Savremeni način života, osim diskutabilnog standarda, nudii nam sve manje prava a sve više obaveza. Ljudi sede satima na poslu u svojim foteljama, voze se kolima ili gradskim prevozom, opet sede kod kuce uz televizor jedući hranu bogatu kalorijama dovoljnim maratoncu za ceo dan. Nedostatak fizičke aktivnosti i pogrešna ishrana nas iz godine u godinu udaljava od željenog izgleda. Osim mišićne atrofije, javljaju se jastučići na mnogim delovima tela. Direktorski stomak, debele ruke, zadnjica, ... su aspekti dugoročnog konzumiranja visoko kalorične hrane uz minimum fizičke aktivnosti koji nas svakog dana opterećuju dok se obuvamo ili oblačimo farmerice. Iz dana u dan naš lik u ogledalu nas tera da promenimo nešto i izadjemo iz matrice ponašanja koja nas čini fizički inferiornim i udaljava od željenog fizičkog izgleda.
Rigorozne dijete
I onda jednog dana odlučimo se za rigoroznu dijetu praćenu pojačanom sportskom aktivnošću (čita se mali fudbal dva puta nedeljno). Počinje izgladnjivanje i mučenje organizma. To je naravno pogrešno. Pa nismo se ugojili za 2 nedelje već se radilo na tome duže, zato i ne može da se mudro smrša za par dana ili nedelja. U početku naša spartanska dijeta sa drastičnim smanjivanjem unosa hrane, u narodu poznatijom kao izgladnjivanje, počinje da daje neke rezultate na vagi. Težina padne 2 - 3 kilograma uz osećaj optimizma koji kratko traje. Unosom manje kalorija nego što je potrebno za održavanje bazalnog metabolizma organizma (tzv metabolizam mirovanja) dovodi do totalnog usporenja metabolizma, praćenim osećajem malaksalosti i vrtoglavice.
Iznenadno, prekomerno smanjivanje unosa kalorija dovodi do brzog gubitka težine mahom mišićne mase i vode. Rezultat na vagi je varljiv jer smo najmanje izgubili na masnom tkivu što nam je bila želja. Usporavanje metabolizma dalje vodi do još sporijeg gubitka masnih naslaga sto nam svakako nije cilj, a opšta malaksalost nam polako zatvara vrata bavljenja sportom na željeni način.
Brzopotezne dijete
Glavna mana brzopoteznih spartanskih dijeta je što ne mogu dugo da se sprovode zbog poremećaja metabolizma i osećaja malaksalosti a po povratku na prethodni način ishrane dolazi do jo jo mehanizma i vraćanja izgubljenih kilograma, često i sa kamatom. Novi kilogrami sala nastaju kao odbrana organizma od eventualnog gladovanja. Kao kolateralnu posledicu dijete dobijamo i malo bolju sposobnost organizma da se spremi za moguće gladovanje a to je sposobnost za pravljenje sala.
Pitanje dijete je veoma ozbiljno i ne treba se baš prepustati dijetama iz časopisa koje vrlo često izgledaju lepo na papiru ali su prava katastrofa za organizam.
Pa dobro onda, kako izgubiti te masne naslage?
Samo mudro i strpljivo. Potrebno je napraviti plan ishrane i treninga i njega se pridržavati na duge staze dok ga organizam ne prihvati kao način zivota. Najvažniji aspekti su:
1. Odluka. Kada se jednom odluči nema potrebe svakog dana ubedjivati
sebe hoću li ili neću da budem vitak.
2. Promena načina ishrane, nikako rigorozne dijete sa drastičnom
redukcijom kalorija
3. Fizička aktivnost. Svakog dana od 25 minuta pa naviše, u skladu sa
fizičkim mogućnostima i željom.
4. Upornost, strpljenje i vreme. Neće biti brzih rezultata ali će ih ipak
biti.
Psihološki momenat mršavljenja je jasan. Dosta je više opravdanja i ubedjivanja sebe i drugih da sam baš sladak sa stomakom i da su debeli IN. Bićete fit onoliko koliko to želite. Motivi mogu da budu različiti: odlazak na letovanje, venčanje, garderoba, godišnjica mature,... Bitno je da se odluka fiksira.
Zdravorazumski gledano hrana ima dvostruku ulogu u organizmu. Zadovoljenje dnevnih energetskih potreba metabolizma i kretanja, a višak kalorija služi za pravljenje zaliha. Ako unos kalorija iz hrane samo svedemo na dnevne potrebe bazalnog metabolizma već smo, sasvim sigurno, zaustavili gojenje. Dodatnom fizičkom aktivnošću, na duge staze trošimo masne naslage.
Suština je smanjiti dnevni unos kalorija za 15 - 20% i nežno povećati fizičku aktivnost. Hranu koju smo u glavnom unosili u dva ili tri obroka treba razdeliti na minimum 5, a poželjno je i 6 dnevno.
Postoje neke namirnice koje treba izbegavati. To su namernice sa tako zvanim visokim indeksom glikemije: slatkiši, pecivo i hlebni proizvodi od belog brašna, masno, svinjsko meso, krompir, veštački zasladjene sokove (koka kola tipa), alkoholne napitke, pivo, ...
Treba forsirati namirnice koje sadrže ugljene hidrate sa što više vlakana (sve vrste crnog hleba i proizvode od crnog brašna, mekinje, ovas, zob, brokoli, grašak, boranija, šargarepa, zelena salata, .... Meso treba da bude sa što manje masti i preporučuje se da bude junetina, ćuretina ili piletina.
Hranu za koju pouzdano znamo da nam pravi masne naslage treba smanjivati u upotrebi do potpune redukcije jer su te namirnice, po pravilu, rizične za zdravlje.
Najbolji odnos potrošenih kalorija iz masnog tkiva i razgradnjom mišića daje umerena fizička aktivnost pri kojoj broj otkucaja srca ne prelazi 130 u minutu. Ubrzano hodanje i kontrolisana vožnja bicikle u trajanju od 25 do 45 minuta, ujutru pre doručka su prava stvar. Odmah nakon budjenja a pre doručka na šetnju jer je tada nivo šećera u krvi najmanji i najbrže počinju da se sagorevaju masti kao izvor energije za fizičku aktivnost. Jutarnjom šetnjom ćete napuniti telo kiseonikom, poboljšati cirkulaciju i ubrzati metabolizam.
I naravno strpljenje. Proćiće par nedelja do prvih minimalnih rezultata. Ako je sve u redu, na zdrav način, moguće je skinuti samo 1 kg masnih naslaga. Sve preko toga nam je signal da gubimo i mišićnu masu.
Ovo je samo vrh ledenog brega priče o skidanju težine i ja sam samo dao smernice i napravio otklon od uobičajenih zabluda o agresivnoj dijeti i intezivnoj sportskoj aktivnosti direktno iz višegodišnjeg mirovanja i najpogrešnije ishrane.
Kako izgubiti masne naslage?
25+ minuta brzog hodanja, poželjno pre doručka
doručak: zobene pahuljice sa posnim mlekom
užina: sendvič od integralnog hleba sa pilećom šunkom
ručak: teletina sa varivom (brokoli, sargarepa, zelena salata, ...)
užina: jabuka, cedjena narandža, ..
večera: salata od tune i jogurt ili piletina sa varivom
Autor: MIlan Strongman Jovanovic