Ekonomija

Nastavak pljačkaške privatizacije

Saša Radulović RSS / 29.07.2014. u 22:05

U skupštini Srbije je počela rasprava o predlozima novog Zakona o privatizaciji i izmenama Zakona o stečaju. Ovi predlozi nemaju nikakve veze sa reformskim zakonima koji su bili u skupštinskoj proceduri u decembru mesecu. Ovi predlozi ništa suštinski ne menjaju. Oni predstavljaju podlogu za nastavak i završetak pljačke.


Da su usvojeni reformski zakoni o privatizaciji i stečaju u januaru mesecu, kako je bilo planirano, do sada bi se završilo finansijsko restrukturiranje svih preduzeća u restrukturiranju i svih ostalih društvenih preduzeća, svi radnici bi imali povezan radni staž, bile bi isplaćene minimalne zarade, overene zdravstvene knjižice, preduzeća bi dobila obrtni kapital i bila bi skinuta sa grbače poreskih obveznika.


Ovako, zadržali smo haos koji nas i dalje košta i koštaće nas još najmanje godinu dana. Imamo premijera i ministra privrede koji objašnjavaju građanima kako ta preduzeća ništa ne vrede, kako u stvari treba platiti nekim stranim investitorima da ih preuzmu. I sada nastavljamo pozorišnu predstavu „Reforme u Srbiji ala Feketić". Novi zakoni nisu reforma. Oni su imitacija reformi.

 

U Srbiji je sprovedena kriminalna, pljačkaška privatizacija sa katastrofalnim posledicama po privredu i celo društvo. Veliki deo privatizacije se sveo na rasturanje imovine i grabež za građevinskim zemljištem od strane polupismenih „bizmismena" iza kojih je stajao sumnjiv kapital. Novi vlasnici su uzeli velike kredite od banaka i umesto da novac ulože u razvoj preduzeća i rast osnovne delatnosti, izvlačili su ga preko svojih offshore firmi i doveli privatizovane firme na rub propasti. Sa njima i veliki broj radnika i dobavljača.


Ključni problem je bio u samom Zakonu o privatizaciju po kome je sve moguće i ništa nije moguće, zavisno do toga ko kupuje i sa kim je napravio dogovor. Ljudi iz Agencije za privatizaciju koji su vodili tendere su nakon prodaje odmah dobijali posao kod kupaca firmi koje su privatizovali. Recimo sadašnji gradonačelnik Beograda ili ljudi u Luci Beograd.


Imovina je višestruko potcenjivana, imovina i obaveze nisu bile popisane i procenjene, nije bilo nikakve kontrole porekla novca, finansijski izveštaji nisu imali nikakve veze sa stvarnim stanjem firmi, ugovori su pisani nogom, nije bilo nikakve smislene kontrole poslovanja nakon privatizacije.


Kako se potcenjivala imovina? Mnoge firme su imale veliko građevinsko zemljište na kom su imale nedefinisano pravo korišćenje koje je bilo vođeno u poslovnim knjigama ili su na tom zemljištu imale stare ruševne magacine koji su bili u potpunosti amortizovani i čija je vrednost u knjigama bila nula.


Šta je trebalo da se uradi? Trebalo je prvo odvojiti obrtna sredstva, zalihe, opremu i nekretnine, koje služe osnovnoj delatnosti preduzeća, od zaliha, opreme i nekretnina koje nisu u funkciji i njih prodavati odvojeno od preduzeća. Na primer, ukoliko imate firmu koja se bavi lučkom delatnošću i koristi 10% svog zemljišta i objekata za tu delatnost, trebalo je prvo odvojiti svo ostalo zemljište i njega prodavati kao imovinu. Takođe je trebalo uraditi urbanističke planove pre prodaje. Jer hektar zemlje na kome je dozvoljena gradnja 50.000 m2 poslovnog i stambenog prostora je za red veličine vredniji od hektara zemljišta namenjenog za industriju ili park. Ovakvo grupisanje imovine u imovinske celine i odvajanje obrtnih sredstava od mrtve imovine je predviđao zakon o privatizaciji iz decembra meseca. Sadašnji, a i novi zakon, o ovome ne govore ništa.


Ogroman problem je bio to što nije postojao jasan popis i procena sve imovine i popis svih obaveza, komercijalnih i poreskih, obaveza za doprinose, uključujući i ugovornu, poresku i zakonsku zateznu kamatu. Pored toga postojao je i veliki broj nerešenih imovinsko pravnih odnosa uključujući i veliki broj parnica koje su bile u toku. Veliki broj firmi je privatizovan sa ovim haosom. Ovo je drastično smanjivalo broj investitora koji su bili zainteresovani. Uglavnom na broj jedan. Kupac bi onda nakon privatizacije ignorisao poverioce uključujući i radnike, prodavao imovinu, zemlju, objekte, zalihe i izvlačio novac. Posebno se nije postavljala obaveza kupca da izmiri dugovanja. Ako je imovina bila vredna 5 miliona i 5.000 evra, a dugovi 5 miliona evra, kupac bi kupio firmu za 5.000 evra bez obaveze da otplati dug. Prosto neverovatno. Sadašnji, a i novi zakon, o ovome ne govore ništa.


Šta je trebalo da se uradi? Popis i procena imovine i obaveza i prateće finansijsko restrukturiranje kojim bi obaveze bile konvertovane u kapital. Time bi firme bile očišćene od dugova, sa jasnom imovinom. To je predviđao predlog zakona iz decembra meseca. Sadašnji, a i novi zakon, o ovome ne govore ništa.
Veliki problem je bio i sa nedefinisanim sadržajem privatizacionog ugovora, nedefinisanim tretmanom obaveznih investicija, dokapitalizacije, izlaskom na berzu bez obaveze da se finansijski izveštaji usklade sa međunarodnim računovodstvenim standardima.


Zakon iz decembra meseca je predviđao da se svim radnicima poveže radni staž i isplate sve zaostale zarade na nivou minimalca. Iznos iznad minimalca bi bio konvertovan u kapital, tako da bi radnici postali delom vlasnici kapitala. Novi zakon o privatizaciji ne rešava pitanje radnog staža i zaostalih, neisplaćenih zarada radnika.
Zakon iz decembra meseca je predviđao da u privatizaciji ne mogu da učestvuju firme iz poreskih rajeva iza kojih se uvek kriju naši građani i da mora da postoji dokaz o poreklu imovine.

Zakon iz decembra meseca je predviđao ukidanje partijskih nadzornih odbora i zastupnika kapitala. Novi zakon ih ostavlja.


Zakon iz decembra meseca je predviđao jasnu kontrolu ispunjenosti ugovora nakon privatizacije, obavezu usklađenosti finansijskih izveštaja sa zakonom o računovodstvu, tako da izlazak na berzu ima nekog smisla.
Novi zakon o privatizaciji predviđa neposrednu pogodbu kroz instrument strateškog partnerstva, bez javnosti, po odluci vlade. Zakon iz decembra meseca je predviđao i nove metode privatizacije. Na primer mogućnost da menadžemt i radnici preuzmu firmu.


Novi zakon o privatizaciji je jedno veliko ništa. Novi zakon o privatizaciji ne rešava ni jedno od pitanja koja su dovela do pljačkaške privatizacije. Autori zakona su Dinkićevi kadrovi. Ministar privrede niti zna, niti ga interesuje, niti se meša u svoj posao.

 

Zašto Svetska banka onda podržava ovaj zakon? Zato što vodi računa o svom interesu i interesu poverilaca. Oni su već davno zaključili da smo mi jedna nesposobna država koja ima nesposobnu političku elitu. Što se njih tiče, možemo i da poklonimo ili uništimo sva preduzeća u restrukturiranju. Najvažnije je da ona više ne opterećuju budžet. Naravno podržali su reformske zakone iz decembra prošle godine koji su zaista trebali da uvedu red i stvore vrednost. Ali kada već nismo u stanju da uradimo ono što bi uradli sve uređene države u svetu, onda bolje i ovo nego dalja agonija. Sada su jedino fokusirani na to da se ovaj proces što pre završi uz što manji trošak po budžet.


Ima i mnogo domaćih ekonomista koji slično razmišljaju. Bolje i da poklonimo, nego da nastavimo da plaćamo ovaj haos. Ne mogu da se složim sa tim. Jer to nije izbor. Mi nismo nesposobni. Samo je politička elita nesposobna. Dovesti ova preduzeća u red, dovesti i javna preduzeća u red, nije nemoguća misija. Potrebno je malo znanja o toploj vodi i politička volja. Na žalost, Aleksandar Vučić nema ni jedno ni drugo. A ni pre njega Boris Tadić. Mi smo jedna mala, korumpirana banana država sa nesposobnom političkom elitom.

 

Aleksandar Vučić uništava Srbiju. U svakom pogledu. On je nastavljač katastrofalne ekonomske politike Mlađana Dinkića, usavršitelj katastrofalne medijske i pravosudne politike Borisa Tadića.

Aleksandar Vučić je lažni borac protiv korupcije. On je zloupotrebio sve ono što je Verica Barać radila, lažno se predstavio kao neko ko će procesuirati 24 sporne pljačkaške privatizacije. To se naravno, i na žalost, ne dešava i neće desiti.

Reč Aleksandra Vučića ništa ne vredi. On će reći sve što misli da želite da čujete. Čovek koji najavljuje najave. On govori upravo suprotno od onoga što misli i onoga kako jeste i nema nikakav problem sa tim. Na žalost mi imamo.


www.dostajebilo.rs

Facebook grupa - Dosta je bilo

https://twitter.com/SasaRadulovich

.

 

 



Komentari (29)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

a_jovicic a_jovicic 23:32 29.07.2014

Odlučno u "reforme"!

8c_competizione 8c_competizione 09:27 30.07.2014

Re: Odlučno u "reforme"!

