U petak, 22. Aprila u 18 časova, počeće prvi književni maraton, »Beogradski čitač«. Kao što mu ime kaže, biće održan pored skulpture Beogradskog čitača, odnosno čitačice, u Čuburskom parku. Maraton će trajati 24 sata, sve do 23. aprila, kada se u svetu obeležava Svetski dan knjige. Na ovaj maraton su pozvani svi poznati i nepoznati pisci i pesnici, svi oni koji su već objavili knjige, ali i oni koji to tek nameravaju da urade. Da bi ste učestvovali u književnom maratonu, potrebno je samo da se prijavite na beogradskicitac24h@gmail.com
Nešto posle 1, jutro je prešlo neosetno u rano pariško popodne i ja sam prešla ulicu i vratila se na Austerlic stanicu u dogovoreno vreme za susret sa grupom. Već sam znala da ću biti jedina iz 'engleske Kanade'. Ženeviv, Filip...
“… Na dnevnom redu gradske skupštine bila je odluka o podizanju spomenika Nikoli Tesli, ali bez stare priče o preseljenju urne velikog srpskog naučnika nije moglo.
Kao jedan od razloga za premeštanje urne navedeni su "satanistički obredi koji se održavaju u Muzeju Nikole Tesle", a na to je za govornicom ukazao predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević.
"U pitanju je inicijativa patrijarha zbog satanističkih obreda u tom muzeju, ako me već terate da kažem istinu...", rekao je Nikodijević. …”
IZVOR: B92 PONEDELJAK, 8.06.2015. | 16:41 -> 17:34
Spomenik Nikoli Tesli u Beogradu postoji, za sada ih ima dva, jedan ispred Tehničkog fakulteta u Bulevaru Revolucije a drugi na aerodromu Nikola Tesla mada ovaj drugi nije baš neki kojim bi se grad ponosio, nevešto napravljen i nikako ne odgovara značaju dela koji je naučnik ostavio svom narodu.
са твитер налога: @DraganGulic, regionalni put Negotin-Zaječar, autor fotografije Milija Dragić
Košarka, prvenstvo Evrope za igrače mlađe od 20:
Odbojka, svetska liga. Drugo mesto u Riu.
Trud. Rad. Znoj. Odricanje. Upornost Talenat.
Da li sam nešto zaboravio nabrajajući neophodne činioce najviših rezultata u vrhunskom sportu današnjice? Nisam? A da li je moguće da sve te činioce
Hodnik u OUP Palilula. Sa obe strane nizovi vrata. U hodniku pored svakih vrata klupa. Metalni ram, narandžasti plastični nasloni i sedišta. Pred vratima na kojima je providnim selotejpom na dve tačke, u gornjim uglovima (štednja, reforme) crnim markerom krupnim štampanim slovima napisano ПОЛИГРАФ sedi ozbiljan mlad čovek na pragu sredovečnosti. Izraz lica koncentrisan ali ne i zabrinut, fokusiran ali optimističan. Pored njega drugi mladić, uzdrhtalom rukom dodiruje mu rame u želji da mu do znanja stavi svoju privrženost i lojalnost. U očima briga i teskoba.
Iz prostorije izlazi policijski službenik: "Aleksandar Vučić?"
Prvi mladić, smiren i dostojanstven ustaje. Za niim i ovaj drugi, ustreptao od nekakvog uzbuđenja i očigledne brige.
"Izvolite unutra, gospodine Vučiću. Vi, gospodine ministre, ostanite tu. Po pravilima službe niko sem ovlašćenih službenika ne može prisustvovati ispitivanju."
Nebojša Stefanović - jer on je taj drugi brižni mladi čovek - napravi korak nazad. Pravila i institucije su iznad svega.
Vučić mu setnim ali neustrašivim pogledom stavi do znanja - hej, ne boj se! Pa ovo je naša država! Mi smo je načinili da bude stabilna i čvrsta, moćna ali pravedna! Nema razloga za strah i brigu!
I smirenim korakom uđe, a vrata se za njim zatvore.
Ili: konkurs za Tasovce
Kada se i zašto u Vičićevoj glavi rodila ideja o raspisivanju vanrednih izbora za većinu populusa ostaće večna tajna. Ukoliko je ta većina veća utoliko je i broj teorija koje taj momenat i njegove uzroke pokušavaju da rasvetle veći. Trenutno je, na primer, popularan motiv iz Arene sa zvižducima.
No - ko će ga znati a nije ni mnogo bitno. Bitno je da su ti izbori najavljeni sa najvišeg mesta i pozdravljeni stojećim ovacijama i aplauzom od, kako kažu najviši zvaničnici SNS, čitava tri minuta. Nije previše za Mjanmar a da ne govorimo o Severnoj Koreji, ali za ovo podneblje nečuveno već gotovo tri decenije.
Kao da je juče bilo ono kad se sa Terazija uz trubače, posle mitinga ispraćaja, uputio ka aerodromu, uz suze, zaklinjanja na večnu vernost i prkos dušmanima, spoljnim i naročito unutrašnjim.
Dvanaest godina kasnije doneta je presuda. Ta presuda ne govori ništa o istinskoj Šešeljevoj krivici ili nevinosti, ali mnogo o optužnici koja je u Hagu (?) sastavljena i onima koji su je sastavljali.
Piše: Rodoljub Šabić
U skladu sa dobrim, opšteprihvaćenim standardima demokratskog svega i naš Zakon o zaštiti podataka o ličnosti jemči posebnu zaštitu tzv. naročito osetljivih podataka.
Shodno tome, jedna od odredbi zakona predviđa: "Podaci koji se odnose na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, veroispovest, pripadnost političkoj stranci, sindikalno članstvo, zdravstveno stanje, primanje socijalne pomoći, žrtvu nasilja, osudu za krivično delo i seksualni život mogu se obrađivati na osnovu slobodno datog pristanka lica, osim kada zakonom nije dozvoljena
Piše: Rodoljub Šabić
"Po zahtevu za izuzeće koji je podneo okrivljeni doneto je rešenje o izuzeću sudije te je predmet predat pisarnici suda kako bi u daljem postupku raspodele predmeta bio dodeljen drugom sudiji."
Ovo stoji u obaveštenju koje je Prekršajni sud dostavio Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti o stanju predmeta koji je Poverenik pokrenuo protiv odgovornog lica pre više od godinu dana a zbog nezakonite obrade podataka o ličnosti, odnosno korišćenja podataka iz zbirke primaoca jednokratne novčane pomoći u svrhu dostavljanja
Piše: Rodoljub Šabić
Jedan provajder elektronskih komunikacija nedavno me doveo u priliku da se suočim sa "pričom", koja mislim, sasvim opravdava ime ovog posta.
Povod za obraćanje Povereniku za (informacije od javnog značaja i) zaštitu podataka o ličnosti je bio zahtev koji je provajder (SBB) dobio od tužilaštva (Tužilaštva za organizovani kriminal) kojim je traženo da provajder tužilaštvu stavi na raspolaganje podatke o telefonskoj komunikaciji uključujući i korišćene bazne stanice i lociranje mesta sa koga