Društvo

Poverenje

jinks RSS / 01.03.2021. u 12:18

pv1.jpg

Živimo u vremenima u kojima se po ko zna koji put do krajnjih granica testiraju sami temelji našeg okruženja. Jer, možda bi delom i na primeru globalne pandemije mogli da se prepoznaju neki od osnovnih mehanizama koji čine jedno društvo, a koji na određeni način verovatno i predstavljaju razloge njegovog postojanja.

Naime, autori koji se ovim bave zaključuju da se sva društvena pitanja mogu u stvari svesti na jedno -  na nekakvo rešenje univerzalne jednačine koju nazivaju Društvenom dilemom, sa kojom se svako od nas neizbežno svakodnevno suočava. Jednačinom koja govori o tome kako (i zašto) uskladiti lični interes sa interesom društva (gde u slučaju pandemije, na primer, pitanje Društvene dileme postaje poprilično očigledno).

Sad, prema autorima svako vreme, u zavisnosti od različitih istorijskih, ekonomskih ili tehnoloških okolnosti, daje neki svoj kontekst u okviru koga se odigrava Društvena dilema. A opet, po njima, u svim mogućim okolnostima, osnovu Društvene dileme uvek čine ista tri faktora - znanje, osećaj smrtnosti pojedinca i poverenje (gde i ovaj zaključak istraživača izgleda da tekuća pandemija, takođe, prilično očito potvrđuje).

Prvi i drugi faktor, iako prepoznati u okviru istraživanja, i dalje u smislu Društvene dileme ostaju na određeni način prilično nedokučivi, dok se treći - poverenje - prepoznaje kao ključni, do te mere da se i prva dva dobrim delom upravo na njega i svode. Posebno ako se uzme u obzir da se istraživači generalno ovim problemima (posebno problemom poverenja), koliko god oni u stvari i bili suštinski, ozbiljnije bave tek zadnjih dvadesetak godina. I to ne prevashodno iz nekakvih akademskih pobuda, već pre iz komercijalnih - najviše zato što izgradnja poverenja predstavlja osnovu, između ostalog, i marketinga, medija, društvenih mreža, politike, ili investicionog bankarstva.

Kad bolje razmislimo, poverenje bi stvarno i moglo biti osnova svega. Jer, da li bi ušli u taksi da nemate nekakvu elementarnu veru u vozača? Ili kupili burek u pekari, poslušali lekara, oficira ili profesora? A opet, o poreklu poverenja još uvek se vrlo malo zna. Naime, da li je poverenje biološki uslovljeno, odnosno, da li je ugrađeno u gene sa kojima se rađamo (što istraživači objašnjavaju činjenicom da smo verovatno više nego mnoge druge vrste uslovljeni drugima, bar kada je opstanak u pitanju)? Da li ga stičemo u ranijim danima, ili se ono gradi čitavog života kao svesno moralno pitanje? Ili se možda pre radi o emociji nego o svesnoj reakciji?

U stvari, koliko god pomenuta tema i bila kompleksna, istraživači ipak jesu došli do određenih odgovora. Prvo, delom biologija, ali delom i samo društvo (kroz obrazovanje, kulturu, religiju, umetnost ili politiku) i porodica grade u čoveku osećaj početnog poverenja prema okruženju. Sad, naravno da na ličnom nivou poverenje može na kraju ispasti opravdano ili izigrano, ali gledano kolektivno te lične dileme izgleda da ipak na kraju ispadaju i potpuno nebitne. Naime, prema istraživačima, bitno je da gledano na čitavoj populaciji većina jeste vredna poverenja.

I to je ono „što čini da se svet okreće". A ako ikada i prestane da bude tako, po njima, prestaće sve.

Na kraju krajeva, izgleda da se stvarno svi problemi i mogu svesti na dve stvari - na pogrešno usmereno poverenje ili nepoverenje. Ili što bi neki rekli: „Reci mi kome veruješ, i reći ću ti ko si."

 



Komentari (28)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 13:36 01.03.2021

vulgo

ono „što čini da se svet okreće"

Прогрес Друштва
......навике закрче,
поверења привуку
Они ...који штрче
mariopan mariopan 15:06 01.03.2021

Re: vulgo

Na kraju krajeva, izgleda da se stvarno svi problemi i mogu svesti na dve stvari - na pogrešno usmereno poverenje ili nepoverenje. Ili što bi neki rekli: „Reci mi kome veruješ, i reći ću ti ko si."

 

Nepoverenje mora biti zasluženo kao i poverenje. Onaj kome ne verujemo morao je prvo da to nepoverenje zasluži, dokaže da je nepouzdan.

A za sve nas nekako (laički) verujem da u nama još čuči iskonska potreba da budemo u "čoporu" koji omogućava zaštitu, sigurnost, hranu, opstanak, jer sami ne možemo od svega da se zaštitimo, u čoporu smo jači. Tu će neko brinuti o nama kada to sami više ne budemo mogli i zato gradimo poverenje od rođenja, prvo prema najbližima, porodici, pa onda i prema ostalima, kada se uverimo da možemo da im verujemo?
Verujem da nam je to genetski usađeno da bismo opstali?
haklberi_tom haklberi_tom 20:26 01.03.2021

Re: vulgo

mariopan
Na kraju krajeva, izgleda da se stvarno svi problemi i mogu svesti na dve stvari - na pogrešno usmereno poverenje ili nepoverenje. Ili što bi neki rekli: „Reci mi kome veruješ, i reći ću ti ko si."

 

Nepoverenje mora biti zasluženo kao i poverenje. Onaj kome ne verujemo morao je prvo da to nepoverenje zasluži, dokaže da je nepouzdan.

A za sve nas nekako (laički) verujem da u nama još čuči iskonska potreba da budemo u "čoporu" koji omogućava zaštitu, sigurnost, hranu, opstanak, jer sami ne možemo od svega da se zaštitimo, u čoporu smo jači. Tu će neko brinuti o nama kada to sami više ne budemo mogli i zato gradimo poverenje od rođenja, prvo prema najbližima, porodici, pa onda i prema ostalima, kada se uverimo da možemo da im verujemo?
Verujem da nam je to genetski usađeno da bismo opstali?

Da.
Što se tiče boldovanoga, zaključila si onako kako jeste - ili, makar, onako kako ja smatram da jeste.
Čoporisanje je oscilatorna pojava upravo proporcionalna stepenu ugroženosti pojedinca.
Odnosno - što god je veća opasnost za pojedinca, on se približuje grupi. I obratno.
zemljanin zemljanin 00:23 02.03.2021

Re: vulgo

A opet, o poreklu poverenja još uvek se vrlo malo zna. Naime, da li je poverenje biološki uslovljeno, odnosno, da li je ugrađeno u gene sa kojima se rađamo (što istraživači objašnjavaju činjenicom da smo verovatno više nego mnoge druge vrste uslovljeni drugima, bar kada je opstanak u pitanju)? Da li ga stičemo u ranijim danima, ili se ono gradi čitavog života kao svesno moralno pitanje? Ili se možda pre radi o emociji nego o svesnoj reakciji?

nakon citanja, pa ne malo, nego cisto nagadjanje - bar sa moje strane ... interesantna tema
vrabac_onaj vrabac_onaj 23:57 01.03.2021

jednostvano

Znaš ga više od 20 godina, par puta vas nosi lavina, spuštaš ga 300 metara kad slomi nogu u steni (ili on tebe), više puta prinudno bivakujete u snegu na -20, delite poslednju konzervu tunjevine.
A i deca vam se gotive.

Tada mu veruješ.
nsarski nsarski 00:32 02.03.2021

Re: jednostvano

vrabac_onaj
Znaš ga više od 20 godina, par puta vas nosi lavina, spuštaš ga 300 metara kad slomi nogu u steni (ili on tebe), više puta prinudno bivakujete u snegu na -20, delite poslednju konzervu tunjevine.
A i deca vam se gotive.

Tada mu veruješ.

Dobro, to je poverenje između ljudi. Ali postoji i ono opšte poverenje, kako je rečeno ispod tvog komentara
Istina je da je poverenje neophodno za opstanak ljudske vrste. Ipak, često se i zloupotrebljava.


Bez njega ne bi mogli ovako da postojimo. Recimo, ti napraviš kuću, namučiš se, i onda je prodaš nekome za povoljnu lovu. Ti moraš da imaš poverenje u ceo društveni sistem u kome postojiš da bi prihvatio da za tu kuću - cigle, drva, beton, crep, ogroman rad, sve - dobiješ brdo papira zvanog "novac" koji možeš da zameniš za drugu kuću ili auto ili štagod. Ceo monetarni sistem počiva na "poverenju" da ono što piše na tom parčetu papira zaista može da se zameni za nešto opipljivo ili jestivo.

Itd. Ima i drugih verzija poverenja.
vrabac_onaj vrabac_onaj 01:21 02.03.2021

Re: jednostvano

nsarski

Dobro, to je poverenje između ljudi. Ali postoji i ono opšte poverenje, kako je rečeno ispod tvog komentara


Ma znam, zezam se, bežim u lakše teme (mada me ovo stvarno podstaklo da se zamislim kome ja verujem i kako se stiče to poverenje između ljudi).

Znam da će inače ozbiljnije razmatranje ovog pitanja u konačnici da me dovode do onog Laplasovog "Problema izlazećeg sunca", a onda me boli glava :)

Nego, poverenje u neku pojavu se najlakše stiče time što se ona uvek ponavlja sa istim ishodom.

U gravitaciju (ili kako god već da sebi objasnimo tu pojavu) lako poverujemo zato što iz našeg iskustva, predmeti padaju na zemlju kada ih ispustimo.

Na primer u to da je Zemlja okrugla je već mnogo teže poverovati.
Zašto smo još kao deca poverovali u to i ako nam je naše iskustvo govorilo upravo suprotno?

Biće da ima neke veze sa autoritetima, bili oni u otelotvoreni u pojedincu ili su u pitanju neke društvene institucije, organizacije.

Eto, za početak to gravitacija vs. okrugla zemlja. Sad moram da spavam a i bojim se da me ne zaboli glava :)

A volim ja ovakve teme (uprkos glavi), možda vam se ovih dana pridružim ako uhvatim vremena (stiso poso).
jinks jinks 18:28 02.03.2021

Re: jednostvano

Ali postoji i ono opšte poverenje, kako je rečeno ispod tvog komentara


Interesantana je ta priča o opštem poverenju, po kojoj pojedinačna pogrešna poverenja na kraju uopšte i nisu bitna, već da je pre bitno koliko na čitavoj populaciji poverenje ima ili nema prevage.
haklberi_tom haklberi_tom 20:39 02.03.2021

Re: jednostvano

jinks
Ali postoji i ono opšte poverenje, kako je rečeno ispod tvog komentara


Interesantana je ta priča o opštem poverenju, po kojoj pojedinačna pogrešna poverenja na kraju uopšte i nisu bitna, već da je pre bitno koliko na čitavoj populaciji poverenje ima ili nema prevage.

Da.
No, sa druge strane, mislim da opšta poverenja nastaju kao rezultatna pojedinačnih poverenja - a ne obratno.
No, nisam siguran - ko bi ga znao.
Mislim da je Sokrat (ili neki drugi Grk) rekao da 'celina nije prosta suma pojedinačnih sastavnih delova' - ili tako nekako.
mirelarado mirelarado 00:16 02.03.2021

Poverenje i lakovernost

Istina je da je poverenje neophodno za opstanak ljudske vrste. Ipak, često se i zloupotrebljava. To najbolje znaju prevaranti svih fela, od šibicara s pijace do najvećih prodavaca magle - političara.
zilikaka zilikaka 22:02 02.03.2021

Re: Poverenje i lakovernost

Ipak, često se i zloupotrebljava. To najbolje znaju prevaranti svih fela, od šibicara s pijace do najvećih prodavaca magle - političara


Da, ali nisu uporedivi, u korist šibicara.
Oni zloupotrebljavaju želju za lakom zaradom na štetu drugog. Ili kockarski poriv, koji se nekako svodi na slično. Znači jašu na opšte prisutnim manama.
Političari opet najlakše rabe pozitivne osobine. Želju za boljitkom, potrebu da se veruje u dobronamernost pojedinca da on zapravo radi nešto za opštu korist.
Ne kažem, ima tu nijansi al nekako su mi šibicari draži.
mirelarado mirelarado 22:37 02.03.2021

Re: Poverenje i lakovernost

Ne kažem, ima tu nijansi al nekako su mi šibicari draži.


To se podrazumeva. :)
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 00:16 03.03.2021

Akademija

Mi smo na Akademiji imali vezbu. Stanemo svi u krug i ucimo se poverenju. Jedan kolega zazmuri i pocinje da pada a drugi da prihvata. Bilo je jos vezbi na tu temu, ali poverenje je osnova svega.
mirelarado mirelarado 13:44 04.03.2021

Re: Akademija

natasa_tasic_10
Mi smo na Akademiji imali vezbu. Stanemo svi u krug i ucimo se poverenju. Jedan kolega zazmuri i pocinje da pada a drugi da prihvata. Bilo je jos vezbi na tu temu, ali poverenje je osnova svega.


To je najuočljivije kod akrobatskih parova na trapezu:


natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 22:37 04.03.2021

Re: Akademija

Zaista jeste.
angie01 angie01 14:24 04.03.2021

vazna tema jinks.

na poverenju, iako je ono osetljivo (fragile), se bazira skoro sve sto bi stalo u pojam covecnost-znaci svi uzajamni odnosi, promisljanja i osecanja i odluke i cinjenja koji iz njih proizilaze... Da bi se nesto prihvatilo, odlucilo, poverenje mora da postoji iako samim postojanjem drzi varta ranjivosti otvorena.

Ako postoji,ono daje osecaj sigurnosti, pripadnosti, stabilnosti, zajednistva, a ako ne neprijatnosti, straha, nestabilnosti, nesigurnosti.

poverenje je predznak dobrih odnosa, a nepoverenje losih...jer,

poverenje podrazumeva integritet, odgovornost, brigu, iskrenost, posvecenost, savesnost,...nepoverenje sve suprotno.
jinks jinks 14:55 04.03.2021

Re: vazna tema jinks.

Priča kolega, ko je bio svedok, kako je 90-ih u Tuzli počinjao rat. I kaže prelazak iz faze mira u fazu rata traje nekoliko meseci, gde polako (on čak kaže i na određeni način i kontrolisano) jedan po jedan od slojeva poverenja između određenih grupa prestaje da postoji.

Mislim, bar kako kaže kolega, vi ne morate obavezno da mrzite nekog pekara kod koga ste kupovali burek čitav život, već prestajete da imate poverenja u to što bi tamo kupovali, kao verovatno i u njega lično.

I tako, jedan po jedan sloj, nestane potpuno poverenje, odnosno, ljudi se grupišu po linijima poverenja i nepoverenja verovatno pre bilo čega drugog, i onda počne rat.
angie01 angie01 17:50 04.03.2021

Re: vazna tema jinks.

. I kaže prelazak iz faze mira u fazu rata traje nekoliko meseci


tokom kojih su interesne grupe rovarile u odgovarajucem pravcu-ljudi su tu kolateralna steta, zajedno sa poverenjem, koje u ovakvim slucajevima tesko da moze da opstane,( morala bi da postoji neka ozbiljno organizovana grupa na drugoj strani raznih vlasti koje su sve to zakuvale), kada rukovodstvo sprovodi neki svoju agendu.


Mislim, bar kako kaže kolega, vi ne morate obavezno da mrzite nekog pekara kod koga ste kupovali burek čitav život, već prestajete da imate poverenja u to što bi tamo kupovali, kao verovatno i u njega lično.


pre ce biti da vise nije bilo pozeljno i da bi se na to gledalo sa osudom i prezrenjem, ako se vec pusto plin u etar sa takvim predznacima. Ljudi se vecinski gibaju kako vetar duva.
jinks jinks 18:49 04.03.2021

Re: vazna tema jinks.

pre ce biti da vise nije bilo pozeljno i da bi se na to gledalo sa osudom i prezrenjem

Da, možda pre i to.
kamilo_emericki kamilo_emericki 09:15 05.03.2021

Re: vazna tema jinks.

@jinks
@angie01
Nepovjerenje se črešće pojavljivalo prema nekome kao pripadniku grupe nego njemu kao pojedincu. Rijetki su bili pojedinci koji su direktno izazivali strah i nepovjerenje kod pripadnika drugih grupa. Ne znam da je iko zazirao od doktora, kafedžije, pekara i njihovih usluga i proizvoda jer su pripadnici druge grupe ali je većina , na početku polako i stidljivo, razvijala nepovjerenje u njihovu spremnost za zajednički život.
Nije šovinistička hajka krajem osamdesetih bila značajno prisutna. Pojavljivali su se male grudvice koje su ljudi počeli, iz raznih razloga, da valjaju okolo dok to nije postala lavina koja nas je skoro sve zatrpala.
Bez sumnje, postojali su ljudi koji su bili natopljeni šovinističkom idejim ali ljudi koji nisu bili šovinisti su najviše doprinjeli širenju nepovjerenja pa na kraju i mržnje.
Koliko ljudi u našoj okolini znamo da pričaju ono što misle da okolina voli čuti, ljudi koji sa velikim uverenjem šire "istinu" koja je već višestruko deformisana prenošenjem od usta do usta i gdje je svako dodavao ili oduzimao u zavisnosti kako je razumio i kako bi želio da nešto bude.
Kada je bilo viđeno da rat dolazi sigurno, profesionalci su preuzeli stvar u svoje ruke i iskru nepovjerenja razbuktali u nekontrolisani požar






angie01 angie01 12:02 05.03.2021

Re: vazna tema jinks.

Bez sumnje, postojali su ljudi koji su bili natopljeni šovinističkom idejim ali ljudi koji nisu bili šovinisti su najviše doprinjeli širenju nepovjerenja pa na kraju i mržnje.
Koliko ljudi u našoj okolini znamo da pričaju ono što misle da okolina voli čuti, ljudi koji sa velikim uverenjem šire "istinu" koja je već višestruko deformisana prenošenjem od usta do usta i gdje je svako dodavao ili oduzimao u zavisnosti kako je razumio i kako bi želio da nešto bude.
Kada je bilo viđeno da rat dolazi sigurno, profesionalci su preuzeli stvar u svoje ruke i iskru nepovjerenja razbuktali u nekontrolisani požar



s tim, sto ja mislim da je svo to sranje krenulo organizovano, ( prvo su krnuli da rovare uvek spremne da obave potreban domaci ekipe navijaca po stadionima), od interesnih grupa, sto se na kraju i pokazalo, ko je profitirao i kako- obicni ljudi su tu kolateralna steta, kao sto vec rekoh i to u svim kategorijama, od onih koji su naseli i ukljucili se do onih koji su od istih stradali.
zilikaka zilikaka 21:39 05.03.2021

Re: vazna tema jinks.

Nikad neću zaoraviti priču s početka devedesetih. Pričao mi momak iz Bosne koji je ovde studirao. Slučajan susret, ne sećam se tačno ni koje je mesto u pitanju, al počelo da se kuva tamo a ja ga pitala kkako je u njegovom mestu.
Ispričao, bili su pola-pola, Srbi i Muslimani. Do rata sve bilo normalno, živeli zajdno, nisu gledali ko je ko.
Onda okolo počelo da se kuva i ljudi se uplašili pa počeli da organizuju straže, svako svojee.
Njega zapadne noću da stražari sa Srbima a 200 metara dalje isto to rade Muslimani. Boje se jedni drugih,ne znaju baš zašto ali krenulo je da se cepa.
I on u smeni dežura da starijim ljudima sa kojima se nije družio, jedva ih poznaje, a tamo dalje, na drugoj straži momci sa kojima je odrastao.
I onda,kaže, uzme cigaru i ode do njih, pita kao za upaljač, i tako počne priču, ostane cele noći sa "protivničkom stranom". Sede, pričaju, puše, kartaju se.
E, posle su se pojavili neki treći, koje niko nije poznavao i počelo ozbiljno sranje a on se sklonio u Žabalj kod rođaka.
Nije hteo da bude deo toga.

angie01 angie01 00:15 06.03.2021

Re: vazna tema jinks.

I on u smeni dežura da starijim ljudima sa kojima se nije družio, jedva ih poznaje, a tamo dalje, na drugoj straži momci sa kojima je odrastao.
I onda,kaže, uzme cigaru i ode do njih, pita kao za upaljač, i tako počne priču, ostane cele noći sa "protivničkom stranom". Sede, pričaju, puše, kartaju se.


pa da, ...i onda neki pricaju kako su se borili sa nekim "neprijateljam"...a ono komsije, sunarodnici...i precutkuju,


E, posle su se pojavili neki treći, koje niko nije poznavao i počelo ozbiljno sranje



Nije hteo da bude deo toga.


a njih zovu dezerterima, a ono normalniji od svih.
benedykt benedykt 11:57 06.03.2021

Re: vazna tema jinks.

angie01


s tim, sto ja mislim da je svo to sranje krenulo organizovano, ( prvo su krnuli da rovare uvek spremne da obave potreban domaci ekipe navijaca po stadionima), od interesnih grupa, sto se na kraju i pokazalo, ko je profitirao i kako- obicni ljudi su tu kolateralna steta, kao sto vec rekoh i to u svim kategorijama, od onih koji su naseli i ukljucili se do onih koji su od istih stradali.

Ako smem da primetim malo je komplikovanija priča koja je tek u onoj pretposlednjoj fazi završila sa navijačima i interesnim grupama. Elem, onaj stari titoistički sistem je počeo da puca po šavovima iz prostog razloga što se faraon upokojio. Ti šavovi su naravno bili međunacionalni iz prostog razloga što je cela ta kuća zvana Jugoslavija napravljena od starta kako ne treba, pa se tu nakupilo svega i svačega i pri tome se sve to pod tepih poturalo u tih pet decenija ”bratstva i jedinstva”. Onda se na sve to pojavi Vožd iz Požarevca iza koga stoji udbaško-staljinistički klan sa idejom da on postane novi Tito. Ostalo je već (tužna) istorija...
Naravoučenije, palo je jer je padu sklono bilo ili ti ga u prevodu građansko je bilo malograđansko i palanačko, nacionalno je bilo plemensko sa time da se svevišnji na nebesima u sve tri prisutne religijske iteracije posmatrao kao vrhovni ratni vođa tog kvazi-nacionalnog.
angie01 angie01 17:16 06.03.2021

Re: vazna tema jinks.


Ako smem da primetim


to je uobicajena prica koja bi trebalo da opravda devedesete,...koje su se odvijale na taj nacin zbog raznih aspiracija...narod u neverici se vecinski ponasao kao u primeru koji je dala zili ili jos manje konkretno u naivnom ocekivanju da je nemoguce da ce se desiti celo ono sranje.
benedykt benedykt 10:45 07.03.2021

Re: vazna tema jinks.

angie01

Ako smem da primetim


to je uobicajena prica koja bi trebalo da opravda devedesete,...koje su se odvijale na taj nacin zbog raznih aspiracija...narod u neverici se vecinski ponasao...

Pa sad, pretpostavljam da pod pojmom narod podrazumevaš iste one ljude koji su jaukali i ridali sedam dana i sedam noći u maju 1980. kada im se upokojio faraon, da bi koliko samo deceniju kasnije otkrili koliki su oni samo jedni veliki Srbi-Hrvati-Muslimani (nepotrebno precrtati), pa onda u tom zanosu krenuli zakrvavljenih očiju jedni na druge. Tako da, ako smem i to da primetim, slabo je tu bilo te kao neverice a više slepe zilotske vere u neke novootkrivene toteme & tabue, koji su zamenili one stare gde se sve vrtelo oko faraona. Mislim kada smo već kod tog kako ti to kažeš opravdavanja devedesetih, pošto istih ne bi valjda ni bilo ako se ne varam bez tog kao naroda koji je sve to gledao u neverici... Ili možda i bi ko će ga više znati, pošto su bile dovoljne te aspiracije, odnosno interesne grupe i naravno navijači.
Elem, kako je malo toga na ovom svetu zaista unikaktno, tako je istih tih godina u Rusiji objavljeno delo Советский простой человек. Опыт социального портрета на рубеже 90-х, y kome se ispituje kako je totalitarni sistem u SSSR-u stvorio tog Homo Sovieticusa, odnosno potuljeno veliko dete koje je ideološki šizofrenik prepun neke prikrivene agresije a pri tome sklon da u svemu sledi autoritet države kojoj opet istovremeno i ne veruje previše. Naravoučenije, stavi umesto Sovieticus Titoicus i dobićeš taj narod sa ili bez neverice, a možda i shvatiš još ponešto tipa otkuda se od tačke A došlo gle čuda a ono baš do tačke B zvane sadašnjost onakva kakva jeste.
milisav68 milisav68 11:01 07.03.2021

Re: vazna tema jinks.

zilikaka
E, posle su se pojavili neki treći,

Pa ti treći su bili terenski radnici koji su "radili"za službu državne bezbednosti, i lovili/likvidirali spoljne (odnosno državne/ideološke) neprijatelje širom sveta.

Dok je postojao Berlinski zid.

Kad se on urušio, nastali su drugi prioriteti, a to je održavanje pozicije vlasti u svom dvorištu.

A pošto je bara bila mala, a puno krokodila, onda se desilo šta se desilo.

Inače, kao što su se normalni ljudi družili između sebe, taku su i vlast i kriminalci koji su bili inicijatori sukoba - družili između sebe.

Što je moglo da se vidi kada je onaj monstrum-ubica Kalinić (optužen za ubistvo Đinđića) uhapšen u Zagrebu.
angie01 angie01 12:23 07.03.2021

Re: vazna tema jinks.

kasnije otkrili koliki su oni samo jedni veliki Srbi-Hrvati-Muslimani (nepotrebno precrtati)


znas kako, nacionalno osvescivanje u tom smislu je bilo opravdano kada se prvi put desavalo u periodu dok su svi ti narodi bili pod Turcima, a nekako je ispalo destruktivnoi nametnuto u zemlji u kojoj su zjedno ziveli. Razvod moze da se sprovede i mirnim putem, ako se zakljuci da nema vise osnova za zajednicki zivot i oni pametni to tako i urade, ako nista drugo, da ne bi skenjali sve sto su do tada stvorili i zbog buducnosti zajednicke dece, da se tako izrazim,...jer ce uvek biti povezani, pa je bolje da budu u miru i bolje buducnosti. Yu je i napravljena da bi mali narodi istog porekla imali zajednicku drzavu, bili jaci, veci, samostalniji i otporniji na razne porobljivace koji su do tada harali po tim teritorijama.

Sve te nove drzave ce zauvek biti povezane geografski, kulturoliski, istorijski, ekonomski, bioloski,... i jasno je da mrznja moze samo svima da cini zlo.

Uporedjivanje Yu sa SSSrom, je besmisleno, jer je to neuporedivo.


a možda i shvatiš još ponešto tipa otkuda se od tačke A došlo gle čuda a ono baš do tačke B zvane sadašnjost onakva kakva jeste.


pa to nije nepoznanica, eno i na sudjenjima se potvrdilo sta se kako i zbog cega desavalo-ovo sada jesu posledice tih aspiracija.

Ako recimo postoje nove drzave u kojima u miru i slozi zive svi narodi, rase, vere sveta, jos su medju najuredjenijim, sa najboljim standardom i slicno, nekako ne stoji nametnuti argument,da tako nesto nije moguce u bilo kojoj pravnoj relaciji medju narodima istog porekla i kulturoloskog obrazca, sem ako nekome upravo to ne odgovara iz nekih destruktivnih interesa, koji svakako nisu dobri i za te narode...a sto smo mi odabrali kao matricu, sa kojom se vrtimo u krug kao hipnostisani, dok se nad nama sprovodi nova devastacija populacije, gde se sada prave neprijatelji i u sopstvenim redovima,...da bi se tako pravila dimna zavesa dok se zemlja unistava i bioloski i materijalno.

ja bas ne volim da pricam sa inkarnacijama blogera jer to nije korektna komunikacija- sto ne kazes koji ti je originalni nik.


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana