Društvo| Ekonomija

Kriv je Fiskalni savet

Saša Radulović RSS / 04.06.2012. u 00:40

Preti nam bankrot. Stojimo ispred finansijskog ambisa. Za taj ambis je pre svega kriv MMF, zatim guverner NBS, a, sada je jasno, i Fiskalni savet. Sreća naša tu je pobednik nedavnih izbora u Srbiji da nas spase od ovih propagatora propalog modela liberalnog kapitalizma, novog kolonijalizma, i uništavanja našeg nejakog naroda, njegove dece, omladine, radnih ljudi i građana, poštene inteligencije, a bogami i penzionera.


 
Fiskalni savet se konačno oglasio i kao prva institucija sistema rekao ono što je svima vidljivo. CAR JE GO.
 
Do sada se nije oglašavao jer verovatno nije hteo da bude optužen za mešanje u izbornu kampanju, koja je morala osatati slobodna i nesputana gravitacijom i ostalim prirodnim zakonima održanja.
 
Fiskalni savet nam je rekao da će, ukoliko ništa ne uradimo, deficit budžeta ove godine preći 2 milijarde evra, odnosno 6% GDP.a. Da će javni dug dostići 55% GDP-a. Da će privredni rast verovatno biti 0%, ako ne i negativan. U prvom kvartalu ove godine beležimo pad GDP-a. Ja bih rekao koliki, ali ne želim da širim potencijalno pogrešne informacije. Upravo 30.04.2012.godine naš Republički zavod za statistiku je objavio da smo omašili vrednost GDP-a za 2010.godinu za oko 1 milijardu evra. Na niže. Tako da je sasvim moguće da je preliminarna vrednost GDP-a za prvi kvartal takođe omašila, tako da ispravka može biti na više, pa može ispasti na kraju da smo ipak imali rast u prvom kvartalu ove godine.
 
Istim rezonom ne mešanja u izbornu kampanju se verovatno vodilo ministarstvo finansija, tako da je prestalo da objavljuje biltene javnih finansija  od januara meseca. Evo pred ovaj vikend smo konačno dobili februarski bilten javnih finansija i on izlgeda dramatično.
 
Broj zaposlenih je oko 1.730.000. U poslednjih godinu dana smo izgubili 45.000 zaposlenih. Jedini rast je zabeležen u javnom sektoru. U februaru 2011. godine bilo je oko 468.000,a na kraju februara 2012. god. 470.000 zaposlenih u javnom sektoru. Rast od 2.000 zaposlenih. Broj nezaposlenih je  oko 870.000. Ovaj broj je porastao za 35.000 u poslednjih godinu dana.
 
Iz ovog biltena se jasno vide i efekti "fiskalne decentralizacije". Ako se sećate, umesto 40%, 80% poreza na zarade je  prebačeno lokalu. Porez na zarade iznosi oko 3.75% GDP-a, odnosno u 2011. godini oko 1.2 milijarde evra. Mi smo 2/5 ovog iznosa, odnosno oko 480 miliona evra ili 1,5% GDP-a prebacili sa republičkog nivoa na lokalni nivo. Trebali su da se smanje transferi lokalu za oko 0,4% GDP-a, ali to se nije desilo. I oni su porasli. I Fiskalni savet je između ostalih ukazivao na pogubnost ove odredbe po budžet. Stranački izborni interesu su očigledno bili jači.
 
I št se desilo sa tim novcem? Pogađate, otišao je na tekuće rashode: plate, robu i usluge, subvencije. Ko je ovo mogao pretpostaviti?
 
I šta predlaže Fiskalni savet?
- Povlačenje zakona o "fiskalnoj decenralizaciji" 
- Smanjenje subvencija, oslobađanje od društvenih preduzeća u večitom restrukturiranju 
- Zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzija - izuzetak su socijalno ugroženi
- Povećanje PDV-a sa 18% na 22% i sa 8% na 10%
- Smanjenje doprinosa na teret poslodavca sa 17.9% na 10%, počev od 2013.godine

Da li je ovo dobro? Nije. Ovo je održavanje bolesnika u komi. Bolesnik je privreda. Međutim, posao Fiskalnog saveta nije da radi reforme koje su nam potrebne. Njihov posao je da vodi računa o fiskalnoj odgovornosti i da se deficit vrati u predviđene okvire. Ništa više od toga. I upravo taj posao su i uradili: rekli koliko je potrebno uraditi, uz minimalne promene, da se vratimo u zakonske okvire.

Nama je potrebno mnogo više od ovoga. I mnogo dublje od ovoga. Potrebna je potpuna poreska reforma. Ali to nije posao Fiskalnog saveta. Njihov posao je da ocenjuju predložene reforme i analiziraju njihov uticaj na budžet i održivost fiskalnog sistema. Međutim, u potpunom nedostatku bilo koje druge institucije sistema koja govori o monumentalnosti problema, treba biti zahvalan što su izneli prljav veš da ga svi vide.

Da li mora da se poveća PDV? Ne mora. Ali je dobro. O tome u narednom blogu. Do tada, konsolidovani bilans sektora države: 

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=462838813742389&set=a.446040088755595.123065.211932695499670&type=1&theater 

I onda me zaista interesuje kako je uopšte moguće sa strankom sa početka teksta uopšte razgovarati o vladi. Ovo važi za obe najveće stranke u Srbiji. Jer ta stranka kaže da u rukama drži dvogled ne digitron. Ovo posebno važi za LDP. To što će neka stranka sa njima ući u koaliciju i izvršiti političko samoubistvo, to i nije neka šteta.   Ali to što će za sobom u ambis da povuče i celo društvo, to ne mogu da oprostim. A neće ni građani.

U situaciji velike opasnosti po društvo, u predbankrotnoj situaciji, i u situaciji ograničenog legitimiteta obe najveće stranke,  jedina odgovorna stvar je koncentraciona vlada sastavljena od stručnjaka čiji zadatak će biti da konsoliduje državu, ispravi krive zakone, postavi temelje institucija sistema i raspiše izbore. Političari stručnjaci to dokazano ne umeju. Glupost se definiše očekivanjem da isti potezi daju drugačiji rezultat. Kako je bivši predsednik lepo rekao da neće biti takve vlade dok je on na čelu DS-a, to je odličan uvod za njegov odlazak. Doduše, ostaje otvoreno njegovo stambeno pitanje. U paketu bi bilo odlično da ode i lider LDP-a i time bi beli listići završili posao. I sa novim liderima, na narednim izborima, da vidite izlaznost. Ali nismo mi te sreće.

 

https://www.facebook.com/SasaRadulovich 

https://twitter.com/#!/SasaRadulovich 

 

 



Komentari (118)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Saša Radulović Saša Radulović 19:17 06.06.2012

Re: "Прети нам банкрот"

Poverioci su bukvalno bili primorani (od strane EU) da prihvate tzv haircut. Bilo je: ili prihvatite 50% otpisa duga ili necete dobiti nista. I tako 2x.


To su još uvek pregovori. Svako gleda kako da što bolje unovči svoju pregovaračku poziciju. I svaka pregovaračka pozicija ima svoju cenu.

Mač uvek ima dve oštrice. Privatni investitori su mogli da zauzmu čvršći stav. Izračunali su da im se neisplati. I pored šišanja, Grčka plaća i tek će platiti cenu. Više im niko neda novac. Kamatne stope su porasle. Veliki deo cene plaća i EU i njeni građani. Španija i Italija već plaćaju kamate na nivou od 7%.

Bankrot nikada nije dobar za dužnika. U većini slučajeva ni za poverioce. Jer se u procesu izgubi goodwill. Potencijal i njegovo korišćenje za rast.

princi princi 10:00 07.06.2012

Re: "Прети нам банкрот"

Bankrot nikada nije dobar za dužnika. U većini slučajeva ni za poverioce. Jer se u procesu izgubi goodwill. Potencijal i njegovo korišćenje za rast.

