Ekonomija

Ekonomska metafizika

Saša Radulović RSS / 25.04.2010. u 23:08

U NIN-u se pojavio tekst o predlogu reforme poreskog sistema u Srbiji koji Ministarstvo finansija ozbiljno razmatra. Ovaj predlog je u najdubljem ekonomskom interesu celog društva i ide u pravom pravcu: smanjenje poreza na rad.

Neki ekonomisti izgleda ne misle tako pa su izneli argumente koje  mogu samo da karakterišem kao ekonomsku metafiziku i potpuno odsustvo razumevanja suštine problema naše privrede. Makroekonomisti izgleda ne razumeju mikro ekonomiju. Pa da probam da im to približim sa pogledom privrednika.

 

Prikazaću vam bilans uspeha dva preduzeća: jedan izvoznik i jedan uvoznik, onako kako ga gleda privrednik. Preduzeće koje proizvodi ima 100 zaposlenih, od toga 80 u proizvodnji. Uvoznik ima 20. Ostvaruju isti godišnji promet od 1.5 miliona evra.

Fiksnim troškovim su označeni oni troškovi koji ne zavise od prihoda, odnosno koliko mi se dobro proizvod prodaje.

Varijabilnim troškovima su označeni troškovi koji približno linearno zavisi od prihoda. Odnosno ako je prihod 0, varijabilni troškovi su takođe 0.

Proizvođač ima velike fiksne troškove, od čega su najveći troškovi za zarade. 

Na kraju su obračunati svi porezi koje oba preduzeća plaćaju. Poreski doprinos preduzeća proizvođača je daleko veći od preduzeća uvoznika, 4x veći. Na isti prihod.

Ako se pitate gde je PDV i akcize za akcizne proizvode, oni nisu trošak poslovanja i nisu deo bilansa uspeha preduzeća. PDV ne utiče direktno na poslovanje. Njega ne plaća preduzeće. Njega plaćaju potrošači, odnosno kupci.

 

Произвођач

Увозник

 

100 запослених

20 запослених

   

Нето зараде

360,000

72,000

Порез на рад - запослени

138,000

27,600

Порез на рад - послодавац

90,000

18,000

Трошак за запослене

588,000

117,600

   

Пословни простор 2.000.000 ЕУР

  

Порез на имовину

800

800

Ттаксе и накнаде

6,000

6,000

Други фиксни трошкови

60,000

60,000

Трошак за пословни простор

66,800

66,800

   

1. Укупно фиксни трошкови

654,800

184,400

   

Трошкови из увоза

240,000

1,002,000

Трошкови из земље

360,000

68,400

2. Укупно варијабилни трошкови

600,000

1,070,400

   

3. Укупно расходи

1,248,800

1,248,800

   

Приходи

1,500,000

1,500,000

   

Добит

251,200

251,200

   

Пореско оптерећење предузећа

  

Порез на рад

228,000

45,600

Порез на добит

25,120

25,120

Порез на имовину

800

800

Укупна пореска захватања

253,920

71,520

Šta se da primetiti? Svako preduzeće dobro podnosi varijabilne troškove. Pad prihoda i rast prihoda dovode do pada i rasta varijabilnih troškova.

Jedini ozbiljan problem koji preduzeće iz tabele ima je problem likvidnosti u slučaju da naplata prihoda ne prati dospelost plaćanja obaveze rashoda. To vam je na primer situacija ako gradite put za državu, država vam ne plaća na vreme, a vaši podizvođači ili dobavljači goriva i sirovina traže da im platite.

Problem likvidnosti rešavaju banke. Ali to je u uređenim društvima. Kod nas banke ne obavljaju ovu osnovnu funkciju: kreditiranje vremenske razlike u naplati prihoda i dospelosti obaveza. Ali to je posebna tema. Ovde nam je bitno da i kod uspešnih preduzeća postoji problem likvidnosti.

Ono gde preduzeće ima veliki problem je kada prihodi toliko padnu ispod kritične tačke, recimo u slučaju krize, tako da preduzeće posluje sa gubitkom. Ovaj gubitak se dodatno pogoršava opisanim problemom likvidnosti.

Koji je najveći deo fiksnih troškova? Neto zarade i porez na rad. U slučaju našeg preduzeća proizvođača, to iznosi 230.000 evra godišnje.

Da ponovim. U slučaju krize:
- prihodi padaju
- varijabilni troškovi padaju sa njima
- fiksni troškovi ostaju isti

Šta da radi preduzeće u ovoj situaciji? Mora da otpušta radnike. Šta bi još moglo da radi? Pa kada bi porezi na rad bili manji, ne samo da bi naša preduzeća proizvođači bili konkurentniji, i u borbi sa uvoznicima i u borbi za izvoz, već bi lakše prebrodili krizu i ne bi morali da otpušaju radnike. Kritična tačka pada prihoda i početka gubitka bi bila značajno niža.

Ovo je ukratko glavni uzrok propasti naše ekonomije 90-tih i glavni razlog propasti privatizacije. Drastičan pad prihoda, prvo usled raspada velikog tržišta Jugoslavije, a zatim i sankcija, nije pratio pad fiksnih troškova. Država nije ni smanjila poreze na rad ni dozvolila otpuštanje radnika. Rezultat su gubici. Rezultat je neplaćanje poreza na rad: poreza i doprinosa. Rezultat je prestanak rada. Rezultat je potpuna nelikvidnost i gomilanje dugova koji su preduzeća odvela u blokadu.

Dizajneri privatizacije su potpuno ignorisali ovo i pokušali da prodaju nelikvidna i prezadužena preduzeća sa viškom radnika nadajući se čudu i čudotvorcima, verovatno iz inostranstva, koji će ovo sve magično rešiti. That dog don't hunt.

Ne samo to, nego su još mislili da će smanjenjem poreza na profit na 10% dovesti do obilja investicija. I dovelo je, ali u nekretnine. Jer je tu porez na imovinu skoro 0. Kakvog smisla ima natovariti ogroman trošak preduzeću dok se bori da preživi (porez na rad), a onda ga oslobodit poreza kada napravi profit? Ima smisla za uvoznike. Za proizvođače nikako.

Naši vajni ekonomisti ovo ne razumeju ni dan danas. To se lepo može videti iz teksta u NIN-u Kontra i Rekontra.

Povećanje PDV-a kreira inflaciju??? Povećanje PDV-a može da smanji potrošnju ili da pogorša problem likvidnosti koji postoji i u sistemu prikupljanja PDV-a. Ali ne i da kreira inflaciju. PDV nije trošak. Ni akciza nije trošak

Ne može se ukinuti doprinos za zdravstvo dok se u potpunosti ne reformiše zdravstvo??? Znači dok ne reformišem zdravstvo, ne mogu rasteretiti privredu i finansirati zdravstvo iz drugog izvora???? Privreda treba da čeka da se namili Ministarstvo zdravlja da se reformiše???

Glavni problem naše privrede nisu porezi već uslovi poslovanja??? Strane investitore ne interesuju porezi??? Pogledajte gornju tabelu još jednom. Za svakoga ko nešto proizvodi u Srbiji, bio on stranac ili domaći, porezi na rad su najveći teret poslovanja.

Naši vajni sindikati ne razumeju da sa ovolikim opterećenjem zarada i ne može doći do povećanja zarada. Kamen oko vrata je prevelik. Ne razumeju ni da su tandem : ogromni porezi na rad i Zakon o radu,  dve glavne ubice radnih mesta u Srbiji i uzrok rastuće sive ekonomije koja je na nivou 30-40% GDP-a. 

Ni jedni ni drugi ne razumeju da je glavno opterećenje naše privrede porez na rad. Pogledajte gornju tabelu.

Bave se ireleventnom ekonomskom metafizikom. A privreda se guši.

Paket mera na kojima radi Ministarstvo finansija je u najdubljem interesu srpske privrede i celog srpskog društva. Smanjiti poreze na rad. Sve što uradimo da postignemo taj cilj, je korak u pravom pravcu.

 



Komentari (45)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 23:44 25.04.2010

Naslov nebitan


Prvi :)


... kao ekonomsku metafiziku i ...

E, ovo je izraz !
Sad sam siguran da naša ekonomija ide ispravnim smerom
Doduše, čekaće se na efekte, ali... - pa,
ne može baš sve da bude savršeno
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 01:22 26.04.2010

Eh da je metafizika....

Vi Saša očigledno niste gledali skupštinu Krkobabića - čoveka koji je rekao NE MMFu i ostalima ...

Ova rešenja neće doneti ništa značajno ako se rashodna strana budžeta znatno ne smanji. Smanjiti "servise" koje "pruža" država, smanjiti broj činovnika, reorganizovati, reformisati, deregulisati, sve samo da se smanji cena aparata kog zovemo država. Ja to zovem "smanjiti državu". Tada ima smisla pričati o najboljem načinu finansiranja tog aparata. A to je uvek bolje raditi od "zarađenog", nego od "ugrađivanja" u sam proizvodni proces - pre ostvarivanja profita...

No, da ne budem uvek "kontra svega" - ima tu nečeg praktičnog, a opet JAKO značajnog za naše uslove. Ako smanjite porez na rad, poslodavcima će biti lakše. Javlja se rupa u budžetu. Predlog je da se popuni PDVom, odnosno porezom na potrošnju. Znači, ovom merom ćete dobar deo sivo-crne zone ubaciti u poresku masu, jer i ekipa koja radi na crno, troši u supermarketima na belo.... To je dobra strana, mada bi se onda PDV morao promeniti - plaćanje po naplati, a ne po fakturi. Ovakav PDV je sistem kreditiranja države od strane privrednika. Pa onda država slavodobitno subvencioniše kredite privrednika koji su nelikvidni jer su morali državi da plate porez na nešto što još nisu zaradili.....

Saša Radulović Saša Radulović 19:10 26.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Ova rešenja neće doneti ništa značajno ako se rashodna strana budžeta znatno ne smanji.


Ovo nije tačno. Pročitajte tekst ponovo.

Ja se sigurno neću sporiti sa vama da treba smanjiti javne rashode. Prvo najveći kroz reformu penzionog sistema.

Ne može PDV po naplati. To nigde ne radi tako. Treba naterati banke da daju kredite za finansiranje accounts receivable, odnosno potrađivanja.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 23:10 26.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Ne može PDV po naplati. To nigde ne radi tako. Treba naterati banke da daju kredite za finansiranje accounts receivable, odnosno potrađivanja


Znači ja kao mala firma sklopim ugovor za veliki posao, recimo 1M eura. Uradim uslugu, recimo software, isporučim i sada se plašim da fakturišem. Zašto? Čim pošaljem fakturu, ja sam poreskoj upravi dužan 180000 eura. A ni centa još nisam video. Za dva meseca, moj klijent bankrotira, postane nelikvidan, dogodi mu se bilo šta, pa svoj novac nikada ni ne primim, ili ga primim umanjenog posle 5 godina. Ja sam u međuvremenu propao jer me poreznici sahraniše za tih 180000 eura. Vaš predlog je da uzmem kredit od banke, da bih državi mogao da platim PDV. Kako? Nemam šta da položim kao zalog (par računara). Čak i da uspem da dobijem kredit, sahraniće me bankari umesto poreznika. A zbog čega da dižem kredit i plaćam kamate? Da bih kreditirao državu za "porez na novostvorenu vrednost" koju nisam još realizovao? Ni jedan posao nije gotov dok nije naplaćen. A država se ugrađuje tu na pola puta.

Želite li još jednu nebulozu? . Ako fakturišete uslugu inostranstvu, morate da vodite delovodnik. Svaka faktura se zavodi. Ako vam slučajno partner ne plati, vi ste učinili devizni prekršaj i devizni inspektorat može da vas kazni. Znači ako vas neki partner zavrne, to državi nije dosta, nakalemiće se i oni...
Saša Radulović Saša Radulović 08:56 27.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Nema nebuloze. Tako radi PDV svuda u svetu.

U svetu niko ne radi konsultatnski ugovor na 180.000 evra bez da uzme avans. Recimo od 18%.

Kada ugovarate posao, morate da vodite računa o tome. Avans je deo pregovora. Isto tako, dok nasa firma iz gornje tabele radi, mora da placa porez na plate od 228.000 evra, naplatila taj rad ili ne.

Potpisivanje odgovarajućih ugovora, vođenje računa o poreskim obavezama, kao i naplata potraživanja je isto toliko sastavni deo poslovanja kao i sama proizvodnja.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 10:59 27.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Saša,

"Nebuloza" je kada meni prete kaznom za tuđe propuste.

PDV možda i funkcioniše tako gde se primenjuje, kako kažete "u svetu", ali Srbija nije svet. Da postoje pravni mehanizmi efikasne naplate potraživanja, mogli bismo pričati da je nešto sve jedno kada platite, da li pri fakturisanju ili pri naplati, ali je ovde sve samo ne sve jedno.

"Isto tako, dok nasa firma iz gornje tabele radi, mora da placa porez na plate od 228.000 evra, naplatila taj rad ili ne."

Upravo to! Samo ovo poređenje PDV opet svrstava u porez na rad, a ne na potrošnju. Dužni ste da ga platite PRE ostvarenja zarade, koja se možda neće ni dogoditi. Za krajnjeg potrošača je on porez na potrošnju - jer isti PLAĆA PDV kada PLAĆA i robu-uslugu, ali za učesnike u lancu isti to nije.

Za poslednji stav se slažem. Svaki normalan menadžer treba da vodi računa o ugovorima, obavezama, naplati... Zbog toga će i svaki normalan menadžer naširoko zaobići Srbiju kada razmišlja o tome gde će da radi.... Ili će da radi u stealth modu - da je nevidljiv našim poreskim službama. Ni jedno ni drugo nam ne ide u prilog.
Saša Radulović Saša Radulović 12:28 27.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Ne razumem šta pokušavate da argumentujete. Da Srbija nije svet pa da shodno tome ni PDV ne treba da radi onako kako radi u svetu?
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:38 27.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Vrlo fer pitanje.

Pokušavam da se složim sa vama da treba smanjiti poreze na rad. Istovremeno, pokušavam da ukažem i na to da dok god je u Srbiji mogućnost naplate potraživanja ovakva kakva jeste, da je bolje rešenje vršiti naplatu PDVa pri naplati fakture. Ovako kako je sada, PDV ima efekat sličan porezu na rad kod svih činilaca proizvodnog lanca osim poslednjeg u nizu koji i ne fakturiše već direktno naplaćuje. Mislim da bi ukupan efekat ovakvog rasterećenja bio znatno bolji. Nadam se da sam sada jasniji, pa makar se i složili da se ne slažemo...
Saša Radulović Saša Radulović 20:43 27.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Ovako kako je sada, PDV ima efekat sličan porezu na rad


Ovo jednostavno nije tačno. Ni približno tačno. Not in the same ballpark.

Ponoviću da je naplata faktura pitanje koje se rešava u trenutku sklapanja ugovora. Rešava se ugovorom i avansima. Rešava se raznim sredstvima obezbeđenja. Rešava se dobrim menadžmentom naplate.

Činjenica jeste da ako o ovim stvarima niste vodili računa, da je teško naplatiti potraživanje kasnije. Prvo zato što parnice za utvrđenje potraživanja traju jako dugo kao u ostalom i sve druge parnice. A zatim i zbog neefikasnosti izvršnog postupka.

Rešenje nije promena sistema naplate PDV-a. Ovo bi samo povuklo i državu u još gori haos. Npr. penzioneri čije penzije zavise od naplate potraživanja.

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 22:19 27.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Saša Radulović
Ponoviću da je naplata faktura pitanje koje se rešava u trenutku sklapanja ugovora. Rešava se ugovorom i avansima. Rešava se raznim sredstvima obezbeđenja. Rešava se dobrim menadžmentom naplate.


Predlažem da napravite jedan seminar na ovu temu za sve dobavljače velikih trgovinskih lanaca koji nisu videli priliv i po 9 meseci. Od države su umesto naplate dobili subvencionisani kredit da bi mogli da plate PDV... Ja, lično, da mi je ovo problem znao bih kako da ga rešim, samo što onda sistem i društvo nemaju koristi...

Složićemo se da se oko ovoga ne slažemo. Možda je ovako u svetu, ali "does not make sense"...

Pozdrav i hvala na još jednom blogu sa zanimljivim informacijama!
Saša Radulović Saša Radulović 09:50 29.04.2010

Re: Eh da je metafizika....

Predlažem da napravite jedan seminar na ovu temu za sve dobavljače velikih trgovinskih lanaca koji nisu videli priliv i po 9 meseci. Od države su umesto naplate dobili subvencionisani kredit da bi mogli da plate PDV... Ja, lično, da mi je ovo problem znao bih kako da ga rešim, samo što onda sistem i društvo nemaju koristi...


Preskačući cinizam u komentaru, našim dobavljačima je zaista potreban obuka i seminar o ovim pitanjima. Pitanje ugovora i naplate potraživanja je isto tako deo poslovanja kao i sama proizvodnja. Kod nas se o tome uopšte ne vodi računa.

Realni problemi koji postoje ne znače da treba menjati način naplate PDV-a.
subwire subwire 05:56 26.04.2010

PDV- inflacija

Povećanje PDV-a kreira inflaciju??? Povećanje PDV-a može da smanji potrošnju ili da pogorša problem likvidnosti koji postoji i u sistemu prikupljanja PDV-a. Ali ne i da kreira inflaciju. PDV nije trošak. Ni akciza nije trošak

Istina je da povecanje PDV-a utice na inflaciju, jer potraznja za odredjenim dobrima kao sto su hleb, voda, mleko, struja i prevoz ne opada linearno sa povecanjem cena. Sto u osiromasenom drustvu i te kako utice na inflaciju.
Ono sto bi povecanje PDV-a ucinila je smanjenje potraznje za robom i dobrima koja se mogu smatrati luksuzom kao sto su, recimo: knjige. Ovo bi posebno bio tezak udarac za usluznu delatnost, jer bi ljudi radije uradili nesto "sami", nego sto bi placali nekog drugog. Takodje bi jako uticalo na kulturno-umetnicku delatnost, jer je to jos jedan luksuz koga se ljudi lako odreknu.
Istina je da bi najidealnije bilo da drzava najveci deo svojih prihoda uzimala od poreza na imovinu. Jer na taj nacin oni sa najvisom imovinom (tj. najbogatiji) bi placali najvise. Ali drzava zna da je porez na imovinu tesko naplativ zbog sporosti sudova i izvrsnog postupka, za razliku od PDV-a. I tako se opet vracamo na sudove i sudsku vlast. Lose zakone i nereformisano zdravstvo. Jednostavno drzava je trula. Treba menjati sve, pocev od ustava.
jkt2010 jkt2010 06:54 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

Porez na plate i doprinose treba ukinuti, a uvesti porez na ukupan dohodak gradjana. I to da svaki gradjanin mora da prijavi sve prihode tj da svaki gradjanin ima svoj PIB. Samo tako moze da se vidi ko je bogat a ko sirotinja i samo tako moze da se pravedno oporezuje pa da ko ima vise i placa vise. I naravno, tako bi se videlo i kome zaista treba socijalna pomoc. Svakako da ne treba pomagati sirotog penzionera koji ima penzijicu od 15000 dinara a sedi u stanu na Vracaru od 200 hiljada evra.

Smanjenje poreza i doprinosa na plate je OK ali je ovo iznad bolje. Jer se vec sada vidi sta ce da se desi: manji porezi - manji budzet (tj veci deficit) - manji transferi lokalnim samoupravama - veci nameti lokalnih samouprava prema obveznicima.

Tako vec sada imamo da su firmarine u BG otisle sa proslogodisnjih na pr 8000 dinara na 100 (!) hiljada godisnje. E pa tesko da ce se tako rasteretiti privreda....
subwire subwire 09:12 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

Tako vec sada imamo da su firmarine u BG otisle sa proslogodisnjih na pr 8000 dinara na 100 (!) hiljada godisnje. E pa tesko da ce se tako rasteretiti privreda....

Tako je! Tako ce se ugusiti privreda.
inco inco 09:17 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

To bi bilo super, jedino sto ova drzava ima problem i sa naplatom gotovo kompulsivnog PDV-a, kako bi tek naplatila porez na dohodak? Pa tek onda bi svi prijavili minimalac, a s obzirom na to kakvi su nam sudovi goniti toliku masu bi bilo prakticno nemoguce...

Pritom, porezi su jedna od najmanjih stavki kad je rec o platama - mnogo su veci problem abnormalni tzv. doprinosi... Bar bi bilo fer da i to nazovu porez, posto svako sa dve funkcionalne sive celije u glavi zna da ne uplacuje u nekakav fond, vec to ide u tekucu potrosnju i veliko je pitanje da l' ce videti i dinara od toga kad 'stasa' za penziju...
jkt2010 jkt2010 10:43 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

inco
To bi bilo super, jedino sto ova drzava ima problem i sa naplatom gotovo kompulsivnog PDV-a, kako bi tek naplatila porez na dohodak? Pa tek onda bi svi prijavili minimalac, a s obzirom na to kakvi su nam sudovi goniti toliku masu bi bilo prakticno nemoguce...

Pritom, porezi su jedna od najmanjih stavki kad je rec o platama - mnogo su veci problem abnormalni tzv. doprinosi... Bar bi bilo fer da i to nazovu porez, posto svako sa dve funkcionalne sive celije u glavi zna da ne uplacuje u nekakav fond, vec to ide u tekucu potrosnju i veliko je pitanje da l' ce videti i dinara od toga kad 'stasa' za penziju...

Pa ako ne mogu ili ne umeju da "gone toliku masu" onda neka ostanu bez para. Bolje da drzava ostane bez para koje ne ume da ubere nego da svoju neukost prevaljuje na sve manji i manji broj poreskih obveznika koje umeju da savataju.

Pazite ovako: svako ko prijavi minimalac a ima bilo kakav auto (na primer), taj je utajio porez. Jer zna se da minimalac nije dovoljan ni za pola potrosacke korpe, znaci taj sa minimalcem nema para ni da se prehrani a kamoli da ima bilo kakvu imovinu (maltene od cipela pa na dalje). E pa, drzava moze da ga saceka na registraciji kola i da ga priupita odakle ti lova za auto kad si prijavio minimalac? I da mu ispostavi na licu mesta poresku uplatnicu u vrednosti tog auta.

A te doprinose treba ukinuti zajedno sa porezima na plate. Sve to sto bi trebalo da se finansira od doprinosa se svakako finansira iz budzeta (i zdravstvo i penzije). Pa onda najbolje da smo svi poreski obveznici, da svi placamo porez na dohodak gradjana, i da se od tog poreza placa sve sto se placa.
inco inco 11:07 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

Pa sve je to lepo i fino na papiru, malcice je drukcije u praksi. Sta sprecava drzavu i danas da ispituje poreklo imovine? Evo primer mog prvog komsije (lokacija: Arena se vidi sa terase) - izbeglica (to da se izbegne ona prica o 'nasledjenom kapitalu'), ima trosoban stan, radi kao cata u ne secam se kom ministarstvu, vazno vise je kod kuce nego na poslu, sad kupio novi stan kod Piramide, voza Peugeot 607 u full opremi, zena mu domacica a voza PT Cruiser, sin studira negde po inostranstvu... Pa ti objasni meni i drzavi odakle? Je l' ga neko pitao? A takvih primera znam kol'ko hoces... Ja sa svojom `evropskom platom` ne mogu za pisljivog Megana da ustedim, a on - ima se, moze se...

E sad kad takav ociti primer utaje drzava ne kontrolise, kako li bi tek kontrolisala one koji taje mnogo vise pa mogu da potplate koga treba, ili oni koji taje manje (posto prihoduju manje, ne zato sto su 'posteni') pa ne moze tako lako da se primeti. Jedino da digne PDV na 80% pa da nekako i prezivi. Al' ne'sh ti zajebati Srbina, kad bi to uradili sverc 90-ih bi izgledao kao kondicioni trening.

To sto ce drzava da ostane bez para, ni po jada, nego mnogo toga zavisi od te drzave i njenih para - javni sektor i penzije pre svega. Mislim ok, ajd' da ukinemo to, nego sta mislis, koliko bi sati proslo od te odluke do izbijanja gradjanskog rata? Drzava sme sve i svakog da zavrne, al' u javni sektor i penzije ne sme da takne - tu im je 80% glasackog tela. Zato ima svakome od nas da natovari na ledja tri penzionera i dva javna neradnika, pa teraj marvo dok ti kicma ne pukne... A kad pukne, nema Minhen za tebe, samo mracna dobra raka i veciti mir...

Dakle, lepo je fantazirati o tome da se drzava finansira iz poreza na dohotke i poreza na imovinu, oba u odgovornosti krajnjeg poreskog obveznika - gradjanina - al' to se ovde nece desiti ni za sto godina a i tad samo mozda - ako svi mi stanemo pod jednu sljivu a nas nasele Ameri... Do tad...
jkt2010 jkt2010 12:01 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

inco
Pa sve je to lepo i fino na papiru, malcice je drukcije u praksi. Sta sprecava drzavu i danas da ispituje poreklo imovine? Evo primer (...)


A sto pa da juri tvog komsiju kad je (a) covek platio porez na platu i doprinose te se stoga ne vidi kao problem, i (b) lakse joj je da zahvati na izvoru (tj od firmi)nego da se mlati nizvodno? Pa kad bi od njih (poreznika) zavisilo, sistem se nikad ne bi ni menjao jer je njima ovako lakse. Na kratak rok. Na duzi rok, kad se uspostavi jedinstvena baza obveznika, uopste nije problem da se naplati od gradjana, cak je to i lakse i sigurnije. Gradjane mozes da sacekas na svakoj krivini gde imaju posla sa drzavom, od placanja racuna, vadjenja licnih dokumenata, upisa deteta u skolu, registracija vozila..... na svakoj toj krivini moze da se postavi pitanje porekla imovine, ali treba imati izvor - bazu podataka. A sigurnije je jer ja danas zatvorim firmu i otvorim novu i nikom nista, a kao gradjanin ostajem tu dok sam fizicki ziv ili dok se ne ispisem iz drzavljanstva.

Uostalom da ume da naplati vidi se na racunima za komunalije, struji, grejanju...to se ipak vecinom placa.
subwire subwire 12:31 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

inco
To bi bilo super, jedino sto ova drzava ima problem i sa naplatom gotovo kompulsivnog PDV-a, kako bi tek naplatila porez na dohodak? Pa tek onda bi svi prijavili minimalac, a s obzirom na to kakvi su nam sudovi goniti toliku masu bi bilo prakticno nemoguce...

Postoji nesto sto se zove poreska revizija. Gde se revidira sta si ti prijavljivao kao porez, a sta si zapravo prihodovao. Ukoliko poreska revizija utvrdi da si napravio neku gresku kod placanja poreza, moze da te kazni. A ukoliko utvrdi da si ti NAMERNO pogresno PREDSTAVIO svoje prihode moze da te tereti za UTAJU poreza. Sto je krivicno delo i mozes da zavrsis na 10 godina robije. I ostanes bez imovine.
E, sada. Sta ti se vise isplati? Da budes posten i kazes koliki su ti prihodi ili da probas da prevaris drzavu i zavrsis u zatvoru.
Takodje drzava moze da stimulise potrosnju tako sto ce te osloboditi poreza na neke stvari. Zbog cega ces ti cuvati racune iz radnje i na kraju godine ih podnositi poreskoj upravi za povracaj poreza.
Sve to funkcionise svuda u svetu i moze da funkcionise i kod nas. Samo sto to, ocigledno, neki ne zele.

jkt2010 jkt2010 13:13 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

Mozda uproscavam previse, ali stvarno ne vidim kako mozes da ih eskiviras ako hoce da rade? Na primer, ako si po poreskoj prijavi na 30000 dinara mesecno, zivis u Beogradu kao podstanar (znamo da si podstanar jer nemas prijavljenu nikakvu imovinu), a hoces da registrujes svog novog Punta od 7000 evra, ocigledno je da ili nemas za ratu za kredit ili nemas za leba, ili nemas za kiriju, ili si utajio porez. Tu ti se odma isporuci uplatnica za porez, to ti ide na tvoj PIB, pa ili plati ili dokazi kako prezivljavas. Bar je poreznicima lako, oni su uvek u pravu a na tebi je da dokazujes da nisu.
subwire subwire 15:19 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

"jkt2010"
Tu ti se odma isporuci uplatnica za porez, to ti ide na tvoj PIB, pa ili plati ili dokazi kako prezivljavas. Bar je poreznicima lako, oni su uvek u pravu a na tebi je da dokazujes da nisu.

Kakva crna uplatnica, krivicna prijava za utaju poreza, covece! Pa ti si utajio porez. Pokusao si da prevaris drzavu. Za sumu od preko 100K dinara se ide u zatvor, a ne packa po rukama. I to prema sada vazecem Zakonu. Pa ti sad vidi da li ces da lazes na poreskoj prijavi.
banat.hardkor banat.hardkor 17:25 26.04.2010

Re: PDV- inflacija

A te doprinose treba ukinuti zajedno sa porezima na plate. Sve to sto bi trebalo da se finansira od doprinosa se svakako finansira iz budzeta (i zdravstvo i penzije). Pa onda najbolje da smo svi poreski obveznici, da svi placamo porez na dohodak gradjana, i da se od tog poreza placa sve sto se placa.


Tačno. Meni nije jasno zašto se ne primene rešenja sa Zapada. Nije topla voda, majku mu. Moje lično iskustvo što se tiče plaćanja poreza na LD, osiguranje i zdravstvo:

Primao svake nedelje platu. Automatski mi lepo odbiju za CPP (Canada Pension Plan - državni penzioni fond, obezbeđuje mi "državnu" penziju nakon 65 god starosti), EI (Employment Insurance - osiguranje u slučaju da ostanem bez posla. Plaća se 53 nedelje u visini od oko 65% redovne plate) i tu je i porez na LD (zavisi od plate ali meni je bio oko 27%-28%). I to sve funkcioniše bez problema. Ostao sam bio bez posla zbog krize i država mi plaćala $1400 dolara (oko 1100 evra) mesečno neto.

Svakog proleća ja odem kod ćate, predam mu poreske papire, račune za stvari i usluge koje se kvalifikuju za povraćaj novca (npr. školarina ili lekovi ili knjige itd itd) i država mi vrati 1500-2000 dolara nazad. Gotova priča.

Ja odem i potrošim pare i pomognem ekonomiju.

Kada sam pričao ljudima u Srbiji o ovome, njihovo prvo (i jedino) pitanje je bilo: A, što ti država vraća pare? Ja nisam znao šta da kažem jer... zaista nisam znao šta da kažem. Rekao sam samo da mi je previše poreza naplatila pa je red da vrati. Tabula raza.

Mislim da je tamo u Kanadi iznos koji ne podleže oporezovanju (LD) oko 16.000 dolara godišnje, a ovo ostalo je organizovano po tzv. "income brackets" odnosno stepenasto u zavisnosti od toga kojoj kategoriji po primanjima pripadaš.

Taj procenat za 90% ljudi ne prelazi 36-7% (iako ima primera gde je porez na LD oko 70-75% ali ta primanja su nenormalna; npr. moj komšija je toliko plaćao--bio je predsednik nekog koledža. Plata mu je izašla u novinama bila: 360,000 dolara godišnje iliti 30,000 mesečno!). Elem, 36-7% je jako mnogo u poređenju sa nekim drugim zemljama (npr. SAD) ali Kanada zato ima besplatno zdravstveno osiguranje, socijalne usluge bez premca, javni transport koji je džabalesku maltene i sisteme za pomoć siromašnima i invalidima kakve valjda samo Skandinavci još imaju, kao i neke od najboljih univerziteta na svetu koji su jeftiniji nego naši - Toronto, McGill, University of British Columbia...

PDV je 5% ali i provincije (neke) imaju svoj porez. U Ontariju je on 8%, tako da je PDV zapravo 13% (bio je i 15% pa su Konzervativci smanjili). Alberta, koja pliva u nafti, nema taj provincijski porez. Kontaju ljudi da je nepotreban jer mlate milijarde od nafte i gasa. Konzervativci su tamo uvek na vlasti
jkt2010 jkt2010 06:43 26.04.2010

Proizvodjac

Tom proizvodjacu je veci problem sto ima toliku masu radnika za stalno koje, zbog cene postupka, nema sanse da otpusti u vremenima kad mu proizvodnja dodje na "donju mrtvu tacku". Njima ce smanjenje poreza sigurno da pomogne (kao i svima), ali dok sve te radnike drze za stalno a ne na ugovor, svaki porez ce im biti preskup. Njima ce istinski da pomogne neki liberalniji zakon o radu po kome radnika moze ekspresno da otpusti kad padnu porudzbine pa opet zaposli kad stignu nove. Tako bi se trosak radne snage prebacio iz fiksnih u varijabilne.
milovanovicns milovanovicns 08:26 26.04.2010

Re: Proizvodjac

jkt2010
Tom proizvodjacu je veci problem sto ima toliku masu radnika za stalno koje, zbog cene postupka, nema sanse da otpusti u vremenima kad mu proizvodnja dodje na "donju mrtvu tacku". Njima ce smanjenje poreza sigurno da pomogne (kao i svima), ali dok sve te radnike drze za stalno a ne na ugovor, svaki porez ce im biti preskup. Njima ce istinski da pomogne neki liberalniji zakon o radu po kome radnika moze ekspresno da otpusti kad padnu porudzbine pa opet zaposli kad stignu nove. Tako bi se trosak radne snage prebacio iz fiksnih u varijabilne.


Kakvu motivaciju bi ti imao ako bi bio zaposlen po ugovoru koji ti ne garantuje stalno zaposlenje? Dodatno, zamisli da imas proizvodnju koja zahteva specificnu obuku koja definitivno kosta. Da li bi bio spreman da platis iznova isti trosak ako imas coveka koji ti odredjeni posao obavlja i za to je adekvatno obucen, poznaje proces proizvodnje i rada, kao i dinamiku poslovanja. Ja ne bih..
jkt2010 jkt2010 08:40 26.04.2010

Re: Proizvodjac

milovanovicns
jkt2010
Tom proizvodjacu je veci problem sto ima toliku masu radnika za stalno koje, zbog cene postupka, nema sanse da otpusti u vremenima kad mu proizvodnja dodje na "donju mrtvu tacku". Njima ce smanjenje poreza sigurno da pomogne (kao i svima), ali dok sve te radnike drze za stalno a ne na ugovor, svaki porez ce im biti preskup. Njima ce istinski da pomogne neki liberalniji zakon o radu po kome radnika moze ekspresno da otpusti kad padnu porudzbine pa opet zaposli kad stignu nove. Tako bi se trosak radne snage prebacio iz fiksnih u varijabilne.


Kakvu motivaciju bi ti imao ako bi bio zaposlen po ugovoru koji ti ne garantuje stalno zaposlenje? Dodatno, zamisli da imas proizvodnju koja zahteva specificnu obuku koja definitivno kosta. Da li bi bio spreman da platis iznova isti trosak ako imas coveka koji ti odredjeni posao obavlja i za to je adekvatno obucen, poznaje proces proizvodnje i rada, kao i dinamiku poslovanja. Ja ne bih..


Kakva motivacija treba radniku na trzistu gde ima 700,000 nezaposlenih? Nema jace motivacije nego sto ce makar i na ugovor i makar 2-3-4 meseca da nosi kuci neku platu pa makar posle toga sedeo kuci sledeca 1-2-3-4 meseca....

Ako je firma takva da joj treba obucena radna snaga onda ta firma te radnike mora da plati mnogo vise od 16500 dinara (4-5 puta vise) pa onda ono oslobadjanje plata do 16500 dinara i nije neka usteda a progresivno oporezivanje je samo jos veci kamen oko vrata.

Za prostije poslove moze one otpustene a obucene opet da zove, tesko da su se u medjuvremenu snasli i dobili drugi posao. A moze i da organizuje povremene "refreshment courses", ili da prima klince na praksu i da ih obucava, a ima i drugih nacina...
milovanovicns milovanovicns 09:16 26.04.2010

Re: Proizvodjac

Slazem se sa tvojim predlogom. Svakako, ako govorimo uopsteno, postoje razne mogucosti za optimizaciju troskova koje poslodavac-menadzment moze koristiti.

Na trzistu jeste trenutno 700.000 nezaposlenih (ovde ti verujem na rec), ali svaka firma ima zestokih problema pri trazenju strucnih radnika prilikom zaposljavanja.

Ipak, mislim da ovde raspravljamo o merama drzave i sta drzavna adminitracija mora preduzeti po ovom pitanju.
jkt2010 jkt2010 10:55 26.04.2010

Re: Proizvodjac

milovanovicns
Slazem se sa tvojim predlogom. Svakako, ako govorimo uopsteno, postoje razne mogucosti za optimizaciju troskova koje poslodavac-menadzment moze koristiti.

Na trzistu jeste trenutno 700.000 nezaposlenih (ovde ti verujem na rec), ali svaka firma ima zestokih problema pri trazenju strucnih radnika prilikom zaposljavanja.

Ipak, mislim da ovde raspravljamo o merama drzave i sta drzavna adminitracija mora preduzeti po ovom pitanju.


Pa eto, ja predlazem da ukine i porez i doprinose na plate i da zbog tih prihoda ne juri poslodavce vec radnike. Dobili su bruto platu na racun, to se preko individualnog PIB-a registruje tamo gde treba zajedno sa svim ostalim prihodima tog radnika (od rente, od ugovora o delu, od tantijema, od kamata,...), pa kad se na kraju godine podvuce crta zna se ko kolko treba da plati porez. A od tako prikupljenog poreza neka placaju minimalne penzije svakom ko predje 65. i neka placaju zdravstvenu zastitu svima i neka placaju socijalnu zastitu onima koji po poreskoj prijavi nemaju ni za leba....

I takodje ukinuti porez na dobit preduzeca ako je vlasnik ne podize. Ako je podize, onda mu se (vlasniku) to pripisuje u ukupne prihode a onda dalje isto kao gore - ulazi mu u masu licnih prihoda na koje placa porez. Ako pak ostavlja dobit u firmi to treba da se tretira kao da je investirao u svoju firmu - a investicije treba osloboditi dazbina maksimalno.
banat.hardkor banat.hardkor 17:00 27.04.2010

Re: Proizvodjac

Država je, uporedo sa prvim talasom privatizacije, morala -- morala! -- zbrinuti otpuštene putem pre- ili dokvalifikacije, umesto što je ruke oprala socijalnim delom privatizacionih ugovora (koji u gro slučajeva nisu ispoštovani).

Bolje da je novac uložila u osposobljavanje otpuštenih da se ponovo zaposle umesto što sada nudi od 5.000 do 10.000 evra po glavi svakom investitoru koji će zaposliti, u suštini, "nezaposlive". Nisu svi poslovi tipa sediš pored pokretne trake 8h na dan i stavljaš šraf na navoj. Za gro radnih mesta potrebno je makar neko relevantno obrazovanje ako već ne iskustvo.

U tom slučaju, ne bi bilo 700.000 zdravih, pravih, sposobnih i uglavnom željnih rada već mnogo manje.

U saradnji sa obrazovnim institucijama, kako državnim univerzitetima, tako i privatnim, i sa Ministarstvom prosvete, moglo se (i još uvek može) dogovoriti oko kreiranja programa dokvalifikacije ili prekvalifikacije za ove ljude.
Saša Radulović Saša Radulović 20:48 27.04.2010

Re: Proizvodjac

Država je, uporedo sa prvim talasom privatizacije, morala -- morala! -- zbrinuti otpuštene putem pre- ili dokvalifikacije, umesto što je ruke oprala socijalnim delom privatizacionih ugovora (koji u gro slučajeva nisu ispoštovani).


Tačno tako. Socijalni deo nije ispoštovan zato što nije realno da se ispoštuje. Ne postoji pozitivna ekonomska računica.

Posao države je socijalna zaštita. To nije posao privrede. Privreda niti zna niti treba time da se bavi.

Kao rezultat, jedini koji su našli "ekonomsku" računicu su razni mufljuzi. Zato i jesmo tu gde smo.

Nisu krivi mufljuzi. Kriva je država koja je onemogućila investitore da pronađu pozitivnu ekonomsku računicu. Dizajn našeg procesa privatizacije je kriminalno loš.
milovanovicns milovanovicns 08:21 26.04.2010

Analiza

Postovani Sasa,

Analiza primera koje si postavio je zanimljiva. Doduse, malo je pojednostavljena, ali veoma korisna za razumevanje bilansa i poslovnog okruzenja na koje utice drzava. Moja pretpostavka je da se radi o analizi firmi koja prodaju isti proizvod?

Ipak, za bolje razumevanje situacije potreban je i bilans stanja firmi koje analiziramo. Struktura pozicija aktive i pasive, odnosno shvatanje nacina finansiranja poslovanja je kljucno za sve firme u Srbiji.

Veliki broj firmi je u prethodnom i sadasnjem periodu imao velikih problema sa finansiranjem poslovanja, tako da su se vecim delom zaduzili kod poslovnih banaka. U zavisnosti od "snage" svojih bilansa i pozicije na trzistu, a u skladu sa okruzenjem (rejting + zelja banaka za profitom), banke su odobrile zajmove pod odredjenim uslovima. Trenutno su uslovi na oko 8-9% godisnje (uzmimo REPO 2w i uvecajmo je za 0.5%).

E sad, PDV nije stavka u bilansu uspeha (p/l) ali jeste u bilansu stanja. Ako uvoznik plati PDV na nabavnu cenu proizvoda koji uvozi, ili proizvodjac na sirovinu koju uvozi D+8 po uvozu, a taj isti PDV mu se refundira nakon 60-90 dana (po zakonu je 45 - nagadjam), a cesto i duze, on mora finansirati taj isti PDV tokom navedenog perioda. Ako je promet 1.5m EUR, a marza uvoznika 10%, nabavna vrednost uvoza je 1m EUR, PDV na taj iznos 180 K EUR, a finansiranje PDV (90 d) oko 4 K EUR. Dakle, ima uticaja na bilanse. Proizvodjac placa sirovinu po daleko manjoj ceni, sto je i logicno. Ukupan iznos nabavke je 240 k EUR, PDV na taj iznos 43k EUR, a finansiranje PDV (90d) oko 1 K EUR.

Gore je analizirana samo jedna pozicija finansiranja. Zamisli da robu/sirovinu nabavljas na 0-60 d, a prodajes je velikim trgovinskim lancima na 150-180d. Pretpostavi da je proizvodjacu potrebno 30d da proizvede, upakuje i isporuci gotov proizvod. Razliku od 120-210d, uvoznik i proizvodjac moraju finansirati pod istim uslovima. Trosak iznosi izmedju 56 K i 84k EUR.

Logicno je da proizvodna firma ima veci broj zaposlenih od trgovinske. Mislim da je u interesu drzave da se porezi i doprinosi smanje, kako bi se potencijali koje se koriste za finansiranje fiksnih troskova ulozili u dalju ekspanziju i finansiranje poslovanja. Ipak, administracija drzave mora biti ili efikasnija ili manja kako bi se uspostavila ravnosteza. Bolje poslovanje firme vise poreza. 100% od 0 je i dalje 0, dok je 1% od 1M, 10.000.

Mali osvrt na strane investitore. Strane i domace investitore interesuje sve ako su ispravni u svojoj nameti i usmereni na posao i profit. I na poslovno okruzenje i na troskove.

Saša Radulović Saša Radulović 19:15 26.04.2010

Re: Analiza

Kao što rekoh u tekstu, PDV utiče na likvidnost. Ovo se rešava prvo time što država nikome ništa ne duguje (npr. putari). A onda se rešava time što banke daju kredite za finansiranje potraživanja, odnosno accounts receivable.

U normalnom poslovanju, firma nikada nema potrebu za povraćaj PDV-a. Ima stavku u bilansu stanja koja ostaje konstanta i raste samo sa rastom poslovanja. Ona se prebija sa naplatom PDV-a od kupaca.


milovanovicns milovanovicns 21:45 26.04.2010

Re: Analiza

Saša Radulović


U normalnom poslovanju, firma nikada nema potrebu za povraćaj PDV-a. Ima stavku u bilansu stanja koja ostaje konstanta i raste samo sa rastom poslovanja. Ona se prebija sa naplatom PDV-a od kupaca.




Sve zavisi od delatnosti i dinamike poslovanja. Gradjevinci fakturisu i 6m od nabavke repromaterijala. Ukoliko firma nije racionalna u stock managementu, moze zidati zalihe koje stoje i 2-3 meseca bez obrta. U tom slucaju potrazuje placeni PDV pri uvozu (ukoliko su kupili van Srbije).

Mala caka kod PDV-a koji se placa na uvozne stavke jeste da se placa D+8, za razliku od domaceg prometa, gde se formira prijava na mesecnom nivou, M+10.

Svakako, dobro je sto se relaksira kreditna politika NBS u smislu smanjenja obaveznih rezervi i sto ce se ta sredstva usmeriti u privredu na finansiranje AC ili potrazivanja.



yawa yawa 22:21 26.04.2010

Re: Analiza

Saša Radulović

U normalnom poslovanju, firma nikada nema potrebu za povraćaj PDV-a. Ima stavku u bilansu stanja koja ostaje konstanta i raste samo sa rastom poslovanja. Ona se prebija sa naplatom PDV-a od kupaca.


Sta ako firma proizvodi iskljucivo za inostranstvo, nema domacih kupaca, a to sto proizvodi je oslobodjeno PDV-a? Sa kim se u tom slucaju prebija PDV?
Saša Radulović Saša Radulović 22:43 26.04.2010

Re: Analiza

Rekoh normalnom poslovanju. Normalno u smislu u velikoj vecini slucajeva.
milovanovicns milovanovicns 08:19 27.04.2010

Re: Analiza

yawa
Saša Radulović

U normalnom poslovanju, firma nikada nema potrebu za povraćaj PDV-a. Ima stavku u bilansu stanja koja ostaje konstanta i raste samo sa rastom poslovanja. Ona se prebija sa naplatom PDV-a od kupaca.


Sta ako firma proizvodi iskljucivo za inostranstvo, nema domacih kupaca, a to sto proizvodi je oslobodjeno PDV-a? Sa kim se u tom slucaju prebija PDV?


Nema "prebijanja" PDV-a. Trazis ono sto si platio/la dobavljacima...
vhedrih2 vhedrih2 09:27 26.04.2010

Bravo

Potpuno tacno i na sasvim na mestu!
banat.hardkor banat.hardkor 16:56 26.04.2010

Hm

Kao prvo, najviše volim da čitam ovaj blog! Nisam školovani ekonomista ali me problematika našeg ekon. (finansijskog, poreskog...) sistema zanima.

Evo mojih 2¢:


1. Porez na LD treba prepoloviti svakome ko prima ispod 40,000 (neto) dinara (80% zaposlenih). Tržište se u krizi brani trošenjem, a ne štednjom -- ostaviti građanima više novca u novčaniku!

2. PDV treba smanjiti na ~15%, a ne dizati (na 22%!). Država ne može živeti na grbači građana koji su svi PDV obveznici! Nadomestiti "gubitak" PDV sredstava RACIONALIZACIJOM. Znači, tetka, ujak, keva, nećak -- sikter sa državne sise.

Rasteretiti SVE nivoe uprave i svesti ih na meru gde će optimalan broj zaposlenih raditi bar 5h efektivnog radnog vremena, a ne da imaš 100 bonus ljudi po firmi, a da je ef. radno vreme 3 sata! Zašto bi ionako porezima sabijeni građani izdržavali tu perverziju?! Ovde će se u vrlo kratkom roku stvoriti stotine miliona evra "viška".

3. NBS da smanji kamatne stope.

4. Ulagati u razvoj privrede i izvozno-orijentisanih programa. Izvoz nam je na nivou Obale slonovače. To je zločin protiv Srbije i njenih građana!

5. Prepisati Zakon o radu i zaštiti radničkih prava, kao i Zakon o zaštiti potrošača, od, recimo, Danske (može bukvalno bilo koja normalna zemlja) i sprovoditi ga rigorozno.

6. Maksimalno smanjiti stope doprinosa i osiguranja koje poslodavci moraju da plaćaju radnicima i podići minimalac na 200-220 din/h (sa bednih 80) u roku od narednih 18-24 meseci. Ukinuti komun. poreze tipa isticanje firme. Država ne može živeti na grbači poslodavaca.

7. Prekinuti sa titranjem one stvari stranim firmama i bankama (koji iznose milione i milione evra iz Srbije). Oplesti njih po ušima, a ne radnike i male poslodavce.

8. Podići akcize na DUVAN i ALKOHOL, a smanjiti na benzin (trenutno 45 din/L!). Benzin je potrepština, a duvan i alkohol su luksuz. Ekonomija Srbije, kao i svaka druga, zavisi od benzina.

9. Duplirati broj inspekcija i juriti one koji zaista jade državu izbegavanjem poreskih obaveza, a ne žene iz pljeskare koje rade za 15,000 din zbog pljeskavice od 80 din! Raditi na prevođenju sive u "belu" ekonomiju. Siva ekonomija i postoji zbog nenormalnih nameta države, jer da ti ljudi imaju zdravu računicu, sigurno ne bi bili u ilegali. Nije da ih branim ali to je to.

10. Umesto što sa tajkunima pravi planove za izlazak iz krize, država bi trebalo da se pozabavi njihovom prošlošću: kako su stekli kapital, nekretnine, pozicije na tržištu i da krene sa oduzimanjem (jer ovi sigurno nemaju pokriće). Kao što sam rekao onomad, naša borba protiv tajkunizacije i org. kriminala staće na Legiji. I tako i bi.

Eto, za početak...
Saša Radulović Saša Radulović 19:07 26.04.2010

Re: Hm

Zalutaste u perpetuum mobile. Ne mogu se samo smanjivati poreski prihodi. Da bi se neki smanjili, drugi moraju da se povećaju. U postupku trudimo se i da se i javna potrošnja smanji tako da povećanje bude manje od smanjenja.

Pogledajte koliki su nam rashodi budžeta, odnosno na šta država troši novac:
Budžet - slika našeg neveselog stanje.

Ako hoću značajno da smanjim porez na rad, a to je najvažnija stvar za privredu u Srbiji, moram neke druge poreze povećati. Imam porez na imovinu i PDV.
banat.hardkor banat.hardkor 22:20 26.04.2010

Re: Hm

Umesto dizanja PDV-a, može se racionalizovati javna potrošnja. No, pretpostavljam da je to izvodljivo samo na kratke staze jer je racionalizacija jednokratna mera i nije moguće u beskonačnost racionalizovati i time stvarati offset za manji PDV (u beskonačnost). Npr. ne može 10 ljudi efikasno obavljati svoja zaduženja ako je za efikasno obavljanje nužno minimum 12 ili 15 službenika.

Ono što može držati poreze na prihvatljivom nivou (a time i PDV na ne više od 15%) je jaka privreda (kvantitet, odnosno, što više poreskih obveznika, to porezi, teoretski, mogu ići dole a država i dalje biti "u crnom", uz sve svoje obaveze). Vreme koje kupimo racionalizacijom i rasterećenjem budžeta (odnosno novac koji uštedimo) mora se iskoristiti na jačanje likvidnosti ekonomije, posebno proizvodnje za izvoz. Opet, pretpostavljam da bi to tako nekako moralo da ide.

Poreski prihodi se itekako mogu smanjiti bez podizanja nekih drugih nameta samo što je to politički neprihvatljivo. To ne znači da je nemoguće.

Srbija je fiskalna zona sumraka, zato je i skupa za život. A ne mora tako biti uopšte. Samo malo common sense-a...
Saša Radulović Saša Radulović 22:46 26.04.2010

Re: Hm

Umesto dizanja PDV-a, može se racionalizovati javna potrošnja


Nije dovoljno. U ovom trenutku, da bi se značajno smanjili porezi na rad, moraju se značajno povećati drugi poreski prihodi. Prvo porez na imovinu, a onda i PDV. Ako ne povećamo PDV, porezi na rad se mogu smanjiti samo marginalno. Onako kako predlaže Ministar ekonomije. A to ni približno nije dovoljno.

Na dugi rok, svakako treba gledati da se svi porezi smanjuju smanjenjem javne potrošnje. To važi i za PDV.
banat.hardkor banat.hardkor 03:09 27.04.2010

Re: Hm

Hvala na pojašnjenju
background noise background noise 18:11 26.04.2010

Suocen sa svakodenvicom

Obaveze bezbedjivanja angazovanja za 20-ak ljudi i pitanjem kako da njihov rad prodam skuplje ne bi li vise poneli kuci pitam se ima li smisla nadati se da porez na rad moze barem privremeno da se spusti tako nisko da ukupni doprinosi na plate ne budu visi od ukupnih davanja za podizanje gotovine iz dobiti. A zdravstvo ce se reformisati kad dobije po nosu. Znam da zvuci nerealno . . .
banem92 banem92 20:56 26.04.2010

100/20

Jedini "problem" je što proizvođač ima 5x više zaposlenih.
milovanovicns milovanovicns 21:49 26.04.2010

Re: 100/20

Logicno je da proizvodjac ima veci broj zaposlenih. Ovih 20 u trgovinskoj firmi je zaduzeno za prodaju i administraciju. Proces proizvodnje zahteva i veci prostor, investicije i samim tim broj zaposlenih. Najvecim delom u prozivodnji ali i dodatni u administraciji.
Saša Radulović Saša Radulović 22:01 26.04.2010

Re: 100/20

Jedini "problem" je što proizvođač ima 5x više zaposlenih.


Nije tačno. Ovaj proizvođač ima onoliko zaposlenih koliko mu je danas potrebno. Prošao je kroz spiralu gde je broj zaposlnih smanjen 4x. Prihod im je pao 10x. Da ponovim: četiri puta i deset puta. U procesu oslobađanja od viška zaposlenih, ostali su sa milionima duga Poreskoj upravi i računom u blokadi u poslednjih 5 godina. Slika i prilika srpske privrede.

Produktivnost je i dalje niska u svetskim okvirima. To je posledica zastarele tehnologije. Posledica niske produktivnosti su niske plate. One će početi da rastu kada produktivnost počne da raste i kada budu mogli sa manje ljudi da ostvare više.

Kako god bilo, suština ostaje ista: porez na rad guši privredu. Država tovari fiksni trošak, odnosno stavlja joj teg oko noge i očekuje da skoči i postigne koš zakucavanjem. A kada postigne koš i ne crkne na putu, da joj Gatorade u vidu niskog poreza na dobit. Treba obratno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana