/ Pa dobro covece sta panicis?
/Kako sta panicim? Zakon o financiranju stranaka lezi nam na stolu vec mesecima.
/I?
/Sta i? Oni iz Brisela vec pizde. Onaj janez Jelko ne skida mi se sa grbace . Ide Srbijom ko Gestapo ,a Verica i njena agencija disu nam za vratom.
/Mnogo panicis.
/Sutra ce biti reseno. Predlozicu amandman na zakon kojim cemo ukinuti pare agenciji zaduzenoj za kontrolu zakona i stvar resena.
/Pred Briselom smo cisti. Zakon smo usvojili ,a odakle ce Verica tj oni njeni iz agencije naci pare da kontrolisu financiranje
Autor: Rodoljub Šabić
Uvođenje sistema e-tiketinga i monitoringa u javni gradski prevoz u Beogradu je tema koja privlači sve više pažnje. Bar sudeći po porukama i pitanjima koje primam, ne malo ljudi ta tema asocira na famoznog „Velikog brata", odnosno na neke od brojnih varijacija orvelovskih vizija totalitarne kontrole, na mogućnost narušavanja privatnosti, odnosno kršenja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Stoga, nije suvišno napisati nešto o tome. Inače, Poverenik za (informacije od javnog značaja i) zaštitu podataka o ličnosti je još tokom jula meseca,
Volim pse i verujem u izreku da je (pored knjige) pas čovekov najbolji prijatelj. Ali šta uraditi sa večitim, po svemu sudeći nerešivim problemom ničijih pasa u Beogradu?
Psi lutalice se uglavnom kreću u čoporima. Svaki čopor ima svoju teritoriju, alfa mužijak je predvodnik a svi drugi članovi mu se pokoravaju. Slično ljudima. Međutim psi, za razliku od ljudi, tumaraju nesmetano prestonicom rukovođeni životinjskim instiktima i mogu se videti u svim krajevima grada, od suvog centra do zabačenih predragađa. Ko se sa njima nikad nije suočio, taj nikada nije ni dolazio u Srbiju. Koga čopor pasa lutalica nije bar jednom napao, taj ili ne živi ovde ili ne izlazi iz svog automobila. A ako nekom srećom niste doživeli napad, onda ste se sigurno više puta ježili slušajući horror priče iz prve ruke o izujedanim ili "samo" prestravljenim građanima u Beogradu, svih uzrasta.
Kao u akcionom filmu stariji čovek uz škripu kočnica dolazi na parking i otvara vatru. Sredovečna žena, kao akcioni heroj, spremno reaguje, iako ranjena, daje se u beg. Čovek ide za njom pucajući, a kad mu ponestane municije, udara je pesnicama i davi. Ona poslednjim atomima snage s poda uzima komad polomljenog escajga i zariva ga u lice i privremeno se spasava iz ruku ubice.
Ispostavilo se da je naoružani čovek svekar, a ranjena žena žrtva koja sa svoje troje dece dve decenije trpi najgore moguće fizičko i psihičko zlostavljanje od muža i svekra koje je samo kulminiralo javnim pokušajem ubistva. Iako je više puta tražila pomoć policije i socijalne službe, nesrećna žena ne samo da je osvanula kao udarna vest crnih hronika nego i dalje, u bolnici, strepi za svoj život. Svekar jeste uhapšen, ali je muž nastavio sa vrlo konkretnim pretnjama i žena je u strahu za decu i sebe.
Gost autor: Bryan Keith
Nice mountains, friendly people, almost no traffic, the lowest prices I've seen in Europe. Ukraine, manna for cycle tourists?
- super ti je ranac.
Teško je zamisliti normalnu zemlju u kojoj bi zajedničko slikanje dve takmičarke na izboru za Mis sveta izazvalo toliko pažnje. Ali u šizofrenom društvu, kakvo je na žalost naše, fotografija na kojoj su se zajedno slikale naša i Mis Kosova izaziva veliko interesovanje i mnoštvo reakcija.
Obična fotografija izazvalaMi i medvedi
11. avgust
Juče smo definitivno napustili Slovačku. Kampovali smo nedaleko od granice, u Narodny Park Magurski, gde su medvedi i vukovi pod zaštitom World Wildlife. Toje ona divna organizacija koja u svom logu ima pandu, a posao joj je da štiti nedomaće životinje u njihovim prirodnim staništima. Daklem, u jednom takvom smo proveli
Parada ponosa u Beogradu ne treba da se održi jer postoje bezbednosni rizici za građane i policiju, ocenili su predstavnici Nezavisnog policijskog sindikata Srbije na konferenciji za novinare.
U ovom trenutku ne treba da se održi Parada ponosa, naglasio je predsednik tog sindikata Momčilo Vidojević, jer, kako je istakao, postoje najave da će doći do incidenata sličnim onima na prošlogodišnjoj paradi. On je podsetio da je tada povređeno više od 140 policajaca.
S jedne strane apsolutno razumem policajce, jer kao i svi ne vole da imaju poteškoća na poslu i da se preterano cimaju, ali s druge, posle ovih izjava se pitam čemu služi ta policija? Da primaju plate, da se goje i maltretiraju građane kad im je dosadno?
Ove šizofrene izjave pokazuju koliko je naše društvo bolesno i trulo. Policija, kojoj je posao da štiti građane, javno saopštava da je nesposobna da ih štiti i da će doći do incidenata. U tim izjavama se vidi da policija i ministar Dačić godinu dana nisu radili svoj posao. Vidi se da su godinu dana mazili, negovali i gajili huligane. Vidi se da Srbija više voli huligane koji pale, razbijaju i uništavaju Beograd nego pedere i lezbajke.
Često se pitam da li bi i nas voleli kad bi nekome polomili zube, razbili glavu i opljačkali fancy butike u centru?
Ono što je najveći problem jeste da nijedan političar, ni ministar, ni policajac nije upozorio huligane da će dobiti svoje ako opet izađu na ulicu. Nijedno udruženje roditelja nije apelovalo na roditelje huligana koji su branili svoju decu i protestovali ispred suda da ove godine obuzdaju svoju decu da ne uništavaju Beograd. Ne, to nismo niti ćemo čuti, samo smo čuli apele na organizatore parade da od iste odustanu i da treba da sede u svoja četiri zida.
We are getting back to work after a long and protracted holiday (even if we did not take one, everyone else seems to have done so). Streets are busier. Shops are crowding up slowly again. Supermarkets may even begin to stock the shelves once more. The fall season - in a way very different from the burgeoning of spring - is all about new beginnings. Schemes