To sve zavisi od veličine zemlje i resursa koje zemlja ima na raspolaganju. Ima jedna lepa knjižica o istoriji finansijskih kriza "This time is different", i u njoj je detaljno obrađena istorija svih finansijskih kriza u poslednjih 8 vekova. U njoj je lepo pokazano 1) da je svaka megainflacija, kakvih smo mi u bliskoj istoriji imali, zapravo, jedan vid bankrota i 2) da bankrot ne mora nužno dovesti do potpunog kolapsa nekog društva. Brazil je, na primer, 1993., imao megainflaciju i faktički bankrotirao. Argentina je 2002. bukvalno bankrotirala (objavila da neće isplaćivati dugove svojim poveriocima). I šta se desilo? Ništa. Investitori moraju negde da investiraju svoje pare, i, polako, vremenom, će opet doći do tih zemalja, samo što će novac onda pozajmljivati pod nekim drugim uslovima (a koji opet zavise od opšte ekonomske klime). Problem je za same te zemlje kako da ljudi prežive dok se investitori ne vrate. Brazil i Argentina su to mogli jer imaju ogromne resurse na raspolaganju.

Kako bi Srbija preživela bankrot? Sigurno teže od gornjih primera, jer, u poređenju sa Brazilom i Argentinom, poseduje ništavne resurse, ali ne verujem mnogo teže, jer u Srbiji, praktično, državna organizacija i ne postoji. Država je u Srbiji balast, ona građanima više uzima nego što daje, korumpirana policija, sudstvo, zdravstvo, školstvo čitav politički sistem je, zapravo, na teret građana. Država umesto da je servis građana, da im služi, ona ih guši. Prešlo bi se, verovatno, na evro ili šta već Nemci budu koristili kao valutu plaćanja, ne bi bilo kredita, trošilo bi se isključivo ono što se zaradi, upravljanje zemljom bi preuzeo MMF (što, možda, i ne bi bilo loše, jer gore od trenutno mogućih vlasti u Srbiji teško da postoji). Na koncu, mi smo jedan bankrot u bliskoj prošlosti, 1993., imali i šta se desilo? Ništa posebno. Ljudi su isplaćivani u naturi, Svetska banka nam je, kao posledicu, postavila deda Avrama na čelo centralne banke i par meseci, možda i celu godinu, smo imali čak i neku ekonomsku stabilnost u zemlji (1994.).
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 10:03 08.06.2012

Re: "Прети нам банкрот"

Na koncu, mi smo jedan bankrot u bliskoj prošlosti, 1993., imali i šta se desilo? Ništa posebno.


- Rasturen i upropasten penzioni fond tako da i sada i narednih xxx godina isplata penzija znatno gusi rast privrede
- Prakticno oprosten dug svim duznicima. Poverioci kaznjeni, duznici nagradjeni.
- Obezvredjene cene drzavne imovine. Tu su oni koji su dobili stanove za marku ili dve dosli do znacanjnog kapitala. Pitajte ljude koji su sami kupovali stanove kako su se osecali.
- Ispraznjena kompletna stednja stanovnistva za puko prezivljavanje
- Ruinirana javna preduzeca
- Eliminisana sva akumulacija privrede
- Unistene banke
- Nestanak ozbiljnih investicija barem jednu deceniju
- Ruiniranje infrastrukture usled neodrzavanja

I mogu ovako do sutra.... Bankrotom odmah regulisete pitanje duga - svedete ga na nulu. No, svedete time i sadasnji i buduci privredni rast na nulu i posledice osecate godinama. Pitanje je koliko kosta jedno, a koliko drugo. Cini mi se da ovo niko ne racuna, vec se prva opcija cini laksom jer odmah resava trenutni problem.
sevarlica sevarlica 12:58 08.06.2012

Re: "Прети нам банкрот"

domazetovic.andrej
Na koncu, mi smo jedan bankrot u bliskoj prošlosti, 1993., imali i šta se desilo? Ništa posebno.


- Rasturen i upropasten penzioni fond tako da i sada i narednih xxx godina isplata penzija znatno gusi rast privrede
- Prakticno oprosten dug svim duznicima. Poverioci kaznjeni, duznici nagradjeni.
- Obezvredjene cene drzavne imovine. Tu su oni koji su dobili stanove za marku ili dve dosli do znacanjnog kapitala. Pitajte ljude koji su sami kupovali stanove kako su se osecali.
- Ispraznjena kompletna stednja stanovnistva za puko prezivljavanje
- Ruinirana javna preduzeca
- Eliminisana sva akumulacija privrede
- Unistene banke
- Nestanak ozbiljnih investicija barem jednu deceniju
- Ruiniranje infrastrukture usled neodrzavanja

I mogu ovako do sutra.... Bankrotom odmah regulisete pitanje duga - svedete ga na nulu. No, svedete time i sadasnji i buduci privredni rast na nulu i posledice osecate godinama. Pitanje je koliko kosta jedno, a koliko drugo. Cini mi se da ovo niko ne racuna, vec se prva opcija cini laksom jer odmah resava trenutni problem.


Zaboravio si možda i najbitniju stvar posle bankrota, koja nas je zadesila.
"Prvobitna akumulacija kapitala" t.j. tajkunizacija.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:26 04.06.2012

Rebalans....

Znaci, cekamo vladu, pa rebalans budzeta i da vidimo kud koji..... Ja sve mislim da ce biti:
1. MMF
2. Zamrzavanje svega & svacega
3. Pa, pa, telekom,
4. Pa, pa, EPS....

... i sve sto je vec potrebno samo da se ne sprovedu reforme.....
Saša Radulović Saša Radulović 19:18 05.06.2012

Re: Rebalans....

... i sve sto je vec potrebno samo da se ne sprovedu reforme....


U srcu naše tragedije.
peronije_the_mrkvic peronije_the_mrkvic 17:39 04.06.2012

Sta nam je ciniti?

Ajde da vidimo sta bi jos sve moglo da se uradi:

1. Trenutno postoji x osnovica i y koeficijenata u javnim sluzbama, sve svesti na istu meru.

2. Sva javna preduzeca, daklem ciji je osnivac drzava ili lokalna samouprava, dovesti na istu gorepomenutu istu meru, a ne da za isti posao kod privatnika plata bude 20.000, u prosveti 25.000, u JP 105.000. Svakom JP dati max 30% preko kvote da raspolaze (ukoliko je u pozitivnom bilansu) i 20% da investira u sopstveni razvoj.
Menadzeru JP plata treba direktno da zavisi od uspeha firme.

Em sto bi na ovaj nacin bilo jednostavnije planirati budzet, em sto bi se enormno rasteretio.

3. Sve agencije ako ne raspustiti, platu svesti na drzavnu upravu.

4. Maksimalno otezati otvaranje trgovinskih firmi, maksimalno olaksati otvaranje proizvodnje.

4a. Podsticaj nezaposlenima da se bave poljoprivredom. Toliko nam je neobradjene zemlje da smo garant i halal i koser i ekoloski.

5. Poostriti kazne za mito, korupciju i razna dela iz domena privrednog i finansijskog kriminala

6. Firmi koja ne plati doprinose na vreme, blokirati racun (Poreska uprava i danas to moze, ali ih izgleda mrzi). Smanjiti doprinose, povecati neooporezivi deo plate, uvesti progresivne poreze na zaradu.

....

(dopuniti)


BTW, smanjenje drzavnog aparata i javnih sluzbi nemoguce je izvrsiti bez najmanje 2 osnovne pretpostavke:

- Provera kompetentnosti sluzbenika od strane nezavisne (ali zaista nezavisne) komisije, tj. departizacija drzavnih ustanova, jer se u svakom dosadasnjem pokusaju to zavrsilo tako sto su odlazili ljudi koji su znali posao, a ostajali politicki podobni (cast retkim izuzecima).

- temeljna reforma javnih sluzbi. Ali ne na nacin na koji je to radjeno poslednjih 12 godina.

Inace, povecanje PDVa i zamrzavanje plata i penzija nece doneti nista pametno, osim mozda da cemo biti prva drzava koja ce u celini i celosti ucestvovati u projektu "Okupirajmo WallStreet". Povecanje poreza na imovinu moze samo da rezultuje ogromnim brojem samoubistava
nim_opet nim_opet 21:27 04.06.2012

Re: Sta nam je ciniti?

Neke tacke ovde stvarno ne razumem, npr #3 - agencije jesu drzavna uprava. Za neke zaista postoji razlog, dok neke dupliraju funkcije ministarstava itd (ako se ne varam, imamo jedno sest tela za "razvoj", ali sve jesu drzavna uprava.
#4a - podsticaj za bavljenje poljoprivredom - drzava (a posebno drzava Srbija) dokazuje vec decenijama da je jako losa u biranju privrednih grana koje treba podsticati. Smanjiti administraciju, uvesti normalan poreski sistem i pravnu drzavu, a privreda ce sama da izdvoji grane su dobre - poljoprivreda ima najnizu dodatu vrednost, inherentno je nestabilan izvor prihoda i ne uspeva bez subvencija (citaj prelivanja poreza) nigde u razvijenom svetu. A neobradjene zemlje imamo zbog sulude usitnjenosti poseda koji dovode do toga da je neekonomicno investirati u bilo sta vece od pluga.
peronije_the_mrkvic peronije_the_mrkvic 22:05 04.06.2012

Re: Sta nam je ciniti?

Agencije su kvazi drzavna uprava, odnosno "rade" poslove koji se rade i u ministarstvima ili razlicitim upravama. Plate zaposlenih u drzavnoj upravi (ministarstva, uprave i slagacu jos neki organ) definisane su Zakonom o platama drzavnih sluzbenika i namestenika (min. plata je oko 25000, maximalna je direktora (mislim da je oko 120000). Za razliku od toga, plate u agencijama definise svaka agencija za sebe. Zaposljavanje u drzavnim organima na neodredjeno vreme mora da ide preko konkursa (teoretski), zaposljavanje u agencijama proizvoljno.

Potpuno se slazem sa iznetim da treba uvesti red, ali ovde je bilo govora o kratkorocnim - srednjorocnim merama tj. o merama koje se daju brzo i efikasno sprovesti. U ovom trenutku, zbog potpunog ugusenja bilo kakve ozbiljnije proizvodnje, poljoprivreda je grana u kojoj su ulaganja za mali biznis jedna od najmanjih, baska sto bi se, bar po mom misljenju, revitalizacijom sela polako i ostale stvari dovodile u red.
jasminas jasminas 13:56 05.06.2012

bez povećanja PDV-a?

Saša, ne znam da li planiraš o ovome da pišeš u narednom blogu, ali jutros sam slušala Altiparmakova na RTS-u i on je pominjao da je jedan od predloga fiskalnog saveta i smanjenje plata u javnom sektoru i penzija za oko 5-6% (izuzev onih sa najnižim primanjima koji već praktično spadaju u kategoriju socijalnih slučajeva). Nije rečeno da li bi to bilo smanjenje pa zamrzavanje ili smanjenje bez zamrzavanja, ali ako sam ga dobro shvatila, u tom slučaju ne bi morao da se diže PDV uopšte.

Imajući u vidu da su plate u privatnom sektoru realno opale, mislim da ovo nije uopšte loša ideja, zapravo meni se čini da je najbolja od svih opcija koje u ovom trenutku imamo. Rečeno je takođe i da u ovom trenutku ne postoji politička i društvena volja da se tako nešto sprovede, ali iskreno ne vidim zbog čega, budući da će se svakako izuzeti oni sa najnižim primanjima (dakle, niko neće umreti od gladi). Iako i ja radim u javnom sektoru i ovo mi nije u direktnom interesu, potpuno mi je jasno da je ovo verovatno najbolja opcija u sadašnjem trenutku.
Saša Radulović Saša Radulović 17:40 05.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?

Da, u narednom blogu.

Problem je što ne poistoji ni znanje ni politička volja da se sprovedu potrebne reforme. Posebno sa SPS-om u vladi. Ovo rukovodstvo DS-a samo servira demagogiju.
jasminas jasminas 13:37 06.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?

A kakvo je to posebno znanje potrebno da se plate u javnom sektoru i penzije (izuzev najnižih) smanje za 5%? Naravno, znam da ovo nije dovoljno, potrebno je mnogo više i ti to stalno ističeš, al' recimo da to bude prvi korak... Bar za taj potez, čini mi se, ne moraš mnogo da mozgaš.

Stalno se ističe kako je neophodno reformisati javni sektor, smanjiti broj zaposlenih koji rade za državu i samim tim smanjiti i rashode (između ostalog), po meni je početak te reforme nivelisanje plata u javnom i privatnom sektoru, pa tek onda početak racionalizacije putem otpuštanja itd.
Saša Radulović Saša Radulović 19:23 06.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?

Znanje dolazi do izražaja u odgovoru na pitanja: koga otpustiti i kako organizovati. Odnosno potrebno je odlično poznavanje JP i/ili nekog dela javnog sektora, da bi ste ga napravili malim i efikasnim. Potrebno je doneti odgovarajući zakon, pravilnike. Mora nešto i da se zna :)

Lineranim smanjenjem bez reforme odu najbolji. A ostali izađu na ulicu i stupe u štrajk. To nam je iskustvo.
jasminas jasminas 10:55 07.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?

Jasno mi je sada šta si mislio, hvala na pojašnjenju

Dakle, generalno, ti smatraš da ne treba ići na linearno smanjenje plata svih zaposlenih u javnom sektoru u ovom trenutku? Izvini što sam se ja ovako uhvatila za ovo, ali baš me zanima - i to vrlo konkretno (potez po potez) - kako ti smtraš da je optimalno rešiti to pitanje.

Šta sa penzijama, da li njih treba smanjiti?

Naravno, iz obe mere bi se izuzeli oni sa najmanjim primanjima.
Saša Radulović Saša Radulović 14:13 07.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?

Ne treba smanjiti ni plate ni penzije.

Treba izvršiti giljotinu propisa i reformisati sve inspekcijske službe. Treba uvesti eUpravu i potpunu transparentnost. To će za sobom povući smanjenje potrebnog broja zaposlenih i ukidanje bulumenti Agencija.

Treba zakrpiti rupe po zakonima.

Treba ukinuti subvencije. Sve. Uključujući i one za poljoprivredu. Kroz jeftino i dostupno kreditiranje i smanjenje nameta na rad parirati netržišnom subvencionisamo uvozu.

Treba potpuno reformisati zdravstvo. Čitava primarna zaštita treba da bude privatna. Troškove primarne zaštite bi nosili republički i lokalni budžeti. Svi bi bili osigurani bez obzira na to da li su zaposleni.

Treba povećati porez na profit korporacija i ukinuti rupe u zakonu o porezu na imovinu pravnih lica.

PDV treba povećati ali SAMO U KONTEKSTU JOŠ VEĆEG SMANJENJA POREZA NA RAD I REFORME PENZIONOG SISTEMA. Nikako radi krpljenja rupe u budžetu. U ovom kontekstu, povećanje PDV-a će dovesti samo do povežanja cena uvoznih proizvoda, a to i hoćemo.

Biće poseban blog na ovu temu. Ovu su neke osnovne crte.

inco inco 10:32 08.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?

Branislav Nusic je odavno predlozio resenje za skidanje parazita sa drzavne sise:

... Da su diheksoze anhidriti, tvrdi to što se pri kuvanju u zakiseljenoj vodi u dva heksozna molekula hidrolizuju: C6 H11 O5 O C5 H11 O5 + H2O = C6 H12 O + C6 H12 O6. I poliheksoze su anhidriti heksoza: nC6 H12 O6-nH2O = (C6 H10 O5)n i zato se i one hadrolizuju u heksozu (C6 H10 O5) + nH2O = nC6 H12 O6. Vodeći računa o zdravlju mojih čitalaca, ja ne smem nijedan više primer iz hemije da im navedem, ali mislim da je dovoljan i ovaj da ih ubedi kako je hemija korisna nauka, jer ja mislim da bi se ova mala lekcija mogla vrlo korisno da upotrebi u životu, na primer, kao vrlo praktično sredstvo za redukciju činovnika. Fakat stoji da se činovništvo jako namnožilo, i fakat stoji da je teško naći način kako da se država toga tereta oslobodi. Dok uredbe i zakoni jedne reduciraju, dotle narodni poslanici, šefovi klubova, tetke i metrese uvlače druge u službu, te redukcija liči na ono čišćenje državnih vagona od stenica: dok direkcija jedne uništi, dotle putnici, koji su noćivali po hotelima, unose nove u vagone. Mora se dakle upotrebiti kakva drastičnija dezinfekcija za uništavanje činovnika, a to bi verovatno moglo biti ova lekcija iz hemije koju sam naveo. Moglo bi se narediti činovništvu da ovu lekciju nauči napamet i da je objasni; ko to ne uspe, gubi sve kvalifikacije za državnu službu. Na taj bi način izvesno devedeset od sto državnih činovnika sišlo sa državnog budžeta.

Ali grešni činovnici imaju i inače dovoljno nevolja na grbači, pa bi grehota bilo još i ovu im tovariti. Pre bih ja ovu lekciju iz hemije upotrebio kao kvalifikaciju za narodnog poslanika, ili za državnog savetnika, a na prvome mestu možda i za episkopa. Da vidimo ko bi se onda pograbio za ta mesta kad zna da mora ovu napast od lekcije da nauči. Ako ne to ali bi u svakome slučaju zahtevao da svi članovi Prosvetnog saveta, oni što kroje nastavne programe, moraju znati ovu lekciju napamet.


Najtuznije u celoj prici je to da se izgleda ovde nista ni za 100 godina nije promenilo.
jkt2010 jkt2010 14:33 08.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?


Saša Radulović

Ne treba smanjiti ni plate ni penzije.

Treba izvršiti giljotinu propisa i reformisati sve inspekcijske službe. Treba uvesti eUpravu i potpunu transparentnost. To će za sobom povući smanjenje potrebnog broja zaposlenih i ukidanje bulumenti Agencija.


Ovo je optimizam bez pokrica. Oni i sada kao rade na uvodjenju IT pa ih je sve vise i vise i nikoga ne otpustaju i ne smanjuju plate (osim kroz inflaciju) i ne pojednostavljuju procedure. Moglo bi se komotno reci da sa jedne strane uvode IT a sa druge strane dodatno komplikuju - bas da bi imali sta da rade i da ne bi bili pootpustani.

Koliko ja vidim, ovde nista ne moze da se uradi sledecih 1000 godina, osim da se nastavi sa pricom trebali bi ovo i ono a u isto vreme da se radi sve kontra. Zbog toga je Srbija 200 godina na dnu Evrope i ostace tamo sledecih 200.

Nama u stvari treba ili revolucija ili drzavni udar. Pa orocena prinudna uprava (tj diktatura) na jedno 2 godine. Za to vreme prvo sve institucije suspendovati i praviti skroz novi sistem. Sada imamo preko 100,000 administratora od republike do mesne zajednice, a to sto oni rade treba da radi jedno 5000 ljudi sve skupa. Pa eto, otpustis 95,000 ljudi iz administracije i resio si i penzije i zdravstvo (a jos si stotine hiljada kvadrata kancelarisjkog prostora oslobodio, i to moze da pravi umesto sto guta pare).

Pa onda svi ovi ostali koji treba da budu najureni, po javnim preduzecima, zdravstvu, skolstvu. Pa onda imas penzionere od kojih jedno 50% ne bi ni trebali da primaju te kako im tepaju "zasluzene" penzije, jer em nisu zasluzene/zaradjene em bi mnogi snalazljivi drugovi mogli da rade jos ihaj godina, a i rade. Al sredilo mu pemziju i sad je zasluzena...

Pa kako to moze da se resi izborima? Ko je od njih budala da na izborima glasa za sopstveni otkaz ili za reviziju penzija? Ma jok, glasaju lepo za ove koji podizu i plate i penzije, kobajagi. Danas podignu 10%, za 6 meseci inflacija to sve lepo iznivelise, pa onda opet u krug.

Jbga, znam da nije u duhu evropskih vrednosti i takoto, ali opet kazem: Ovaj nas gordijev cvor samo mac moze da presece, bas kao i onaj originalni. Inace cemo jos 200 godina da ga polako shatro razmrsujemo... To jest, kad je bila prilika 2000-te revolucija je izostala, pa ce izgleda mi morati stvar da se ponovi...
Saša Radulović Saša Radulović 21:43 08.06.2012

Re: bez povećanja PDV-a?

Ovo je optimizam bez pokrica.


U rečenom nema ni reči optimizma. Između onoga šta treba uraditi i naše političke realnosti i ljudi koji je kreiraju je chasm. Sa ovim DS-om i njihvoim najbližim partnerom SPS-om moćemo se samo nadati bankrotu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana