Biz| Društvo| Ekonomija| Gradjanske inicijative| Politika

Život posle smrti

WBinSerbia RSS / 29.10.2013. u 08:55

 

U srcu Šumadije ima jedno preduzeće sa nekoliko stotina radnika koje već decenijama jedva opstaje. Firma zauzima veliko parče zemljišta koje gotovo ničemu ne služi. Proizvodili su nekad davno robu koja danas gotovo da i nema tržište. Pored nje je novo privatno preduzeće, čiji posao cveta.  Ova mlada firma bi htela da se širi a za to joj treba dodatno parče zemlje. Može li da kupi zemlju koja pripada susednom preduzeću? E pa, ne može!

Prvo preduzeće u životu održavaju državne subvencije, što znači da njene troškove pokrivaju srpski poreski obveznici. Da li mislite da je pametno da se sa tim nastavi? Zar ne bi bilo bolje da se ta fabrika zatvori - kroz proces bankrota - i da se njen mrtav kapital - kao što je ta zemlja oko nje - iskoristi da se nešto zaradi? Zar ne mislite da će neki ljudi naći posao u novoj, privatnoj kompaniji koja se širi? Socijalni program može da pomogne drugima. Možda će neki novi preduzetnici biti zainteresovani da ulažu u druge delove te fabrike i da otvaraju nova radna mesta.

Sve ovo vam pričam zato što mi se čini da veoma malo ljudi u Srbiji razume kako bankrot funkcioniše i zašto to nije kraj sveta. Na neki način, to je novi početak. To jednu privredu čini dinamičnijom i - verovali ili ne - na srednji rok vodi ka otvaranju većeg broja novih radnih mesta.

Članovima Vlade Srbije je to jasno i upravo zato su - između ostalog - odlučili da menjaju zakon o bankrotu. Žele da taj proces bude jednostavniji i da procedure budu jasnije definisane. Širom sveta se mogu naći primeri koji ukazuju da je to ispravan put. U nekim slučajevima su čak i čitavi gradovi „ponovo rođeni" kroz ove procese - uzmite samo primer Pitsburga. Ima života posle smrti!

Naravno, ovo je samo deo vladinog programa da dovede u red javne finansije i da poslovnu klimu uskladi sa potrebama razvoja dinamičnih privatnih firmi, koje će otvarati nova radna mesta. Preduzeća poput onog sa početka ovog teksta isisavaju između 250 i 300 miliona evra godišnje iz javnih fondova.

Stvarno se nadam da će većina građana Srbije podržati ove hrabre napore, baš kao što ih podržavamo i mi u Svetskoj banci.    



Komentari (41)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

rade.radumilo rade.radumilo 09:07 29.10.2013

Jagnjeće brigade

žive na državnim jaslama. Učiniće sve da ne dozvole da im neko ukine apanažu.
expolicajac expolicajac 09:07 29.10.2013

Put do pakla

Shvatili smo, da ste hteli da nam saopštite da je "put do pakla popločan dobrim namerama".
S poštovanjem Ex.
predatortz predatortz 09:26 29.10.2013

Re: Put do pakla

expolicajac
Shvatili smo, da ste hteli da nam saopštite da je "put do pakla popločan dobrim namerama".
S poštovanjem Ex.


Ne bih se složio sa tim da je bankrot put do pakla. Pre će biti da je to ovo što sad činimo. Tvrdoglavim insistiranjem na očuvanju propalih, nerentabilnih preduzeća, uništićemo i ovo malo zdravog u srpskoj privredi.
expolicajac expolicajac 09:38 29.10.2013

Re: Put do pakla

predatortz
expolicajac
Shvatili smo, da ste hteli da nam saopštite da je "put do pakla popločan dobrim namerama".
S poštovanjem Ex.


Ne bih se složio sa tim da je bankrot put do pakla. Pre će biti da je to ovo što sad činimo. Tvrdoglavim insistiranjem na očuvanju propalih, nerentabilnih preduzeća uništićemo i ovo malo zdravog u srpskoj privredi.

Nisam mislio na glupom insistiranju održavanja "status quo" već na budalastom predstavljanju ideje promena kao nečeg što je dobro i lepo. Promene su neophodne a prolazak kroz te realne promene kao posledicu će ima još veće raslojavanje našeg društva. Svi koji nešto vrede otićiće iz zemlje. Ostaće puka sirotinja i bezdušni vlasnici kojim će država u ruke staviti zakone kojima mogu da od onoga što se zove kapitalizam naprave robovlasništvo. Mnogo sam prošao da bih se nadao da će u svesti vlasnika kapitala proraditi savest. Oni će zakonske promene iskoristiti za bezdušnu eksplataciju.
predatortz predatortz 09:40 29.10.2013

Re: Put do pakla

Svi koji nešto vrede otićiće iz zemlje


Tamo gde mi je glavni položaj svi mladi lekari i inženjeri ubrzano uče nemački.
kukusigameni kukusigameni 09:08 29.10.2013

smrt?

Šta, bio mrtvozornik?
I, šta je rekao?
Kiza car Kiza car 09:33 29.10.2013

Re: smrt?

Napisao:"Exitus letalis.".
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:41 29.10.2013

Sporo ide, ali shvatićemo!

WBinSerbia
... Sve ovo vam pričam zato što mi se čini da veoma malo ljudi u Srbiji razume kako bankrot funkcioniše i zašto to nije kraj sveta. Na neki način, to je novi početak. To jednu privredu čini dinamičnijom i - verovali ili ne - na srednji rok vodi ka otvaranju većeg broja novih radnih mesta.
Članovima Vlade Srbije je to jasno i upravo zato su - između ostalog - odlučili da menjaju zakon o bankrotu. Žele da taj proces bude jednostavniji i da procedure budu jasnije definisane. Širom sveta se mogu naći primeri koji ukazuju da je to ispravan put. U nekim slučajevima su čak i čitavi gradovi „ponovo rođeni" kroz ove procese - uzmite samo primer Pitsburga. Ima života posle smrti!



hajkula1 hajkula1 10:19 29.10.2013

Komentar

Naravno, ovo je samo deo vladinog programa da dovede u red javne finansije i da poslovnu klimu uskladi sa potrebama razvoja dinamičnih privatnih firmi, koje će otvarati nova radna mesta.



Obećanje, ludom radovanje.

Mnoge firme u Srbii su privatizovane, izvršena im je prenamena, mnoge su likvidirane a novih radnih mesta nema.

Čim čujem to obećanje, ugledam ovu šargarepu, shvatim da od svega nema drugo sem prepuštanje, korak dublje u ropstvo multikorporacijama.

Koliko čovek treba da bude naivan, da bi više puta naseo na sličnu priču? Primer nenasilne komunikacije, gde se ljudima nudi ono što žele da čuju, kako iskustvo pokazuje bezvredno, lažno obećanje - nova radna mesta, da bi im se uzela konkretna vrednost.


deset_slukom deset_slukom 12:05 29.10.2013

Re: Komentar

hajkula1
da bi im se uzela konkretna vrednost.

Čudan mi je taj osećaj vlasništva nad nečim čiji opstanak plaćam i ja, svakog meseca, kroz poresku obavezu? Kolika je to "konkretna vrednost"?

Često se pitam kako je, recimo, najveću trgovinsku firmu u Vojvodini pojeo mrak a da radnici (taj sam) nisu dobili ni dinar otpremnine, ili bilo čega? Zar velika hladnjača, hotel u Sloveniji, pet stotina prodajnih objekata, nisu imali nikakvu "konkretnu vrednost"?

Nego mi se čini kako se ovde sipa drvlje i kamenje na komunizam, ali je njegova praktična primena još veoma zanimljiva...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 17:52 30.10.2013

Re: Komentar

Često se pitam kako je, recimo, najveću trgovinsku firmu u Vojvodini pojeo mrak a da radnici (taj sam) nisu dobili ni dinar otpremnine, ili bilo čega? Zar velika hladnjača, hotel u Sloveniji, pet stotina prodajnih objekata, nisu imali nikakvu "konkretnu vrednost"?


Upravo zato jer nije sproveden stecaj kako valja. Ta realna vrednost je bila opterecena ogromnim dugovima i firma je poslovala sa gubicima. Stecaj sluzi da se ta 'konkretna vrednost' oslobodi dugova i tereta i da nastavi da bude u funkciji. Tu obicno stradaju bivsi vlasnici i banke, a pojave se novi kojima su ti radnici opet potrebni ako nameravaju da nastave delatnost. Interes radnika je da se sto pre sprovede stecaj jer ce tako brze doci do posla u profitabilnoj firmi gde postoje i plate i zarade....
deset_slukom deset_slukom 18:40 30.10.2013

Re: Komentar

domazetovic.andrej

Upravo zato jer nije sproveden stecaj kako valja. Ta realna vrednost je bila opterecena ogromnim dugovima i firma je poslovala sa gubicima. Stecaj sluzi da se ta 'konkretna vrednost' oslobodi dugova i tereta i da nastavi da bude u funkciji. Tu obicno stradaju bivsi vlasnici i banke, a pojave se novi kojima su ti radnici opet potrebni ako nameravaju da nastave delatnost. Interes radnika je da se sto pre sprovede stecaj jer ce tako brze doci do posla u profitabilnoj firmi gde postoje i plate i zarade....


Ta firma (reč je, naravno, o Centroslaviji) propala je tokom devedesetih i teško je bilo očekivati bilo kakav normalan, legalan postupak za njeno restrukturiranje. Da budem iskren, ja i ne znam šta se sa njom dešavalo.

Ono što mene nervira je da se dobar broj radnika nekih "srećnih" firmi obogatio na restrukturiranju, dobar deo je zaštićen od otpuštanja tako što mu sleduju ogromne otpremnine, a stotine hiljada isto takvih radnika je ostalo na ulici bez prebijene kinte.

I sada ja, kao jedan od takvih, plaćam porez iz kojeg se isplaćuju plate ovima koji, još uvek, sede u propalim firmama i polažu pravo na "konkretne vrednosti" (čitaj: nekretnine) ali, naravno, i na otpremnine.

Srbija je to, bre.
highshalfbooze highshalfbooze 10:22 29.10.2013

Ma da...

Stvarno se nadam da će većina građana Srbije podržati ove hrabre napore, baš kao što ih podržavamo i mi u Svetskoj banci.


Vi ne podržavate mere, vi već više od decenije inicirate mere preko vaših korumpiranih predstavnika u vlasti ove zemlje. Dokle nas je to dovelo, to se vidi. Šta još hoćete? Da se smejemo i da pričamo kako nam je lepo dok nas vi j.....?
Najbitnije je da ova zemlja subvencioniše raznorazne probisvete koji primaju platu i ništa ne rade po javnim preduzećima i državnim upravama.
hajkula1 hajkula1 11:01 29.10.2013

Re: Ma da...

highshalfbooze


Najbitnije je da ova zemlja subvencioniše raznorazne probisvete koji primaju platu i ništa ne rade po javnim preduzećima i državnim upravama.



Negativna selekcija, da bi se javna preduzeća (vodoprivreda, elektroprivreda...) uništila i resursi prepustili multinacionalnim kompanijama, o čemu se već nekoliko decenija dosta zna.

Stvarno ne mogu da razumem da nas posmatraju i prema nama se ponašaju kao da smo totalno nepismeni i neinformisani. Mada smo dugo imali nametnute sankcije, za ekonomske ubice smo čuli, za nešto što se desilo mnogima pre nego nama i imali prilike da doživimo njihov uticaj na naše živote, da živimo s posledicama njihovih delatnosti.


Zašto se izostavlja bitan deo opisa cilja kom kapitalista teži - što manji trošak, što veći profit. U tom delu opisa, što manji trošak, sadrži se težnja da bude što manji utrošak energije, što manji trošak materijala, što manje rada. Posledica je da su dnevnice - nadnice sve manje, da su sirovine jeftinije, životna sredina sve zagađenija.


kukusigameni kukusigameni 11:06 29.10.2013

Re: Ma da...

hajkula1
Mada smo dugo imali nametnute sankcije

Kaže se: "Ničim izazvane sankcije".
Jukie Jukie 12:56 29.10.2013

Downs and commons

Ako je zemljište fabrike A zapušteno, sva je prilika da se na njemu javlja sukcesija biljnih zajednica koja je veoma povoljna za populacije flore, faune i mikote, uključujući i retke i međunarodnim konvencijama zaštićene vrste. Kako bi se uopšte razmišljalo o korišćenju tog zemljišta u svrhe rada fabrike B, potrebno je izvršiti environmental impact assessment analysis; dok se to ne uradi, ne znamo da li je bolje da se tu razvija fabrika B (koja teoretski ima ceo ostatak Srbije da tamo pravi svoja postrojenja) ili da tu žive bubice i travkice.
tadejus tadejus 13:38 29.10.2013

Re: Downs and commons

Jukie
Ako je zemljište fabrike A zapušteno, sva je prilika da se na njemu javlja sukcesija biljnih zajednica koja je veoma povoljna za populacije flore, faune i mikote, uključujući i retke i međunarodnim konvencijama zaštićene vrste. Kako bi se uopšte razmišljalo o korišćenju tog zemljišta u svrhe rada fabrike B, potrebno je izvršiti environmental impact assessment analysis; dok se to ne uradi, ne znamo da li je bolje da se tu razvija fabrika B (koja teoretski ima ceo ostatak Srbije da tamo pravi svoja postrojenja) ili da tu žive bubice i travkice.


pa naravno
osim toga treba u vidu imati i ljudska prava, demokratizaciju procesa, kulturno nasljedje, ustavno-pravni poredak...
pa konkretne vrijednosti, globalizaciju, imperijalizam i kulturnu devastaciju, tajkunizaciju i tabloidizaciju...
prijatelju moj...
NNN NNN 14:13 29.10.2013

Re: Downs and commons

Jukie
Ako je zemljište fabrike A zapušteno, sva je prilika da se na njemu javlja sukcesija biljnih zajednica koja je veoma povoljna za populacije flore, faune i mikote, uključujući i retke i međunarodnim konvencijama zaštićene vrste. Kako bi se uopšte razmišljalo o korišćenju tog zemljišta u svrhe rada fabrike B, potrebno je izvršiti environmental impact assessment analysis; dok se to ne uradi, ne znamo da li je bolje da se tu razvija fabrika B (koja teoretski ima ceo ostatak Srbije da tamo pravi svoja postrojenja) ili da tu žive bubice i travkice.

Konačno neko razmišljanje da duže staze
hajkula1 hajkula1 14:59 29.10.2013

Re: Downs and commons

Jukie
Ako je zemljište fabrike A zapušteno, sva je prilika da se na njemu javlja sukcesija biljnih zajednica koja je veoma povoljna za populacije flore, faune i mikote, uključujući i retke i međunarodnim konvencijama zaštićene vrste. Kako bi se uopšte razmišljalo o korišćenju tog zemljišta u svrhe rada fabrike B, potrebno je izvršiti environmental impact assessment analysis; dok se to ne uradi, ne znamo da li je bolje da se tu razvija fabrika B (koja teoretski ima ceo ostatak Srbije da tamo pravi svoja postrojenja) ili da tu žive bubice i travkice.





Ili/ i

Upravo je dosadašnje otežano dobijanje (građevinskih) dozvola zbog mnoštva propisa dovodilo do korupcije.



Želim da kažem, da nema pozitivnih rezultata sve dok, oni koji su opljačkali državu i stanovništvo ne nadoknade štetu. Lopovi moraju da vrate ukradeno.

iqiqiq iqiqiq 21:06 29.10.2013

Re: Downs and commons

Mnoge privatizacije su urađene pre donošenja Zakona o zaštiti životne sredine a i zakoni o privatizaciji(član 23 Zakona o privatizaciji) su doneti dosta kasno pa su mnoge brownfield investicije prenete na novog vlasnika bez detaljne analize postojećeg zagađenja. To ne bi bilo toliko tragično da je u pitanju samo rekultivacija zemljišta same fabrike, ali u obzir nisu uzeta zagađenja podzemnih voda i ostala zagađenja van kapija fabrike.

U nekim istočno evropskim zemljama države su odvajale ozbiljan novac radi sanacije i prodavale vrlo povoljno takve lokacije, ali nisu podmetali "kukavičja jaja" novim vlasnicima. Po našem zakonu "prevareni" novi vlasnici su odgovorni i za istorijska zagađenja. Sa obzirom da primena zakona iz ove oblasti dosta kasni, još nisu započeti ozbiljni sudski procesi u tom smislu. Kada neki vlasnici budu proračunali troškove sanacije istorijskih zagađenja, zavrteće im se u glavi.

Evo nekih novosti na tom polju EU regionalni fond 2014-2020 za rekultivaciju starih industrijskih lokacija
Kraja Kraja 17:17 29.10.2013

...monotono...

U srcu Šumadije ima JEDNO preduzeće sa nekoliko stotina radnika koje već decenijama jedva opstaje.


...zasto svi imaju dobre namere a nisu u stanju da napisu ime, mesto, elementarne podatke...
...svakako i podatke o "maloj, zahuktaloj firmi kojoj treba zemljiste" i koja proizvodi STA...???
...ne znam zasto "mi se javlja" priboj na limu, iako nije u srcu sumadije, ali vidim da posle nevidjene pljacke sada pocinje da smeta sto postoji...
...uostalom, imali smo mi dosta profitabilnih preduzeca koja su unistena da bi se ista roba uvozila, od textilne, preko oruzja, lekova...
mariopan mariopan 17:40 29.10.2013

....

Видим да је мој коментар обрисан

Можда зато што помињем милионе евра субвенција које су из нашег џепа подељене странцима, поред других привилегија које им Србија пружа, за разлику од домаће привреде која је системски уништавана......па добро, разумем, то овде није тема.

Тема су наше паре, можда ме то збунило?
Supermod Supermod 18:22 29.10.2013

Re: ....

mariopan
Видим да је мој коментар обрисан

Можда зато што помињем милионе евра субвенција које су из нашег џепа подељене странцима, поред других привилегија које им Србија пружа, за разлику од домаће привреде која је системски уништавана......па добро, разумем, то овде није тема.

Тема су наше паре, можда ме то збунило?

Poslednji komentar Vam je obrisan - 22:42 27.08.2013.
Pretpostavljam da je došlo do nekakve greške.
tadejus tadejus 18:27 29.10.2013

Re: ....

mariopan
Видим да је мој коментар обрисан Можда зато што помињем милионе евра субвенција које су из нашег џепа подељене странцима, поред других привилегија које им Србија пружа, за разлику од домаће привреде која је системски уништавана......па добро, разумем, то овде није тема.Тема су наше паре, можда ме то збунило?


mislite da bi zeleznice srbije npr. bile uspjesno preduzece samo da se subvencije uplacene recimo fiatu preusmjere njima?
ili bi to bio rtb bor?
kako tacno mislite da te nase pare treba da se trose kad su subvencije u pitanju?
koga bi trebalo jos pomoci?
deltu?
mk grupu?
mts?
za fiat necu da pitam, tu je cini mi se jasan stav da ih ne treba subvencionisati..
mariopan mariopan 18:32 29.10.2013

Re: ....

Supermod
mariopan
Видим да је мој коментар обрисан

Можда зато што помињем милионе евра субвенција које су из нашег џепа подељене странцима, поред других привилегија које им Србија пружа, за разлику од домаће привреде која је системски уништавана......па добро, разумем, то овде није тема.

Тема су наше паре, можда ме то збунило?

Poslednji komentar Vam je obrisan - 22:42 27.08.2013.
Pretpostavljam da je došlo do nekakve greške.

Хвала на објашњењу.
mariopan mariopan 19:00 29.10.2013

Re: ....

tadejus
mariopan
Видим да је мој коментар обрисан Можда зато што помињем милионе евра субвенција које су из нашег џепа подељене странцима, поред других привилегија које им Србија пружа, за разлику од домаће привреде која је системски уништавана......па добро, разумем, то овде није тема.Тема су наше паре, можда ме то збунило?


mislite da bi zeleznice srbije npr. bile uspjesno preduzece samo da se subvencije uplacene recimo fiatu preusmjere njima?
ili bi to bio rtb bor?
kako tacno mislite da te nase pare treba da se trose kad su subvencije u pitanju?
koga bi trebalo jos pomoci?
deltu?
mk grupu?
mts?
za fiat necu da pitam, tu je cini mi se jasan stav da ih ne treba subvencionisati..


Мислим на домаће фабрике које су могле да наставе производњу и сачувају хиљаде радних места са много мање пара него што је страним инвеститорима подељено кроз субвенције - али то није урађено.

Наша текстилна индустрија је готово угашена а махом је запошљавала жене, притом се страном инвеститору додељују бљсповратна средства и многе друге привилегије које домаћи произвођач нема и зато не може ни да конкурише странцу.

Осим тога - то су наше паре.
Зашто стерани инвеститор не финансира својим средствима сопствену производњу?

За примере не бих узимала велике рупе без дна које помињеш у које смо сахранили силан новац већ мање фабрике које су некада добро радиле и које су могле уз помоћ државе ( која је изостала) да наставе производњу.

tadejus tadejus 19:22 29.10.2013

Re: ....

mariopan

Мислим на домаће фабрике које су могле да наставе производњу и сачувају хиљаде радних места са много мање пара него што је страним инвеститорима подељено кроз субвенције - али то није урађено.Наша текстилна индустрија је готово угашена а махом је запошљавала жене, притом се страном инвеститору додељују бљсповратна средства и многе друге привилегије које домаћи произвођач нема и зато не може ни да конкурише странцу.Осим тога - то су наше паре.Зашто стерани инвеститор не финансира својим средствима сопствену производњу?За примере не бих узимала велике рупе без дна које помињеш у које смо сахранили силан новац већ мање фабрике које су некада добро радиле и које су могле уз помоћ државе ( која је изостала) да наставе производњу.


zaista vjerujes da taj nitex ne moze da konkurise benetonu samo zato sto ne dobija subvenciju?
ja mislim da im das milijardu evra da ne bi uspjeli da naprave odjecu koju bi ljudi htjeli da kupe
razlozi su valjda rasuti u zadnjih 20 godina

e sad ok ako ne treba dati nitexu a sto da damo fiatu, on nam ni rod ni pomoz bog...
pa ne dajemo mi njima sto ih mnogo volimo nego sto drugacije nece da dodju a trebaju nam
a njima se pak moze da nas ucjenjuju jer su i drugi istocni evropljani prije nas poceli da im nude takve seme pa sad ih ocekuju
da je to jako posteno i fer...
pa nije, ali takva su pravila igre



hajkula1 hajkula1 19:43 29.10.2013

Re: ....

tadejus
mariopan
Видим да је мој коментар обрисан Можда зато што помињем милионе евра субвенција које су из нашег џепа подељене странцима, поред других привилегија које им Србија пружа, за разлику од домаће привреде која је системски уништавана......па добро, разумем, то овде није тема.Тема су наше паре, можда ме то збунило?


mislite da bi zeleznice srbije npr. bile uspjesno preduzece samo da se subvencije uplacene recimo fiatu preusmjere njima?
ili bi to bio rtb bor?
kako tacno mislite da te nase pare treba da se trose kad su subvencije u pitanju?
koga bi trebalo jos pomoci?
deltu?
mk grupu?
mts?
za fiat necu da pitam, tu je cini mi se jasan stav da ih ne treba subvencionisati..



Ja mislim na poljoprivredu, organsku proizvodnju. Da ne izvozimo samo kao sveže voće i povrće, meso i mleko, samonikle biljke (razno divlje voće) već kao sokove, salate, prerađevine, gotovu hranu.

Mogli su da nabave sušare, hladnjače i drugo potrebno, da pokrenu na primer Voćar iz Smederevske Palanke (ne mogu da opišem njihov sok od paradajza, salate, kompote, sokove) Srbijanku iz Valjeva, Gročanku i druge koji su imali iskustvo ali su nedostajala sredstva i podrška. Pa izvoz za Rusiju, na primer. Da ne dopuste propadanje Veterinarskog zavoda iz Zemuna, u svetu čuvenog Poljoprivrednog instituta u Smederevskoj Palanci (u to sam upućena a bilo je i u Novom Sadu i drugde za šta imam manje informacija). Ljudi, to su namerno uništene firme. U Vladičinom Hanu je bila čuvena proizvodnja hrane za bebe. BIP-ovi sokovi od jabuke i dunje. Naš čuveni sok od Višnje. Pominjem samo proizvode za koje se sećam da su nagrađivani na međunarodnim sajmovima, ne samo evropskim.
Čuvena fabrika stakla.
GOŠA je imala pogone za proizvodnju malih kućnih aparata na koje se lepila slovenačka nalepnica, izvozili su se, kod nas ih je bilo nemoguće kupiti. Tek u bojkotu slovenačke robe, bila sam u prilici da ih nabavim ali sa Gošinim znakom i svoje zadovoljstvo ne mogu da opišem. Dizajn, kvalitet, lakoća korišćenja, trajnost. Pegla, mikser, sokovnik, fen za kosu, koje sam nabavila, inhalator, sušač za ruke, seckalice, električni nož, mini pekara... koje sam imala prilike da vidim kod drugih i probam.

I mnogo šta drugo.
tadejus tadejus 19:51 29.10.2013

Re: ....

hajkula1

Ja mislim na poljoprivredu, organsku proizvodnju. Da ne izvozimo samo kao sveže voće i povrće, meso i mleko, samonikle biljke (razno divlje voće) već kao sokove, salate, prerađevine, gotovu hranu.Mogli su da nabave sušare, hladnjače i drugo potrebno, da pokrenu na primer Voćar iz Smederevske Palanke (ne mogu da opišem njihov sok od paradajza, salate, kompote, sokove) Srbijanku iz Valjeva, Gročanku i druge koji su imali iskustvo ali su nedostajala sredstva i podrška. Pa izvoz za Rusiju, na primer. Da ne dopuste propadanje Veterinarskog zavoda iz Zemuna, u svetu čuvenog Poljoprivrednog instituta u Smederevskoj Palanci (u to sam upućena a bilo je i u Novom Sadu i drugde za šta imam manje informacija). Ljudi, to su namerno uništene firme. U Vladičinom Hanu je bila čuvena proizvodnja hrane za bebe. BIP-ovi sokovi od jabuke i dunje. Naš čuveni sok od Višnje. Pominjem samo proizvode za koje se sećam da su nagrađivani na međunarodnim sajmovima, ne samo evropskim. Čuvena fabrika stakla. GOŠA je imala pogone za proizvodnju malih kućnih aparata na koje se lepila slovenačka nalepnica, izvozili su se, kod nas ih je bilo nemoguće kupiti. Tek u bojkotu slovenačke robe, bila sam u prilici da ih nabavim ali sa Gošinim znakom i svoje zadovoljstvo ne mogu da opišem. Dizajn, kvalitet, lakoća korišćenja, trajnost. Pegla, mikser, sokovnik, fen za kosu, koje sam nabavila, inhalator, sušač za ruke, seckalice, električni nož, mini pekara... koje sam imala prilike da vidim kod drugih i probam.I mnogo šta drugo.


poljoprivreda vec jeste subvencionisana
a ako nastavimo sa eu planovima tek ce da bude

e sad prerade hrane sto se tice...
ajde sad na stranu pitanje kako biste odredili koga treba subvencionisati a koga ne
ako foodland moze da proizvodi izvozi preradjeno voce i povrce zasto srbijanka i grocanka ne mogu..
sto onda vodi direktno i drugom pitanju
ko je namjerno unistio te firme? ako su ih unistili tada sta bi se desilo da su jos dobijali i od drzave (a mislim da jesu, ako nista a ono sto sigurno nisu placali poreze)?
zar nije i to onda bacanje para u bunar..
mariopan mariopan 20:27 29.10.2013

Re: ....

Ко је установио та правила игре?

Где је Бенетон отворио фабрику у Србији?

Тако јаки играчи нису ни дошли, осим Фијата, не видим неке веће али можда грешим?
Дошли су ситни , некад мањи од наших и добили оно што домаћима није дато?

Признајеш да то није фер и кажеш таква су правила игре - па не очекуј да се оних неколико хољада отпуштених радника из наших фабрика мирно сложе са тобом, њихови животи су у питању. Не могу само да слегну раменима и да кажу тако је тооо.....

...отуда и мој коментар.
tadejus tadejus 20:37 29.10.2013

Re: ....

mariopan
Ко је установио та правила игре?Где је Бенетон отворио фабрику у Србији?Тако јаки играчи нису ни дошли, осим Фијата, не видим неке веће али можда грешим?Дошли су ситни , некад мањи од наших и добили оно што домаћима није дато?Признајеш да то није фер и кажеш таква су правила игре - па не очекуј да се оних неколико хољада отпуштених радника из наших фабрика мирно сложе са тобом, њихови животи су у питању. Не могу само да слегну раменима и да кажу тако је тооо........отуда и мој коментар.


pa nije poenta dal je beneton dosao ili nije (a valjda je trebalo da kupi bas taj nitex) nego ko je tom nitexu konkurencija
u srbiji a i u inostranstvu

pravila igre...
pa jacega, cija bi bila
i sad radnici mogu da vicu, placu, zatvaraju pruge...
al to tesko da ce promjeniti pravila igre
milisav68 milisav68 21:24 29.10.2013

Re: ....

tadejus

sto onda vodi direktno i drugom pitanju
ko je namjerno unistio te firme?

Neko, zbog lične koristi.
ako su ih unistili tada sta bi se desilo da su jos dobijali i od drzave

Heh, pa ne razmišljaju oni tako "daleko" - palo sa neba - uzmi (otmi) odmah.
(a mislim da jesu, ako nista a ono sto sigurno nisu placali poreze)?

Da, niko nije plaćao porez - pa od čega se punio budžet?

Bilo je tu svega i svačega, ali je osnova, da je od totalne izolacije (sankcija), "puštena" strana roba, bez ikakvih "filtera" (barem vremenskih).


tadejus tadejus 21:32 29.10.2013

Re: ....

milisav68

Bilo je tu svega i svačega, ali je osnova, da je od totalne izolacije (sankcija), "puštena" strana roba, bez ikakvih "filtera" (barem vremenskih).


pa saznati necemo nikad ali ja sumnjam da je tu nesto pametno moglo da se uradi
poslije tih 10 godina ne znam kojim cudom si mogao dovesti sposoban menadzment a da mu prsti nisu ljepljivi, pa da onda taj menadzment dovede ljude koji bi nadoknadili tih 10 godina...
u teoriji kao sto da ne
ali u praksi i kad odes u tu madjarsku i cesku... pa slabo ces i tamo naci nekih njihovih prezivjelih proizvodjaca..
prehrambena industrija manje vise i dva tri kljucna igraca
pa ako ces pravo i u zapadnoj evropi nisu precesti primjeri firmi koje opstaju duze od 20, 30 godina
blekberi.. pa kud ces dalje
prosto cini mi se da smo mi i u ekonomiji, kao i u svemu ostalom, neracionalno zagledani u neku slavnu proslost
a nit je ta proslost bila tako slavna, a nit mi kakve koristi od tog zagledavanja imamo
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:42 29.10.2013

Re: ....

ko je namjerno unistio te firme?


Pominje se Srbijanka, za nju znam ko ju je uništio, po imenu i prezimenu.
Sasvim nebitan lik koji se slučajno našao na mestu na kom je na nešto mogao da utiče, i za stan u Beogradu je ozbiljnog kupca odvartio, a Srbijanku su kupili neki kontroverzni Bugari. Sad je to propalo skroz.
Ali to i nije tragedija jer taj sektor u kom je ona i ostali pobrojani radili, prerada voća i povrća, je jedan od vitalnijih u Srbiji.
Pominje se Vladičin Han, on je danas daleko iznad onoga što je nekada bio, po količini otkupljenog i prerađenog voća, radi to i to veoma uspešno.

iqiqiq iqiqiq 21:43 29.10.2013

Re: ....

Postoji mnogo ozbiljniji problem koji se ne vidi tako lako a to je strah od otpuštanja koji parališe zdrav razvoj bilo koje kompanije i pozitivnu radnu atmosferu.

I u mnogim drugim stabilnijim ekonomijama, svetska ekonomska kriza je dovela do masovnih otpuštanja, gde je prvi udar uglavnom kompnezovan otpremninama i socijalnim pomoćima koje postoje, jer kase još uvek nisu prazne.
Kod nas je problem ozbiljniji. Usled nefleksibilnosti Zakona o radu, ne postoji ni lako otpuštanje ni lako zapošljavanje. Osim lošeg zakona, problem je i ostvarivanje bilo kakvih prava putem suda, usled dugih sudskih sporova.
Na taj način, trenutno zaposlen radnik je u stalnoj agoniji od otkaza, što naravno mnogi poslodavci koriste kao jedini "motivacioni" faktor. U takvoj atmosferi, ni Zakon o sprečavanju mobinga ne može pomoći, sve i da se dobro sprovodi i da je efikasan.

Glavna opsesija svakom zaposlenom postaje da sačuva radno mesto. U takvoj atmosferi očekivali bi da radnici proizvode više i da predlažu nove i nove ideje razvoja. Ali ne, praksa pokazuje upravo suprotno, fokus prelazi na očuvanje radnog mesta tako što se sakrivaju greške u radu, stvaraju klanovi, postavljaju "pouzdani" na rukovodeća mesta, koriste se razne metode potkazivanja i mobinga, kako bi "komšiji crkla krava". Tako iznureni radnici sigurno ne mogu dati kvalitetan doprinos svojoj kompaniji.
milisav68 milisav68 22:04 29.10.2013

Re: ....

tadejus
poslije tih 10 godina ne znam kojim cudom si mogao dovesti sposoban menadzment

A što mora sa strane?

Nisu oni (svi) propali zbog svoje, već zbog državne (i svetske) politike, i što (stalno) poređenje sa recimo Mađarskom, kad oni nisu imali rat i snakcije.

Mislim, ako neko (ovde na blogu) kritikuje "to vreme" - to sam ja, ali je bilo kvalitetnih proizvoda, koji bi izdržali konkurenciju - da je bilo više obzira, a manje lopovluka, i to onog sitnog - kokošarskog tipa.

Samo jedan primer - šta će Miškoviću "Srbija-putevi" - malo mu bilo što je imao sve moguće privilegije.

Nismo mi ništa specijalni, ali eto, "privreda funkcioniše" i sa tegovima na nogama.....veliki je problem, što ljudi na funkcijama ne vide dalje od nosa, jer je bilo mnogo "reseta" za kratko vreme, pa se nije stiglo do "nadgradnje".
pa ako ces pravo i u zapadnoj evropi nisu precesti primjeri firmi koje opstaju duze od 20, 30 godina

Pa naravno, samo što su "tamo" (relativno) stabilni uslovi, pa možeš da izračunaš par godina unapred....šta ako krene ovako...a šta ako bude onako....a ovde ti stigne "čestitka" sa novim sistemom postavljanja i sklanjanja reklame.....od par hiljada evra....
tadejus tadejus 22:18 29.10.2013

Re: ....

milisav68

A što mora sa strane?Nisu oni (svi) propali zbog svoje, već zbog državne (i svetske) politike, i što (stalno) poređenje sa recimo Mađarskom, kad oni nisu imali rat i snakcije.


pa to i jeste poenta, sto madjarska.. nit rata, nit sankcija, pa opet nista napravili nisu
ajde sad njima je startna pozicija te 91e bila gora od nase ali opet

a sto sa strane
pa sta znam, ja sto sam vidjela tih nasih drzavnih preduzeca na kraju 90-ih..
pa propast je blag izraz
od Kolubare do recimo Beogradske banke
nema tog Kaporovog romana koji bi to mogao da opise
i sad da su ti ljudi mogli sami da se iscupaju...
mada cula sam i prica o pozitivnim primjerima, po Vojvodini posebno, opet.. velike su to promjene bile tih 90-ih koje su oni prespavali
milisav68 milisav68 22:35 29.10.2013

Re: ....

tadejus
pa to i jeste poenta, sto madjarska.. nit rata, nit sankcija, pa opet nista napravili nisu
ajde sad njima je startna pozicija te 91e bila gora od nase ali opet

Čekaj, pa pričamo o menadžmentima samih firmi, kao mi smo nesposobni više (ili isto) nego "komšije" - pa nismo (možda jesmo ali to opet ne možemo da znamo, jer smo mi imali tegove na nogama).
od Kolubare do recimo Beogradske banke

Ti me zajebavaš.

WBinSerbia WBinSerbia 11:53 30.10.2013

Re: ....

kako tacno mislite da te nase pare treba da se trose kad su subvencije u pitanju?
koga bi trebalo jos pomoci?


Mi u Svetskoj banci u principu mislimo da subvencije nisu najbolje rešenje za razvoj privatnog sektora. Ko god da je u pitanju. Medjutim, u nekim slučajevima, podržavamo takva rešenja (kao što je recimo finansiranje novih ideja preko Fonda za inovacionu delatnost). Ali u tom slučaju smatramo da firme koje treba podžati treba birati preko javnih konkursa, na osnovu kvaliteta ideja koje konkurišu, o čemu treba da odlučuju nezavisna, stručna tela.
iqiqiq iqiqiq 17:02 31.10.2013

Re: ....znam da je trol

ali pokupih sa jednog drugog bloga primer analize motivacije, pa pomislih šteta što nije prevedeno na srpski, da može da se pušta lokalnim "direktorima"
Analize motivacija

"Kada neko seje strah, rađa se poslušnost, pristajemo na svakakve uslove, ljudi rade za mizeran novac, jer strahuju da će i to izgubiti“, rekla je psiholog Snežana Tovilović. Vesti B92
skoncept skoncept 18:26 03.11.2013

Vlašnistvo građana Srbije

Život posle smrti! Zanimljiv naslov, posebno ako se misli na pojedine srpske gigante ili kako ih pojedini nazivaju ''faraonske firme''. Iz Kragujevca sam i znam da postoje takve firme. Njih ima i u drugim gradovima voljene nam Srbije. Čini mi se da firma koja u svom imenu ima naziv Srbija je posebna.

Iskoristiću priliku, s obzirom da mi je ovo prvi komentar, da navedem kratak tekst napisan u maju ove godine.

Šta je sve u vlasništvu građana više i ne znamo. Imamo akcije moćnih srpskih kompanija, a sad smo vlasnici najgledanije televizije. Mnogo toga je rasprodato u privatizaciji, ali poslednjih meseci možemo se obradovati i uvideti da nije baš sve prodato.

RTS nam svakodnevno naglašava da smo mi građani Srbije ponosni vlasnici. Mozda samo vlasnici, a i to je pitanje? Marketinški trik ili realnost, bitno je da se pretplata plaća.

Napisao Stefan Koncept
sreda, 15 maj 2013 10:21

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana