Htela sam ja o mojoj novoj knjizi da pišem još onomadne kad je izašla, al nikako da postignem. Što je bilo dovoljno da, na moju radost, sreću i veselje, se u međuvremenu u štampu krene i već drugo izdanje pomenute. Tako da će večeras, u 18h, u knjižari SKC Delfi, biti promocija drugog izdanja knjige »Ljubav i druge sitnice«. Promociju će voditi Vojka Pajkić, urednica redakcije kulture RB 202, učestvovaće Bob Živković, iz razloga koji će kasnije biti navedeni, i Gordana Rakulj Radovanović, koju ja zovem »Lutkarka«, a ona se predstavlja kao »dizajnerka lutaka«.
Edit: Promocija moje nove knjige će biti i večeras, 27.12., u 19h, u Novome Sadu, u knjižari Serendipiti.
Srećne novogodišnje i božićne praznike želi vam Vlada Republike Srbije.
Postoje li više UNS i NUNS?! Mada, mislim da bi - sa ovakvom medijskom scenom - bilo bolje da ni ne postoje. Beskorisni su!!!
Zaista mi je muka od opšteg haosa koji imamo u medijima. Ima li više novina koje nisu tabloidi? Ima li televizije ili radija koji neće sve dati za rejting? Ima li medija koji će PRVO tražiti da imaju kulturne i odmerene ljude a tek posle novinare, kolumniste, analitičare?!
Prvo što sam čula još u Vlajkovićevoj, dok sam se približavala platou gradske Skupštine koji su obezbeđivale pojačane policijske snage, sa gradskog ozvučenja treštali su prepoznatljivi stihovi lokalnog hita «Čke beogradske». Beograđanka sam po rođenju, tolerantna, slobodoumnih shvatanja, i svaka urbana žvaka može da me kupi pod uslovom da ima smisla ili bar poentu u najavi, ali ovog puta nisam pronašla baš nikakvu konekciju između osvajanja srebra na SP-u, sportskog duha, zdrave pameti, Gazda Paje i stihova ove pesme. Možda nisam dovoljno luda čka da bih se primila na:
Autor: Rodoljub Šabić
„Druga lica imaju prava na razgledanje spisa u skladu sa zakonom kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja i zaštita podataka o ličnosti."
Ovako glasi odredba Nacrta Zakona o opštem upravnom postupku (ZUP) koja se odnosi na pravo na pristup informacijama drugih lica (onih koji nisu stranke). Tako glasi od kada se Nacrt ZUP-a pojavio, dakle od aprila 2013. godine pa do sada. Čak i danas se može pročitati u tekstu Nacrta zakona na veb sajtu Ministarstva pravde i državne uprave ili na Portalu e Uprave.
Gošća-autorka je želela da ostane anonimna (i ja bih, ako pseudonimnost nije anonimnost, bar na ovom mestu, ali tehnički to nije moguće). Složili smo se, inače, da ne volimo "korporativni javni humanizam" (treba li objašnjavati razloge?), ali u ime zaista višeg cilja (otvara se mogućnost za značajnu pomoć oboleloj deci)...
Ne znam kako stvar stoji kod vas ali moje brige su se ukopale i razbaškarile u meni i na pamet im na pada da menjaju mesto, sredinu, okolinu u kojoj se nalaze a kamo li da prelaze i odlaze u nepoznata područja i predele. Doduše, ni ja ne bih imao srca da ih prebacujem ikome! I uzaludno je, svoje brige ne možeš prebaciti nikome, tvoje su i tačka! Stvar s brigama, možemo ih zvati i nevoljama, udesima, sranjima...nije ni malo jednostavna, dapače!
Dorćolski kej * Ušće * Savsko jezero * Ada Huja * Zemunski kej
Kao što sam više puta već pisao (a jedan od tih blogova ima preko 40.000 čitanja, što će za mene ostati večita zagonetka), zima u Beogradu pruža odlične mogućnosti za posmatranje ptica. Tada se na rekama okuplja ne samo najviše ptica (jedinki) – preko 20.000 gnjuraca i vranaca, labudova, pataka i liski, te još toliko galebova koji su manje upadljivi jer se hrane na deponiji u Vinči, odakle predveče lete ka više desetina kilometara udljenim noćilištima; već i najviše vrsta – ukupno 35 vrsta vodenih staništa, koje se u najvećem broju okupljaju na Dunavu kod Velikog Ratnog ostrva, Ovčanske i Pančevačkih ada, kod Ade Ciganlije i na ribnjaku Mika Alas. Tih 50 km toka reka usred grada čini međunarodno IBA područje Ušće Save u Dunav, gde je do sada zabeleženo oko 210 vrsta ptica.
Šal koji mi je pokojna baka Koviljka isplela,
vuna prava debela
uz debele crvenobele linije,
svaka linija k’o moja glava
a šal do poda –
uz istu takvu kapu sa crvenom pufnom na vrhu.
I naravno da sam dobio toplotni udar
Kad većina punoljetnih gradjana na dan izbora ostane kući, dok većina onih koji glasaju i dalje veruje u deda Mraza, dobijete rezultate identične onim na Voždovcu.
Deda Mraz u liku predsednika SNS Aleksandra Vučića ima samo dva problema,ali su oba teško premostiva: Manjak Irvasa koji bi pogurali "kočiju" i višak onih koji bi se uz člansku kartu SNS kao validnu kvalifikaciju rado ukrcali na tu istu kočiju.
Zbog toga su valjda promene vec drugu godinu u najavi.
Bivšem predsedniku vlade, koji je ruku na bradu mnogo više ličio na deda Mraza, nedostajalo je samo više elana i bolji PR, izjavio je nedavno bivši predsednik.
неволим кад недосањам снове па онда цео дан калкулишем шта је могло да буде уњима докраја.ја уснове уствари неверујем (баш увек).унеке баш да.него, несањам ја одувек, него одскора, како кљокнух,телесно (и полно).
У поштеном интелектуалном свету плагијат се сматра „грехом над греховима“. Међутим, у духовно запарложеном вилајету плагијатор себи даје за право да се назове још и ствараоцем. Он у неку руку и јесте „стваралац“,
22. decembra u nedelju u 8 uveče, trupa erin's fiddle
u domu omladine beograda organizuje jednočasovni
novogodišnji koncert.
definicija oportunitetnog troska kaze da je cena necega u stvari vrednost onog cega smo se odrekli da bi smo to nesto priustili. na primer: mene letovanje kosta taman onoliko gajbi piva koliko nisam popio jer sam morao da vozim dva dana. s druge strane, oportunizam je prilagodjavanje okolnostima bez obzira na principe a sve u cilju da se manje plati (ne samo u novcu). drugim recima, ja da sam oportunista, platio bih avionski prevoz a ketering bih ojadio za besplatne konzerve.
Romantično vreme hakera u kome su oni primarno pokazivali svoje veliko znanje da bi se pohvalili pred društvom, komšilukom i devojkama, je izgleda polako iza nas. Nažalost, odavno je značenje termina haker počelo da dobija negativni prizvuk, koji sve više dominira i podrazumeva onoga ko zloupotrebljava svoje znanje da bi, često nezakonitim akcijama, stekao materijalnu korist ili napravio nekom štetu. Danas je na delu čitava hakerska ekonomija, a često su u pitanju i velike sume novca koje obrće. Postoje tvrdnje da se u svetu računarskog kriminala godišnje obrću čak i milijarde dolara.
Naravno, to je teško pouzdano utvrditi i znati. Ima onih koji misle da su u pitanju preterivanja i licitiranja. Kako god, treba biti oprezan i sprovesti mere prevencije i zaštite.