Biti Rom u Mađarskoj nikada nije bilo lako. Njihova izopštenost iz gotovo svih društvenih tokova, koja vuče vekovne korene, nastavlja se i posle ulaska zemlje u Evropsku uniju, iako su mnogi očekivali suprotno. Oni danas čine blizu 10 odsto stanovništva te zemlje i brojniji su nego sve ostale manjine zajedno.
Najnovije statistike pokazuju da je u ovoj zemljiČinjenica da je novinarstvo u našim podnebljima dotaklo najniže grane na krošnji zvanoj društvo, nije ni tajna, a ni novost. Dovoljno je otvoriti prve u nizu tzv. šarenih dnevnih novina, čijim se klonovima ni broja ne zna, ili uključiti najgledaniju televizijsku emisiju i – svi argumenti su tu, na jednom mestu.
Od naslovne do poslednje strane, od političke pa do crne hronike - parada neproverenih i poluinformacija, nagađanja, tračeva, izjava izvučenih iz konteksta, izmišljenih priča i događaja, olako izrečenih optužbi za najteža dela... Ove tekstualne nakaze naizmenično se smenjuju sa scenama otkrivenih i često unakaženih tela stradalih ljudi, nezatamnjenim licima dece koju je neko napastvovao, fotografijama hapšenja ljudi koji su u tom trenutku samo osumnjičeni...
Да није било изненадног ватромета на руском небу, које је и визуелно и звучно многима личило на судњи дан, не бисмо ни знали колико стручњака за физику и астрономију живи у нашем окружењу. Сазнање да међу обичним светом има толико аспираната за звање мајстора за атмосферу и небеска тела, за мене је било право откровење.
Od istraživanja na temu etničkih stereotipa na Balkanu posle najnovijih ratova, izdvaja se ono koje je sproveo Nebojša Petrović. On je 2002. godine istraživao mogućnosti pomirenja između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Prema rezultatima tog istraživanja, Srbi i Hrvati jedni druge vide gotovo identično i ta slika je donekle, ali ne preterano, negativna. Bošnjaci
Madjarska javnost novopostavljenom predsedniku Palu Šmitu zamera prečestu promenu ideoloških odela i to što je praktično potpuno podređen volji aktuelnog premijera Viktora Orbana, koji je zahvaljujući dvotrećinskoj većini svojih poslanika u parlamentu i poslao Šmita u predsedničku
У чињеницу да једна вест истовремено може бити пласирана на безброј начина и да свака њена верзија може код читалаца да изазове различите реакције, често и међусобно потпуно супротне, уверили смо се много пута. Када се тако нешто деси, обично је по среди намера аутора или његових послодаваца да расположење јавног мњења обликују у складу са неким интересом - тренутним или дугорочним, својим или интересних група којима припадају.
Манипулација, ситних и крупнијих, увек је било и биће их. Навикли смо на њих толико, да их често прихватамо прећутно, као део менталног колорита којим смо окружени. Многи од оних који их практикују, чине то само изузетно, онда када се мора. Рекло би се да невиних у том погледу нема: ни детета пред родитељем или васпитачицом, ни средњошколца пред разредним старешином, ни студента пред професором, ни супружника пред супружником.