Eksperimenti u blogovanju

Cena reformi

jinks RSS / 20.10.2019. u 13:40

     cr1.jpg

Žan-Klod Junker, visoki zvaničnik Luksemburga i EU nedavno je rekao kako: "Svi mi (političari) znamo šta bi trebalo da se radi, jedino što ne znamo kako da ponovo budemo izabrani nakon što to uradimo". Političke, ekonomske, kao i različite druge reforme, pored boljitka koji mogu doneti na kraće, srednje ili na duže staze, izgleda da ipak na kraju sve dolaze i po određenoj ceni.

Eto, i ovde je zadnjih decenija bilo toliko političkih previranja, ideoloških prevrata, kao i pravih malih džepnih revolucija da bi svako od nas mogao mirne volje kao vrsni ekspert iz prve ruke slobodno da govori o tome šta u stvari i čini jednu izvornu revoluciju. Jer, čisto sumnjam da je sva ona francuska raja dok je jurišala na Bastilju, ili dok je klicala izumima g. Giljotena iskreno ikad stvarno i poverovala u sve one priče o jednakosti i slobodi. Ili svi ti komsomolci, da li su ikada stvarno i poverovali u sve one bezgranične bajke o samoupravljanju, bratstvu i jedinstvu. Ili, opet, da li su i sve one anti-birokrate ozbiljno sebe stvarno ikada i videle uznete na nebo, kao i da li je baš svako od milenijalskih revolucionara uistinu i za jedan trenutak poverovao u to da jedna neprospavana oktobarska noć može da ispravi sve što je loše. Nisu, naravno ... ali, u nešto sigurno jesu verovali.

I šta je na kraju sve te ljude u toj meri i moglo tako da pokrene. Ne znam, možda između ostalog i to što, kada pored sebe na ulicama, trgovima i barikadama vide neke svoje Voltere, Mocarte, Dekarte i Šekspire, svekolike pripadnike akademske, naučne, kulturne, poslovne i svake druge elite, u jednom trenutku stvarno i poveruju u to da će nakon revolucije svi ti revolucionarni prvaci nesebično i bez ikakve zadrške uložiti sve svoje znanje i energiju u izgradnju nekog novog boljeg sveta. A kada taj dan nekako dođe i prođe, i kada benevolentni osmesi, mudre reči i ozbiljni i zamišljeni pogledi revoluciji naklonjene elite nedugo zatim sasvim i izblede, dolazi realnost u kojoj sve ima cenu i u kojoj se sve plaća (uključujući neretko i puko neznanje i nestručnost nekih od pripadnika istih tih revoluciji naklonjenih znalaca i stručnjaka, upakovani, doduše, ako ništa drugo ono bar sa nešto više stila).

cr2.jpg
I kako onda, i kada, uopšte sve i sprovoditi reforme. Pa tu se na kraju negde upravo i nalazi osnovna tema bloga, gde je iz tušte i tma mogućih odgovora odabran jedan od naizgled možda i interesantnijih, pre svega zato što deluje donekle neočekivano i neuobičajeno. Naime, radi se ideji grupe istraživača sa Univerziteta Kraljice Meri iz Londona [Link1][Llink2], koja je na osnovu istraživanja koja su sprovedena prevashodno u nekima od razvijenijih evropskih zemalja došla do sledećih rezultata. Naime, po njima jedan od osnovnih uzroka visoke političke cene sprovođenja reformi jeste u tome što rezultati reformi dolaze najčešće isuviše kasno, kao i to što su birači, kako kažu istraživači, u principu neravnomerno i nedovoljno informisani o samim reformama (što neretko dovodi do toga da političari teže reforme najčešće i izbegavaju, posebno u godinama neposredno uoči izbora).

Ali, istraživanja su, nasuprot tome, pokazala i to da je narod spreman da potpuno drugačije prihvati reforme u situacijama opšte ekonomske i političke nesigurnosti, izazvane, između ostalog, globalnim ekonomskim, lokalnim ili nekim drugim krizama i poremećajima, kao i pritiscima globalnih institucija da se reforme sprovedu (od strane EU ili Svetske banke, na primer). 

Što bi moglo da znači da ako, na primer, planirate da sprovedete neke teške reforme (obrazovanja ili poljoprivrede, fiskalnog sektora, ili čak i, što da ne, i one sveopšte ustavne), a desi se neki dugoročan poremećaj (u ceni nafte, na primer, ili značajan poremećaj u vrednosti kamata centralnih i komercijalnih banaka, globalna ekonomska kriza, politički, carinski ili neki drugi sukobi u nekom vama manje ili više bliskom okruženju) da to predstavlja idealan trenutak za reforme - kada vas, bar po autorima, bolni politički rezovi neće koštati onoliko koliko bi vas inače mogli koštali. A što se tiče onih drugih cena (neposrednih, istorijskih, ili kakvih još već sve ne) po kojima sami reformatori na kraju reforme i sprovode, to je već neka druga priča.

Sad, gledano iz ovog ugla, koliko bi moglo da znači da je između ostalog i ekonomska kriza koja još uvek traje na određeni način i stvorila mogućnost da se sprovedu reforme na koje se inače mnogi i ne bi usudili (a koje sa samom krizom i ne moraju obavezno ni da imaju neke preterane veze). Kako unutar EU (što su, između ostalih, učinile Finska, Irska i Švedska), tako i među onima koji iz EU izlaze (pitanje da li bi do ko zna kada planiranog Bregzita uopšte i došlo da nema tekuće ekonomske krize), onima koji bi u EU želeli da se učlane, kao i mnogima drugima širom sveta (SAD, između ostalih). Problem je jedino što izgleda da pomenuti prozor mogućnosti ipak ne traje večno.

cr3.jpg
A opet, mogao bi da postoji i neki treći način da se na čitavu priču gleda, onaj po kome g. Žan-Klod Junker obavezno i nije baš nešto preterano ni u pravu. Naime, izgleda da ima i političara koji, za razliku od g. Junkera, uopšte ni ne znaju šta bi trebalo da se radi, te shodno tome realno ni nemaju neke posebne dileme o političkoj ceni reformi - tako da im onda svaka godina i dan vladanja ionako dođu kao čist ćar.

Kao, po svoj prilici, i politička cena ne zbog činjenja, već pre zbog nečinjenja reformi. 

 



Komentari (70)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aureus aureus 13:49 20.10.2019

Kad smo kod reformi

Treba preduzimati samo potrebne reforme.
jinks jinks 13:50 20.10.2019

Re: Kad smo kod reformi

Treba i znati koje su nepotrebne, a koje su potrebne :)
aureus aureus 14:00 20.10.2019

Re: Kad smo kod reformi

jinks
Treba i znati koje su nepotrebne, a koje su potrebne :)

Tako je. :)
Najzanimljiviji su slučajevi ovih što vladaju po dvije-tri decenije i od prvog dana pričaju i preduzimaju nekakve reforme.
Evo, i u malenoj Crnoj Gori, ista vlast je tu 30 godina - čak i personalno (samo ih nećemo pominjati da ljudima ne bude neprijatno) a i dalje ona nešto reformiše. Reforme su u toku punom parom!
Ali onako polako, bez prevelikog opučavanja.
Черевићан Черевићан 14:47 20.10.2019

тколинас гурну

Političke, ekonomske, kao i razne druge reforme, na kraju sve dolaze i po određenoj ceni.

исквареном потрошачком друштву
пардон извините, срљамо ми сами ,
оно-(нема ничег џабе ни код бабе),
јесте знано ал" нас маами ...маами

jinks jinks 14:51 20.10.2019

Re: тколинас гурну

Nisu česti oni koji iz čistog altruizma spašavaju svet ... gde još na kraju neki zbog toga i nadrljaju.

Mislim, možda bi Ajnštajn svetu i poklonio svoje teorije ... ali šta to vredi kada onima koji su hiljaditi deo Ajšntajna i manje, a kojih je ipak i mnogo više, to nipošto ne pada na pamet.
mentol mentol 18:37 20.10.2019

Re: тколинас гурну

Черевићан

исквареном потрошачком друштву
пардон извините, срљамо ми сами


Sa jedne strane, izgleda kao da je tržište idealno oličenje principa-glavnog principa liberalizma-da individualna lica sama najbolje prosude šta je u njihovom interesu i da im se, prema tome, mora dozvoliti da govore u sopstveno ime kada se radi o njihovoj sreći i blagostanju. Samo što u svetu u kome postoje jedino tržišne vrednosti i nikakve druge, individualna lica uopšte ne mogu da nauče da govore u svoje ime a još manje da dođu do inteligentnog shvatanja sreće i blagostanja. Čak i liberalnim individuama je potrebna disciplina porodice koja oformljuje karakter, susedstvo, škola i crkva od kojih su svi ( ne samo porodica) oslabljeni invazijom od strane tržišta. Poznate su tendencije tržišta da se univerzalizuje. Ono teško koegzistira sa institucijama koje rade na principima koje su u antitezi sa njegovim: školama i univerzitetima, novinama i časopisima, dobrotvornim društvima, porodicama. Pre ili kasnije, tržište ih sve apsorbuje. Ono što aktivnost izlaže gotovo neizdrživom pritisku da bi sebe opravdalo na jedinom jeziku koji priznaje: da je pretvori u priliku za biznis, da se isplati, da krajnji saldo bude dobar. Vesti pretvara zabavni program, socijalni rad u naučni menadžment siromaštva. Svaku instituciju tržište neumoljivo preobličava prema svom liku.


Propadanje javne debate, a ne školskog sistema (ma kako bio loš),je ono što čini da javnost bude tako loše obaveštena, uprkos čudesima doba informacije. Kada debata postane izgubljena umetnost, informacije, čak i ako su lako na raspolaganju, ne ostavljaju nikakav utisak.

Ono što je demokratiji potrebno, jeste živa javna debata, a ne informacija. Naravno, informacije su takođe potrebne, ali vrsta informacija koja joj je potrebna može se stvoriti samo u debati. Mi ne znamo šta bi trebalo da znamo sve dok ne postavimo pravo pitanje, a prava pitanja možemo da identifikujemo samo ako sopstvene ideje o svetu podvrgnemo testu javnog sporenja. Informaciju, koja se obično smatra preduslovom debate, treba shvatiti kao njen nusproizvod. Kada se upustimo u raspravu koja obuzima svu našu pažnju, postajemo žudni tragači za relevantnim informacijama. Inače, informacije primamo pasivno - ako ih uopšte primamo.

Kristofer Laš ~ Pobuna elita i izdaja demokratije
kamilo_emericki kamilo_emericki 14:48 20.10.2019

Cemu sluze reforme i sta su uvjerenja?

Meni su interesantni odgovori na dva pitanja.
Kome ili cemu sluze reforme?
Sve reforme se najavljuju kao promjene koje donose boljitak, ispravljaju nepravdu. U stvarnosti reforme koje se pokrscu uvijek donose korist bogatima u odnosu na one siromasne. Provodjenjem raznih reformi socijalni jazovi (razlike) su postali socijalne provalije.
Koliko se danas ljudi bavi politikom i donosi politicke odluke na osnovu svojih politickih i moralnih uvjerenja?
Ne znam bas puno politicara, a oni su ti koji donose odluke o reformama, koji su spremni donositi odluke na osnovu svojih uvjerenja iako im razni spin-majstori kazu da ce izgubiti popularnost kod javnosti koju opet kreiraju ti isti spin-majstori. Oni koji ostaju na putu svojih uvjerenja, ne slusajuci i ne izvrsavajuci prijedloge stvaraoca javnog misljenja, prolaze kroz medijsku sikanu i lijepe im se etikete diktatora, autokrata....
jinks jinks 14:58 20.10.2019

Re: Cemu sluze reforme i sta su uvjerenja?

Čini mi se da bi na ova pitanja možda i najbolje mogle da odgovore između ostalih i one silno jake i bogate lobističke agencije koje, između ostalog i u SAD potpuno legalno operišu po Senatu, Beloj kući, ...

One po svoj prilici prilično dobro i realno operišu sa time odakle potiče gro uverenja, ideja i reformi. Ipak, čini mi se, i nadam se, da izvorište svega nije baš uvek nečiji profit, već i neke dalje i dublje priče (i u kojima se možda opet nekada daleko u budućnosti i radi o nekakvoj projekciji profita, ali koji tada ima verovatno i neko potpuno drugačije značenje, posebno ako se sagleda šta se i kako sve u tim procesima menja).
kamilo_emericki kamilo_emericki 18:26 20.10.2019

Re: Cemu sluze reforme i sta su uvjerenja?

jinks
Čini mi se da bi na ova pitanja možda i najbolje mogle da odgovore između ostalih i one silno jake i bogate lobističke agencije koje, između ostalog i u SAD potpuno legalno operišu po Senatu, Beloj kući, ...

One po svoj prilici prilično dobro i realno operišu sa time odakle potiče gro uverenja, ideja i reformi. Ipak, čini mi se, i nadam se, da izvorište svega nije baš uvek nečiji profit, već i neke dalje i dublje priče (i u kojima se možda opet nekada daleko u budućnosti i radi o nekakvoj projekciji profita, ali koji tada ima verovatno i neko potpuno drugačije značenje, posebno ako se sagleda šta se i kako sve u tim procesima menja).

Dobro. U prvom dijelu odgovora sam razumio da pise da su za davanje odgovora najsposobniji lobisti pri vlastima koji ubijedjuju i objasnjavaju politicarima koje odluke su najpotrebnije da se donesu. U mom selu bi rekli da tu "mirisi" korupcija. Zar ti politicari nemaju strucne savjetnike da im izracunaju odnos dobitka i gubitka koji donosi neka odluka.
Drugi dio odgovora bas i nisam razumio ali na pisanje ovog komentara podstakao me je clanak na b92
https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2019&mm=10&dd=20&nav_category=78&nav_id=1606062, valjda preveden sa DW, gdje se vristi kako je Tramp "u Siriji potucen na svim frontovima". Clanak je nabijen atmosferom da je potpuno normalno da jedna drzava posalje vojsku u drugu drzavu bez da ikoga pita za dozvolu i da tamo ratuje i ostvaruje ciljeve koji su malo kome jasni. Tramp donosi odluku da prekine takvo ponasanje i trpi kritike, pljuvanje, prijetnje smjenom. Zar smo dovedeni u poziciju da pristanemo na takvu reformu morala gdje je potpuno normalno unistavati drzave samo ako spin-majstori nadju odgovarajuce objasnjenje.
jinks jinks 18:49 20.10.2019

Re: Cemu sluze reforme i sta su uvjerenja?

Nisam mislio da lobisti najbolje znaju koje su reforme najsvrsishodnije, vec pre da su oni neki od najupucenijih u mehanizme kako se formiraju i kako nastaju uverenja i ubedjenja iz kojih po svoj prilici upravo izrastaju i same reforme.

Drugi deo komentara proizilazi iz toga sto ponekad deluje kao da u sistemu u kome su isprepletani interesi i uverenja toliko puno pojedinaca i grupa mozda na kraju kao vid nekakvog kompromisa ili cega vec moze da prevagne i nesto sto prevazilazi puk profit, korupciju ili interes.

Sad, naravno da nisu lobisti i spin doktori jedini faktor koji utice na formiranje reformictickih i drugih uverenja.
jinks jinks 16:17 20.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Ima jedan deo u tehničkoj struci koji se zove Sistemi automatskog upravljanja (uči se na ETF-u, Mašinskom, Tehnološkom, ...) u kome stabilizacija stvarno i jeste svetinja :)

Da vidiš dokle je otišla, i šta se sve i kako tamo izučava i istražuje, čudo jedno.
tasadebeli tasadebeli 16:19 20.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

jinks
Ima jedan deo u tehničkoj struci koji se zove Sistemi automatskog upravljanja (uči se na ETF-u, Mašinskom, Tehnološkom, ...) u kome stabilizacija stvarno i jeste svetinja :)

Da vidiš dokle je otišla, i šta se sve i kako tamo izučava i istražuje, čudo jedno.



Ма вид'о сам ја то по Новковићу и његовој бесконачној вери у светлу технолошку будућност!
docsumann docsumann 20:02 20.10.2019

Re: Стабилизација је светиња


mnogi iz te struke će ti reći da je stabilnost (sistema) precjenjena, i da je upravljivost njegova najbitnija karakteristika.

mada mi se čini da zaboravljaju da se satbilnost uglavnom ispituje za nulta ravnotežna stanja, odnosno kad nema upravljanja, tj. kada je sitem ostavljen sam sebi.

stabilnost bi praktično značila da sistem neće sam od sebe, ako nema spoljnih inputa, da ode u onu stvar.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:44 20.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

mada mi se čini da zaboravljaju da se satbilnost uglavnom ispituje za nulta ravnotežna stanja, odnosno kad nema upravljanja, tj. kada je sitem ostavljen sam sebi.


Šta mu ovo znači, doks, šta je to nulto ravnotežno stanje?

Inače, ne znam kako je kod jinksa u praksi, u mojoj oblasti se dosta često javljaju haotični odzivi, koji su uglavnom nepovoljni (mada se u telekomu čak koristi, "modulacija haosa", to jest CSK, DCSK modulacione šeme) i nastoji se potisnuti. To se smatra jednom od mnoštva vrsta nestabilnosti karakterističnih za nelinearne sisteme. Mada ja znam da bi ti osetio veliko zadovoljstvo da ti amplifier proosciluje haosom. Ja se obično oznojim kad vidim da mi to radi.
jinks jinks 22:45 20.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Inače, ne znam kako je kod jinksa u praksi, u mojoj oblasti se dosta često javljaju haotični odzivi,


Pa i ne baš, jeste da se često radi i o nelinearnim sistemima, ali metode linearizacije, kao i raznoraznih nelinearnih zakona upravljanja najčešće završe posao.

Ne znam koliko bi neko stohastičko upravljanje moglo da pomogne u regulaciji haotičnih sistema.
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:08 20.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Ne znam koliko bi neko stohastičko upravljanje moglo da pomogne u regulaciji haotičnih sistema.


Ne znam ni ja, kod nas obično sistem "protrči" kroz oblast (opseg bias-a, nivoa/faze ulaznog signal, load-a, itd, zavisi šta kontrolišeš od tih parametara) kad je sklon haotičnom odzivu, a van toga je obično stabilan, što se kaže - lokalno je stabilan, ali ne i globalno, i to onda ume da zagadi spektar, a nekad i da utiče na performanse (snagu, efikasnost, izobličenja). I onda se uglavnom gleda samo da se to prvo predvidi, a onda i nekako priguši, tako što se na zgodnom mestu u kolu unesu gubici, selektivno, tako da se umanji uticaj na performanse, ili tako što se sistem, kontrolom, drži van tog opsega ako je moguće. Nisam nikad video da neko pravi neki sofisticirani kompenzator protiv haosa (i bezumlja).
Atomski mrav Atomski mrav 20:11 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

mnogi iz te struke će ti reći da je stabilnost (sistema) precjenjena, i da je upravljivost njegova najbitnija karakteristika.


Aferim. Poput borbenih aviona novijih generacija, teži se tome da to budu sistemi koje ne odlikuje stabilnost već pre svega upravljivost. Naglasak nije na stabilnosti već na stabilizabilnosti.
Atomski mrav Atomski mrav 20:17 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Šta mu ovo znači, doks, šta je to nulto ravnotežno stanje?


Stanje minimalne (potencijalne) energije? Stanje u koje se sistem vraća nakon nekog spoljnog poremećaja.
macak.tosa031 macak.tosa031 20:22 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Atomski mrav
mnogi iz te struke će ti reći da je stabilnost (sistema) precjenjena, i da je upravljivost njegova najbitnija karakteristika.


Aferim. Poput borbenih aviona novijih generacija, teži se tome da to budu sistemi koje ne odlikuje stabilnost već pre svega upravljivost. Naglasak nije na stabilnosti već na stabilizabilnosti.

Nije šija nego vrat!
Da ne kažem - kur moj.
Sutra će se smisliti nova mantra i reći da nije naglasak na stabilizabilnosti, nego na stabilibilibzabilizabilnosti - i tako do kraja vremena.
tasadebeli tasadebeli 20:32 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

macak.tosa031

Nije šija nego vrat!
Da ne kažem - kur moj.



И до мојега, па преко мојега.


Јбт, Тошо/Чаки, ти све чешће звучиш на Блогу к'о моја кева!

Тако би она мени обично говорила када бих јој се ја нешто прокењавао покушавајући да је смунтам за нешто. Заправо, то нешто је увек било за лову када бих јој тражио, а она не да ( "Ево ти Стојко Ћиримиђија!" - да је цитирам).




pape92 pape92 22:43 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

U vezi primene matematičkih modela (stabilnost, upravljanje i još ihahaj toga) na prognozu društvenih kretanja i njihovo upravljanje. Reći ću samo krovni sud, ne osporavam njihovu ograničenu primenu (i impresivnu).
Ukoliko bi prihvatili da je moguće napraviti takav sveobuhvatan model, vratili bi se na dijalektički materijalizam, koji je odavno odbačen, uz jake argumente. Dijalektički materijalizam je nedovoljan da objasni “šta se događa”, samim tim što ima to svojstvo (nedovoljan), nije upotrebljiv kao univerzalna alatka.

Iz drugačijeg ugla: ne postoji matematički model koji bi opisao, tačnije rešio “običnu” mehaniku fluida, te se stoga koriste numeričke metode, pa tako nije moguće (ili bi bilo tačnije reći: a kamoli da je to moguće) bilo kakvom matematičkom modelu koji bi imao za zadatak da “reši” ljudsku zajednicu.

Iz trećeg ugla: u koji to matematički model uglaviti na primer jednog Vesića.
Atomski mrav Atomski mrav 22:46 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Iz trećeg ugla: u koji to matematički model uglaviti na primer jednog Vesića.


Procentni račun?
Atomski mrav Atomski mrav 22:53 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Maločas sam naleteo na vest da je, posle 30 godina na funkciji, smenjen Jovo Vujanović - direktor poslednjeg društvenog preduzeća u Srbiji, DP Novi Sad Gas.

Za sve vas iz uže i šire Srbije koji niste upoznati sa likom i delom dotičnog, evo par crtica:

LINK >>> http://www.mojnovisad.com/vesti/novosadski-direktor-postao-hit-na-internetu-video-id7744.html
pape92 pape92 22:57 21.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Procentni račun?


Mada mi je prva asocijacija bila teorija katastrofe.

srdjan.pajic srdjan.pajic 00:04 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Stanje minimalne (potencijalne) energije? Stanje u koje se sistem vraća nakon nekog spoljnog poremećaja.


Da preformulišem onda ovu doksovu mudrost: ravnotežno stanje je precenjeno!
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:19 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Atomski mrav
Maločas sam naleteo na vest da je, posle 30 godina na funkciji, smenjen Jovo Vujanović - direktor poslednjeg društvenog preduzeća u Srbiji, DP Novi Sad Gas.

Za sve vas iz uže i šire Srbije koji niste upoznati sa likom i delom dotičnog, evo par crtica:

LINK >>> http://www.mojnovisad.com/vesti/novosadski-direktor-postao-hit-na-internetu-video-id7744.html


Isuse.
Ali se bar nije okitio lažnim doktoratom (jel, nije?).
jinks jinks 08:15 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

pape92
U vezi primene matematičkih modela (stabilnost, upravljanje i još ihahaj toga) na prognozu društvenih kretanja i njihovo upravljanje. Reći ću samo krovni sud, ne osporavam njihovu ograničenu primenu (i impresivnu).

Baš skoro video na nekoj konferenciji radove u kojima se istraživači veštačke inteligencije bave modelovanjem i emulacijom na računaru ne samo svesnog dela uma (što je samo po sebi teško i još uvek izgleda nedostižno) - već i nesvesnog. Tipa, stvaranje veštačke inteligencije koja ima kako svesni, tako i nesvesni deo.

Takođe, neko je rekao da veštačkoj inteligenciji, u stanju struke kakvo jeste, fali, pored pokušaja da se moduluje racionalno razmišljanje i racionalne odluke, i dobar deo modela iracionalnog.

Što sve ovo pričam - vezano za dinamiku (stabilnost, kontrolabilnost, i sve drugo što spada u tu priču) društva i društvenih procesa (a shodno gore navedenoj priči o modelovanju nesvesnog i iracionalnog) verovatno bi bilo potrebno u dinamičke modele društva i grupa ljudi uključiti na određeni način i matematičke modele nesvesnog i iracionalnog.

Koliko se sećam još se i stari lisac Karl Jung bavio dinamikom nesvesnog - ne znam koliko su i neki drugi (a sigurno jesu) nastavili tim putem.
macak.tosa031 macak.tosa031 09:58 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

jinks
pape92
U vezi primene matematičkih modela (stabilnost, upravljanje i još ihahaj toga) na prognozu društvenih kretanja i njihovo upravljanje. Reći ću samo krovni sud, ne osporavam njihovu ograničenu primenu (i impresivnu).

Baš skoro video na nekoj konferenciji radove u kojima se istraživači veštačke inteligencije bave modelovanjem i emulacijom na računaru ne samo svesnog dela uma (što je samo po sebi teško i još uvek izgleda nedostižno) - već i nesvesnog. Tipa, stvaranje veštačke inteligencije koja ima kako svesni, tako i nesvesni deo.

Takođe, neko je rekao da veštačkoj inteligenciji, u stanju struke kakvo jeste, fali, pored pokušaja da se moduluje racionalno razmišljanje i racionalne odluke, i dobar deo modela iracionalnog.

Što sve ovo pričam - vezano za dinamiku (stabilnost, kontrolabilnost, i sve drugo što spada u tu priču) društva i društvenih procesa (a shodno gore navedenoj priči o modelovanju nesvesnog i iracionalnog) verovatno bi bilo potrebno u dinamičke modele društva i grupa ljudi uključiti na određeni način i matematičke modele nesvesnog i iracionalnog.

Koliko se sećam još se i stari lisac Karl Jung bavio dinamikom nesvesnog - ne znam koliko su i neki drugi (a sigurno jesu) nastavili tim putem.

Mislim da je tu mrka kapa.
Za početak - držimo se svesnog.
U osnovi - stabilnost društva ovisi o 3P (ne 3 bodi, da prosti maksa) --- dakle Pojedi, Popij i nešto Poklopi (nešto sam dodao kako bi i homo bili uključeni, odnosno svi novi polovi, a ne samo muški i ženski).
Ako su ova 3 parametra na stabilnoj strani, tada će društvo biti stabilno.
Posebno je to bitno za ovaj treći parametar - jer drkadžije prave probleme.
pape92 pape92 10:51 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

istraživači veštačke inteligencije bave modelovanjem i emulacijom na računaru ne samo svesnog dela uma (što je samo po sebi teško i još uvek izgleda nedostižno) - već i nesvesnog.


"Veštačka inteligencija" se razvija po obrascu ako hoda kao patka i ako kvače kao patka, mora da je patka. Taj koncept je pogrešan i sva dostignuća, a do ozbiljnih tek treba da dođe, dovešće do "AI" koja neće biti uporediva sa patkom, da izvinu ova deca koja redovno prate šta se događa na blogu. Ona (dostignuća, ne deca) će izmeniti način na koji živimo, ali patka neće biti. Da ne bude zabune, istraživanja i napredak na ovom polju su poželjni jer će nam doneti i donose korisne, ili štetne zavisi od upotrebe, pametne naprave, no ne može da proizvede veštačku inteligenciju.
Teorijski, ne tvrdim da je veštačku inteligenciju nemoguće stvoriti, no sasvim sigurno to nećemo doživeti. (Znam, Žil Vern je predvideo nastanak televizije - negde oko 2128. godine, ali ovo je drugo).
macak.tosa031 macak.tosa031 11:18 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

pape92
istraživači veštačke inteligencije bave modelovanjem i emulacijom na računaru ne samo svesnog dela uma (što je samo po sebi teško i još uvek izgleda nedostižno) - već i nesvesnog.


"Veštačka inteligencija" se razvija po obrascu ako hoda kao patka i ako kvače kao patka, mora da je patka. Taj koncept je pogrešan i sva dostignuća, a do ozbiljnih tek treba da dođe, dovešće do "AI" koja neće biti uporediva sa patkom, da izvinu ova deca koja redovno prate šta se događa na blogu. Ona (dostignuća, ne deca) će izmeniti način na koji živimo, ali patka neće biti. Da ne bude zabune, istraživanja i napredak na ovom polju su poželjni jer će nam doneti i donose korisne, ili štetne zavisi od upotrebe, pametne naprave, no ne može da proizvede veštačku inteligenciju.
Teorijski, ne tvrdim da je veštačku inteligenciju nemoguće stvoriti, no sasvim sigurno to nećemo doživeti. (Znam, Žil Vern je predvideo nastanak televizije - negde oko 2128. godine, ali ovo je drugo).

Molim pojašnjenje - pošto je poprilično (za mene) nejasno napisano.
jinks jinks 11:40 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

pape92
Teorijski, ne tvrdim da je veštačku inteligenciju nemoguće stvoriti, no sasvim sigurno to nećemo doživeti.


Možda je za to nephodno da se razviju računari čiji je rad zasnovan i na nekom novom i još uvek nepoznatom (a možda već i ne) konceptu.

Da ne pominjem već do sada milion puta pominjane kvantne računare ... gde je moguće da će u budućnosti nastati i nešto potpuno treće.
Atomski mrav Atomski mrav 11:43 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Ali se bar nije okitio lažnim doktoratom (jel, nije?).

Nije, koliko znam. Nije mu trebalo.
alselone alselone 11:56 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

"Veštačka inteligencija" se razvija po obrascu ako hoda kao patka i ako kvače kao patka, mora da je patka. Taj koncept je pogrešan i sva dostignuća, a do ozbiljnih tek treba da dođe, dovešće do "AI" koja neće biti uporediva sa patkom, da izvinu ova deca koja redovno prate šta se događa na blogu. Ona (dostignuća, ne deca) će izmeniti način na koji živimo, ali patka neće biti. Da ne bude zabune, istraživanja i napredak na ovom polju su poželjni jer će nam doneti i donose korisne, ili štetne zavisi od upotrebe, pametne naprave, no ne može da proizvede veštačku inteligenciju.
Teorijski, ne tvrdim da je veštačku inteligenciju nemoguće stvoriti, no sasvim sigurno to nećemo doživeti. (Znam, Žil Vern je predvideo nastanak televizije - negde oko 2128. godine, ali ovo je drugo).


Ono što je osnovna razlika izmedju inteligencije i veštačke inteligencije je želja za učenjem. Koliko znamo samo čovek ima želju da uči nove stvari i pogotovo da uči apstrakne pojmove.

Na primer, gorile koje su naučile znakovni jezik taj jezik ne koriste da nas pitaju "toliko toga" što ne znaju. Dovoljno im je to što znaju i o tome razgovaraju.

Slično je i sa AI - AI radi i "razmišlja" o onome o čemu je isprogramirana i na tu temu će i proširivati znanje i simulirati ga dovoljno dobro da već prolazi mnoge testove u kojima čovek ne može proceniti da li ima interakciju sa drugim čovekom ili sa AI. Ali, čini se da AI neće imati želju da uči stvari za koje nije isprogramirana, tj. stvari koje su za ceo stepenik apstrakcije iznad programiranog domena.
mariopan mariopan 12:08 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

srdjan.pajic
Atomski mrav
Maločas sam naleteo na vest da je, posle 30 godina na funkciji, smenjen Jovo Vujanović - direktor poslednjeg društvenog preduzeća u Srbiji, DP Novi Sad Gas.

Za sve vas iz uže i šire Srbije koji niste upoznati sa likom i delom dotičnog, evo par crtica:

LINK >>> http://www.mojnovisad.com/vesti/novosadski-direktor-postao-hit-na-internetu-video-id7744.html


Isuse.
Ali se bar nije okitio lažnim doktoratom (jel, nije?).

Nije mu trebalo, vidiš da je čovek bio na visokoj funkciji 30 godina sasvim uspešno i bez osnovne škole?


Nisam uspela da zadržim ozbiljan izraz lica, kako su preporučili.
pape92 pape92 12:13 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Molim pojašnjenje - pošto je poprilično (za mene) nejasno napisano.


AI funkcioniše na kopiranju funkcija jedinog inteligentnog bića na Zemlji (ili bar inteligentnog na taj, složeniji način). Proizvod je nešto što u većoj ili manjoj meri funkcioniše kao "patka", ali nije patka.

Atomski mrav Atomski mrav 12:24 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Proizvod je nešto što u većoj ili manjoj meri funkcioniše kao "patka", ali nije patka.


It can talk the talk, but it can not walk the walk.
docsumann docsumann 13:47 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња


Šta mu ovo znači, doks, šta je to nulto ravnotežno stanje?


stabilnost nultog ravnotežnog stanja, iliti Ljapunov kriterijum stabilnosti se razmatra za sistem kod kojeg je ulaz jednak 0.
tada se posmatra kako se sistem sam od sebe ponaša.

nulto ravnotežno stanje se posmatra u relativnim kordinatama (odstupanju od nominalne vrijednosti).
u tom slučaju potrebno je da je vrijednost stanja 0 (tj. da nema odstupanja).

(malo sam iskorigovao predhodni komentar)
jinks jinks 13:56 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

stabilnost nultog ravnotežnog stanja

docs, postoji izraz stabilnost u odnosu na poremećaje tipa početnih uslova, možda si na to mislio.
docsumann docsumann 14:02 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

jinks
stabilnost nultog ravnotežnog stanja

docs, postoji izraz stabilnost u odnosu na poremećaje tipa početnih uslova, možda si na to mislio.


da, upravo se korigovah.

srdjan.pajic srdjan.pajic 14:42 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Ali, čini se da AI neće imati želju da uči stvari za koje nije isprogramirana, tj. stvari koje su za ceo stepenik apstrakcije iznad programiranog domena.


Dakle, samo je treba isprogramirati da krene da uči stvari za koje nije isprogramirana, makar i po slučajnom izboru .
alselone alselone 14:55 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Dakle, samo je treba isprogramirati da krene da uči stvari za koje nije isprogramirana, makar i po slučajnom izboru .


He, he, kako su dovitljivi ovi traperi.

Setilo me na to kada sam jednom drugu na pitanje zašto fudbalere tako puno plaćaju objasnio da je stvar ponude i tražnje. Skoro svi ljudi jedu hleb i gledaju fudbal, samo hleb pravi 100,000 ljudi a najbolji fudbal igra 50. Ista lova se okreće samo u manjem skupu. Na to je on zaključio da je najbolje baviti se stvarima koje niko ne radi pa treba da bude alpinista.

Tako i ti Pajo. Nije stvar u tome da ti nabrojiš sve oblasti i onda daš AI zadatak da se bavi njima, nego pričamo o stvarima koje još uvek ne znaš da ne znaš i kada saznaš da ne znaš, poželiš da znaš.

Čovek to ima i niko drugi.
alselone alselone 14:59 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

stabilnost nultog ravnotežnog stanja


Ovo zvuči kao Lagranžova tačka iz astronomije.
docsumann docsumann 15:04 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња


jbt, počele da mi iskaču definicije ispred očiju, iz malog mozga ... stanje je asimptotski stabilno u cijelom, ako je ono stabilno i privlačno na čitavom domenu
alselone alselone 15:09 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

docsumann docsumann 15:12 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

sarski će da mi potvrdi, al taj Ljapunov je bio izvaredna ličnost u svakom pogledu.
briljantan naučnik koji postavio temelje upravljanja dinamičkim sistemima, teoriju stabilnosti dinamičkih sistema...
kada se 70-tih godina prošlog vijeka grupa mladih američkih naučnika, u jeku buma teorije haosa, zainteresovala za matematičke modele i kriterijume kojima bi analizirali ponašanja sistema, njihovom šoku nije bilo kraja kad su otkrili da je jedan ruski naučnik sve to već odradio, na mnogo dublji i opširniji način, prije sumalo 100 godina.

ubio se nakon smrti voljene žene.
jinks jinks 15:15 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

alselone

Ne znam da li ste čuo da negde u Africi postoji prirodni nuklearni reaktor, tako bar neki kažu, u kome se periodično detektuje nekakav vid lančane reakcije prouzrokovan specifičnim sastavom zemljišta.

Ne znam da li je nešta tako uopšte i moguće, ali što reče neko "reče mi jedan čoek".
jinks jinks 15:19 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

docs
sarski će da mi potvrdi, al taj Ljapunov je bio izvaredna ličnost u svakom pogledu.

Inače projektovanje regulatora i estimatora korišćenjem Ljapunovljevog kriterijuma stabilnosti (ništa ono root locus, Bode, i slične stvari) deluje mnogo interesantno.

Na FTN-u, na primer, postoji ekipa koja je puno na tome radila.
nsarski nsarski 15:33 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

sarski će da mi potvrdi, al taj Ljapunov je bio izvaredna ličnost u svakom pogledu.
briljantan naučnik koji postavio temelje upravljanja dinamičkim sistemima, teoriju stabilnosti dinamičkih sistema...


Da, Ljapunov je bio jedan od najvećih matematičara/naučnika svog vremena. Eksponent Ljapunova se standardno koristi za opis stabilnosti dinamičkih sistema. On nam kaže kojom brzinom se razilaze dva dinamička sistema koja su počela od skoro identičnih početnih uslova. Kada je eksponent Ljapunova pozitivan (L>0), sistemi se razilaze po eksponencijalnom zakonu ( exp Lt), tako da i najmanja razlika između početnih uslova (mahanje leptirovih krila, na primer) bude amplificirana do njihove neprepoznatljivosti.

Tako da su svi "teoretičari haosa" s kraja 20. veka odjednom uvideli da je njihove ideje davno matematički formulisao A. Ljapunov.
docsumann docsumann 15:39 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња




Ляпунов, Александр Михайлович
Atomski mrav Atomski mrav 15:39 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

The Navy's Patent for a Compact Nuclear Fusion Reactor Is Wild


Meni je još u glavi ona ploveća nuklearna elektrana koju su Rusi napravili i planiraju da ona otplovi sve do nekog rudarskog grada na dalekom istoku koji će da napaja električnom energijom. What could possibly go wrong?
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:15 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

jinks
alselone

Ne znam da li ste čuo da negde u Africi postoji prirodni nuklearni reaktor, tako bar neki kažu, u kome se periodično detektuje nekakav vid lančane reakcije prouzrokovan specifičnim sastavom zemljišta.

Ne znam da li je nešta tako uopšte i moguće, ali što reče neko "reče mi jedan čoek".


A jesi ti čuo da u Pensilvaniji ima rudnik uglja (ispod grada, koji je zbog toga morao biti napušten) koji se zapalio još 1962, i dan danas gori, kažu da će tako da radi još bar 250 godina, nema nikakve šanse da ga ugase. Evo, ima i na wikpediji: Centralia mine
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:20 22.10.2019

Re: Стабилизација је светиња

Setilo me na to kada sam jednom drugu na pitanje zašto fudbalere tako puno plaćaju objasnio da je stvar ponude i tražnje. Skoro svi ljudi jedu hleb i gledaju fudbal, samo hleb pravi 100,000 ljudi a najbolji fudbal igra 50. Ista lova se okreće samo u manjem skupu. Na to je on zaključio da je najbolje baviti se stvarima koje niko ne radi pa treba da bude alpinista.


Pa kad si mu loše objasnio, kao i ovo ovde sad, a on ti je slepo verovao, i ode čovek u alpiniste, može tamo i glavu da izgubi, i to za relativno sitne pare. Velika je odgovornost na vama, prosvetnim radnicima!

mariopan mariopan 18:36 20.10.2019

...

Ja sam (budalasto) bila uverena da je trenutak kada je srušen Sloba bio najbolji za korenite reforme svega u ovoj zemlji što ne valja, i nekako sam ocekivala da to nova vlast i uradi. Najpre u ekonomiji a onda svuda redom.

Upravo zato što je narod tada bio gladan, bukvalno bez ičega, iscrpljen od rata, nemaštine i one inflacije, i uz samo mrvicu boljitka podneo bi teret promena bez mnogo roptanja.

Ne bi imao snage ni volje da posle prve pomoći da prezivi ujede ruku koja ga je nahranila i trazi "preko hleba pogače" jer bi mu sećanje na doskoršnju nesreću bilo sveže i ne bi mogao da skine na izborima nekog ko mu je omogućio da preživi onim minimalnim prihodom koji je ionako dobio (beše 20 maraka plata?), ali bi imao pred sobom sigurnu izvesnost nekog boljeg života u budućnosti?

Naravno, možda grešim da je to bio povoljan trenutak?

Potpuno se slažem sa komentarom Kamilo Emerički.

jinks jinks 18:57 20.10.2019

Re: ...

Koliko se secam jedna od glavnih poruka petooktobaraca bila je da ekipa njima naklonjenih stvaralaca i strucnjaka, odavde i spolja, predstavlja pravu kombinaciju i kljucni faktor. Sto je moglo da bidne, ali nije bilo.

A da je bio pravi trenutak, istrazivaci sa Univerziteta Kraljice Meri bi verovatno rekli da jeste.
aureus aureus 19:06 20.10.2019

Re: ...

mariopan
Ja sam (budalasto) bila uverena da je trenutak kada je srušen Sloba bio najbolji za korenite reforme svega u ovoj zemlji što ne valja, i nekako sam ocekivala da to nova vlast i uradi. Najpre u ekonomiji a onda svuda redom.

Upravo zato što je narod tada bio gladan, bukvalno bez ičega, iscrpljen od rata, nemaštine i one inflacije, i uz samo mrvicu boljitka podneo bi teret promena bez mnogo roptanja.

Boljitka je bilo, a roptanje i femkanje je takođe vrlo brzo nastupilo.

O sjećanju građanstva koje pamti koliko i vinska mušica bolje da ne pričamo.
mariopan mariopan 19:58 20.10.2019

Re: ...

Koliko se secam jedna od klucnih poruka petooktobaraca bila je da ekipa njima naklonjenih stvaralaca i strucnjaka, odavde i spolja, predstavlja pravu kombinaciju i kljucni faktor. Sto je moglo da bidne, ali nije bilo.

Pa od njih sam to i očekivala, govorilo se da će tako biti?

Sad mi to liči na ove što sada obećavaju stručnjake i vladu za spas Srbije, (opozicija), i mada navijam za njih liči mi ko jaje jajetu onom što se nije desilo? Ali moram da im verujem, nema mi druge.

Znači grešim.
milisav68 milisav68 20:37 20.10.2019

Re: ...

aureus
Boljitka je bilo, a roptanje i femkanje je takođe vrlo brzo nastupilo.

O sjećanju građanstva koje pamti koliko i vinska mušica bolje da ne pričamo.

Potcenjuješ građanstvo.

Narod je tražio pravdu, odnosno hapšenje ratno-inflacijskih-sankcijskih profitera.

Tako je Vučić došao do apsolutne vlasti - hapšenjem Miškovića (kao prvi pomoćnik premijera).

Tu mu je DOS dosta pomogao sa divljom privatizacijom i širom otvaranja granica za uvoz strane robe.
aureus aureus 21:24 20.10.2019

Re: ...

milisav68
aureus
Boljitka je bilo, a roptanje i femkanje je takođe vrlo brzo nastupilo.

O sjećanju građanstva koje pamti koliko i vinska mušica bolje da ne pričamo.

Potcenjuješ građanstvo.

Narod je tražio pravdu, odnosno hapšenje ratno-inflacijskih-sankcijskih profitera.

Tako je Vučić došao do apsolutne vlasti - hapšenjem Miškovića (kao prvi pomoćnik premijera).

Tu mu je DOS dosta pomogao sa divljom privatizacijom i širom otvaranja granica za uvoz strane robe.

Uhapsio je Miškovića, i?
Šta je na kraju bilo?
Šta se dešava sada?

Vidiš da ne potcjenjujem građanstvo.
milisav68 milisav68 21:43 20.10.2019

Re: ...

Uhapsio je Miškovića, i?
Šta je na kraju bilo?
Šta se dešava sada?

Ništa, čeka se neko drugi ko će da hapsi i sprovede suđenje kako treba, pošto se opozicija zanima nekim drugim stvarima.

Ako je uopšte ima.

A narod ćuti i trpi, nema ni roptanja ni femkanja.
mariopan mariopan 23:05 20.10.2019

Re: ...

narod ćuti i trpi, nema ni roptanja ni femkanja.

Milisave, to je najgore vreme, kad se narod ućuti.
milisav68 milisav68 20:46 21.10.2019

Re: ...

mariopan
narod ćuti i trpi, nema ni roptanja ni femkanja.

Milisave, to je najgore vreme, kad se narod ućuti.

Ma to je bilo nekad - imaš kuću, okućnicu, neku zemlju (kuke i motike ), i pa si prilično nezavistan.Još kad se skupi još nezavisnih....eto pobune.

Danas zavisiš od države, direktno ili indirektno, bes iskališ na društvenim mrežama ili na nekom svom u okruženju...
mariopan mariopan 21:04 21.10.2019

Re: ...

bes iskališ na društvenim mrežama

Ja samo ovde.

Sve moje volim mnogo više pa ih štedim
aureus aureus 01:24 22.10.2019

Re: ...

mariopan
bes iskališ na društvenim mrežama

Ja samo ovde.

Sve moje volim mnogo više pa ih štedim

Eee, zato blogovska sirotinja stradava.

Kad Mariopan zagalami...
myredneckself myredneckself 12:11 22.10.2019

Re: ...

jinks
A kada taj dan nekako dođe i prođe, i kada benevolentni osmesi, mudre reči i ozbiljni i zamišljeni pogledi revoluciji naklonjene elite nedugo zatim sasvim i izblede, dolazi realnost u kojoj sve ima cenu i u kojoj se sve plaća, (uključujući neretko i puko neznanje i nestručnost nekih od pripadnika istih tih revoluciji naklonjenih znalaca i stručnjaka, upakovani, doduše, ako ništa drugo ono bar sa nešto više stila).

Ispada da sve revolucije liče jedna na drugu, da ih je bilo i da će ih uvek biti. A propo ovoga što kažeš o revolucionarnim ignoramusima i njihovoj nestručnosti, ali ipak sa nešto više stila, moram ti reći da ja na to gledam samo kao na modu trenutka u kome se živi, nikako stil.
Meni je stil nešto mnogo suptilnije, šmekerskije, više šik od bilo kakve mode, nešto za uzor drugome... modu mož' da tera svaka šuša koja ima novaca.

Usput, mene te revolucije podsećaju na bezbroj remake-ova dobrih filmova, gde se, što je normalno, obrađuju iste teme iz različitih uglova gledanja, pa neki reditelji modernizuju ambijent i radnju koja se onda dešava u savremenim uslovima, tretira savremene probleme, i tome sl.

Tako i Vilijem Fridkin, kad sam nedavno gledala njegovu verziju Lametovih 12 gnevnih ljudi, nije mogao da odoli modi; kod njega je u sobi za porotnike bilo zabranjeno pušenje.

Ne znam da li je morao da ubaci tu bezveznu, trivijalnu notu (još kad se setim teških, živčanih porotničkih rasprava) ili je baš hteo?
Više bih volela da je baš hteo celim svojim bićem, nego da je morao da ispunjava nečije zahteve, da tera modu. (na pr. zahteve i modu, tipa CK Holivuda )
macak.tosa031 macak.tosa031 12:23 22.10.2019

Re: ...

myredneckself
jinks
A kada taj dan nekako dođe i prođe, i kada benevolentni osmesi, mudre reči i ozbiljni i zamišljeni pogledi revoluciji naklonjene elite nedugo zatim sasvim i izblede, dolazi realnost u kojoj sve ima cenu i u kojoj se sve plaća, (uključujući neretko i puko neznanje i nestručnost nekih od pripadnika istih tih revoluciji naklonjenih znalaca i stručnjaka, upakovani, doduše, ako ništa drugo ono bar sa nešto više stila).

Ispada da sve revolucije liče jedna na drugu, da ih je bilo i da će ih uvek biti. A propo ovoga što kažeš o revolucionarnim ignoramusima i njihovoj nestručnosti, ali ipak sa nešto više stila, moram ti reći da ja na to gledam samo kao na modu trenutka u kome se živi, nikako stil.
Meni je stil nešto mnogo suptilnije, šmekerskije, više šik od bilo kakve mode, nešto za uzor drugome... modu mož' da tera svaka šuša koja ima novaca.

Usput, mene te revolucije podsećaju na bezbroj remake-ova dobrih filmova, gde se, što je normalno, obrađuju iste teme iz različitih uglova gledanja, pa neki reditelji modernizuju ambijent i radnju koja se onda dešava u savremenim uslovima, tretira savremene probleme, i tome sl.

Tako i Vilijem Fridkin, kad sam nedavno gledala njegovu verziju Lametovih 12 gnevnih ljudi, nije mogao da odoli modi; kod njega je u sobi za porotnike bilo zabranjeno pušenje.

Ne znam da li je morao da ubaci tu bezveznu, trivijalnu notu (još kad se setim teških, živčanih porotničkih rasprava) ili je baš hteo?
Više bih volela da je baš hteo celim svojim bićem, nego da je morao da ispunjava nečije zahteve, da tera modu. (na pr. zahteve i modu, tipa CK Holivuda )

Molim da malo 'razradiš' ovo boldovano!
myredneckself myredneckself 12:58 22.10.2019

Re: ...

macak.tosa031
myredneckself
jinks
A kada taj dan nekako dođe i prođe, i kada benevolentni osmesi, mudre reči i ozbiljni i zamišljeni pogledi revoluciji naklonjene elite nedugo zatim sasvim i izblede, dolazi realnost u kojoj sve ima cenu i u kojoj se sve plaća, (uključujući neretko i puko neznanje i nestručnost nekih od pripadnika istih tih revoluciji naklonjenih znalaca i stručnjaka, upakovani, doduše, ako ništa drugo ono bar sa nešto više stila).

Ispada da sve revolucije liče jedna na drugu, da ih je bilo i da će ih uvek biti. A propo ovoga što kažeš o revolucionarnim ignoramusima i njihovoj nestručnosti, ali ipak sa nešto više stila, moram ti reći da ja na to gledam samo kao na modu trenutka u kome se živi, nikako stil.
Meni je stil nešto mnogo suptilnije, šmekerskije, više šik od bilo kakve mode, nešto za uzor drugome... modu mož' da tera svaka šuša koja ima novaca.

Usput, mene te revolucije podsećaju na bezbroj remake-ova dobrih filmova, gde se, što je normalno, obrađuju iste teme iz različitih uglova gledanja, pa neki reditelji modernizuju ambijent i radnju koja se onda dešava u savremenim uslovima, tretira savremene probleme, i tome sl.

Tako i Vilijem Fridkin, kad sam nedavno gledala njegovu verziju Lametovih 12 gnevnih ljudi, nije mogao da odoli modi; kod njega je u sobi za porotnike bilo zabranjeno pušenje.

Ne znam da li je morao da ubaci tu bezveznu, trivijalnu notu (još kad se setim teških, živčanih porotničkih rasprava) ili je baš hteo?
Više bih volela da je baš hteo celim svojim bićem, nego da je morao da ispunjava nečije zahteve, da tera modu. (na pr. zahteve i modu, tipa CK Holivuda )

Molim da malo 'razradiš' ovo boldovano!


Pa, ne mislim na pr. na nešto što liči na ono (parafraziraću) što je govorio drug Koba, nema revolucije koja se neće uprljati krvlju, više nešto prirodno, iskrenije, bez silikona, botoksa i drugih boostera...
jinks jinks 13:53 22.10.2019

Re: ...

myredneckself
A propo ovoga što kažeš o revolucionarnim ignoramusima i njihovoj nestručnosti, ali ipak sa nešto više stila, moram ti reći da ja na to gledam samo kao na modu trenutka u kome se živi, nikako stil.
Meni je stil nešto mnogo suptilnije, šmekerskije, više šik od bilo kakve mode, nešto za uzor drugome... modu mož' da tera svaka šuša koja ima novaca.


Kada sam pisao blog mislio sam prvo da napišem nešto kao: "Ali, ako ništa drugo ono bar napisano nešto stilski korektnije i sa manje gramatičkih grešaka."

Bilo mi ipak na kraju malo preterano, pa sam ostavio ovako, da može da se shvati na više različitih načina.

Tako i Vilijem Fridkin, kad sam nedavno gledala njegovu verziju Lametovih 12 gnevnih ljudi

I ja skoro gledao noviju verziju ... starija mi je ipak nešto upečatljivija, posebno lik onog gnevnog čoveka koji je poslednji promenio mišljenje, a koji je u optuženom video svog sina.
myredneckself myredneckself 14:12 22.10.2019

Re: ...

starija mi je ipak nešto upečatljivija,

Da, i meni se više sviđa starija.
gedza.73 gedza.73 18:09 22.10.2019

Kvarevi na mreži

ne bi' ulazio u palameniku sa nikim što se tiče snimka mada mi se čini da je Srbija izuzetno bogata država jer još uvek nije bankrotirala sa ovakvim direktorima iz labaratorija



deluje da diško ima ideju da vozle koja troše naftu locira van grada. verovatno u cilju smanjenja zagađenja Novog Sata.

ali ima nekih svojatanja koja se tome protive.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana