Kako to, otkud to, za čiji račun - da nam se svakoga dana kroz pisane medije negde iz drugog plana (ali sistematski) servira po jedna tobože usputna vest iz života оstrvske kraljevske porodice - ko je s kim danas porazgovarao za ručkom, šta je na nekom od kretanja kroz javnost obukla ta i ta gospođica s periferije kraljevske familije, kojom stazom su kroz šemšir šetali pod ruku neka od princeza i njen partner, šta je od tračeva o narečenoj porodici istinito a šta možda ne ...?!
Noću 17 na18.06.2014. godine uklonjene su poslednje barikade na mostu na Ibru u Kosovskoj Mitrovici. Voleo bih da misli Ive Andrića počnu da žive na ovim prostorima. Treba nam mir, treba nam spokoj, treba nam život a ne imitacija života. Da li će se to desiti?
I ne samo da sam čitao i slušao "Mostove" nego sam i po njima hodao.
Metaphors and symbols are absolutely fundamental to, and ever present in, our collective reality and we must be mindful of them.
Čitamo ovih dana Ćopića: Magareće godine, sad smo na pola Orlova... Lepa i snažna literatura pobeđuje čak i svu nespremnost na napor čitanja, nepor koji su generacije zagledane u brze slike na ekranima često nespremne da voljno ulože. Ali magija priče mu jednostavno nije dala ni najmanju šansu da je ignoriše. Zavela ga je neprimetno i potpuno obuzela. Silovit rafal emocija, raspoloženje koje se menja od smeha do suza, na kraju uvek ostane ta tuga kako i zašto se knjiga završila tako brzo a kad je počinjao nije mogao verovati da će je ikad završiti, da neće hteti da zaspi pre nego pročita još jedno poglavlje... i još jedno... i još jedno...
Investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zainteresovani su za izgradnju luksuznog hotela na mestu gde se nalazi urušena zgrada Generalštaba u Beogradu, saznaje Novi magazin.
Prema nezvaničnim saznanjima, Arapi žele da na toj lokaciji sagrade najluksuzniji hotel u Evropi.
Ideju o izgradnji hotela pomenuo je šeik Abu Dabija Muhamed bin Zajed prilikom nedavne posete Beogradu, rečeno je Novom magazinu.
Investitori inače do sada nisu bili zainteresovani za kupovinu zgrade Generalštaba jer taj objekat ima status spomenika kulture i ne sme mu se menjati prvobitni izgled.
Ovo zdanje u samom centru Beograda, bombardovano u proleće 1999. godine, svojevremeno je bilo procenjeno na oko 45 miliona evra jer zauzima ukupnu površinu nešto veću od 30.000 kvadratnih metara.
Status spomenika kulture, čime bi se istovremeno ukinula klauzula o zadržavanju prvobitnog izgleda, moguće je promeniti. Direkcija za imovinu bi trebalo da podnese zvaničan zahtev Zavodu za zaštitu spomenika.
Izvor: nedeljnk “Novi magazin”, via B 92 .net (BIZ)
Ako zaista do pomenutog zvaniičnog zahteva dođe, biće interesantno videti kako će gradski i republički Zavodi za zaštitu spomenika i kulturnih dobara od nacionalnog značaja da promene svoju odluku o zaštiti Genetalštaba ustanovljenoj od strane Republike Srbije 2006 godine i koje će argumente tom prilikom izneti. Stručna, moralna i etička vratolomija naniže sledi svakako na štetu arhitekture i kulture ukoliko se ne dogodi čudo te Zavod odbaci eventualni zahtev Direkcije za imovinu.
Smrt Aleksandra Solženjicina podstakla me je ne samo da se vratim mnogo godina nazad nego i da ponovo razmišljam o uticaju starosti na politička uverenja. Za mene je Solženjicin prvo bio pisac a tek dosta godina kasnije disident. Iz disidentske faze prešao je u rojalističku. Što je bio stariji sve je više volio carsku Rusiju. Teško bi se mogao nazvati levičarom kao što je to neko pomenuo na Forumu B92, uporedjujući ga sa Dobricom Ćosićem. Srećom, Aleksandar Solženjicin se nije uključio u aktuelnu rusku politiku pa je tako ostao izvan domašaja tajkunsko-kagebeovskog
Kamperska pravila
Mesto za kamp
Ukoliko morate da postavite šator na nečijem imanju, potrudite se da nađete vlasnika i da ga pitate za dozvolu. U većini slučajeva odgovor će biti potvrdan. U mnogim evropskim zemljama pomoći će ako naglasite da nećete ostaviti smeće za sobom niti napraviti štetu na njegovom imanju.
Gledajte gde postavljate šator da ne biste oštetili neki zasad. Ako postoji mogućnost da birate između livade i golog tla, uvek izaberite potonje. Težina šatora neminovno će povrediti floru i biće potrebno neko vreme da se ona na tom mestu oporavi.
Beskrajno me zabavlja svaki pokušaj da se književno delo ukalupi u "izme" onda kad svojim značajem nadrasta ne samo književno-teorijske odrednice već i epohu i autora... još više pokušaj da se postupci junaka, pa makar bili i istorijske ličnosti, mere vrednosnim aršinima našeg doba, našeg okruženja i našeg poznanja. To je verovatno ne samo posledica gluposti već i pokazatelj nemogućnosti da se saživi sa drugim vremenom, drugim vrednostima, drugim uopšte. Najsmešnije od svega što nesposobni da prošetaju tuđim cipelama/opancima/cokulama uglavnom jesu dežurni branioci tolerancije i poštovanja različitosti. Dok god nije različita od njih.
MI SMO BORCI, NISMO HULIGANI!,
A u današnjem izdanju dnevnog lista "BLIC", kolega Vuk Cvijić predstavlja vernu sliku privatnih armija, koje se mogu iskoristiti i za ozbiljnije akcije od onih vidjenih u Beogradu i Djenovi:
Trenutno, u Srbiji ima između dve
Bilo je to pre 15 godina kada se jedan klinac u avionu vrpoljio, uzbuđen kao i svi mi tokom bitke protiv gravitacije, od koje se očekuje da Mi pobedimo, ali se očekuje i pomirenje. Neugodna, sasvim prirodna molitvena tišina prekinuta je pitanjem ovog nemirnog klinca: Gde je ovde Bog? Iako smo se svi u krugu par metara istog momenta pretvorili u bogobojažljive, klečeće i dubokoverujuće obožavaoce Velike Istine i sa velikim nestrpljenjem čekali odgovor, njegova Majka je samo - mrmljala.
Žiri za dodelu NIN-ove književne nagrade, (Milan Vlajčić, Milo Lompar, Aleksandar Jovanović, Stevan Tontić i Slobodan Vladušić), objavio je sinoć da je u uži izbor odabrao sedam romana.
1.Hamam Balkanija. Autor:Vladislav Bajac, pisac, prevodilac, izdavac, rodjen je 1954. godine u Beogradu. Objavio je romane: Knjiga o bambusu (1989), Crna kutija (1993), Druid iz Sindiduna (1998)..., knjige prica: Evropa na ledjima bika (1988), Podmetaci za snove (1992)... Dobitnik je vise knjizevnih nagrada. Proza i
Друштво за заштиту и проучавање птица Србије (ДЗППС) и Лига за орнитолошку акцију (ЛОА) срдачно Вас позивју да присуствујете и активно учествујете на радионици посвећеној унапређењу сарадње и дијалога свих интересних група (заштитара природе, ловаца, голубара и соколара), а главна тема скупа биће крупни соколови, конкретно степски (Falco cherrug), кршки (F. biarmicus) и сиви (F. peregrinus).
Gost autor: horhe akimov