Marko Somborac je car, ali mi vec godinama nedostaju i Corax i Indexovo Radio Pozoriste (originalna trupa)
frank_rizzo frank_rizzo 07:49 30.07.2014

kasno je za zalopojke

sve sto je vredelo vec je prodato, osim srebrenine tipa eps, telekom etc.
ostale su kompanije koje proizvode 1 kamion ili autobus na dan ili valjaju celik koji nikome ne treba
prvobitna akumulacija kapitala je surova - prvo se kupuju dobre kompanije po fire sale cenama, posle ono sto je ostalo
e sad, pokusavati uvesti red u prodaji onog sto je ostalo, a sto je bilo bezvredno u prvom krugu je - 1 sizifov posao
vredne su koliko I zemlja na kojoj se nalaze - ostalo je scrap metal
determined determined 08:39 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

frank_rizzo
sve sto je vredelo vec je prodato, osim srebrenine tipa eps, telekom etc.
ostale su kompanije koje proizvode 1 kamion ili autobus na dan ili valjaju celik koji nikome ne treba
prvobitna akumulacija kapitala je surova - prvo se kupuju dobre kompanije po fire sale cenama, posle ono sto je ostalo
e sad, pokusavati uvesti red u prodaji onog sto je ostalo, a sto je bilo bezvredno u prvom krugu je - 1 sizifov posao
vredne su koliko I zemlja na kojoj se nalaze - ostalo je scrap metal

Делимично сагалсан са написаним.
Ја имам своје виђење целог проблема и жалост што се процес отимачине није завршио за један дан, пре икс година.
Након што би лопурде помажњавале све што постоји, на ред би дошла утакмица између њих - јер ће лопурда најлакше спречити другога лопурду да краде.
Поред тога, тиме би био укинут потенцијал за крађу (јер би све већ било мазнуто) и на ред би морало доћи очување украденога.
Ту ја видим простор за нас професионалце (мајселф инклудид) да лопурдама наплатимо знање у новим условима.
Тада би дошло до суптилнијих игара међу лопурдама које би водили ми писменији - паралелно уређујући, не само кроз законе, окружење у коме живимо.
Успут - драго ми је да Радуловић потсећа (успут, има ли још неко уз тога Радуловића, или је и он - супермен ? Како да се ја убацим у ту његову екипу, а не да сваки пута будем на репу, односно, прецизније - да ме нигде нема ?) како је то наопако рађено, но, од тога не видим некакву корист. Сматрам да би Радуловић свој пун ангажман требао да дода оним људима који се залажу за нешто слично што је мој суштински став --- очерупати све што још има да се очерупа, па да подвучемо црту и да кренемо испочетка.
Saša Radulović Saša Radulović 09:24 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

sve sto je vredelo vec je prodato, osim srebrenine tipa eps, telekom etc.


Ovo naravno nije tačno.

e sad, pokusavati uvesti red u prodaji onog sto je ostalo, a sto je bilo bezvredno u prvom krugu je - 1 sizifov posao


Ni ovo.

vredne su koliko I zemlja na kojoj se nalaze - ostalo je scrap metal


Ni ovo. Kao da su Vučić ili Dinkić pisali komentar. Još samo niste dodali da bi trebali nekome da platimo da ih preuzme.

Uvođenje reda nije sizifov posao. Ako postoji volja može da se završi za nekoliko meseci. Ne postoji volja.

hajkula1 hajkula1 09:46 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

frank_rizzo
sve sto je vredelo vec je prodato, osim srebrenine tipa eps, telekom etc.
ostale su kompanije koje proizvode 1 kamion ili autobus na dan ili valjaju celik koji nikome ne treba
prvobitna akumulacija kapitala je surova - prvo se kupuju dobre kompanije po fire sale cenama, posle ono sto je ostalo
e sad, pokusavati uvesti red u prodaji onog sto je ostalo, a sto je bilo bezvredno u prvom krugu je - 1 sizifov posao
vredne su koliko I zemlja na kojoj se nalaze - ostalo je scrap metal



Greška. Velika zabluda.
Ima još za prisvajanje. Misliš da bi se toliko otimali o vlast da nije tako?

Na primer, Prokupac, između ostalog raspolaže sa 4 hektara zemlje u Beogradu. (I ja sam se prvo izbečila.) Kumodraška. Pa računaj. Samo to.



Problem je što mnogi u preduzećima nisu svesni šta sve imaju, čime preduzeće raspolaže (tek stanovništvo, pojma nema).
Nema imovinskih karti.
Prave se tajni ugovori.
Medijski mrak.


hajkula1 hajkula1 09:50 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

Saša Radulović
sve sto je vredelo vec je prodato, osim srebrenine tipa eps, telekom etc.


Ovo naravno nije tačno.

e sad, pokusavati uvesti red u prodaji onog sto je ostalo, a sto je bilo bezvredno u prvom krugu je - 1 sizifov posao


Ni ovo.

vredne su koliko I zemlja na kojoj se nalaze - ostalo je scrap metal


Ni ovo. Kao da su Vučić ili Dinkić pisali komentar. Još samo niste dodali da bi trebali nekome da platimo da ih preuzme.

Uvođenje reda nije sizifov posao. Ako postoji volja može da se završi za nekoliko meseci. Ne postoji volja.





Tek sada vidim da si u međuvremenu odgovorio. Na poslu sam. Malo sam indisponirana (zdravstveno)... pa kasnim, odsustvujem...

muaddib92 muaddib92 18:12 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

које би водили ми писменији

Радуловић потсећа

из граматике српског језика, назнака одступање од једначења сугласника по звучности:
Glas D ispred glasova S i Š nikada se ne zamenjuje sa svojim bezvučnim parom T.

Дакле: подсећа
determined determined 21:35 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

muaddib92
које би водили ми писменији

Радуловић потсећа

из граматике српског језика, назнака одступање од једначења сугласника по звучности:
Glas D ispred glasova S i Š nikada se ne zamenjuje sa svojim bezvučnim parom T.

Дакле: подсећа

Сагласан и захвалан на поДсећању.
Енивеј - хтедох да питам Радуловића да ли сматра да би требао да промени нешто по питању ових активности на блогу, јер је евидентно да, чак и на блогу, где се крећу релативно писмени људи (као што је Муадиб) лепо приметио, одзив је поразан - претходни блог 23 коментара, овај читавих 10.
Да ли Радуловић сматра да би требао да се ушеми са неким локалним тајкуном или са неким службама из иностранства како би добио инфузиони прикључак - јер ће овако бити мрка капа.
Поред тога, чисто практична сугестија - треба редуковати те километарске постове и ићи нпр. на једноставне форме и акције, попут следећих ---- Возили смо српски мерцедес у Икарбусу, возили смо онај наш фински камион у Новом Пазару, Један дан са Зораном Михајловић итд.
Банализујем, но, поброј коментаре на твојим блоговима и успореди са бројем коментара на оним Крстићевим будалаштинама па закључи сам нешто.
Saša Radulović Saša Radulović 22:18 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

Odziv naravno nije porazan. Leto je. Tema je teška.

Да ли Радуловић сматра да би требао да се ушеми са неким локалним тајкуном или са неким службама из иностранства како би добио инфузиони прикљу.чак


Mora da se šalite.
determined determined 22:41 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

Saša Radulović
Odziv naravno nije porazan. Leto je. Tema je teška.

Да ли Радуловић сматра да би требао да се ушеми са неким локалним тајкуном или са неким службама из иностранства како би добио инфузиони прикљу.чак


Mora da se šalite.

У свакој шали има и нешто збиље !
Ја сам покушао да (хладне главе) рационализујем (себи) твоје активности, питавши се у једном моменту - има ли смисла да ти се прикључим (рачунам, до сада нисам нигде био, доста тога знам, прошао подоста, итд...), и, скоро да сам закључио - мрка капа (из простог разлога што ми се чини да, у политичком смислу, не схваташ, односно, правилније би било рећи - не прихваташ, елементарну чињеницу на којој се базира политика, а то је - инфузиона цевчица на резервоар са парама.
Дакле, није питање да ли ћеш "да се продаш", него - коме.
Када то оверрајдујеш и прихватиш, јави се да урадимо нешто конкретно. До тада, на жалост ... !!!
Saša Radulović Saša Radulović 22:58 30.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

Zahvaljujem vam se na interesovanju i savetima. I preporučujem vam da nam se ne priključite.
mix 018 mix 018 12:45 31.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

Haha,nagledao sam se komentara raznoraznih botova,ovo je jedan od boljih,morace gazda da da povisicu.
highshalfbooze highshalfbooze 16:30 31.07.2014

Re: kasno je za zalopojke

не прихваташ, елементарну чињеницу на којој се базира политика, а то је - инфузиона цевчица на резервоар са парама.

Znači, na cevčicu nam krv pijete...
Unfuckable Unfuckable 02:39 01.08.2014

Re: pasus sezone

Ја сам покушао да (хладне главе) рационализујем (себи) твоје активности, питавши се у једном моменту - има ли смисла да ти се прикључим (рачунам, до сада нисам нигде био, доста тога знам, прошао подоста, итд...)


stvarnosifaca
dolybell92 dolybell92 19:06 30.07.2014

PLJAČKA

Uvek postoji rešenje za sve, pa i za pljačkašku privatizaciju.
Srbija nema načina da mirnim putem taj problem reši.

Pljačkaška privatizacija nije prirodna nepogoda, protiv koje
se nije moguće izboriti i nakon koje je potrebno sanirati
sve što je prirodna nepogoda ostavila za sobom !

Kako je nastala tako može i da nestane.

bestragamuglava bestragamuglava 21:05 30.07.2014

Slobu od blata pravimo...

Saša Radulović
Aleksandar Vučić uništava Srbiju. U svakom pogledu. On je nastavljač katastrofalne ekonomske politike Mlađana Dinkića, usavršitelj katastrofalne medijske i pravosudne politike Borisa Tadića.


Zasto ne napises lepo da je Djindjic poceo tu pljackasku privatizaciju? Nije je on osmislio, naredili su mu oni koji su ga doveli na vlast, oliceni u WB i MMF.

Sa vecinom ostalog se slazem (dijagonalno sam citao). A, naravno da imas Pitica i Popova kol'ko 'oces - zastupnika teze "daj da prodamo tudje da vise ne brine drzava za njihove gubitke."

A i Vucic je rekao da ce prestati da se bavi politikom ako omane u ovom mandatu. Pa sta? Prestali su i Dinkic i Pitic i Vlahovic i Cvetkovic i Milosavljevic i Gordana Matkovic...samo se Korica Udovicki reciklira, da nam kaze da moramo sve da raskrcmimo, jer cemo uskoro propasti - samo ne kaze da je ona ucestvovala u kreiranju te propasti u vladi Z.DJ. A niko im nije uzeo sta su opljackali (bar ne javno i bar ne u drzavnu kasu, dal' su placali reket naslednicima - ne znam).

Slobo, daj da te napravim od blata!
zilikaka zilikaka 22:16 30.07.2014

Re: Slobu od blata pravimo...

Slobo, daj da te napravim od blata!


Daa, sećam se, bila su to zanimljiva vremena.

Zahvaljujući njima imala sam prilike da nabavim kilo kafe po 5 a prodajem na pijaci po 6 maraka, i ako mi uspe zaradim tog dana za dve paštete.
Koliko da ne jedemo stalno za doručak slanu pogaču ili kiflice sa pekmezom, od džaka brašna kojim su nas pomogli rođaci sa sela.

Ili recimo, mogla sam da put od 80 km prevalim za nepunih 12 sati. Šinobusom, sa četiri presedanja.
Kad bih inače upoznala lokalne seoske željezničke stanice.
Da ugođaj bude lepši, sve se to dešavalo u novembru, a nigde grejanja.
I kako se diplomski može proslaviti uz tri kesice grisina i litrom domaće rakije.
Grisine su doduše vešto nabavljenje na dva čeka, al su u naplati došle gratis.


O maštovitim receptima tipa "torta od jednog jajeta" da ne govorim, to je ipak bilo za posebne prilike, ili o 16 sati restrikcije dnevno, sredinom devedesetih, kad smo odlično znali da treba nabavljati isključivo bele sveće iz Mađarske, jer one ne prskaju.
Znala sam i gde se nabavlja i odakle dovlači koji benzin, i kako je onaj crveni "mađarski" zapravo žuti iz Rumunije, sa malo crvene farbe. A znanje iz hidrostatike mi je zlata vredelo kod pretakanja.


Da, pa sam posle naučila kako se kuva kafa nad pepeljarom sa malo vate poprskane medicinskim alkoholom. Ili kako se može okupati i oprati kosa sa tačno 7 litara vode.
Ono, moglo je i sa više, al nezgodno bilo vući od dole peške na 12. sprat svaku litru.

Ali, ima tu još lepih uspomena. Tamo, pred sam kraj prethodnog milenijuma.

Eto, ja sam tada uspevala da popijem po celu flašu piva za veče.

Skupljalo se društvo svake večeri u bloku 63. u jednom stanu na prvom spratu. Imali su tamo često i vode, pa neko ugrabi i da se okupa!
Pivo je bilo obavezno, kao terapija umesto Bensedina. Posle polako klaj-klaj do kuće pa na dvanaesti.
Još kad je napolju mesečina, ne mora ni bateriju da trošiš.

...ove lopove svakako treba pohapsiti, ali su oni pre njih morali da vise....


determined determined 22:43 30.07.2014

Re: Slobu od blata pravimo...

zilikaka
Slobo, daj da te napravim od blata!


Daa, sećam se, bila su to zanimljiva vremena.

Zahvaljujući njima imala sam prilike da nabavim kilo kafe po 5 a prodajem na pijaci po 6 maraka, i ako mi uspe zaradim tog dana za dve paštete.
Koliko da ne jedemo stalno za doručak slanu pogaču ili kiflice sa pekmezom, od džaka brašna kojim su nas pomogli rođaci sa sela.

Ili recimo, mogla sam da put od 80 km prevalim za nepunih 12 sati. Šinobusom, sa četiri presedanja.
Kad bih inače upoznala lokalne seoske željezničke stanice.
Da ugođaj bude lepši, sve se to dešavalo u novembru, a nigde grejanja.
I kako se diplomski može proslaviti uz tri kesice grisina i litrom domaće rakije.
Grisine su doduše vešto nabavljenje na dva čeka, al su u naplati došle gratis.


O maštovitim receptima tipa "torta od jednog jajeta" da ne govorim, to je ipak bilo za posebne prilike, ili o 16 sati restrikcije dnevno, sredinom devedesetih, kad smo odlično znali da treba nabavljati isključivo bele sveće iz Mađarske, jer one ne prskaju.
Znala sam i gde se nabavlja i odakle dovlači koji benzin, i kako je onaj crveni "mađarski" zapravo žuti iz Rumunije, sa malo crvene farbe. A znanje iz hidrostatike mi je zlata vredelo kod pretakanja.


Da, pa sam posle naučila kako se kuva kafa nad pepeljarom sa malo vate poprskane medicinskim alkoholom. Ili kako se može okupati i oprati kosa sa tačno 7 litara vode.
Ono, moglo je i sa više, al nezgodno bilo vući od dole peške na 12. sprat svaku litru.

Ali, ima tu još lepih uspomena. Tamo, pred sam kraj prethodnog milenijuma.

Eto, ja sam tada uspevala da popijem po celu flašu piva za veče.

Skupljalo se društvo svake večeri u bloku 63. u jednom stanu na prvom spratu. Imali su tamo često i vode, pa neko ugrabi i da se okupa!
Pivo je bilo obavezno, kao terapija umesto Bensedina. Posle polako klaj-klaj do kuće pa na dvanaesti.
Još kad je napolju mesečina, ne mora ni bateriju da trošiš.

...ove lopove svakako treba pohapsiti, ali su oni pre njih morali da vise....



Страшно !
Ви се опијали док сам се ја патио !
bolid1 bolid1 08:35 31.07.2014

Re: Slobu od blata pravimo...


A znanje iz hidrostatike mi je zlata vredelo kod pretakanja.


I posle kazu kako nasim inzenjerima fali prakse...nisi ukapirala, to su ti bile laboratorijske vezbe za faks.
hajkula1 hajkula1 22:17 31.07.2014

Re: Slobu od blata pravimo...

zilikaka


...ove lopove svakako treba pohapsiti, ali su oni pre njih morali da vise....





Koliko vidim, neki bi bili ubijeni pa onda uhapseni
8c_competizione 8c_competizione 21:50 30.07.2014

no comments, just video clip

hajkula1 hajkula1 21:01 31.07.2014

evo sta kazu seljaci o zemlji






hajkula1 hajkula1 22:19 31.07.2014

Nije trol...

Aktuelno je (kad moram da citiram Pescanik)


Otvoreno pismo građanima Beograda


Mi smo grupa od 50 naučnika i stručnjaka za urbani razvoj i planiranje iz raznih delova sveta, koja je posetila Beograd povodom 24. godišnje konferencije naše Međunarodne mreže za urbano istraživanje i akciju (INURA). Imamo bogato iskustvo u radu na projektima razvoja priobalja u gradovima poput Londona, Amsterdama, Hamburga, Barselone, Bostona, Njujorka, Toronta, Vankuvera, Hong Konga, Sidneja i Melburna.

Veoma smo impresionirani jedinstvenim kvalitetima Beograda, a posebno kompaktnošću i raznolikošću njegovih gradskih prostora. Veza grada sa vodom mogla bi se obogatiti pažljivim razvojem oblasti između centra i reke Save. Jasno nam je da je projekat “Beograd na vodi” inicijativa koja vodi upravo ka ostvarenju te veze i pozdravljamo tu težnju. Međutim, videli smo i proučili planove i osećamo potrebu da prenesemo našu ozbiljnu zabrinutost povodom samog predloga projekta.


Ekonomski rizici su veliki, a dobit za Beograd mala

„Beograd na vodi”, kako je trenutno osmišljen, nosi izuzetno visoke rizike. Pre svega, mega projekti su uvek osetljivi na fluktuacije tržišta. Poveravanje čitavog projekta jednom investitoru samo povećava taj rizik: ukoliko kompanija postane finansijski neodrživa, Beogradu će ostati nedovršeni razvoj na ovoj centralnoj lokaciji. Uključivanjem većeg broja investitora mogao bi se barem ublažiti ovaj rizik.

I sama očekivanja u vezi sa potencijalnim investitorom Eagle Hills su nerealna. Predlog projekta predviđa izgradnju dvesta novih zgrada, ali je ekonomski kontekst takav da samo oni objekti koji spadaju u tzv. “prvu A fazu“ projekta imaju izgleda da eventualno budu izgrađeni: dve stambene zgrade, dva hotela, kula-oblakoder i „najveći tržni centar na Balkanu”. Ovakav pristup ne može biti opravdan sve dok je suviše velika verovatnoća da će ove strukture ostati neprodate i izolovane na raščišćenom terenu, nedostupne javnosti sve dok se vrednost zemljišta i interesovanje kupaca ne poveća.

Obećanja o ekonomskoj dobiti kroz otvaranje novih radnih mesta na poslovima projektovanja, izgradnje, održavanja i upravljanja traže garancije da će biti korišćeni lokalni resursi i upošljavana lokalna radna snaga, i to uz adekvatnu nadoknadu i uslove rada. Međutim, objekti čija se izgradnja predviđa na priobalju upućuju na to da će se većina ponuđenih radnih mesta zapravo odnositi na kratkoročne, slabo plaćene poslove na građevini i u uslužnim delatnostima. Sadržaj ovog važnog poduhvata mogao bi biti daleko raznovrsniji i pre svega odgovoriti na stvarne potrebe grada i građana.

Zemljište duž Save ima veliku potencijalnu vrednost. Njegovo davanje u dugoročni zakup privatnim kompanijama za malu ili nikakvu nadoknadu doneće malo koristi građanima Beograda. Uz to, dve stotine miliona evra javnih sredstava namenjenih raščišćavanju Savskog amfiteatra predstavljaju verovatno tek mali deo ogromnih izdataka na teret države koji prate ovakve projekte. Čini se da postoji mnogo boljih načina da se ova sredstva upotrebe, kao i da se ovo područje iskoristi na način koji bi bio prikladan ekonomskom, društvenom i ekološkom kontekstu.


Planovi su stereotipni i ekskluzivistički

U malo verovatnom slučaju da se predlog projekta zaista i realizuje, aktuelni plan predviđa generički pejzaž ispunjen hladnim i otuđenim poslovnim, stambenim i trgovinskim objektima. Ovakva elitistička formula „mešovite namene” lišena je svake društvene, ekonomske i kulturne raznolikosti. Reč je o stereotipnom, korporativnom modelu koji zanemaruje lokalne potrebe u oblasti stanovanja i rada i nudi vrlo ograničen spektar mogućnosti za proizvodnju i potrošnju.

Najveće atrakcije koje Beograd pruža neraskidivo su povezane sa njegovim stanovnicima i kulturom. Ljudi su ti koji naseljavaju gradske ulice i kreiraju prostore koji Beograd čine tako prepoznatljivim i punim mogućnosti. Njihovo isključivanje iz procesa planiranja i projektovanja gradskog priobalja ne samo da je nepravedno – i stoga opasno – već se njime propušta i idealna prilika da se uposle i iskoriste najvitalniji resursi grada.


Ekološke posledice nisu uzete u obzir

Predstavljeni predlog, čini se, zanemaruje delikatnu ekološku ravnotežu savskog priobalja. U vremenu ozbiljnih klimatskih promena, u području koje je ionako sklono poplavama, nema mnogo smisla graditi duž obala reke, a da prethodno nije pažljivo ispitana pripremljenost i prilagodljivost terena za slučaj povećanja vodostaja.

U prošlosti se već dešavalo da se izgradnjom na priobalju uništi lokalna ekologija, istisne lokalno stanovništvo, a otvoreni javni prostori učine nedostupnima. Tehnologije za prilagođavanje klimatskim promenama i pristupi rešavanju problema negativnog uticaja razvoja priobalja na životnu sredinu ubrzano se razvijaju. Ovo bi mogla biti prilika da Beograd primeni nov i uzbudljiv pristup u planiranju razvoja svojih obala.


Savremena praksa uključuje lokalnu zajednicu i koristi napredne mehanizme

Međunarodna praksa i standardi kojima se nastoji obezbediti što bolja i šira iskorišćenost gradskog priobalja, iz dana u dan se usavršava. Finansijski aranžmani namenjeni izgradnji evoluiraju u smeru mehanizama koji štite javni interes i obezbeđuju da se zarada ostvarena od upotrebe javne infrastrukture vraća u gradski budžet. Ta javna sredstva se potom koriste kako bi se osigurao veći stepen koristi za lokalnu zajednicu.

Lokalne samouprave danas koriste sofisticirane metode urbanističkog planiranja, koje podrazumevaju i pažljivo usitnjavanje zemljiša i njegovu prodaju ili davanje u zakup većem broju investitora – od velikih kompanija, do malih preduzetnika i lokalnih zajednica. Na ovaj način podstiču se inovativni lokalni i okruženju primereniji arhitektonski stilovi u planiranju velikih projekata i osigurava raznolikost u formi i upotrebi izgrađenih objekata. Takav pristup za uzvrat omogućava da se unutar šireg, globalizovanijeg konteksta ostvare mogućnosti za razvoj na lokalnom nivou.

Participativni pristupi planiranju se unapređuju i usavršavaju kako bi garantovali bolje ishode. Uz angažovanje lokalnih zajednica i znanja, rezultati projekta su ne samo značajno poboljšani već ostaju i u lokalnom vlasništvu, što čitavom procesu daje dodatni legitimitet. Takav pristup bi i razvoj beogradskog priobalja učinio plodnijim.


Prilika za razvoj projekta koji zaista podstiče globalnu maštu

Ukoliko Srbija želi da poboljša svoj ekonomski položaj kroz izgradnju Beograda, ona mora obezbediti adekvatnu procenu vredne lokacije i lokalnih potreba. Ako nacija želi da pozove svet u svoje kulturno i društveno središte, ona mora učiniti više od planiranja uobičajenog razvoja lišenog svake posebnosti karakteristične za Beograd.

Umesto pravljenja stereotipnog projekta sa nejasnim biznis planom (gde su obaveze države u ovom trenutku daleko veće od obaveza koje je preuzeo investitor), ovaj poduhvat bi trebalo realizovati korak po korak, uz primenu najviših lokalnih urbanističkih standarda i uz najveću moguću transparentnost. Projekat mora uzeti u obzir lokalne ekonomske prilike, postojeće urbano tkivo i upotrebu ove centralne gradske zone. On mora obezbetiti učešće lokalnog stanovništva i prepoznati potrebu za ekološkom obnovom i održivošću, i ne sme pokleknuti pred očekivanjima korporativnog urbanizma, koji sa podjednakim prezirom odbacuju i urbanisti i građani širom sveta.

Ukoliko “Beograd na vodi” teži postizanju održivog uspeha, on mora projektovati potrebe i težnje grada na globalnu pozornicu, a ne pretvarati jednu od najvrednijih gradskih lokacija u produžetak bezimenog globalnog preduzeća.

Korist mora biti na strani Beograda. Želimo vam sve najbolje.

Iskreno vaša,

Međunarodna mreža za urbano istraživanje i akciju, jul 2014.

www.inura.org


http://pescanik.net/2014/07/otvoreno-pismo-gradanima-beograda/
deenky deenky 22:46 31.07.2014

Obrazovanje

Da li biste mogli da posvetite jedan deo nekog od narednih blogova obrazovanju. Mislim da se tema o skolovanju nepotrebnog kadra premalo iznosi u javnost a dugorocno je investicija kao i svaka druga - kosta. Mladi zele da upisu perspektivne fakultete a nova dodatna mesta se ne otvaraju ili se otvaraju izuzetno sporo zbog potpuno glupih razloga (nereseno vlasnicko pitanje nad buducom zgradom koja treba da udje u sastav ETF u BGu). Prijemni za pravni fakultet u Novom Sadu je smesan, dok je na perspektivnijim fakultetima dosta tezi. Po nekoj logici trebalo bi da bude obrnuto. Ministar obrazovanja nikda nema odgovor na ova pitanja. Danas ima toliko nepotrebnog kadra na prezasicenom trzistu rada koji su produkt ulaganja u nesto sto ne donosi nikavu korist. I naravno, da li mislite da treba stavljati kvote za upis koje prate potrebu trzista (cini mi se da Nemacka i jos dosta zemalja ima ovakav sistem pri drzavnim univerzitetima)? Hvala!
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 11:47 01.08.2014

Pitanja?

Sasa,

Citajuci par poslednjih blogova izbegavam da ih komentarisem jer blogovi odose u politicke vode dok je sve manje ekonomskih tema koje sam voleo. No, vidim da se javljaju ovde pojedinci sa nekim savetima u vezi delovanja pokreta DJB, pa bih voleo da nam svima odgovoris na par pitanja.

1. Kakvu strategiju pokret ima za sirenje svog delovanja? Posle izbora tu i tamo tek neki interview za onoga ko prati - ne vidim neku pojacanu dinamiku...

2. Ko su ljudi koje ste uspeli da mobilisete? Ja i dalje osim tebe i profesora ne poznajem ni jednu osobu, niti je vidjam u javnosti, koja pokret podrzava. Na izbornoj listi sve neki manje-vise anoniman i neiskusan svet.

3. Zbog cega je podrska, po vasem misljenju, na tako niskom nivou? Recimo da je u urbanim centrima ona oko 6% (ja sam iz Novog Sada gde je DJB presao cenzus). Kako ste vi jedini pokret koji se bori protiv sistema, nemoguce mi je da je samo 6% gradske populacije nezadovoljno sistemom, a da ga vecina podrzava. Ili je problem u komunikaciji i marketingu?

4. Ukratko, ne vidim da cela prica negde ide...

Hvala!
Saša Radulović Saša Radulović 11:41 03.08.2014

Re: Pitanja?

Ne vidiš samo zato što nismo u medijima.
Evo recimo ovo niko nije preneo:

http://dostajebilo.rs/od-poklanjanja-ocena-u-osnovnoj-skoli-do-laznih-doktorata/

Bili smo po celoj Vojvodini u prethodnih 15 dana.

Gradimo organizaciju na terenu. U svim opštinama. Podrska nam se duplirala nakon izbora. Jedino na terenu i ne mogu da nas spreče.

"Cela priča" ide jako dobro. Aktivnosti možeš da pratiš na našem sajtu, Facebooku i Twitteru. Sva tri linka su gore na kraju teksta.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 23:39 03.08.2014

Re: Pitanja?

Hvala!

Svako dobro!
marko777 marko777 21:59 02.08.2014

Privatizacije preko tajkuna

Primer uspesnog tajkuna MB

Akcionarsko drustvo Luka Beograd
Zakonski zastunik Milan Beko
Konsolidovani finansijski izvestaji 2010-2013 APR

*Akumulirani gubitak u kapitalu 12,3 miliona EUR
*Nedostajuci sopstveni neto obrtni kapital 55 miliona EUR
*Nedostajuci ukupni dugorocni kapital 39,9 miliona EUR
*Opsta likvidnost 0,24. -neophodno bar 2
*Ucesce finansijski rashoda u neto prihodu preko 100% -dozvoljeno 2%
*Izrazito veliko ucesce tudjih izvora u ukupnim izvorima finansiranja preko 70%-dozvoljeno 50%
*Zaduzenost 296,75% na kapital.-dozvoljeno 50%

Resenja takodje postoje kao i niy drugih parametara ovo osnovni, ali necu ih davati jednom tajkunu tek tako neka pozove kostace ga jedno 50.000 EUR na ime konsultantskih usluga

Marko Aleksic

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana