већину. Те, паламуђење је да ту неко неком нешто ускраћује.

3) СЛИЧНОСТИ
Мислим, сличности са чиме? С Косовом? Па, тамо је преко 90% становништва било за отцепљење, а сами Косовари живели су у једној недемократски и беззаконо подешеној земљи -- насупрот данашњим Каталонцима, који су део ЕУ, и своја права могу остварити и наднационално, наддржавно.
Са Црном Гором? Јууу, па тамо... тамо је далековидо, сјајно, и паметно за одлучујућу већину проглашена граница од 55% гласова грађана. Та далековидост је паметно предупредила даље сукобе и нервозе, у случају индипендистичког успеха. У Каталонији морало би се слично урадити, и тамо изузетно велик број грађана је унитаристички расположен.

Итд. итсл
Да не дужим: једно небеско свирање -у, све у свему, а ја навијам... за мир у свету и правду, к'о и све мисице.

P.S.
Просто је фасцинантно колико оне ставом унапред опредељене не занима чињеница који то проценат каталонских гласача жели независност (одговор: мањински проценат), већ ти коментатори хрле да извуку неке паралеле у вези са Косовом а поводом Каталоније, и све то у свези са увек неправедним светом и злочињенијем спрам небеских Срба и Србије-небеске заручнице. Не иде, браћо мојa у Христу и Богородици пресветoj.
dogodinedragosevac dogodinedragosevac 20:15 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Са Црном Гором?


Sa Slovenijom 1990, recimo...

a sto se Rohindja tice, tesko da je tu pocinjen genocid, i mozda je to najslicnija prica Kosovu. Sa tom razlikom sto nikakvog otcepljenja nece biti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:20 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Sa Slovenijom 1990, recimo...

Јок.

Под један, већ тада савезна држава и није била савезна, у правом смислу те речи, а под два, словенчки народ је листом био за отцепљење.

Једна интересантна анкета, додуше из Хрватске, пред рат је говорила да отцепљење није било већинско становиште грађана, али да промена односа и форме државе јесу били већински захтев анкетираних. Вероватно је тако било и у Словенији. Мислим, шта ће демократска Словенија у државној заједници са монопартијском, недемократском Србијом, зар не?!

Но, Слоба је био најпаметнији.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:28 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

шта ће демократска Словенија у државној заједници са монопртијском, недемократском Србијом, зар не?!


Jel to ona demokratska država što briše iz spiska svojih državlajna pripadnike nepoželjnih nacija?
Ajd Brajo ne zajebavaj.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:37 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

a sto se Rohindja tice, tesko da je tu pocinjen genocid, i mozda je to najslicnija prica Kosovu.

Ууу...
Ух.
Опрезно с оваквим изјавама.

Какав је то бестијариј тамо. Ми смо мала деца за поједине ракинске епизоде.

Сасвим случајно, пратим од почетка ситуацију, и из неформалних извора. Будистичка већина животањски прогони муслиманску Рохинга мањину. Жи-во-тињ-ски. У време паметних телефона готово немогуће је сакрити ствари, па сам јa -- прилична безосећајна стока у појединим ситуацијама -- имао прилике погледати интегралне снимке како будистичка већина спаљује живе - ЖИВЕ! -- њих десетак Рохинга, које су претходно умлатили бамбусовим штаповима, до смрти и полусвести. Па људи горе, и немају снаге да се склоне, иако су невезани, од ватре и грања којим их затрпавају. Па даље, снимци иживљавања војника над везаним Рохингама... Па даље, затрпавање булдожером у јаму читавог Рохинга села. Ух.

А тактиком спаљене земље муслимани се једним за свагда протерују из Ракине.

Геноцид.
Мучни и тешки.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:16 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Authorities said police posts came under attack in the early hours Friday by an estimated 150 insurgents armed with guns and homemade explosives. The attackers were believed to be Muslim, a minority in Rakhine State, where a religious divide centers on the stateless Rohingya, who are disdained by many Buddhists and seen as illegal immigrants from neighboring Bangladesh.

:)

Знаш, наравно да једно гуглање може наћи жртве и на бурманској страни. Но, овде више није реч о употреби прекомерне силе, већ о прогону СВИХ муслимана из Ракине, под изговором борбе против терориста.

А ти страшни терористи напали су полицајце МАЧЕТАМА: Rohingya Muslim militants armed with machetes 'ambush Burma police' killing up to 32

Узгред, влада је неколико пута ухваћена у лажи у вези и са бројем жртава у својим редовима и са тиме ко пали Рохинга села -- они кажу да то раде "побуњеници".
:)

Следеће што би, као залогу тачности моје тезе да је реч о геноциду, требало да урадим, јесте да окачим тих неколико страшних видео записа. То свакако нећу урадити, из елементарне пристојности. Уместо тога оне који желе да знају истину о томе шта се догађа у Бурми позивам да прате барем неколико невладиних извора и мноштво видео записа и сведочења с лица места.
Atomski mrav Atomski mrav 21:34 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Сада је однос сличан: изашло је око њих 40%, а преко 90% том приликом гласало за независност. Па?
Па, када 40% неке популације захтева нешто, тих 40% никако се не могу квалификовати као већина. Очигледно да је Каталонија значајно подељена по питању независности, али индипендисти не чине квалификовану већину. Те, паламуђење је да ту неко неком нешто ускраћује.


Ne misliš li da bi na referendum izašlo više od 40% građana da policija nije pokušala da na brutalan način spreči održavanje referenduma?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:42 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

da, ne shvatam ovu osornost prema Kataloncima?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:43 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Ne misliš li da bi na referendum izašlo više od 40% građana da policija nije pokušala da na brutalan način spreči održavanje referenduma?

а) Толико их је изашло и прошли пут.
б) Свака акција забране референдума повећава излазност по закону акције и реакције, особито кад гласачи знају да не прете озбиљне законске последице.

da, ne shvatam ovu osornost prema Kataloncima?

Не разумем.
tasadebeli tasadebeli 21:46 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Srđan Fuchs
da, ne shvatam ovu osornost prema Kataloncima?



Па сам си, Срки, рекао на свом посту да причу о референдуму и отцепљењу Каталоније гура корумпирана екипа у циљу избегавања одговорности и могуће казне за своје грехове.

На шта ти ја рекох да то подсећа на Мила Ђукановића и Црну Гору.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:54 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Мислим, сличности са чиме?......Са Црном Гором? Јууу,


Pa baš je slično, sličnije nego sa Kosovom.
I CG i Katalonija su i pre zajedničkih država imale svoje idetitete, bili subjekti sami za sebe, koji su se nekako, neki kažu silom drugi kažu milom, našli u većoj državi.
Onda jednom poželeli da se ponovo osamostale.
A razlika je u tome da Kataloniji kažu, ne može, a Crnoj Gori, može.
Ah da, Španija je u EU :)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:56 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

okej, ali kako može da kaže za više od 3 miliona ljudi da su tamo neki "čobani, budale"; da ne vole ljudi Španiju i da ne žele konflikt, i da im nije taj lider, već recimo Podemos Catalunya (što nije nezamisliv scenario) izašlo bi nekih tričavih 65 odsto da glasa SI.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:56 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

За ХЦМа, Тасу и остале има и мој мали ПС у уводном коменатару, да не понављам већ речено.
izašlo bi nekih tričavih 65 odsto da glasa SI.

Кад изађе, променићемо причу. До тада, са ових 40%, неозбиљно је пропагирати независност.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:05 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

За ХЦМа, Тасу и остале има и мој мали ПС у уводном комнатару, да не понављам већ речено.


Onaj sa manjinskim procentom?
Uzimaš zdravo za gotovo neki polupodatak, nagađanje, procenu, jer ti tako odgovara.

A ako ostavimo po strani procente, ono što imamo kao činjnice su da je referendum žestoko sprečavan, i da EU kaže kako Katalonija nema pravo na samostalnost, i to ne zbog procenta, već zbog prava Španije na celovitost.

Kako ti vidiš takav stav EU, kao dvoličnost, neprincipijelnost, bezobrazluk, ili misliš da je to u redu?
tasadebeli tasadebeli 22:27 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Predrag Brajovic

За... Тасу и остале има и мој мали ПС у уводном комнатару, да не понављам већ речено.


Прочитао твој П.С.

Што за мене?

Већ рекох да ме баш брига и за Каталонију и за Шпанију. Не занима ме... Гледам, слушам све то исто као што су Шпанци и Каталонци гледали грађански рат у СФРЈ преко тв уз вечеру.


А видим да је и код већине блогера иста ситуација... Судећи по коментарима.






И уопште не правим никаква поређења са КиМ.

А да мислим на КиМ, то је тачно. И не треба ми Каталонија и Шпанија за то.
niccolo niccolo 22:31 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

hoochie coochie man
Мислим, сличности са чиме?......Са Црном Гором? Јууу,


Pa baš je slično, sličnije nego sa Kosovom.
I CG i Katalonija su i pre zajedničkih država imale svoje idetitete, bili subjekti sami za sebe, koji su se nekako, neki kažu silom drugi kažu milom, našli u većoj državi.
Onda jednom poželeli da se ponovo osamostale.
A razlika je u tome da Kataloniji kažu, ne može, a Crnoj Gori, može.
Ah da, Španija je u EU :)


Jbg, sad ti malo menjaš činjenice da idu na tvoju vodenicu. Tj. malo više, ako ćemo iskreno. Crna Gora (Kraljevina) je u svoje vreme u skladu sa svojim unutrašnjim pravom odlučila da uđe u jednu veću priču. Onda je ta veća priča sto puta promenila državno uređenje blablabla, da bi na kraju ostale Srbija i Crna Gora kao republike u saveznoj republici jugoslavija. Onda su se one dogovorile da to promene u državnu zajednicu i na kraju je CG, u skladu sa unutrašnjim pravom državne zajednice, održala referendum i razdvojila se.

Dakle, CG, da prostiš, je i ušla i izašla u skladu sa unutrašnjim pravom (insistiram ti na unutrašnjem pravu jer prosečan Srbin, recimo da su mu inicijali AV, ne kapira da Španija, koju navodno podržava, ne gleda na stvar sa Katalonijom kao na pitanje međunarodnog, već isključivo unutrašnjeg prava i tvrdi da po unutrašnjem pravu Španije Katalonija ne moš se razvede).
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:10 03.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Crna Gora (Kraljevina) je u svoje vreme u skladu sa svojim unutrašnjim pravom odlučila da uđe u jednu veću priču. On......................... Španija, koju navodno podržava, ne gleda na stvar sa Katalonijom kao na pitanje međunarodnog, već isključivo unutrašnjeg prava i tvrdi da po unutrašnjem pravu Španije Katalonija ne moš se razvede).


Da se ja ipak ne upustam u te detalje, ali ne znam koliko je po unutrašnjem pravu bilo u redu da se zbaci kralj, posebno jer je to uradila neka ad hok skupština.

Ali sve o čemu pričaš je ipak tehnika, samo forma, suština je da Katalonci (recimo) hoće da se osamostale a iz Madrida i Brisela kažu ne može. Ne može, kažu iako ih niko i ne pita, ni Krim.
Za Kosovo i Crnu Goru su rekli može.
Ne misliš valjda da je sve to zbog različitih unutrašnjih prava.

niccolo niccolo 06:11 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Crnu Goru su rekli može

Brate, pa za Crnu Goru su i Srbi rekli da može, što bi sad u Madridu bili veći Srbi od Srba?


Edit:
ali ne znam koliko je po unutrašnjem pravu bilo u redu da se zbaci kralj, posebno jer je to uradila neka ad hok skupština.

Nije bilo ozbiljnih osporavanja procedure, znači da je u redu. Slično kao što Srbija nije osporavala CG referendum, bez obzira što će sada recimo Alselone da kaže kako se do 55% došlo preko undeadova. Ljudi sproveli kako su sproveli, mi se sa time saglasili i sve ok.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 07:33 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Uzimaš zdravo za gotovo neki polupodatak, nagađanje, procenu, jer ti tako odgovara.

:)
Pa organizatori su dаvаli te podаtke, i prošli put i sada. Ти и слични просто нећете да видите чињенице. С вама расправа није могућа. Једина њена права сврха јесте да се, због других, оних који ово читају, подаци ипак изнесу.

ПОДАЦИ
Atomski mrav Atomski mrav 08:11 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

ПОДАЦИ


Znam, znam, sinko - cifre ne lažu :)



Ali je više nego interesantno kako Madrid te prethodne pokušaje referenduma nije pokušavao da spreči na način na koji je to pokušao sada... Drugo, pitanje je da li su i te cifre tačne jer, kako je to Staljin primetio, nije bitno ko i kako glasa već ko broji glasove. Treće, ne možemo pretpostaviti da bi od preostalih 60% Katalonaca barem 85% bilo protiv otcepljenja (na brzinu sam izračunao da bi toliko bilo potrebno)...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:40 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Drugo, pitanje je da li su i te cifre tačne jer, kako je to Staljin primetio, nije bitno ko i kako glasa već ko broji glasove

:)
а) И мадридским и каталонским партијама на власти ово ће, мало, додати који политички поен у гласачком телу, а мислим да им је подршка слабила. Првима због исказаног жустрог унитаризма, другима због ревносног индипендизма. Ово је матрица, а скоро да уопште не знам ко је на власти -- важна је матрица, нису конкретна имена важна.
б) Организатори су бројали гласове. Глупо је рећи да су бројали на своју штету.
в) Не гласа се против, већ се гласа ЗА отцепљење, тако функционишу референдуми када неко хоће да се отцепи.
Atomski mrav Atomski mrav 08:57 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Hteo sam da kažem da su organizatori možda dodali koji glas ZA otcepljenje a ne oduzeli. :)
Brajo, dakako da se glasa i ZA i PROTIV, valjda moraju da budu obe opcije na glasačkom listiću?
apacherosepeacock apacherosepeacock 09:07 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Ali je više nego interesantno kako Madrid te prethodne pokušaje referenduma nije pokušavao da spreči na način na koji je to pokušao sada...


Pa verovatno zbog toga sto se procenat za otcepljenje u medjuvremenu promenio ali ne Madridu u korist.

Zbog cega bi inace reagovali ovako kako su reagovali (na svoju sramotu)?

Da su sve ankete govorile da je ZA samo oko 40% pa lego bi im (Madridu) takav referendum ko budali samar.

nikvet pn nikvet pn 09:10 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Predrag Brajovic

3) СЛИЧНОСТИ
Мислим, сличности са чиме? С Косовом?


А нико од наших званичника да запази и подвуче много ближи пример сличности са Словенијом, па потом са Хрватском? Нарочито са Хрватском која своју државност темељи на одбрани од наводне агресије. Сепаратисти су жртве агресије државе која брани свој устав и територију?!

Шпанска империја је онолике Индијанце покорила као и своје локалне Шиптаре (Баски). Ако не изађе на крај са овим својим Словенцима-Хрватима проћи ће као Југославија. Онда и треба да је нема.

Спортска првенства биће занимљивија.

(Не навијам, само пратим уз мезе и вино. И много ми лепо што нас више нема на насловницама.)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:28 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Тешко је правити сличности између нечега где сличности нема, јер (намерно?) занемарује се воља народа.

У Каталонија (још увек) не постоји натпловична већина спремна да изгласа независност. Код год нађе било коју такву анкету, која детектује ту натполовичну већину, нека је овде окачи. A ta natpolovična većina je preduslov mnogih rečenica ovde.

Да ли је та натполовична већина могућа? Свакако: расположења се мењају, и каталонска жеља за независношћу има своје мене. Неки пут је та независност имала бољи и већи ослонац, некиу пут мањи.

Важно: НЕМА натполовичне већине у овом трену, те је свако трабуњање како неко неком у овом трену нешто ускраћује -- тек трабуњање.

У случају Словеније и Хрватске, оправдање за њихово отцепљење давала је огромна, масовна већинска подршка формирању од Србије незвисних држава.
elenold elenold 09:36 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

tasadebeli
. . .
На шта ти ја рекох да то подсећа на Мила Ђукановића и Црну Гору.


Taso, moze po necem da podseca ali to vodi sve u pogresne zakljucke.
Katalonci su ozbiljan narod sa vekovnom istorijom i imaju svo jezik i verski su jasno odredjeni. .
Ne mozes njih, njihova osecanja i teznje ni zapoceti porediti sa Crnogorskom nacijom i
i praviti paralele sa dogadjajima koji su doveli do referenduma u Crnoj Gori. Ako se ne varam Crnogorska nacija je proglasena ili uvedena posle drugog rata, a ni do danas jos nisu sve razjasnili oko svog jezika i slova koja imaju, kako li ce se sa svojom gramatikom tek izboriti sami, a tek o veri je prica za sebe. Ali to je njihova stvar.

I po mom skromnom misljenju referendum u CG je zapadni projekat u geostrateskim pomeranju zapada a Milo  i njegovi su u tome samo izvodjaci radova koje ne interesuje stata koju pravi srpskim interesima.
A samostalna Katalonija je izvorni interes bar ozbiljnog dela Katalonaca koju zapad ne podrzava.


gedza.73 gedza.73 10:16 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Predrag Brajovic
Тешко је правити сличности између нечега где сличности нема

Da li policija hapsi samo lopove koji kradu kožne novčanike iz desnog džepa na pantalonama ali ne i lopove koji kradu novčanike od skaja iz ženskih tašni?

U vezi teme?

Jedna je Država. Ostalo su pridružene članice.



tadejus tadejus 10:22 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

gedza.73
Predrag Brajovic
Тешко је правити сличности између нечега где сличности нема

Da li policija hapsi samo lopove koji kradu kožne novčanike iz desnog džepa na pantalonama ali ne i lopove koji kradu novčanike od skaja iz ženskih tašni?


a bre gedžo.. u tome (ka i u svemu drugome) važe jasna pravila..
takozvani gold standard rule..
which says.. he who has the gold makes the rules..
to srpsko upljuvavanje na temu nepravde tog i takvog zlatnog pravila je prosto djetinjasto..
takva su pravila, il igraj il izlazi iz kola i to je to..
kmečati sa strane nema smisla (a vala ni upljuvavati se objašnjavajući zašto je to pravilo zapravo dobro - wink wink u Brajovićevom pravcu)
tasadebeli tasadebeli 10:53 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

elenold
tasadebeli
. . .
На шта ти ја рекох да то подсећа на Мила Ђукановића и Црну Гору.


Taso, moze po necem da podseca ali to vodi sve u pogresne zakljucke.
Katalonci su ozbiljan narod sa vekovnom istorijom i imaju svo jezik i verski su jasno odredjeni. .
Ne mozes njih, njihova osecanja i teznje ni zapoceti porediti sa Crnogorskom nacijom i
i praviti paralele sa dogadjajima koji su doveli do referenduma u Crnoj Gori. Ako se ne varam Crnogorska nacija je proglasena ili uvedena posle drugog rata, a ni do danas jos nisu sve razjasnili oko svog jezika i slova koja imaju, kako li ce se sa svojom gramatikom tek izboriti sami, a tek o veri je prica za sebe. Ali to je njihova stvar.

I po mom skromnom misljenju referendum u CG je zapadni projekat u geostrateskim pomeranju zapada a Milo  i njegovi su u tome samo izvodjaci radova koje ne interesuje stata koju pravi srpskim interesima.
A samostalna Katalonija je izvorni interes bar ozbiljnog dela Katalonaca koju zapad ne podrzava.





Да, добро, слажем се, ово што кажеш је више историјски поглед, чињенично стање на основу историје.

Када сам рекао да подсећа нас Црну Гору, мислио сам на кримогене структуре које су на челу модерних држава данас.

Ако се не варам, против Мила Ђукановића су у Италији биле покренуте неке оптужнице за криминал, али се о томе нагло заћутало када је постало јасно да "независна" Црна Гора иде у НАТО.

А Срки Фукс каже да читаву овуи причу са референдумом у Каталонији и независношћу гура корумпирана крими врхушка Каталоније да би се на тај начин извукли због почињених (не)дела, као што је то и Мило Ђукановић урадио пактирајући успут са својим пословним партнерима, племенима са југа.

На ту сличност сам мислио.

Знаш оно, емисија на тв "Жива истина:":

"Двије екипе... Прва... Ја Тарзан и Дуле. Значи... Замјене ти нема ту! Док ови... Овај 'оће с овим, овај неће са оним... Све с нуле."



maksa83 maksa83 11:10 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

which says.. he who has the gold makes the rules..
to srpsko upljuvavanje na temu nepravde tog i takvog zlatnog pravila je prosto djetinjasto..

Podvukao bih.

Imaš pare/pištolje - za tebe važe druga pravila. Nemaš pare ni pištolje (ili bar drugara sa parama i pištoljima) - za tebe važe pravila koja su postavili oni sa parama i pištoljima.

Dobrodošli na planetu Zemlju.
NNN NNN 11:15 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

I još nešto:
je l' slučajno što je baš tada BIA uKebala Dragana Kojića?
nikvet pn nikvet pn 11:24 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...


Формално-правно ствар је јако проста али навијачки поглед на ствар лако то размаже. Ајмо полако. Део државе или империје који тежи сецесији формира сепаратистички покрет. Дакле: сецесија и сепаратистички покрет. Без икакве конотације, без предзнака је ли то лоше или добро, и за кога. (Тако се и Србија отцепила од Отоманске империје). Даљи развој догађаја иде у насилном (Карађорђе) или ненасилном правцу (Коџа-Милош). Ненасилно, договорно, то је јасно: Чешка-Словачка, Србија-Црна Гора, Србија-Македонија... и насилно: Словенија-Југославија, Хрватска-Југославија, Каталонија-Шпанија...

Док пратим пренос утакмице волим да коментатор и судије објективно баратају правим појмовима без навијања.

Додатак:

maksa83

Imaš pare/pištolje - za tebe važe druga pravila. Nemaš pare ni pištolje (ili bar drugara sa parama i pištoljima) - za tebe važe pravila koja su postavili oni sa parama i pištoljima.


Баш то и пратим, насилна игранка брзо ће показати у кога су сада већи новци и ливори.
elenold elenold 11:58 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

tasadebeli


Ако се не варам, против Мила Ђукановића су у Италији биле покренуте неке оптужнице за криминал, али се о томе нагло заћутало када је постало јасно да "независна" Црна Гора иде у НАТО.

А Срки Фукс каже да читаву овуи причу са референдумом у Каталонији и независношћу гура корумпирана крими врхушка Каталоније да би се на тај начин извукли због почињених (не)дела, као што је то и Мило Ђукановић урадио пактирајући успут са својим пословним партнерима, племенима са југа.

На ту сличност ....


Da secam se toga. Ali je redosled drugaciji , verovatno je procenjeno da je znacajnije da CG uvuku u NATO u odnosu na svercovanje cigarama i narkoticima.
A predpostavljam da je i Milo procenio da mu je to najbolja zastita a za sve ostalo dobija redosled aktivnosti. I videcemo kako i dokle to ide, a verovatno ce zbog toga zavrsiti kao NATO funkcioner.
A kod Katalonaca ideja nezavismosti ozbiljnije egzistira.
Sta mislis da se eksterno ulaze u tu ideju i da je zapad podrzava koliko bi za samo dve godine Katalonaca glasalo za nezavisnost.


gedza.73 gedza.73 12:08 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

tadejus
a bre gedžo.. u tome (ka i u svemu drugome) važe jasna pravila..
takozvani gold standard rule..

peckam malo Brajovića za 'nije isto', 'sličnosti', 'pronađi osam razlika'.
Sila je sila (skoro sam ser.. pisuckao nešto slično tvom komentaru). Nema razloga da se palamudi o pravdi, zakonima kada moć i oružje kroje svet.

to srpsko upljuvavanje na temu nepravde tog i takvog zlatnog pravila je prosto djetinjasto..
takva su pravila, il igraj il izlazi iz kola i to je to..


men' se čini da mi nismo toliko loše prošli s obzirom na okolnosti. Srbija, sever Kosova, Republika Srpska. U globalu si dobio čiste teritorije, zaokružene sa začkoljicom oko Brčkog ako počneš da se vućaš malo više. Praktično ti skinuli muku s vrata i probleme koji bi se pojavili, pre ili kasnije, u budućnosti.

eto tol'ko od mene s čokoladno mleko (umesto piva) ispred prodavnice.



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:28 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

peckam malo Brajovića za 'nije isto', 'sličnosti', 'pronađi osam razlika'.

Ma, Brajoviću više bilo simpatično kako se pred njegovim očima falsifikuje i do neprepoznavanja potencira stvarnost. Pa čisto, ono, da stavimo činejnice na sto, to i uradih.

Moj stav je poznat i principijalan: ako se otcepe, to će biti ono što su zaslužili. A ako se ne otcepe, to će takođe biti ono što su zaslužili.

Unutrašnje, ja tu logiku otcepljavanja u nediskriminisanim sredinama ne razumem. No, it's just me. (And a tiny triggerfish in me! Ona što nikad ne odraste ;-)
gedza.73 gedza.73 12:31 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Unutrašnje, ja tu logiku otcepljavanja u nediskriminisanim sredinama ne razumem.


Porodična seljačka zadruga. Očas posla se posvađaju radna i neradna braća, snaje i njihove familije, jetrve, tuđa stoka ušla u livade...
Što bi države bile drugačije? I one su sastavljene od ljudi.
maksa83 maksa83 12:41 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

(And a tiny triggerfish in me!

Znači ti jedeš druge Brajoviće kad onemoćaju?

Ili ne...

To polarišuće pitanje preti da zameni četnike i partizane.
alselone alselone 12:43 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

Znači ti jedeš druge Brajoviće kad onemoćaju?


Ne bre! On se hrani planktonima i račićima.
tadejus tadejus 12:45 04.10.2017

Re: Ја сам ЗА...

alselone
Znači ti jedeš druge Brajoviće kad onemoćaju?


Ne bre! On se hrani planktonima i račićima.


poštovani, samo da primjetim da se ne hrani planktonima i račićima a ostale komentare ne čitam! toliko!!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana