Komšija iz kraja, tu oko Botaničke bašte, priča kako je je ponesen radoznalošću obilazio Evropsko prostranstvo, posetio je prvo Pariz, otišao vozom do Amsterdama, pa autobusom do Kopenhagena i posle je pio pivo u Pragu. Usput, u povratku ka Beogradu prominuo je Frankfurt, Minhen, Beč i Peštu ali i još neke gradove ne manje poznate koji su uvek usput u toj prenaseljenoj Evropi te se ne mogu mimoići, ali mu je bilo smorno da ih sve imenuje i nabraja. Putujući, kaže komšija, gledao je, razgledao, zagledao i ponekad prepoznavao slike gradova sa razglednica, turističkih flajera, slikice sa ekrana kompjutera ili televizora, pamtio je ambijente, atmosferu po ulicama i kafanama, pardon, kafeima i sve mu je to ličilo na opuštenu atmosferu u kojoj se nije osećao strancem. Prepisivao je viđeno u svoju virtuelnu beležnicu da ima o čemu da priča kad se kući vrati.
Ideja da napišem ovaj blog nastala je nakon čitanja teksta izlaganja prof.Todora Kuljića na međunarodnom okruglom stolu „Preispitivanje prošlosti i istorijski revizionizam“, u Beogradu 12.i 13.oktobra ove godine.
Daleko od toga da je Jugoslavija pogotovo SFRJ bila idealno ali je bila najmanje loše rešenje u nacionalnom, kulturnom, prosvetnom, naučnom, ekonomskom, političkom, bezbednosnom, međunarodnom i svakom drugom, a pokazaće se i u pogledu demokratije i demokratskih insitucija, naročito efikasnosti njihovog funkcionisanja kada je u pitanju zaštita ličnih sloboda i prava građana, sprečavanju kriminala i korupcije, mafijašenja, nasilja i siledžijstva. Onda dođe vreme, sve se preokrene, pametni biše ućutkani i zaćutaše, budale progovoriše a neki se obogatiše. Ali posle svih parade i nacionalnih oduševljenjavaljda jednom mora doći vreme da se zapita u onom stilu A sada da vidimo šta smo ono imali i ko će da plati troškove zabave.
Konkretnije, gde su naši novci i mislim da je to suštinsko pitanje svake ozbiljne borbe protiv kriminala i korupcije
Uporedni pregled duga prema MMF-u u miljardama U$ dolara
Republike
| 1988.god. | 2010.god. | Razlika | Povećanje duga u % |
Crna Gora | 0,416 | 4,6 | + 4,184 | +1.105,8% |
Makedonija | 0,890 | 6,7 | + 6,01 | + 752,8% |
BiH | 2,1 | 16 | + 13,9 | + 761,9% |
Srbija | 5,5 | 38 | + 32,5 | + 690,9% |
Slovenija | 2,6 | 56 | + 53,4 | +2.153,8% |
Hrvatska | 4,6 | 69 | + 64,4 | + 1.500% |
Ujedinjena /Raspadnuta Jugoslavija
|
16,1 |
190,3 |
+174,2 |
+1.182% |
Nije ovo žal za SFRJ, socijalizmom, komunističkom partijom, sletovima i Titu već mi je žao nas danas , gde smo bili a gde dođosmo,
pa da li je moguće da jednom pogledamo samo stvarne uzroke jer ćemo samo tako lakše otkloniti teške posledice pa i po cenu da neki koji su bili nosioci propasti sada propadnu.
"...for the sake of the variety of conversation..."
Da se odmah razumemo, ovaj tekst bi mogao da se nazove i ovako: "U krevetu sa Javier Bardemom i Ms Moneypenny", ali ne bi bilo u redu da odmah otkrijemo sve, zar ne? Predigra je uvek bila i uvek će da bude sastavni deo. Bez toga nema ni onog drugog, stoga...
... da li znate, ko na pitanje koliko je sati odgovara sa: "Deset. Tri i deset."
Bond, James Bond. All brand and new. Happy and shiny. Pa ustvari dobro, nije baš ko iz radnje nov. Izhaban je pomalo. I opet izgleda da nije baš ni srećan, a ni ne zrači baš.
... ili Tuxedomoon u Beogradu (3. 11. 2012.)
Bio je sam kraj septembra, kada sam čuo da mi Tuxedomoon daju novu šansu.
Dok se stranke na vlasti bave prisluškivanjima i presretanjima telefona, listinzima telefonskih razgovora i presecanjem predsedničke kolone vozila u kasnim noćnim i ranim jutarnjim satima, u najvećoj opozicionoj stranci otvoren je put za odlazak njenog doskorašnjeg dugogodišnjeg lidera. Odlazi li Boris Tadić, iako još uvek tako mlad, kako tvrdi, njegov visoko pozicionarini stranački kolega Božidar Đelić, i još uvek tako lep, dodale bi brojne predstavnice glasačkog tela Srbije, u političku penziju i ropotarnicu istorije ili je i dalje moguć strategijski manevar i njegov povratak na veliku državničku scenu?
danas je počeo završni turnir.
još nedelju dana tenisa za ovu godinu.
Svakom svom učeniku i roniocu iopšte kojeg povedem na ronjenje prvo kažem sledeće: “poštujte more i poštujte vodu. Pokušajte da ih razumete. Pokušajte da shvatite vodu kao živo biće koje ima svoje cikluse. Svoje dobre i loše dane. I najvažnije od svega ne pokušavajte da se borite sa vodom. Taj rat je unapred izgubljen za vas. Razumite vodu i poštujte je. Voda je izvor života u svakom smislu a i mi sami smo 70% voda.
Nema pustolova koji nije maštao o putovanju od Damaska, preko Bagdada, Teherana, Marva, Samarkanda, Seleukije, Turpana, Dunhuanga, do Šijana, o prolasku kroz nekadašnja carstava Persije, Baktrije, Arije, Šinaja, o praćenju traga starih karavana i bajkovitih priča o čudima duž najdužeg trgovačkog puta premodernog doba koji je povezivao Sredozemlje sa Dalekim istokom. Pedalati
Dakle... Za razliku od surovih dešavanja sa kojima se svakodnevno sreću deca-vojnici u konfliktnim regionima Afrike i Azije, zatim ona koja robuju praveći cigle od blata ili radeći u rudnicima, o prostituciji da i ne govorim, rečenica u dijalogu jednog crtanog filma – začepi gubicu ili ću te ubiti – i ne predstavlja neki bauk. Je l’?
Kada su zblanuti bioskopski gledaoci "Terminatora" ispustili kolektivno "aaah", kao reakciju na lagano otkrivanje brižljivo vajanog tela Arnolda Švarcenegera, a Vitni muzej izložio živa ljudska tela Frenka Zejna, Eda Kornija i fenomenalnog Arnija - bio je to jasan dokaz da je došlo vreme za filmske momke koji liče na fotke iz Fitnessa i Shapea, razlikuju dobro od zla i pomažu čoveku da bar nakratko kidne od stvarnosti.
Zakržljalih intelektualaca, nadobudnih drkadžija, zlih snagatora i nervoznih prznica ionako je pun ekran. "Asta la vista, baby" - rekao bi Arni, dobri momak u odelu od tečnog metala sa holivudskom etiketom.
Deca me hvale da mi se ukus iz godine u godinu bitno poboljšava. Ne gledam dnevnik, ne slušam vesti, boli me uvo za okrugle stolove. TV kutija samo je ekran za video, a moja potera za dosnimljenim nastavcima filmova gde dobro pobeđuje zlo, a dripci uvek izgube - obično uspešna.
Jedan od najboljih delova mog posla jeste to što sam koordinator Chevening (Čivning) programa stipendiranja u Ambasadi.
Politički rad je, bez obzira na to što je veoma uzbudljiv, ponekad veoma frustrirajući - nekada protekne mnogo vremena dok promene ne postanu vidljive, ili dok ne počnu pozitivno da utiču na živote ljudi. Ali kada ste u prilici da nekoj mladoj, talentovanoj osobi pomognete da stekne bolje obrazovanje to ima trenutni efekat, kao i dugoročnu podršku planovima za karijeru.
Zbog toga sam veoma srećan što smo ove nedelje pokrenuli proces prijavljivanja za Chevening stipendije za 2013/14. akademsku godinu. Kroz ovaj program, sledeće godine će Vlada Velike Britanije za nekoliko srpskih studenata finansirati odlazak na master studije u Britaniju - pokrićemo troškove školarine, putovanja, viza, kao i životne troškove.
Organizator festivala, udruženje Poezin poziva autore: pesnike i pesnikinje, slemere i slemerke, performere i performerke, da se prijave za učešće i na taj način doprinesu borbi protiv društvenih nepravdi. Dobitnika nagrade odabira publika jačinom aplauza i stručna komisija bodovanjem.
Svaka sličnost sa ličnostima čija imena vam mogu posle gledanja stripića pasti na pamet je isključena. Ako vam ipak neko ime padne na pamet i dotakne vas, onda je to vaš problem, znači da ovu zajebanciju shvatate za ozbiljno, uzmite jedno pićence i ajde opustite se, sutra će biti neka nova ... Ama ovo su samo španska sela ... ! U Španiji, naravno ...
Ne znam ništa o njoj! Sreli smo se tri puta. Možemo tako i hiljadu puta. O njoj saznati nešto više, neću. Ubeđen sam! Ja ne pitam, gledam, posmatram, slušam, odgovaram. Čemu je opisivati, nema svrhe. Drugačija je. Jel' to dovoljno? Ne može proći neprimećena ni u najtamnijem crnom mraku. Ne izigrava, ne glumi posebnost, to je ona! Obrazovana je, razume se u sve i svašta, deluje kao da je prošla sito i rešeto, bavila se, čim se bavila,
- ona me gleda