Budućnost| Kultura

Počeci i krajevi

jinks RSS / 28.12.2016. u 12:23

Kraj godine je blizu, ali i početak nove. Rođendani i svakoliki drugi praznici smenjuju se svakodnevno, obeležavajući nove početke i stare krajeve. Opet, pitanje je koliko je tok vremena u stvari i stvaran, a koliko predstavlja stvar uverenja i konvencije.

Koncept vremena, koliko god ga uzimali zdravo za gotovo, verovatno predstavlja jedan od najsloženijih sa kojim se uopšte i srećemo. Uzmite za primer bezbrojne kreacionističke mitove - mnogi upravo i obeležavaju način na koji je nastalo vreme kao osnovni princip funkcionisanja njihovog sveta. Opet, nije retkost ni da više različitih kultura istovremeno postoji i traje, svaka u nekom svom vremenu.

image.jpg

Moglo bi se ići i dalje. Postoji teorije po kojima su prvi hramovi (Gobekli Tepe na granici Turske i Sirije, 9000. p.n.e, u vremenima kada ne postoji pismo, gde ljudi još uvek žive u lovačko-skupljačkim zajednicama) upravo i nastali kako bi se sa kolena na koleno prenelo jedno od najznačajnijih otkrića u istoriji - ono o cikličnosti vremena, odnosno, o postojanju godišnjih doba. U početku, ta se ideja po svoj prilici isključivo prenosila kao verovanje, a kasnije izgleda i kao saznanje da će nakon jeseni i zime opet doći novo proleće i leto, uz bujanje prirode, toplotu i duže dane. Po priči, oko ove nove ideje kasnije su iznikle i prve trajne naseobine, što potvrđuju i mnoga arheološka istraživanja. Naime, po nekima upravo su na tim prostorima i nastale prve seoske zajednice, kao i prapočeci poljoprivrede (neki od prvih tragova kultivisane pšenice pronađeni su upravo u okolini Gobekli Tepea).

U prilog tome koliko je koncept vremena u stvari revolucionaran govori i činjenica da još uvek ima izolovanih zajednica Okeanije u kojima ljudi nisu došli do spoznaje o postojanju godišnjih doba. One svake godine, kada počne da se skraćuje dan i priroda postaje manje izdašna, iznova doživljavaju svoje lične male apokalipse.

Ur-Nassiriyah.jpg 

Takođe, interesantno je da prvi gradovi sveta (na primer, sumerski Ur, jug Iraka, 4000. p.n.e) uopšte i nisu nastali u okolini pijaca ili dvoraca velmoža, kako se obično veruje, već upravo suprotno, oko hramova, svakog sa nekim svojim mitom o postanku i trajanju vremena.

I opet smo sa pričom na početku. I dalje ne znamo šta bi sve vreme moglo da predstavlja, kao i kako nastaje. Ipak, koliko god mitovi o počecima vremena bili nejasni i neodređeni, možda bi o njegovoj prirodi mogle ponešto da kažu i priče o kraju istorije. A i one postoje, zar ne. Naime, zar se mnoge ideologije i pokreti upravo i ne zasnivaju na ideji o početku i kraju vremena. Početku, koji gotovo uvek neminovno izrasta na sudaru nekih naizgled nepomirljivih suprotnosti, i kraju u kome je na određeni način razrešena ova globalna drama. Sad, pitanje je po kojim su sve kriterijumima različiti pokreti i ideologije samo pojedinima delili ulaznice za svoje krajeve istorije. Opet, možda bi neka ideja o kraju vremena bila u stanju da ulaznice podeli svima, ili bar onima koji to stvarno i žele.

Na kraju, šta bi mit o vremenu u stvari sve i mogao da predstavlja. Kraj jednog sata predstavlja početak drugog, kraj jednog početak drugog dana. Sve se izgleda upravo i vrti oko novih početaka. Opet, ko će ga znati, ako, na primer, lošije igramo fudbal, možda će dolazak Nove godine sam po sebi nešto na bolje promeniti u našoj igri. Što ... nikada ne treba odustajati :)

Zato svima srećno i sve najbolje.

 image.jpg

 

Tagovi



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 13:07 28.12.2016

Okeanija

U prilog tome koliko je koncept vremena u stvari revolucionaran govori i činjenica da još uvek ima izolovanih zajednica Okeanije u kojima ljudi nisu došli do spoznaje o postojanju godišnjih doba. One svake godine, kada počne da se skraćuje dan i priroda postaje manje izdašna, iznova doživljavaju svoje lične male apokalipse.


Zavisi sta podrazumevas pod Okeanijom, jer neki u tu odrednicu ukljucuju i ceo australijski kontinent, dok drugi uglavnom podrazumevaju Indoneziju, Filipine, i druge ostrvske zemlje u tom kraju. Buduci da govoris o izolovanim zajednicama, rekao bih da mislis na ovo drugo (Kao na drugoj slici dole).

Ove zajednice se nalaze na malim geografskim sirinama (recimo 0-15 stepeni sirine sa obe strane ekvatora), pa se kod njih razlika izmedju duzine trajanja dana u leto i zimu jedva primecuje (na samom ekvatoru je ta razlika 0, to jest dan=noc=12h cele godine).

Evo ilustracije:


Ako se te zajednice nalaze negde ovde:


onda nije cudo da razlika od pola sata, ili sat, u duzini trajanja dana preko leta ili zime ne znaci mnogo, pa ni godisnja doba nisu markantna (kako kazes njihovo postojanje oni "nisu otkrili" ). Otud su mi nejasne te "male apokalipse". Mislim, verujem da one postoje ali mi je sumnjivo da njih izazivaju male promene u duzini trajanja dana/noci.

U Skandinavskim zemljama, na primer, razlike su upadljivo vece, pa je tamo cesta pojava zvana "seasonal depression', tj. depresija izazvana manjkom dnevnog svetla.

P.S. Ilustracije radi, ja trenutno boravim u mestu koje je na oko 25 stepeni geografske sirine. Danas sunce izlazi oko 6:15h, a zalazi oko 17h, tj. danasnji dan (skoro pa najkraci dan u godini) je dug 11h, a trenutna temperatura je 29C. I leti je slicno, samo na drugu stranu, ali su temperature za oko 10C vise.
jinks jinks 13:16 28.12.2016

Re: Okeanija

Otud su mi nejasne te "male apokalipse". Mislim, verujem da one postoje ali mi je sumnjivo da njih izazivaju male promene u duzini trajanja dana/noci.

Na jednom od prirodnjačkih TV kanala je bila priča o plemenu na nekom od izolovanih ostrva Tihog okeana, gde svake godine kada krenu jesen i zima iznova doživljavaju kraj sveta, jer misle da se dan više nikada neće produžavati, i da će priroda i vreme zauvek ostati u zimskoj hibernaciji.

Na kraju krajeva zar bezbroj običaja širom sveta vezanih za zimu, skraćivanje dana, gašenje prirode, hladnoću upravo ne zasniva na urođenom strahu koje takvo stanje izaziva, kao i na veri da to neće večito trajati.

Naravno, ljudi su kasnije i naučno objasnili postojanje godišnjih doba, cikluse Zemlje i Sunca, kao i mnogih drugih, ali kada, i koliko je to dugo trajalo.

nsarski nsarski 13:22 28.12.2016

Re: Okeanija

Na kraju krajeva zar bezbroj običaja vezanih za zimu, skraćivanje dana, gašenje prirode, hladnoću upravo ne zasniva na urođenom strahu koje takvo stanje izaziva, i u veri i da to neće večito trajati.


Da, tako je. Ali ti obicaji nisu nastali u zemljama blizu ekvatora. U Bangkoku, na primer, prosecna dnevna temperatura je oko 30C skoro cele godine. There is no "cold" in Bangkok.

Bangkok: Annual Weather Averages. April is the hottest month in Bangkok with an average temperature of 31°C (87°F) and the coldest is December at 26°C (79°F)
jinks jinks 13:26 28.12.2016

Re: Okeanija

Da, tako je. Ali ti obicaji nisu nastali u zemljama blizu ekvatora.

Slažem se, deluje logično.

Sad, pitanje je na kojoj se geografskoj širini u stvari i nalazi ostrvo o kome su pričali, kao i šta je sve uticalo na ponašanje domorodaca.

p.s.

Koliko deluje logično i priča da su severnjački narodi, zbog specifičnosti svog geogr. položaja bili u dobroj meri zaslužni i za otkrivanje koncepta strana sveta. Pošto postoji priča i na tu temu.
nsarski nsarski 13:50 28.12.2016

Re: Okeanija

Koliko deluje logično i priča da su severnjački narodi, zbog specifičnosti svog geogr. položaja bili u dobroj meri zaslužni za otkrivanje koncepta strana sveta. Pošto postoji priča i na tu temu.


Pa, za istok i zapad nema problema - oni se odredjuju prema tacki izlaska/zalaska Sunca. Na ekvatoru je se ta tacka ne pomera tokom godine, a na severnoj polulopti obe tacke (izlazak/zalazak) se pomeraju ka jugu posle letnje dugodnevice, ali su svaka uvek na istoj svojoj "strani sveta".

Mislim da su "severnjaci" osetljiviji na promenu temperature - za svakih 120km kretanja na sever, geografska sirina ti se promeni za 1 stepen. U zavisnosti od lokalne klime i geografije (planine, mora, velika jezera, itd.), nekoliko stotina kilometara pomeranja na sever ili jug cini veliku razliku. To se vec primeti.
Na primer, 1. januara u Bombaju temperatura je oko 23C bez problema, dok u Nju Delhiju moze da bude blizu nule. (Rastojanje izmedju ova dva grada je oko 1200km, nesto manje nego izmedju Beograda i Frankfurta).
tadejus tadejus 16:28 28.12.2016

Re: Okeanija

nsarski
U Skandinavskim zemljama, na primer, razlike su upadljivo vece, pa je tamo cesta pojava zvana "seasonal depression', tj. depresija izazvana manjkom dnevnog svetla...


a kad smo kod veselih Skandinavaca ko još nije čuo za danski pojam hygge (čitaj huuuge, a shvati kao srećnost) taj ne zna što živi, pa se o pojavi može informisati iz pera Danca ovde..
no dok čita ne preporučuje se da jede suve kekse a posebno da ih ne zaliva crvenim vinom..
posebno ne ako posjeduje namještaj od pliša ili kakava slična materijala..
tadejus tadejus 16:31 28.12.2016

Re: Okeanija

nsarski
1. januara u Nju Delhiju moze da bude blizu nule..


pa ovo možda in theory može ali u praksi neće..
tamo je već u martu fakin 40 stepeni danju a 38 noću..
nsarski nsarski 17:15 28.12.2016

Re: Okeanija

tadejus
nsarski
1. januara u Nju Delhiju moze da bude blizu nule..


pa ovo možda in theory može ali u praksi neće..
tamo je već u martu fakin 40 stepeni danju a 38 noću..


Thanks for ur faking contribution.

Ja sam licno na svojoj kozi iskusio temperaturu od 1.5C prve nedelje Januara 2004 u Delhiju. Samo za taj jedan vikend je 1500 ljudi umrlo od hladnoce.

Wiki: Winter starts in late November or early december and peaks in January, with average temperatures around 12–13 °C (54–55 °F).Although winters are generally mild, Delhi's proximity to the Himalayas results in cold waves leading to lower apparent temperature due to wind chill. Delhi is notorious for its heavy fogs during the winter season. In December, reduced visibility leads to disruption of road, air and rail traffic.[3] They end in early February, and are followed by a short spring until the onset of the summer.

Extreme temperatures have ranged from −2.2 °C to 48.4 °C.[4]
tadejus tadejus 17:27 28.12.2016

Re: Okeanija

nsarski

Thanks for ur faking contribution.Ja sam licno na svojoj kozi iskusio temperaturu od 1.5C prve nedelje Januara 2004 u Delhiju. Samo za taj jedan vikend je 1500 ljudi umrlo od hladnoce.Wiki: Winter starts in late November or early december and peaks in January, with average temperatures around 12–13 °C (54–55 °F).Although winters are generally mild, Delhi's proximity to the Himalayas results in cold waves leading to lower apparent temperature due to wind chill. Delhi is notorious for its heavy fogs during the winter season. In December, reduced visibility leads to disruption of road, air and rail traffic.[3] They end in early February, and are followed by a short spring until the onset of the summer.Extreme temperatures have ranged from −2.2 °C to 48.4 °C.[4]


nema na čemu..
no valja doprinjeti informisanju masa (kog si se zdušno poduhvatio) i činjenicom da je taj jedan stepen ekstremna rijetkost.. da je uobičajeno 10 stepeni i da je shodno tome uobičajeno i da ljudi žive na ulici (sezonski radnici, a bogme i drugi) i da dane provode bosih nogu a posjeduju i krajnje oskudnu odjeću.. pa onda u tom svjeltu tumačiti i vijest o umrlima uslijed "prevelike hladnoće"..
Jukie Jukie 18:25 28.12.2016

Re: Okeanija

Mislim da se njihova apokalipsa odnosi na to da ih poklopi tajfun i/ili cunami i da se onako drže za palme u horizontalnom položaju na metar od zemlje dok ih vetar nosi, pa šta nije zakucano to vetar odnese
mesan mesan 22:18 28.12.2016

Re: Okeanija

tadejus
a kad smo kod veselih Skandinavaca ko još nije čuo za danski pojam hygge (čitaj huuuge, a shvati kao srećnost)

Kod Holanđana, gezellig, nisam znao da i u jednom jeziku postoji skoro pa sinonim.
zemljanin zemljanin 23:00 28.12.2016

Re: Okeanija

nsarski



primera radi, kod mene je min/max razlika u temperature tokom cele godine na nivou 2-3C ... tolika je razlika I u temperaturi okeana ... cikloni su vrlo retki, mozda ima malo vise vetra tokom zime tj severnog leta ...

razumevanje godisnjih doba je na bazi virtualnog jer nema upotrebnu vrednost ... ovi svetski praznici se praznuju zbog turista ...

PS. inace taj subjektivni koncept vremena je direktno povezan sa stepenom promene okruzenja ... mesta sa malim promenama mogu da posredno utvrde promene koji oni u turbulentnim okruzenjima dozivljavaju direktno ...
krkar krkar 11:58 29.12.2016

Re: Okeanija

primera radi, kod mene je min/max razlika u temperature tokom cele godine na nivou 2-3C ...


Što kaže moja žena - nema dosadnijeg posla od meteorološkog u Indoneziji.



tadejus tadejus 13:21 29.12.2016

Re: Okeanija

mesan

Kod Holanđana, gezellig, nisam znao da i u jednom jeziku postoji skoro pa sinonim.


ma ne, nije stvar jezika, zato i napisah srećnost a ne radost, sreća ili već koju drugu postojeću srpsku riječ..
radi se o čitavom pokretu koji (pazi sad) prodaje priču kako se sreća ne može kupiti..
pa može li biti apsurdnije?
dobro, siugrno može ali i ovo je već smiješno da se upiškiš (ne toliko sama pojava koliko broj ljudi koji je spreman da se na pojavu primi..
pročitaj tekst..
49 41 49 41 00:54 29.12.2016

Underworld of Ireland

https://youtu.be/f_6CaQh1Iwo

Neki dan poslao nekadasnjoj prijateljici u Dublin.
Da vidi Arhitektica, arhitekturu pod njenim nogama; duboko skrivenu od ociju javnosti.
jinks jinks 09:30 29.12.2016

Re: Underworld of Ireland

Vezano za u blogu pomenuti Gobekli Tepe i arhitekturu ... bilo bi interesantno ukoliko bi neko sproveo analizu ovog arheološkog nalazišta i sa tog aspekta, ako već i nije.

Naime, radi se o više desetina manje-više kružnih građevina koje su nastajale u dugom vremenskom periodu, u vremenu 8000-9000. p.n.e, kada uopšte ni nema država, gradova i sela, pisma, a kamoli organizovanih religija (ili bar ne poznatih) ... dobro, govorni jezik sigurno postoji.

I u takvim okolnostima, raštrkani lovci i skupljači počinju iz nekog razloga da grade prve hramove na svetu. Sad, njihov cirkularni oblik i 10-12 stubova u obliku T (rasporedjenih po obodu hrama, sa biljnim, životinjskim i različitim apstraktnim motovima urezanim u stubove) nagoveštavaju da se, na primer, radilo o nekoj vrsti Sunčevog kulta, gde je pomoću cirkularno raspoređenih stubova možda praćena i godišnja periodika kretanja Sunca, Meseca i noćnog neba. Opet postoji i pretpostavka da se radilo o mestima sahrana na kojima je izrastao nekakav kult predaka.

Ipak, postoje i motivi koji izmiču svim uobičajenim tumačenjima, i u čijem razumevanju bi mogla da pomogne i sama arhitektura. Naime, u nečemu za šta se procenjuje da su bili glavni hramovi pored obodnih stubova u centru hramova nalaze se i po dva T stuba sa urezanim simbolima Sunca i Meseca, kao i sa stilizovanim rukama na bokovima stubova. Opet, motiv upravo dva centralna stuba na ulazima mnogih građevin provejava kroz čitavu istoriju arhitekture ... koliko neko kao laik može da primeti. Gde se u nekim tumačenjima ta dva centralna stuba na građevinama simbolički ponekad upravo i povezuju sa Suncem i Mesecom, hiljadama godina nakon Gobekli Tepea.

Interesantno bi bilo protumačiti šta su u tim izvornim prareligijskim obredima između ostalog i ova dva centralna simbola sve označavala, jer bi nam to možda dalo uvid i u mnogo čega drugog što je kasnije nastajalo, i delom i iz toga i izrastalo.

"NG, Gobekli Tepe" - https://www.youtube.com/watch?v=f33TKf1SZ58
anfieldroad anfieldroad 01:17 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

Interesantno bi bilo protumačiti šta su u tim izvornim prareligijskim obredima između ostalog i ova dva centralna simbola sve označavala, jer bi nam to možda dalo uvid i u mnogo čega drugog što je kasnije nastajalo, i delom i iz toga i izrastalo.



Ponekad se u arheologiji i istoriji umetnosti građevina nepoznate svrhe naziva "hramom" malo olako, skoro odokativno, čini mi se. Sve gore prikazano može lako da bude i ondašnji trgovački centar, mesto za gozbe, upoznavanje, društvene igre, kladionice... pa što da ne i za sahrane, kakve god one bile u to doba. I sve to zajedno, baš kao današnji šoping mol ( kremacija inkluded ). A možda je čitav "hram" i lux odmorište karavana tipa usputna kafana sa štalom. Centralni simboli su možda ime kafane, logo, kao šta znam, za muški i ženski ulaz...u

Kad se ne zna šta je nešto, oni ga nazovu hram, hoću reći...
i da, treba istražiti. Neverovatno nalazište btw., ovako skroz amaterski i na prvi pogled naravno...
zemljanin zemljanin 01:20 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

Iauviše je rano za neku ozbiljnu analizu ... jjoš uvek traju iskopavanja I analize ... određene pretpostavke i mišljenja postoje ali nemuju baš čvrste činjenice u osnovi ...

Vimeo Film

po meni dve stvari su uvek osnovne za svako okupljanje - trgovina I zabava ... to je još rani period za totatlitarni monoteizam tako da je verovatno rituanog karaktera uz trgovinu i zabavu ...
milisav68 milisav68 10:21 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

anfieldroad
Ponekad se u arheologiji i istoriji umetnosti građevina nepoznate svrhe naziva "hramom" malo olako,

Pa ne baš, ako znaš šta u osnovi znači reč - Hram - važno mesto.

Reči vremenom menjaju smisao, pa je tako i hram od važnog mesta postao naziv za religijski objekat, ali istovremeno i poštapalica, kada hoćeš da naglasiš da je nešto "na vrhu" (top, full) - hram sporta, muzike, filma...


mirelarado mirelarado 10:28 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

Reči vremenom menjaju smisao, pa je tako i hram od važnog mesta postao naziv za religijski objekat, ali istovremeno i poštapalica, kada hoćeš da naglasiš da je nešto "na vrhu" (top, full) - hram sporta, muzike, filma...


Kao što u našem dobu ključnu ulogu imaju hramovi potrošačkog društva - tržni centri.
milisav68 milisav68 11:04 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

mirelarado
Kao što u našem dobu ključnu ulogu imaju hramovi potrošačkog društva - tržni centri.

Pa da, i onda se organizuju novogodišnje (ove ili one) rasprodaje, a nekad je to bio - vašar.

I bili su vezani za religijske datume, a danas slušaš/čitaš kako se toga (religije) treba osloboditi, ali u isto vreme "slušaš" savremene "popove" (reklame) koji ti ti diktiraju kada ćeš šta i gde da kupiš ili gledaš.

Ili živiš (holivudski san) na nekom ostrvu, pljuckajući sa visine na ostale.

Mislim, recimo nema tih para koje mogu da plate dečju radost sankanja i pravljenja sneška (a meni je krivo što se klima promenila, pa u poslednje vreme zima sa snegom traje najviše deset dana godišnje).
anfieldroad anfieldroad 11:38 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

milisav68
anfieldroad
Ponekad se u arheologiji i istoriji umetnosti građevina nepoznate svrhe naziva "hramom" malo olako,

Pa ne baš, ako znaš šta u osnovi znači reč - Hram - važno mesto.

Reči vremenom menjaju smisao, pa je tako i hram od važnog mesta postao naziv za religijski objekat, ali istovremeno i poštapalica, kada hoćeš da naglasiš da je nešto "na vrhu" (top, full) - hram sporta, muzike, filma...




Komentar se odnosi samo na savremenu upotrebu te reči, kao i na dva simbola koji se tumače pomalo automatski. Slično Vinči, Lepenskom viru, Stounhendžu ili recimo antičkoj Grčkoj mi pojma nemamo čemu su služile iskopane ili sačuvane građevine.

Ne znam btw. za etimologiju po kojoj je hram bilo koje važno mesto...iz kog jezika potiče takav oblik? Može li neka pomoć, link ?


mirelarado mirelarado 16:41 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

Ne znam btw. za etimologiju po kojoj je hram bilo koje važno mesto...iz kog jezika potiče takav oblik? Može li neka pomoć, link ?


Nije u pitanju etimologija, već semantičko polje reči hram, njena metaforička upotreba.

Imaš o tome malo i ovde.
anfieldroad anfieldroad 17:57 30.12.2016

Re: Underworld of Ireland

mirelarado
Ne znam btw. za etimologiju po kojoj je hram bilo koje važno mesto...iz kog jezika potiče takav oblik? Može li neka pomoć, link ?


Nije u pitanju etimologija, već semantičko polje reči hram, njena metaforička upotreba.

Imaš o tome malo i ovde.



Tnx.,pogledao.
Drugim rečima, hram etimološki vuče ka sanskritu dok je semantičko polje- široko...kao i metaforička upotreba reči.
U osnovi dakle reč hram je zaklon, zavetrina, plus staroslovenski "koža", verovatno u smislu zaklona sa kožnim krovom.

Nisam uooopšte mislio na sve to dok sam komentarisao arheologe i istoričare umetnosti. Ispada da hram može da bude bilo šta, pa su zapravo u pravu oni koji sve građevine sa poznatom ili nepoznatom namenom nazivaju HRAM...Oni dakle, a ne ja. Ja sam reč shvatao bukvalno. Od "bukva"- bukva vulgaris ordinaris ili naročito inteligentno drvo. Metaforički govoreći...
bocvena bocvena 14:50 29.12.2016

kad ti je rođendan

tri dana pred novu godinu, to ti je prava egzistencijalna kriza: štrecanje jer je još jedna godinica na nejakim plećima, a opet nada da će nova kalendarska godina doneti nešto bolje.
(dosad sam shvatila da je muka i radost ravnomerno raspoređeno na sve lične i kalendarske godine. ne možeš pobeći ničemu)

čuvena naslovna strana kišovog peščanika...
jinks jinks 16:02 29.12.2016

Re: kad ti je rođendan

a opet nada da će nova kalendarska godina doneti nešto bolje

Baš sam ovo mislio i da pomenem u blogu ... da možda poreklo vremenske podele u stvari delom predstavlja i neku subjektivni ili objektivnu meru promene između dva ili više vremenskih perioda. Promena na bolje, gore, drugačije na ovaj ili onaj način.

Da ne pominjem i primere iz tehnike, u kojima je to možda još i očiglednije ... vreme kao okvir (a možda na određeni način i mera) promene.

I srećan rođendan :)
bocvena bocvena 16:36 29.12.2016

Re: kad ti je rođendan

hvala:)

take the time to waste a moment...
mirelarado mirelarado 13:38 30.12.2016

"Olovka piše srcem"

Početak je kad sam se ja rodio, a kraja nema.
alselone alselone 21:20 30.12.2016

Re: "Olovka piše srcem"

Kako je ovo slatko. Tako i moj sin. On misli da kad je on bio jako mala beba, da sam i ja bio beba. Pokusao sam jednom da mu pricam kako je bilo kad sam ja bio mali kao i on i nije mogao to da razume. Pitao je da li nas je deda cuvao obojicu zajedno. :)
mirelarado mirelarado 21:28 30.12.2016

Re: "Olovka piše srcem"

Tako i moj sin. On misli da kad je on bio jako mala beba, da sam i ja bio beba. Pokusao sam jednom da mu pricam kako je bilo kad sam ja bio mali kao i on i nije mogao to da razume. Pitao je da li nas je deda cuvao obojicu zajedno. :)



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana